Kako ostvariti prinos od 150% u pet godina? (2)

Fascinantan uspjeh racionalnog, dugoročnog, portfeljnog investiranja

0. Jučer ujutro je ‘maki’ objavio ovaj komentar (‘maki’ je stalni komentator ovdje):

Nevjerojatno..Jučer sam pokušao otvoriti članak iz ulagačkih osnova “Rizik i prinos” ( niti ga mogu otvoriti niti ga ima u tražilici ) no kako nisam uspio pročitao sam ovaj Vaš članak…Objavite ga ponovno neka svi vide što ste pisali prije 5 godina.

Radi se o ovom članku Kako ostvariti prinos od 150% u pet godina? objavljenom prije malo više od 4 godine u kojem odgovaram na Sokolićevo pitanje:

Čitalac Sokolić u komentaru na prethodni članak pita naizgled ekstravagantno pitanje: “Poštovani gosp. Bakić evo jedno hipotetično pitanje, bio bih Vam zahvalan na odgovoru. Da morate odabrati 5 dionica u koje bi ulagali, a da vam je cilj ostvariti 150% prinosa u slijedećih par godina, u koje bi bionice uložili?”

2. Vrlo zanimljivo, 5 dionica koje sam u Hrvatskoj rekao da bi možda mogle ostvariti taj cilj su u 4,2 godine ostvarile 142% prinosa u portfelju! (v. napomena na kraju). U ovakvom makro okruženju!

Vidjet ćete da do kraja da je ovo nevjerojatan trijumf dugoročnog, portfeljnog, racionalnog ulaganja, a, iskreno, kad me čovjek jučer na to podsjetio mislio sam da me zeza, da je našao neke rupe pa me provocira jer razni ‘forumaši’, špekulantni, socijalisti i trash-marksisti koji ne razumiju što su ulaganja, vjerojatnosnu narav ulaganja, misle da su nešto jako pametni kad nađu neki pojedinačni neuspjeh..

3. Neki koji ne razumiju (elementarne stvari oko) ulaganja će argumentirati na razini pojedinih dionica, pa npr. reći ‘e što bi bilo da nije bio KORF, a vidi kako je PTKM pala itd.).

4. Međutim, ono što je jako zanimljivo, to se dogodilo usred ovog katatrofalnog razvoja u hrvatskom gospodarstvu. Iskreno, nama je svima sad ta ‘kriza’ postala new normal, ali tko je prije 5 godina mogao i pomisliti da ćemo biti baš ovako jako i dugoročno loši. Iskreno, da sam i slutio da možemo proći ovako loše, ne bih ni taknuo hrvatske dionice. A vidi ovo?! Nevjerajatna robusnost!

5. Oni koji možda prate, znaju moju investicijsku filozofiju, a to je deep-value i (kad treba) aktivističko investiranje. Pri čemu je ovdje velika razlika spram onoga što se u svijetu smatra aktivističkim. Nikad ne kupujem dionicu jer u njoj vidim problem, pa priliku za aktivizam (npr. greenmailing) kao Icahn ili Ackman i nisam kratkoročan ulagač kao većina aktivista nego izrazito dugoročan.

No, kod deep value investiranja je sljedeći problem. Kvarenje gospodarstva ne utječe na sve tvrtke pomalo, nego se značajno povećava incidencija jako negativnih ishoda. Tako da na neefikasnom tržištu kao što je naše deep value može donijeti nevjerojatno pozitivne ishode, jako mu odgovara pozitivan makro, ali mu jako ne odgovara negativan.

6. Donekle to možete vidjeti i u maloj grupici (3) dionice koje sam nazvao ‘jokeri’, koje su dakle tipična žrtva tog lošeg makro (npr. čiste FMPS nekretnine?!). Ipak, čak i one su ostvarile 8% prosjeka u ovih 4,2 godine.

7. Kao dodatnu vježbu sam naveo i ‘solidne, manje rizične’ dionice, njih 5 su ostvarile 64% prinosa u prosjeku (v. napomenu također).

8. Jako, jako zanimljivo. Sam CROBEX, uzimajući u obzir i dividendni prinos od oko 2% godišnje, je u međuvremenu na oko 0%. ALI, uzmite u obzir da su i ove ‘moje’ sudjelovale u Crobexu i doprinijele mu pozitivno, tako da je ‘rest of Crobex’ (=tipično fondovsko) negativno! Tell me about alpha!

9. Sad gledajte sljedeće. Poznata je dosta velika energija kojom me ‘razmatraju’ mirovinci, jako sam im važan iako sam ja mali, a oni kolosi. Povijest toga seže u 2009. i načina na koji je spašena mirovinska reforma (masivna uplata mirovinaca u OTP indeksni itd.) i recimo neka moja uloga i stoga uvjerenje da mogu jako i slobodno kritizirati što rade, i to im se nije svidjelo … itd.

E sad imalo ili ne imalo to veze s time, ali oni, uvjerljivo najvažniji ulagači na tržištu, su se ponašali kao da grupno ignoriraju ‘moje’ dionice (Pazite, ne kažem da su se ponašali kartelno, nego da ‘kao’, a možda su imali baš skroz legitimne razloge, tko zna). Ipak, poglejdate samo neke slučajeve:

– Uvjerljivo najveća rupa u gornjim listama (i mom osobnom portfelju :) ) je PTKM. Svi znaju koliko sam se borio da se ne dogodi ovaj mračni scenarij na kojem je država izgubila stotine milijuna eura, svi mi. Sjetite se da ta borba nije bila bez osnova, (prvi) Potpredsjenik Vlade je najavljivao da ima privatizacijsku priču teško stotine milijuna eura, itd. Oni su imali veće udjele od mene u njoj, ali nisu u toj ključnoj fazi praktički ni mrdnuli prstom, suprotno načelu dobrog gospodara.
– KORF neki znaju koliko sam bitku izborio, a kako bi tek bilo da nisam bio sam … zanimljivo, oni uopće nisu ulagali u njega (a državni Kapitalni fond ga je propoznao i zaradio jako puno na njemu)
– ADPL koliko im je trebalo da ga prepoznaju?
– DDJH zadnja dokapitalizacija, samo je jedan sudjelovao u patetičnom iznosu, iako su ogromne svote ulupavali u razne Ingre, Dalekovode, Nexeje, IGH-ove ….a gledajte, priču o ĐĐ znate, velike poslove na koje legitimno cilja, a s druge strane praktički saniran (po mom sudu mali downside). Ako se ponašaju real-politički u svojim ulaganjima (sjetimo se kupnje INE po istim cijenama u istom trenutku …), kako to da nisu prepoznali tvrtku koja je mogući najveći industrijski izvoznik u RH
– ARNT, još jedno moje flagship ulaganje u turizmu, koji je zaista ono što imamo jako vrijedno, gdje su vodeći ulagači fondovi Goldman Sachsa i pphe (ex Park Plaza), koja im nije bila dobra ni po 55, ni po 100, ni po 150, ni po 250, ni 300, a ni sada po 340 (iako ima odličan razvoj?)
– VPIK (ulaganje koje sam ‘otkrio’), nitko od mirovinaca nije sudjelovao u dokapitalizaciji po svega 90 kn iako su inače obožavatelji raznih Agrokorovih dionica, niti su ga prije toga kupovali … da jesu dionica ne bi spuznula na 90 kuna i dokapitalizacija bila po toj cijeni, ako im je bio premalog Mcap, kako objasniti da im ni ‘prijateljski’ OIF-ovi nisu ovo prepoznali

Ne govorim ovo da bih se žalio, dapače. Nego pokazujem kako je tek MOGLO biti da je bilo malo više racionalnosti od onih kojima ste i vi povjerili svoju najvažniju komponentu štednje.

A zamislite da smo imali ako ne pozitivan, a ono bar neutralan makro… (tada moj aktivistički trud ne bi ni bio potreban)

10. Jasno, rasap je velik, radi se o deep value u ovakvoj Hrvatskoj i to u više od 4 godine; međutim samo 3 od 13 spomenutih dionica su imale negativan prinos!

11. Uočite da se ovo čini ‘lako’ iz ove perspektive, ali da su to bile mračne godine tržišta kapitala, te se ‘općepoznato’ smatralo da valja ulagati jedino u HT, ERNT i slične fondovske uzdanice, ‘koje ne samo da su dobre, nego treba samo uz fondove, oni će to ‘pogurati’ ..)

12. Neke tehničke napomene.
– KORF je konvertiran u RIVP po omjeru 1:12,08; KODT je imao stock-split 1:2
– prinosi su s dividendama kao da NISU reinvestirane, stručno bi trebalo napraviti reinvstiranje ali nemam vremena ni potrebe, stvar je jasna
– dividende su računate bez poreza … većina ih je tako i bila isplaćena, ali to također nije materijalno
– kod pete grupe sam naveo dvije dionice iste tvrtke KODT-P, R, uzeo sam u izuračun samo jednu (P), koja je imala manji prinos; za ADRS nisam specificirao koju, pa sam uzeo ‘P’, ona je bila puno značajnija, u indeksu, a mislim i da je imala manji prinos

Napomena: Od spomenutih dionica imam DDJH, RIVP, ARNT, VPIK i nešto malo PTKM i ovo nije naravno preporuka za njihovu kupnju ili prodaju, za savjete se obratite svom omiljenom profesionalcu.

Švicarci (CHF) i Grčka – što im je zajedničko

Što o tome kaže nedavno preminuli Nobelovac Becker

0. Euro je jutros već prešao 1,08 za CHF! Izgleda da bi se zadnja eskalacija problema mogla i sama riješiti. Ali što čak i u tom slučaju možemo naučiti?

1. Praktički nezapaženo je kod nas prošla prošlogodišnja smrt velikog Nobelovca Garyja Beckera, koji je u jednom segmentu revolucionarizirao ekonomiju. Dobio je Nobelovu nagradu za “proširivanje domene mikroekonomske analize na širok raspon ljudskog ponašanja, uključivo netržišno ponašanje”.

Jedan od tipičnih Beckerovih uvida je da su dobici za predatore lineralni, a za žrtve gubici eksponencijalni.

Recimo da imate bandu pljačkaša koji orobe selo i odnesu pola ljetine. Recimo da ih se seljaci jako boje i ne suprotstave im se. Ali ako dođu ponovo, i probaju odnijeti drugu polovicu, što se događa:
– dobitak pljačkaša je relativno isti kao prije (štoviše, možemo gledati da se relativno i smanjuje)
– ali seljacima je prvo bilo oduzeto pola, a sada im se oduzima sve (što je preostalo).

Stoga su se oni ovaj put spremni pobuniti jer nemaju što izgubiti

2. NARAVNO da ovdje direktne usporedbe staju, ne želim ni u kom slučaju implicirati da je itko niže spomenut pljačkaš, ali ovo govori o eksponencijalno rastućoj boli za one koji gube, u odnosu na one koji dobijaju (ili gube značajno manje).

Zato sam (koliko znam prvi) inzistirao da u slučaju CHF, koliko god i uzimatelji kredita pogriješili, ne smiju biti dužnički robovi jer im se ‘bol’ povećava neproporcionalno povećava u odnosu na dobitke ili gubitke banaka. A to je ono što slijepi zagovornici čvrstih bankarskih pozicija nisu vidjeli, naprosto reanost je takva da ljudi nemaju što izgubiti i kompromis se mora naći.

Zato je i jako dobar, iako ne politički ortodoksan, otpis ‘malih’ dugova pod sponzorstvom Vlade.

3. Jednako tako sam rekao da se Grčkoj NARAVNO mora otpisati dio kredita i mora se naći rješenje i za njih. Ali jasno, ne na način kako balkansko-muljatorski to pokušavaju Cipras i njegovi. I tako će se i dogoditi, kada Cipras pristane na civilizrani diskurs, naći će se rješenje.

U međuvremenu njemački indeksi opet na rekordima, DAX prvi puta preko 11.000: Dax trotz griechischem Tauziehen über 11.000 Punkte.

Grčki muljatori na vjetrometini

Mnogi su se ljutili na mene kad sam prvi u Hrvatskoj rekao da je Cipras najobičniji balkanski mjuljator, ili da je mačkica koja jede iz ruke A. Merkel. Onda imamo ovog njegovog muljatora ministra financija čiju balkansku lukavost neki naši mediji vole upakiravati u glorificiranu ‘teoriju igara’.

Međutim, loše vijesti za naše obožavatelje muljatora iz Syrize: GREECE JUST BLINKED — AND GERMANY SAID NO.

Još malo pa će i naši ljudi shvatiti
– koliko je u stvari Syriza glasova dobila i kako je neproporcionalan grčki izborni sustav
– da je Syriza žbrlj-mrlj koalicija u kojoj imamo i maoističko jezgro i u kojoj dominiraju stari komunusti (60+), a da je Cipi samo ‘mlado lice za pokazati’
– da su uhljebi iz Syrize koalirali s ekstremnom desnicom samo da se dočepaju vlasti.

U međuvremenu i dalje naivam za Syrizu … jer je to jako dobro za naš turizam. :)

Rezultati: VUPIK

Ovdje trebam vašu malu pomoć.

Oni koji su možda pratili, doklepesao samo do 2. najvećeg dioničara VUPIK-a.

Zbilja mislim da je VUPIK krasna kompanija. Međutim, objavili su (opet) negativan kvartal. ALI EBITDA je pozitivnih oko 11 mil. kn, ako se ne varam.

Pri čemu je naročito zanimljivo sljedeće:

vupik zalihe 2

Pri čemu:

vupik zalihe gotovoih proizvoda

A da ovo nema veze samo s rastom aktive, pokazuje ovo:

vupik zalihe u aktivi 2

Tu trebam vašu pomoć. Malo sam zaboravio stvari i ne znam kako ovo točno ide kod VUPIK-a, ali čini mi se da kad ove zalihe iscure da se (ako u međuvremenu nije jako pala cijena na tržištu), mora biti realizirana i dobit na njima. Zadnji put kad su zalihe gotovih proizvoda pale (Q1 2014.) su “Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda” bile pozitivnih 20 mil. kn. Ali jednako tako, kao u zadnjem kvartalu, kad nisu pale, ali su bile velike, je također ta stavka bila prilično pozitivna.

Znači, ako je stanje visoko, pa je ‘protočni bojler’ velik, realizira se velika dobit po ‘istovaru’ zaliha, ali jednako tako ako se zalihe gotovih proizvoda smanje.

Ako je to točno, onda nije čudno da ovaj kvartal nije bio pozivitivan (uzevši u obzir i dalje visok dug, o čemu kasnije), ali ako se jednom istovare zalihe gotovih proizvoda na ovako velikoj razini, onda bi to moglo generirati jako veliku dobit?

Ono što je jako važan element je dokapitalizacija VUPIK od strane Agrokora po 90 kn, pretvaranjem duga u dionice. Po 90 kn. Nisam baš bio sretan s time, jer mi se 90 kuna činilo jako nisko, ali svakako nije bilo nepristojno — naime to je bio 3-mjesečni prosjek, mogli su i po nižoj cijeni dokapitalizirati i brutalno nas razrijediti. Ali činjenica je da je Agrokoru to vrijedilo barem 90 kuna po dionici. Zato mi to daje dodatno uvjerenje da se osjećam komotno u toj dionici i toj ‘priči’.

Ali dokapitalizacija ujedno znači i puno manje duga koji je (s obzirom na propise) morao biti obračunavat kao jako skup. Uočite da je kamata i u zadnjem kvartalu 2014. bila preko 9 mil. kn.

Ukupno, čini mi se da ovdje imamo dva važna elementa:
– stanje zaliha i njihovo računovodstvo
– stanje duga
koji bi oba mogli jako utjecati na rezultat u idućim kvartalima.

Kako vam se to čini?

Napomena: Imam dionice VPIK-R-A i ovo naravno nije nikakva preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Liberalna scena – danas u Globusu, i demokratizacija koju donosi internet


+ O Obami

1. Jučer je u Globusu izašao veliki članak Darka Hudelista koji govori o demokratizaciji javne scene: ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL
NOVI TVORCI JAVNOG MIŠLJENJA
.

“Tko su ekonomisti, analitičari, novinari, poduzetnici, bloggeri, povjesničari i filozofi koji – pišući i govoreći prije svega o ekonomiji – dobivaju sve više prostora, postaju internetske i televizijske zvijezde i, malo po malo, istiskuju političare…”

Svakako molim kupite Globus, može i po dva primjerka, pokažite uredništvu što mislite o tome.

Uočite da je članak ilustriran Antom Starčevićem, poznatim liberalom svog doba (naravno, što se tiče cjeline stavova, uzmite u obzir kad je živio i cijeli kontekst).

Zanimljivu raspravu o tom tekstu imate i u FB grupi Croatian Economists … and Friends.

2. Ono što je zaista važno je da ova intelektualna scena zbog mogućnosti koju daje internet napokon uspijeva probiti uniformnost hrvatske političke scene, koja je – o tome sam više puta govorio, a sada je to već nekako sve više ‘opća stvar’ – u biti jednodimenzionalna, sve glavne stranke su socijalističke, uz vrijednosne podjele od kojih je najvažnija ‘crveno-crno’.

Koliko je to ukorijenjeno, vidimo i po izjavama mladih u političkom establishmentu, ‘tako mladi, a tako stari’, primjerice ovaj intervju Dejana Jovića koji je govor Predsjednice analizirao – koliko vidim – isključivo s aspekta ‘crvenih-crnih’. On kao fol ima ‘širinu’, pa stvari gleda iz drugog kuta, ali opet samo jedan skup stvari, zapravo je zatvoren u tu kutijicu. On uopće ne uočava glavnu temu njenog govora, a to je napokon usmjerenje prema normalnosti, suvremenosti … prhvaćanjem tržišne ekonomije umjesto ovog mutanta socijalizma i korporatizma. Ocjenjuje govor uspješnim ili ne, isključivo s aspekta crvenog-crnog.

Ono što Jović nije uočio, da ćemo sada imati dva bivša predsjednika koji su bili šampioni paleo-anti(neo)liberalnog trash talka, a imat ćemo predsjednicu koja takve gluposti neće spominjati. A mislim da jedna predsjednica ima puno veći značaj nego dva bivša predsjednika.

Naravno, ovdje, kao i u samom govoru, za sada govorimo samo o riječima, i to u okviru skučenog djelatnog prostora koji ima predsjednik(ca) države, ali predsjednik može biti veliki komunikator. U svakom slučaju, mislim da možemo reći da je bivši predsjednik svojim ne-djelovanjem i javnim govorom sprječavao reforme.

A danas i sjajan Novotnyjev članak o tome u Jutarnjem:

novotny 1

iz kojega npr.:

novotny 2

novotny 3

Naravno i Novotny ovdje govori ono što znamo, a to je da su ekstremno lijevi pogledi dominantni u medijima koji komuniciraju jednosmjerno i na službenoj javnoj sceni. Iako ih je možda pogrešno nazvati ‘lijevima’, jer često nemaju ni minimalnu smislenu artikulaciju, poput gospodarskog programa ORaH-a baziranom na besmislenom venecuelanskom modelu. A pri čemu se sve što je naprosto normalni, suvremeni mainstream etiketira kao ‘tržišni talibanizam’ – sve je naopačke!

Što se tiče artikulacije i uzora našim ljevičarima i ‘ljevičarima’, ovdje možete vidjeti, kad ekipa iz Syrize govori svojoj bazi, a ne mulja za široke medije, da je u njoj u stvari čvrsta maoistička jezgra, i da njom dominiraju stari ljudi, te da je Cipras u biti samo mlado lice: Greece – Phase one.

A propos, baš sam neki dan govorio nekim ljudima, sad i Davor ima na svom zidu, kako mi je smiješno glorificiranje tipične balkanske muljatorske lukavosti u pregovorima Grčke i EU kao nekih ‘strategija teorije igara’ (zvuči pametno).

3. No ono što mnogi ljudi ne razumiju je da će teme ‘crvenog i crnog’ same od sebe ispariti gospodarskim napretkom, to će postati irelevantne. Glavna bitka za ovu zemlju se dobija na gospodarskom planu, a tu je samo jedan put. I kad bude manje nezaposlenih, manje ugroženih, i kad budu manje ekonomske razlike – a to se događa kad gospodarstvo raste, o čemu nas uči čak i Piketty.

Kad smo kod Pikettyja, koliko je trashy javni diskurs kod nas, pokazuje činjenica da ga se kod NAS prezentira kao nekog anit-kapitalistu, dok je čovjek najobičniji francuski socijaldemokrat. I stoga bi, da živi kod nas i da njegovi obožavatelji stvarno razumiju što piše, proglasili bi ga ‘tržišnim talibanom’. No, nema sumnje da će u skorom njegovom gostovanju razgovor s njim biti pažljivo navođen na neke teze, koje će onda biti reinterpretirane i spinane kao eto ‘upravo ono o čemu Piketty govori’. Kad smo već kod velikih imena, sjetimo se gostovanja Nobelovca Krugmana prije dvije godine.

Kad su se svi njegovi obožavatelji (koji ne razumiju ništa od toga što govori) ponadali da će i Hrvatima dati poruku kako trebamo ‘trošiti i štampati novac’, čovjek koji je nepripremljen očito došao samo zaraditi na gaži novac je iskreno rekao da se recepti koje daje za SAD ne mogu primjeniti tek tako u drugim situacijama i da o Hrvastkoj ne može reći – ništa!

4. Vratimo se na priču o demokratizaciji koju donosi internet. Pogledajmo ovaj sjajan Obamin intervju neki dan: Obama – The Vox conversation. Pogledajte ili pročitajte kakva je to artikulacija i nastup (bez obzira slagali se ili ne s njegovim stavovima).

Ovdje Obama govori o snazi interneta u drugom kontekstu:

… But I am a firm believer that particularly in this modern internet age, the capacity of the old-style authoritarian government to sustain itself and to thrive just is going to continue to weaken …

Uočimo ipak malu zanimljivost, iako se radi o skroz drugoj temi, i kod nas de-facto imamo ‘old-style’ mentalni sklop scijalizma iz kojeg nikad nismo izašli, koji je doživio inkarnaciju u svom korporatističkom ruhu, što uporno i čvrsto perpetuiraju naše političke elite.

RIZ Odašiljači

1. Zanimljiv razvoj na RIZ-O:

Tok novca od operacija je prošli kvartal bio oko 20 mil. kn. Gotovine i depozita ima preko 7 mil. kn. Obaveza prema financijskim institucijama praktički nema. Ukupne obaveze su oko 30 mil. kn, a kratkotrajna imovina preko 70.

Tržišna kapitalizacija cijele tvrtke je 30 mil. kn

Zanimljivo, sve to iako ‘financijski plan nije ostvaren u cjelosti’ (jer je kasnio veliki ugovor koji je sada potpisan):

riz međuizvještaj

Radi se o ovom jako velikom ugovoru.

2. Zanimljivo, kad su fondovi ST investa završili u likvidaciji, dionice RIZ koje su imali su prije malo više od godinu dana stajale izložene na burzi po 17 kuna barem tjedan dana, tjednima prije toga po isto tako patetičnoj cijeni oko 24 kune, mjesecima prije toga se moglo kupiti po ispod 30 kuna … nažalost nisam ni ja obraćao pažnju sve dok mi nisu skrenuli pažnju na mom vlastitom blogu.

Budući da se velik dio tvrtke mogao kupiti po 17 kuna tokom dužeg razdoblja, zaista mi nije jasno zašto ljudi koji vode wannabe ESOP za RIZ nisu digli kredit u nekoj banci i pokupili to, teško mi je vjerovati da nisu znali što će se dogoditi u poslovanju, to je bio ‘no brainer’ i vjerojatno bi ih mnoge banke pratile? Pogotovo jer su upravo fondovi ST investa bili optuživani da zajedno s jednim drugim malim dioničarima ‘žele osvojiti RIZ zbog nekretnina’, tako bi se riješili neugodnog dioničara. A o RIZ sam pisao ovdje: RIZ-O, vježba iz ‘analize’. (Kao što tu možete vidjeti, ni najmanje me ne zanimaju nekretnine RIZ-a, osim kao potencijal koji se može prebaciti u temeljno poslovanje … ali mislim da neke druge zanimaju :) ).

3. Inače, meni se čini da mi je jasno zašto sam bio na meti besmislenih optužbi iz RIZ-a, iako sam za RIZ Odašiljače potpuno benigan i konstruktivan dioničar. Naime, kao što vidite, radnici su dobro pratili cijenu dionica, pa tako su tako i upravo u prosicnu prošle godine tvrdili da po burzovnoj cijeni cijela tvrtka vrijedi svega 4 miliona kuna (to je bilo s obzirom na cijenu od 17 kn po dionici). A s obzirom na moju kupnju i ‘vježbu iz analize’ koju sam objavio, je cijena jako porasla – i to je naravno jako negativne utjecalo na ambicije, prema direktoru DUUDI-ja, da preuzmu tvrku ‘za jednu kunu': Pejnović na HRT-u: Prosvjednici RIZ-a obmanjuju javnost; traže državni novac, novac svih građana!

Inače, iskreno, jako sam zadovoljan popravljanjem poslovanja RIZ Odašiljača (Go RIZ!) jer to omogućava i veće plaće radnicima, a, kao što sam više puta rekao, podržavam i ESOP, ali pod realnim uvjetima.

4. A jako me čudi da radnici RIZ Odašiljača (odnosno, njihovi prestavnici, za koje sumnjam da imaju podršku svih radnika) umjesto da su baš mene besmisleno napali (pa sam tako HANFI i poslao neke neke nejveroajtne dopise upućene mi sa službene adrese Uprave), nisu ponudili suradnju na mom projektu Croatian Makers, u kojem doniram opremu za automatiku i robotiku školama i centrima za rad s mladima. U razdoblju kad nisu imali previše posla, sigurno su mogli donirati dio vremena za edukaciju mladih, a jasno sam takve pozivao na suradnju u tom smilu između ostalog i na ovom blogu koji oni revno prate.

Možda griješim, ali ako ima dioničara koji su prejeftino prodali svoje dionice RIZ-O ne znajući da će biti ovako dobri rezultati, možda mogu tužbom tražiti i naknadu štete od sidnikalne predstavnice Gloković s obzirom na proturanje cjenovno izuzetno osjetljivih informacija na način na koji sam opisao ovdje, što je suprotno ZTK.

Napomena: Imam dionice RIZO-R-A i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju. Jasno, moguće je da povećam udjel, a moguće je i da ga smanjim, zbog tko zna kojih razloga, recimo osjećam se euforično ili depresivno, revidiram ciljeve portfelja, dobijem novce od drugih invsticija, ili mi ustrebaju za druge investicije, itd. Za eventualni ulagački savjet predlažem da se obratite svom omiljenom profesionalcu ili sami proučite podatke.

Rezultati turističkih tvrtki: odlični i mnogo bolji nego financijski izvještaji to pokazuju

Turističke dionice su kao grupa neosporna zvijezda Zagrebačke burze zadnjih godina, omogućile su nevjerojatne povrate, a što je najbolje, i dalje mi se čine vrlo jeftine.

Izašli su godišnji financijski izvještaji, koji bi s obzirom na katastrofalne vremenske uvjete prošle sezone i sami po sebi bili odlični, ali mislim da je stvarno poslovanje, kao i trend, zapravo još bolji nego se vidi površnim iščitavanjem izvješća. Uvjeti su zaista bili katastrofalni, čini mi se da ne velikom djelu Jadrana čak i 30 kišnih dana u 45. Za usporedbu, prošle zime su u Austriji imali loše (ne i katastrofalne) uvjete i odmah su zabilježili jak pad noćenja:

The winter season 2013/2014 (November 2013 to April 2014) closed with a decrease in the number of overnight stays by -1.6% to 64.49 million. This means a decline of 1 million overnight stays compared to the same period last year (65.56 million). The number of arrivals rose by 0.9% to 16.88 million. Both the number of overnight stays by Austrian residents (15.10 million; -0.9%) and the number of overnight stays by non-residents (49.39 million; -1.9%) decreased.

To ću pokazati ovom malo manje, ali i dalje površnom analizom (no, po Paretovom pravilu smatram da s 5% napora postižem 80% učinka), a pogledajte i napomenu niže.

Nemam baš puno vremena za detaljniju analizu, pa slobodno sugerirajte daljnje elemente ili upozorite na greške.

Ovo je sve vrlo površno, sad samo djelomično normaliziramo EV/EBITDA. Sjetite se, kad su valuacije bile zaista paradoksalne, i najjednostavniji P/B nam je bio dosta, kasnije je dovoljno govorio EV/EBITDA, sad to trebamo malo ‘normalizirati’, a i to je samo početak … no, već i pri ovome slika je (barem meni) vrlo jasna.

1. Počet ću od Plave lagune (PLAG) jer će mi trebati za kasnije. Ako na prvu pogledate financijska izvješća ili parametre na MojeDionice, to izgleda mnogo lošije nego u stvarnosti zbog dva razloga, EV/EBITDA preko 18.

Prvi je Istraturist, koji je u EBITDA doprinjeo, ako se ne varam, svega nekih par mil. kn (usporedba konsolidiranih i nekonsolidiranih izvješća), zato jer je konsolidiran tek s 1.12., a cijelim doprinosom u bilanci. Druga je doprinos Jadranskih luksuznih hotela (ticker HDUP), koje PLAG ne konsolidira, nego srazmjerni dio dobiti dolazi u ‘financijske prihode’, što se odbija od EBITDA.

Međutim, JLH je pogrešno gledati čak i tako, jer mislim da oni tek trebaju pokazati svoju produkcijsku vrijednost, gledajući kroz imovinsku, mislim da hoteli 5* u Dubrovniku vrijede bar 200.000 eura po sobi.

Možemo navesti i treći razlog, a to je pad ruskih turista. Retrokaktivno, moglo bi se pametovati i reći da ‘se znalo da će biti loša poslova odluka toliko se osloniti na njih’, ali to je daleko od toga. Biznisi svaki dan donose važne odluke u uvjetima neizvjesnosti, pa da se nije dogodila i ta stvarna katastrofalna situacija s ruskim turistima, ta odluka bi možda bila i slavljena:

plag 1

Upravljački pak mislim da je Plava laguna jako dobro upravljana tvrtka i da je odnos prema malim diončarima (cijele grupe, pogledajte npr. i ATLN) odličan. Iako nemam ovu dionice, smatram da se radi o vrlo legitimnom (odličnom?) ulaganju.

2. RIVP. Bez sumnje najveća ulagačka zvijezda našeg turističkog sektora je naša najveća turistička kompanija Valamar Riviera, koja je svojom kotacijom, transparentnošću, volumenom trgovanja, free floatom, sudjelovanjem u indeksima itd. vjerujem i prva ulagačka meta stranih fondova kad se u većem broju vrate na hrvatsko tržište (ujedno je i moja najveća pozicija na Zagrebačkoj burzi).

Formalni EV/EBITDA je tu sada oko 11, ali mi se čini da je normalizirani oko 9, iz barem dva razloga. Prvo obratite pažnju na vrlo velike troškove spajanja u četvrtom kvartalu, primjerice plaće i nadnice, koje su velikim dijelom uzrokovane troškovima otpremnina, koja će pak optimizacija dovesti do boljih rezultata kasnije:

rivp 1

rivp 2

Drugo, kao što je poznato, RIVP vrlo agresivno klasificira invseticijsko održavanje u ‘trošak’, prema izjavi na GS, oko 30-40 mil. kn godišnje.

Ipak, ono što je ovdje vrlo važno je pogled u budućnost. Uočimo da Valamar i dalje ima jako velike investicije, a da je prošla sezona bila pogođena ne samo (direktno) jako lošim vremenom, nego i orijentacijom Plave Lagune na ruske goste. Plava laguna je, prema vlastitim izjavama, baš u najgorem trenutku (loše vrijeme) popunjavala rupe ad hoc, vjeroajtno i agresivnim snižavanjem cijena i time značajno utjecala i na sve cijene u Istri.

A ono što znamo (izjave ministra Lorenzina) je da booking ove godine ide odlično!

3. Arenaturist (ARNT) je objavio formalno lošije rezultate, ali već i letimičan pogled odaje da ih treba normalizirati. Naime, gubitak je nastao jer su otpisane vrijednosti starih hotela koji su se rušili da bi se na njihovom mjestu izgradili novi! U izvješću ovdje pogledajte ‘Ostali poslovni rashodi’.

U tako teškim uvjetima prošle sezone ovo izgleda naprosto sjajno:

arnt 1

4. Maistra (MAIS) izvješće nisam proučavao detaljnije, a ovako na prvu ga ne razumijem, možda ako netko može dati neku malu analizu. U svakom slučaju treba pohvaliti Maistru za najhrabrija ulaganja (dva hotela 5*) koja znače puno i za cijelu Istru kao destinaciju.

5. Solaris (SLRS) još nije objavio izvješće, ali mislim da će ono biti lako razumljivo (‘čisto’) i usporedivo s prošlogodišnjim i pokazati pozitivan trend u hrvastkom turizmu.

6. Turisthotel (TUHO) je za svoju ligu objavio solidno izvješće. To je jedna tvrtka koja nije u ligi gornjih, ali je bila dosta popularna među špekulantima i, mislim, krugovima bliskim nekim lošije upravljanim fondovima koji su nekako htjeli doći do izloženosti turizmu, ali ‘baš nisu’ htjeli kupovati neke od gornjih doinica (iz poznatih razloga). Tako da mislim da je dionica bila popularna prvenstveno zbog front-runninga raznih špekulanata bliskih fondićima ili brokerima. Ono za što je meni bitna ta dionica je benchmarking. Naime, to je tipična ‘kampovska’ dionica (kampovi + pridruženi apartmani) i logika nekih lošijih ulagača je bila ‘gledajte kako je to profitabilno, što hoteli nikad neće biti’.

Međutim, prema MojeDionice, mu je EV/EBITDA sada oko 11, a, kao što smo vidjeli, normalizirani EV/EBITDA naše vodeće turističke (hotelske+kampovi) kuće RIVP je već sada značajno ispod toga!

Naprosto je nevjerojatno kako ‘profesionalci’ u našim investicijskim krugovima nisu mogli predvidjeti profitabilnost naših hotelskih tvrtki čak do prije godinu-dvije!!!

S druge strane, ovo također pokazuje koliki je potencijal kampova u tvrtkama koje ih još nisu zapravo aktivirale u pravom smislu riječi, gdje prvenstveno mislim na Arenaturist (kampovi).

7. Meni naročito zanimljivo turističk ulaganje je Lošinjska plovidba holding (LPLH). Prema izvješću, u prvom kvartalu će napokon biti završen stečaj Brodarstva, što onda više neće kvariti izvješća, i onda nam ostaju sve one krasne stvari o kojima sam pisao prije (točka 4 ovdje). Plus imamo nedavni završetak javne rasprave novih prostornih planova koji predviđaju veći kapacitet novog hotela, veći kapacitet marine i izmještanje brodogradiliša tako da se oslobodi prostor za suhi prostor marine.

Ovdje treba uoočiti zaista brutalnu bilancu brodogradilišta s patetičnom vrijednošću zemljišta, skoro potpuno amortiziranom ostalom imovinom, te valjda oko 40 mil. kn novca, depozita i sličnog.

Kao što znate, ovo promatram kao niz raznih ‘godišta’ dospjeća, našim fond managerima je sada RIVP postao razvidan, za ARNT će im trebati još možda godinu dana, a za LPLH još koja godina …

8. Ono što je jako važno za primjetiti je izrazita transparentnost u izvještavanju nekih vodećih turističkih tvrtki. Za Valamar to više ne čudi, ali PLAG je praktički ‘privately held’ kompanija, pa svakako treba pohvaliti poštovanje koje malim dioničarima iskazuju kvalitetnim izvještanjem. Slično i Arenaturist koju većinski drže fondovi Goldman Sachsa i pphe, pa svakako ne bi morali biti tako transparenti, a oni su otišli i divovski korak dalje, najavljujući već i procjenu EBITDA za iduću godinu!

Napomena: Imam dionice RIVP, ARNT, LPLH i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju. Ovo sve gore može biti puno grešaka i neutemeljenih procjena, izrazi tipa ‘odlični i mnogo bolji’ su moja subjektivna procjena. Iako sam iznimno dugoročan ulagač, naravno moguće je da, iz bilo kojih razloga, npr. jer mi treba za druga ulaganja, bilo zato jer se osjećam depresivno ili euforično … prodavati ili kupovati te dionice u bilo kojem trenutku. Za savjete se obratite svojim profesionalcima ili ‘profesionalcima’ … ups … oni sve do prošle godine nisu imali procjene/preporuke za KORF/RIVP, a čak ni sada nemaju za npr. ARNT! A što ćeš …

Rezultati Q4

Počeli su curiti rezultati, danas je za većinu tvrtki zadnji dan kad ih mogu objaviti … evo par kratkih komentara za tvrtke koje me zanimaju (uglavnom zato jer ih imam u portfelju).

Ovaj će post vjerojatno biti ažuriran u toku dana.

Link na oznaci je na financijsko izvješće.

1. PTKM. Tadašnji predsjednik, a sada član, NO, osim i po mnogim drugim stvarima je poznat i po izjavi ‘Mi u Petrokemiji MRZIMO SVAKI KAPITAL’. Petrokemija uspješno ostvaruje njegovu viziju … kolosalni gubitak i 4. kvartalu, iako je u međuvremenu uplaćeno jako puno kapitala u nju, on se i dalje uspješno unišatava. Čudi me kako neki veći medij nije napisao pravu ‘Priču o Petrokemiji’ od Vladine najave privatizizacije “– Petrokemija bi mogla biti velika privatizacijska priča. To je priča koja bi mogla biti teška nekoliko stotina milijuna eura – rekao je Čačić na HTV-u uoči puta u Rusiju.”, pa nadalje.

Stvarno stanje bi moglo biti još gore, naime npr. ovo: “Za iznos od 97,8 mln kuna, koji se odnosi na potraživanje prema kupcu Gorup d.o.o. i Petrokemija d.d. ga nije uspjela naplatiti, nije u izvještajnom razdoblju napravljeno umanjenje vrijednosti. Kupac Gorup d.o.o. je pokrenuo proces predstečajne nagodbe i postoje značajne neizvjesnosti u pogledu namirenja navedenog potraživanja od strane Petrokemije d.d., ali u trenutku sastavljanja financijskih izvještaja ne postoji dovoljno saznanja za adekvatnu kvantifikaciju umanjenja vrijednosti.

2. BLKL. Imao sam (i imam) puno dionica u portfelju zbog diverzifikacije i deep value argumenata bez ulaska u jako puno detalja, u smislu da jedna uspješnica može nadoknaditi gubitke i mnogo neuspješnica. Naravno, ova nevjerojatna recesija u Hrvatskoj je jako smetala takvoj strategiji (iako je i u takvim uvjetima bila jako uspješna). Ovo je jedan odličan primjer, a ima ih dosta, kako oni koji su razumno kupovali doinice čak i trenutku najvećih ekscesa u Hrvatskoj su mogli dobro proći, ako su obraćali pažnju na fundamente. Znači sada ovdje imate kompaniju praktički bez dugova, s 31,5 mil. kn kratkotrajne financijske imovine i novca, (pazi sad!) ukupnih kratkoročnih i dugoročnih obaveza oko 8 mil. kn, a ukupna kratkotrajna imovina je oko 76 mil. kn. Tržišna kapitalizacija joj je svega 27 mil. kn. Tok novca od operacija oko 10.

3. SUNH mi je najmanja pozicija u turizmu, pa me jako veseli sam po sebi, ali i zato jer ukazuje da bi i za ostale turističke tvrtke 4., inače gubitaški, kvartal mogao biti bolji nego prošle godine i tako popraviti pokazatelje za zadnjih 12 mjeseci (trenutno u njih ulazi Q4 od 2013.).

… nastavit će se.

4. JNAF je objavio zaista zgodne rezultate. Oko 640 milijuna kuna kratkotrajne financijske imovine i gotovine, a duga skoro da i nema (s obzirom na veličinu bilance), tok novca od operacija malo ‘ojači’ … podsjeća malo na Apple?!

5. LRH sjajan napredak (nemam dionice LRH, ali imam majke SNHO).

lrh 1

… možda će se nastaviti …

6. RIZ-Odašiljai napokon ostvario dobit, na velikom povećanju prihoda (rekao bih za RIZ, brutalno povećanje, zadnji kvartal veći nego sva tri prethodna), točno kako nam je najavila sindikalna predstavnica na javnoj TV! NO, proizvodnja u tijeku i zalihe gotovih proizvoda sada su JOŠ veći, preko 30 mil. kn. Sada mislim da je to skroz druga priča …

EDIT (v. komentar dolje): Ne znam da li dobro vidim da je pri cijeni od 80 kuna sada već EV/EBITDA tek oko 6,4?

7. RIVP je također objavio. Iskreno, za sada letimičnim pogledom ne uspijevam razaznati kako stoje stvari, jer kako kažu podaci nisu usporedivi s prošlim godinama. Najmredoavniji mi se čini EBITDA na razini grupe gdje kažu:

grupa ebitda

a ako dobro vidim EV/EBITDA je nešto preko 11.

8. ANRT je na bottom line iz prošlogodišnje minimalne dobiti prešla u minus, ali ovdje su stvari jasnije i mislim da je razvoj evidentno bolji, veći prihodi, veći GOP, manja dobit zbog jednkratnih stavki i, ono što je neuobičajeno u našm turizmom, jasan pozitivan ‘guidance’ za značjano veći EBITDA iduće godine:

arnt rezultati

i o EBITDA:

arnt ebitda

Napomena: Imam dionice PTKM, BLKL, SUNH, SNHO, RIZ, RIVP, ARNT, DDJH i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Bizarna javna rasprava dvojice urednika i zašto je OK da magazin Banka propada

Teško je biti na udaru ‘bojovnika’ bankarskog lobija … i kako funkcioniraju ZAVISNI mediji

1. Vrlo zanimljiva rasprava dvojice urednika: ‘DRAGI RATKO, TO NISI TI!’ Zašto su se sukobili Željko Ivanković i Ratko Bošković. U kojoj bez zadrške vjerujem g. Boškoviću što se tiče toga kako je bilo (iako se uopće ne slažem s njegovim ekonomskim argumentima i stavovima). A to zbog raznih argumenata i kredibiliteta dostupnih javnosti o sudionicima ‘rasprave’ ali i sličnih osobnih iskustava, u kojima sam i sam bio žrtva onoga što bih nazvao perfidno ‘zasjedničko-bojovničko’ ‘novinarstvo’ korporatističkog duha.

NAPOMENA: Ne govorim da ‘vjerujem’ u smislu ekonomskih argumenata, jer se tu nema što ‘vjerovati’ (nego treba proučiti argumente) nego u smislu ovoga što kaže o perfidnom zasjedničkom novinarstvu.

Evo nekih mojih iskustava.

2. Najprije manje maligan, ali jako zanimljivi, da vidite kako ponekad funkcionira novinarstvo u Hrvata. 2011. sam objavio jedan nevini tekst u Jutarnjem, u kojem je između ostaloga stajalo ovo (uočite da se radi o vremenu kad je bilo li-la hoće li antieuropske snage prevladati, sada nam je to kao normalno da smo u EU):

” … Kad je imenovana gospođa Kosor, napisao sam na svom blogu da će ona možda biti i ponajbolji hrvatski premijer. To je izazvalo dosta podsmjeha, pogotovo zato jer nisam glasač HDZ-a. Moj argument je glasio: praktički smo izgubili suverenitet, i to na gospodarskom planu. Predstečajni upravitelj nema puno slobode. No, ako radi ono što mora – a gospođa Kosor se od početka činila kao inteligentan ‘štreber’, pri čemu ovo mislim u pozitivnom smislu – on je vrlo značajan i koristan.

Moj je argument bio da će prosvjetiteljsko-apsolutistički dio za na nas odraditi EU. Grubo rečeno, da će nam nametnuti prioritete, a da mi u državi trebamo kvalitetnu transmisiju i samo raditi ono što je normalno. Jer nenormalno je kod nas standard. O pristupanju EU svašta možemo misliti. Glavni argument protiv je uvijek: ‘Ali oni nas žele zbog svog interesa!’ Pa naravno! Predivna Europa pokazuje kako je moguće utvrditi trajni mir i jedinstvo i na ratovima razdiranom kontinentu, uz kombinaciju prosperiteta i humanizma kakvu homo sapiens do sada nije pokazao da može organizirati na širem području. Ali ona je kao stambena zgrada. Negdje u prizemlju živi neorganizirana obitelj – to smo mi – koja razbija vlastiti stan, uključivo i instalacije. Pa naravno da nas žele upristojiti iz svog interesa, ali u našu korist!

Vrijeme je da vlada i sama počne djelovati prosvjetiteljski, i pomalo apsolutistički. Pri tome ne mislim ‘nedomokratski’, nego raditi odlučno ono što je najbolje bez stalnog osvrtanja na mišljenje glasačkog tijela i interesnih grupa. I to na gospodarskom planu, koji je zapravo sada jedina važna varijabla. …”

Da bi kasnije g. Ivanković sreo u liftu, rekao da mi ima za reći neke stvari, ali neka pričekam novi broj magazina Banka i objavio kao uvodnik magazina ovaj degutantni tekst (od naslova koji je sam birao, na dalje): Oligarsi, populisti, isti, isti.

Uočite kako test vrvi manipulacijama, polemiziranje s onime što nisam rekao, potpunim izvrtanjem mojih teza, čak i naizgled malim stvarima kao “… pa bilo to rezanje proračuna ili otpuštanje iz javne administracije 25 posto zaposlenih, kako je u jednom intervjuu zagovarao Bakić…“. A u stvari se radi o ovom mom intervjuu u JL iz 2010. (uočite da naslov određuje urednik, dakle nisam ga ja stavio, a ne odgovara sadržaju), u kojem kažem:

P: Što bi Vlada sada trebala učiniti?

O: Država treba biti efikasnija, što znači smanjiti državne službe za 20 posto…

P: To je pedesetak tisuća ljudi…

O: Podsjećam da je 80 tisuća ljudi iz privatnog sektora izgubilo posao. Dakle, država treba smanjiti broj zaposlenih srazmjerno smanjivanju privatnog sektora. Država treba prerezati svoje kreditne kartice i prestati kupovati glasove kroz zapošljavanje u javnim službama te treba smanjiti plaće. Uz to, mora postati efektivnija u upravljanju državnom imovinom. Jadranki Kosor istječe vrijeme da stane pred narod i kaže kakvo je pravo stanje.

Pročitajte cijeli intervju ako vam se da, sve u njemu stoji i danas, 5 godina kasnije! Pri čemu, što se tiče ovog zadnjeg, uočite da je u 3 godine samo prirodnim umrovljenjem broj zaposlenih u javnim službama mogao biti smanjen za 10% (ako je prosječni radni vijekk 33 godine). A stvatko tko je radio u nekoj tvrtki zna da ako u uvjetima teške krize za kompaniju jedne godine 1 od 30 ljudi ode, to je dobrodošli odljev koji se može lako iskompenzirati većom efikasnošću.

A ovaj urednik gore mislim da je jedna zaista niska točka novinarstva u Hrvata.

3. No pogledajte ovaj, još dugutantniji primjer. Krajem 2012. Jutarnji objavljuje ovaj članak, naravno vrlo bedastog naslova, ali inače vrlo realan prikaz jednog od najvećih skandala u mirovinskoj reformi: NEDJELJNI OTKRIVA Mirovinski sustav će se srušiti ako propadne Nexe grupa?

Nisam imao ništa s tim člankom, a možda su inspiraciju ili neke detalje našli na mom blogu. Međutim, odmah potom urednik magazina Banka, izdavača koji se tada još zvao M.Z.B., što je značilo Marketing Zagrebačke Banke, dakle u svakom slučaju javna ličnost, koji i svoj profil na FB vodi tako da se ne vidi granica između privatnog i poslovnog, objavljuje sljedeće:

zi a

zi b

Pogledajte sljedeće:
a. Naravno ne možemo tvrditi (jer je kod ovog urednika stil svjesno pun insinuacija, što je odlika slabih) da je on mislio na mene. Ali je činjenica da sam mu bio poslao neke javno dostupne stvari vezane u NEXE, ali posprdno, kao ‘eto na mene se često obrušavaš, ali o ovome ne smiješ pisati‘ (pa zar itko misli da bi ŽI, urednik časopisa Banka, kojeg izdaje M.Z.B. otvarao temu Nexe?! :) ).

b. Pazite ove besmislice o ‘predatorima koji bi kupovali njihove dionice’, taj čovjek je urednik Banke?! Vidite i ovaj šeširić na slici … navodno je magistrirao / doktorirao na privatizaciji u Hrvatskoj, ali u Australiji (može li netko nabaviti taj rad?).

c. Tu je i poznati g. Markušić, o kojem sam ekstenzivno pisao, pa ne bih sada više, ako se ne pokaže potreba (a pod kojim je tokom 5 godina izdavač natukao oko 70 mil. kn gubitka, koliko su mu bili i prihodi … pa kako da onda bude nezavisan). Napominjem da ovo i dalje indicira da se radi o meni, jer me g. Markušić zaista bio tužio (valjda jedini slučaj gdje urednik novine tuži čitaoca) i kasnije odustao od tužbe!

d. No, najvažnije, pazite, obojica su ‘dobijali ponude’ da informiraju javnost, ali su ih vjerodostojno otklonili!!!

4. Kao što vidite, nije lako biti na meti ovakvih medija. Ali vjerojatno je i pokazatelj da radim pravu stvar. A pokazuje koliko su bitni slobodni mediji. Banka to do sada definitivno nije bila, a narav njenog urednika je samo pogoršala situaciju, sjetimo se samo onih bojovničkih istupa (ili ispada?) u raznim medijima oko ‘slučaja franak’ koji su i samim bankama, po mom sudu, više štetili nego koristili.

Kao što znamo Banka je u velikim problemima, po mom sudu ponajviše zbog katastrofalne uredničke i poslovne politike u zadnje vrijeme (iako je povijesno važna). Zato mislim da bi za Zagrebačku banku bilo najbolje da ju proda nekom nezavisnom.

Bogatstvo nacije

Slučaj računa u HSBC u Švicarskoj otvara veću temu. Ako dobro razumijem u HSBC je nekih 40 mil. USD računa za koje se sumnja da su bili korišteni za ilegalne svrhe. No, kako u Hrvatskoj nema poreza na imovinu i nije bilo na kamate (vjerojatno glavni razlog ‘skrivanja’), moguće je da je jedan dio tih računa bio skroz legalan (osobno nemam novac u HSBC, ali da imam puno novca za rasporediti u svjetske banke, HSBC bi sigurno bila jedna od njih jer je jedna od nekoliko najsigurnijih banaka na svijetu).

No, ministar Lalovac je izjavio da i inače u Švicarskoj ima oko 300 mil. eura (vjerojatno većinom legalne) štednje hrvatskih građana. Nekako mi se čini da ipak Švicarska nije prva inozemna štedna destinacija za Hrvate, nego da je to prvenstveno Austrija, a vjerojatno i Njemačka. Inače, odnedavno je potpuno legalno otvoriti račun u inozemstu i ondje štedjeti.

Sad dolazimo do pitanja koliko u stvari štednje imaju Hrvati, kad se onoj u hrvatskim bankama doda i ta inozemna štednja?

I šire, koliko je bogatstvo Hrvata i Hrvatske?

Naime, primjerice, u Velikoj Britanije se takve stvari znaju: Total wealth in Britain doubles in less than two decades to £7,644,521,000,000… and most of it is locked up in our homes. Press release njihovog Nacionalnog ureda za statistiku (kao naš DZS) s više podataka je ovdje.

Kod nas nema ovakve procjene, a mislim da bismo ju trebali napraviti.