Category Archives: DDJH

ĐĐ (opet)

Znate da mi u zadnje vrijeme pažnju zaokuplja ĐĐ (kao prije KORF/RIVP).
Danas imamo zaista krasnu vijest o projeku u Kuvajtu. Daleko je to od sigurnoga, ali govorimo o vjerojatno uvjerljivo najvećem izvoznom poslu ikada. Ako se ne varam, to je neke dvije brigade, dakle zajedno s održavanjem možda i 500 ili više milijuna eura, u svakom slučaju se mjeri u stotinama milijuna.

U vezi s time imamo i jučerašnju krasnu vijest o vagonima.

Izgleda pomalo nevjerojatno, ali s ovim ugovorom i onim iz kolovoza, ĐĐ je već na 70% planiranih prihoda od vagona u 2015., prema ambicioznom planu (pozitivnog) poslovanja. Proizvodnja vagona je bila gubitaš, ali je u planu rečeno kako se očekuje profitabilno poslovanje zbog nabave nove opreme i većih serija, što se sve događa.

ddjh vagoni

Dakle, vjerujem i nadam se da je downside vrlo mali, s obzirom na temeljno poslovanje, a da projekti u vojnom segmentu mogu napokon od ove tvrtke načiniti zvijezdu.

Napomena: Kao što znate, imam dionice DDJH i ovo nije nikakva preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

ĐĐ još dvije vijesti

Nakon Patria i Kongsberg potpisali strateško partnerstvo za tržište Bliskog istoka danas još dvije vijesti:
Poljska vojska naručila još 200 borbenih vozila Patria AMV 8X8 (znači i da je stroj OK i da se popunjavaju kapaciteti u Poljskoj)
Patria: Đuro Đaković će biti dobra opcija za buduće potrebe tržišta na Bliskom istoku

Danas ili sutra očekujem da će se na SKDD vidjeti tko je upisao dionice u dokapitalizaciji.

Usput, upravo je izašao novi Patrijin magazin.

A uskoro je i IDEX.

Misterij male knjigovodstvene vrijednosti ĐĐ

Zvijezda zadnjih dana na Burzi je zasigurno Đuro Đaković (DDJH). RAst od preko 50% u četiri trgovinska dana na vrlo velikom prometu.

Misterij koji zasigurno muči neke ulagače, a protiv koje sam se okolnosti u više navarata borio, je mala knjigovodstvena vrijednost dionice. Pogledajmo kako je moguće da je tako malo.

Ključ se krije prvenstveno u Specijalnim vozilima, tvrtki za koju svi ulagači, radnici i uprava zapravo mislimo da ‘krije’ vrijednost ĐĐ. Primjerice:
Patria AMV nije samo favorit u Kuvajtu već i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
UAE i Patrija sve bliže potpisu ugovora za 600 oklopnih borbenih vozila
Načelnik GS OS Države Katar posjetio Đuro Đaković
Makedonski ministar obrane posjetio Đuro Đaković
Obavijest o potpisivanju ugovora
Zamjenik ministra obrane Republike Azerbajdžan posjetio Đuro Đaković
Predstavnici Grupe Đuro Đaković u posjetu Turkmenistanu
Đuro Đaković s francuskim Ermewa SAS ugovorio izradu 27 milijuna kuna vrijednih vagona
i tako dalje, su sve poslovi mogući poslovi ĐĐ Specijalna vozila – evo im webstranice.

A pogledajmo koliko je taj biznis vrednovan u knjigama Holdinga, čije dionice u stvari vlasnici imaju. Nekonsolidirano izvješće ĐĐ za 2013.:

udjel u spv

Dakle, čista nula!
Ali to nije sve, i dugoročni zajmovi su rezervirani 100%:

zajmovi spvu spv

Ali to nije sve, nego su i kratkoročni zajmovi rezervirani 100%, dakle vrednovani s 0:

kratko zajm spv

Znači: ĐĐ Holding ‘smatra’ da Specijalna vozila ne vrijede ništa, te da su tako loša firma da neće vratiti ni kunu zajmova. Istina je da je na kraju 2013. kapital ĐĐ SPV bio negativan. ALI, njega treba valuirati kao start-up, koji će sada imati ‘clean start’. Da li vama zvuči logično da biznis sa svim tim gore ogromnim prilikama, vrijedi 0? Još jedan ‘detalj’ . Da je ĐĐ Holding otpisao potraživanja od ĐĐ Specijalna vozila, ona bi imala jednokratni prihod od tog otpisa, što bi povećalo kapital, i on ne bi bio negativan.

Ali ako taj biznis ne vrijedi ništa, da li bi ga Holding npr. meni prodao za 1 kunu? Naravno da ne bi ….
Dakle, smatram da se na neki način trebao zadržati goodwill (zaboravio sam kako to točno ide kad je subsidijar, kod akvizicije ako je veća vrijednost kupnje od kapitala društva, pojavljuje se goodwill).

E sad, ta akrobacija je napravljena kad je kad se tvrtka spremala za dokapitalizaciju po 20 kn, s čime se nisam slagao i, kao što znate, dao sam protuprijedloge. Na koncu je dokapitalizacija išla po 20 kuna i to je bilo najbolje za dva glavna dioničara (državu i mene), ali to nije bila moja namjera. A naprosto mi je nevjerojatno da nije bilo više interesa po toj cijeni. Bez šale, vjerujem da bi bilo da je cijena upisa bila 40.

Gledajte naime ovo. Kad bismo smatrali da će ĐĐ SPV uspjeti vratiti pozajmice Holdingu, to je oko 42 mil. kn, te da SPV vrijedi 10 miliona eura (valjda kao malo veća autopraonica), to bi značilo da je stvari BV cijelog Holdinga prije dokapitalizacije u stvari oko 129 mil. kn, tj. prema starom broju dionica oko 40 kn po dionici.

Kad bi se taj biznis vrednovao s 20 mil. eura, dionica DDJH bi imala knjigovodstvenu vrijednost 64. Itd.

Pitanje je, jasno, svakom ulagaču, da li s obzirom na:
– veličinu mogućih poslova
– njihovu očekivanu profitabilnost
– vjerojatno dobijanja
– te sve ostalo što nosi SPV
tvrtka ĐĐ Specijalna vozila vrijedi 10 mil. eura, te da li će moći servisirati svoje dugove?

Za mene je odgovor jasni DA. Zato sam snažno sudjelovao u dokapitalizaciji ĐĐ. A sve ovo gore sam vam pisao i ranije, možda ne ovako detaljno, ali u supstanci da.

Ako vas i dalje muči pitanje ‘ali kapital je negativan’, razmislite da li bi nekome bilo oportuno dokapitalizirati samo tu tvrtku (da je mogao) s npr, 20 mil. eura, time joj potpuno sanirati bilancu i imati 50% vlasništva te tvrtke? Ako da, onda njemu taj bizsnis vrijedi 20 mil. (a zajedno s tih novih 20, to je 40).

Napomena: Imam dionice DDJH. Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju tih dionica, kao i obično. Također mogu imati razne motive da neku dionicu prodam ili kupim (osjećam se euforično, depresivno ili blentavo, treba mi za neku drugu investiciju …) tako da nemojte nikako svoje eventualne investicijske odluke donositi zbog mog pisanja ili transakcija.

Zasta ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno, i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaista ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

Đuro će biti OK

1. Kao što vidimo uspješno je završen upis kapitala u ĐĐ: Nakon dokapitalizacije očekujemo nove ugovore. Ja sam upisao 500.000 novih dionica, tj. uplatio 10 mil. kn.

2. Moje rezoniranje je da će s ovim kapitalom ĐĐ imati dovoljno novca za restrukturiranje, te zaista moći poslovati i bez onoga šeo je zapravo glavno u cijeloj priči, na pozitivnoj 0. Tako kaže i predsjednik uprave za kojega se zaista ne bi moglo reći da je neumjeren u izjavama.

Ugovori na koje ciljamo se mjere u stotinama milijuna eura, samo jednim takvim ĐĐ bi postao najveći industrijski izvoznik u RH i najvažnija industrijska tvrtka u RH. Kao što znamo, ĐĐ je bio nosilac zadnjeg velikog, i možda najvećeg ikad, izvoznog posla stare Jugoslavije, vrijednosti, barem za onaj dio koji službeno znamo, iznad 500 mil. USD (to je znatno više u današnjem novcu). Kompetencije su ostale u tvrtci.

Po meni, ĐĐ treba tretirati kao start-up, ne kroz prošlu bilancu. g. Mazal:

Novi ugovori će se sigurno dogoditi u sljedećoj godini, jasan je bio predsjednik Uprave Tomislav Mazal.

– Naravno da mi u planu imamo i odgovor na ono ‘što ako se ne dogode’. Ali ovaj iznos povećanja kapitala, ovaj novac koji je u ušao u tvrtku, uz ove mjere koje se provedu, omogućit će nam vrijeme za život na pozitivnoj nuli. Do novih ugovora koji moraju donijeti značajne profitne marže – pojasnio je Mazal, izrazivši kao svoju obvezu prema vlasnicima poruku kako ‘ova kompanija više ne smije raditi s gubicima’.

3. Vrlo zanimljivo je da se jučer došao naslikati u ĐĐ upravo ministar Vrdoljak, koji je grčevito branio neobranjivo – svog prijatelja, bivšeg predsjednika uprave.

Sada, prvi put nakon valjda više desetljeća, imamo upravu koja NIJE politički imenovana, nego su ju izglasali predstavnici radnika i privatnih investitora u NO, smijenivši bivšeg kojeg je tvrdo imenovala i još tvrđe branila država. Uvrede i prijetnje koje sam od najviše pozicioniranih HNS-ovaca dobio povodom diskusija o tom predsjedniku uprave na ovom mjestu neću spominjati. Inače bi me jako zanimalo koliko je ministar Vrdoljak svojih novaca uložio u ‘svog, slavonskog’ Đuru – vidjet ćemo u idućoj imovinskoj kartici, ili promjeni ako ju dostavi?!

Pisao sam već kako su i neki najviše pozicionirani državni dužnosnici prigovarali da je uz prethodnog politički imenovanog čelnika bilo i nestranačkih ljudi, da je problem jer ‘Mazal nije NAŠ’.

Ovo je po prvi puta da ĐĐ ima upravu koja nije politički imenovana i ako bi netko htio po njoj mrdati da uhljebi neke ljude koji će sklapati čudnovate ugovore, odmah mogu reći da smatram da bi takvi bili zločinci. Podsjećam da je ovo vjerojatno prvi put u RH da su predstavnici radnika i privatnih investitora u NO smijenili državnog managera.

Također možete guglati ‘uhljeb janaf’.

4. O ukupnoj klimi u RH, vezano primjerice uz Đuru, može nam krasan primjer dati i članak U uspjeh dokapitalizacije Đure Đakovića malo tko vjeruje koji je objavljen u najosjetljivijem trenutku za tvrtku, kad prikuplja kapital. Iz članka je evidentno da novinar nema inforemacije od najvećeg dioničara, nije kontaktirao drugog najvećeg (mene), a sumnjam da je dobio izjavu i od trećeg najvećeg (Lukšić grupa). Radi li se tu o velikom neznanju i neprfesionalizmu?

Ipak, nema sumnje da novinar zna tko je drugi najveći dioničar. To znamo po tome jer je isti novinar objavljivao primjerice ovakve nevjerojatne pamflete: Komentar: Nenad Bakić – guru koji je izgubio kompas (gledjte monstruozne izmišljtine – da bih ja komentirao izgled?). Ja novinara ne znam, ali novinar mene zna … prati, ima svoje mišljenje, ma je li moguće, s obzirom na ta prethodna pisanja, da je ovo napisao kako bi naštetio meni? Tko zna, možda sud pokaže, još ću razmisliti da li ću se u to upuštati.

Sad prosudite sami da li je novinar bio naprosto krajnje neprofesionalan kad je napisao takav članak ili je imao neku agendu. Ali to nije samo teorijsko pitanje. Naime, zbog ovakvog članka se moglo dogoditi da se kapital ne prikupi, a razumno je za pretpostaviti da ga je i skupljeno manje nego bi bilo da nije objavljen tako negativan članak. Je li time nanesena velika šteta Društvu, radnicima, Republici Hrvatskoj? Je li time manipulirano tržištima kapitala? Hoće li ĐĐ podnijeti tužbu? Mogu li oni koji su razmišljali o upisu po 20 kuna, a nisu upisali pod utjecajem ovog članka, budući da je cijena već sada znatno veća, tražiti odštetu?

Ovaj članak je samo jedna ilustracija stanja u kojoj je ova jadna država i kako si ljudi svašta dozvoljavaju. Sada se možemo sjetiti raznih drugih likova u našem poslovnom izdavaštvu, raznih ‘Markušića’ s onim nevjerojatnim preporukama za kupnje dionica, raznih ‘Baničeka’ (bivši urednik online izdanja business.hr koji je i objavio ovaj tekst g. Pilija i neke slične, koji se sada spominje u kontekstu poznate afere Kopa Beach).

A Đuro će biti OK, zaista vjerujem u Đuru i nadam se da je bar jedan mirovinac uplatio kapital, kako bi spasio čast te ekipice. Zamisilte, ljudi koji su kupovali dionica Ingre za stotine milijuna kune, posuđivali Nexeu oko 200 mil. kn u samo jednoj transakciji itd. … da nisu vidjeli priliku u ĐĐ da ulože svi zajedno ni 13 mil. kn? Po 20 kuna? Uz implicitnu valuaciju (vrijednost) cijelog Đure od manje od 65 mil. kn?! Cijelog Đure? Ali dobro, nisu prepoznali ni KORF/RIVP kad mu je cijena prije svega nekoliko godina bila manje od 1/10 sadašnje cijene — rekao bih, ne baš genijalci.

Uprava je prikupila relativno malo kapitala, i tko zna, možda je to čak i dobro, jer se ne može bahatiti nego mora precizno ‘voziti’ što vjerujem da ova uprava možete (pogledajte npr. socijalni sporazum s radnicima).

A sjećam se kad sam dolazio na prvu skupštinu, pa se neki vozač koji je rupčićem uglačavao Mercedes S klase, tadašnjeg predsjednika uprave, čudio pogledom (ali nije se usudio ništa reći), kako ja to – kao ‘samo’ dioničar – se usudim parkirati kraj tog Mercedesa, pred ulazom u zgradu. To je, po rezultatima, bio također vrlo neuspješan manager, a novi ‘kukuriku’ manager je također dao da ga se voza u tom ‘S-u’, što sam uporno kritizirao.

5. U međuvremenu, odlična okolnost je ovo što navodi JL:

… no informacije iz Vladinih krugova govore da će vrlo brzo nakon dovršetka dokapitalizacije država potražiti novog, privatnog vlasnika. .. Ovo je odluka iz nužde, kako bi se spasila tvrtka i radna mjesta u njoj. Odmah nakon što postanemo većinski vlasnik Đure Đakovića, krenut ćemo s postupkom traženja partnera – zaključuje naš izvor.

Kao što znamo, uprava ima mandat za izdavanje još 50 mil. kn kapitala neovisno o ovoj dokapitalizaciji, tako da bi se pravi partner mogao tražiti odmah. Pri čemu bi bilo idealno da ujedno država uz dobit proda ovo što je sad uplatila.

Napomena: Imam dionice DDJH. Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju tih dionica, kao i obično. Također mogu imati razne motive da neku dionicu prodam ili kupim (osjećam se euforično, depresivno ili blentavo, treba mi za neku drugu investiciju …) tako da nemojte nikako svoje eventualne investicijske odluke donositi zbog mog pisanja ili transakcija.

Zasta ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaista ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

ĐĐ – zanimljivi dokumenti u pravom trenutku

1. Kao što možda znate, trenutno je u toku (po meni) jedan od najzanimljivijih upisa kapitala, Đure Đakovića. Jučer su me zaista iznenadili ovih dokumentom kakav se rijetko viđa na hrvatskom tržištu (ne znam jesam li ikad vidio): Strategija i restrukturiranje te financijski plan 2015-2019.

Znači rekao bih da ova uprava zalužuje daleko veće povjerenje investicijske javnosti, nego prethodna (razlikuje se u predsjedniku uprave, kojeg su predstavnici privatnih investitora i radnika smjenili usprkos žestokom protivljenju predstavnika države, predsjednika uprave koji je bio tvrdo imenovan i još tvrđe održavan od strane politike, a da li je on prisni prijatelj jednog ministira, neka se svatko raspita sam, a predlažem i pogledati odnose ĐĐ i Premise, u dokumentima PSN Premise. Također mogu naglasiti da sam na zadnjoj GS rekao članovima HNS-a u NO da ih može biti sram, te zamolio sve prisutne da na licu mjestu guglaju ‘uhljeb JANAF’, pa da vidimo što ćemo dobiti.)

2. Kao što možete vidjeti, projekcije su bazirane na samo jednom osrednjem poslu za BOV-ove, i koliko vidim ni jedan za daljinsku stanicu Kongsberga (a po izjavama smijenjenog predsjednika uprave na javnoj TV znamo da jedna košta cca. 2 puta više nego BOV, i ĐĐ i Kongsberg gaje prisne odnose – primjerice praksa Đurinih studenata u Kongsbergu), te svega pola kapaciteta za vagone, o čijem tržištu možete vidjeti projekcije u ovom krasnom dokumentu.

Dakle, rekao bih da u ta dva ključna dijela procjene nisu nešto ‘nabrijane’, pogotovo kad uzmemo u obzir da ĐĐ spominje kao aktivna tržišta “Kuvajta, Katara, Iraka, Omana, Azerbejdžana, Estonija, Makedonije te eventualno Ujedinjeni Arapski Emirati i drugi “. O Kuvajtu i UAE već znamo puno, primjerice ovdje Patria AMV nije samo favorit u Kuvajtu već i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, http://www.defender.hr/republika-hrvatska/vojna-industrija/patria-amv-nije-samo-favorit-u-kuvajtu-vec-i-u-ujedinjenim-arapskim-emiratima.php, no znamo i da je načelnik generalštaba Katara nedavno bio u ĐĐ, kao i zamjenik ministra obrane Azerbejđana.

Tako da bih rekao da su tom smislu projekcije zaista konzervativne.

Prema tim projekcijama, uz 200 mil. kn novog kapitala, ĐĐ bi u 2017. ostvario EBITDA od 155 mil. kn. U toj godini bi gotovina na računu bila cca. koliko i sav dug financijskih institucijama, dakle EV bio bio u stvari tržišna kapitalizacija.

200 mil. kn novog kapitala je npr. 4 mil. dionica po 50 kn ili 5 mil. dionica po 40 kn. Recimo da se upiše 5 mil. dionica po 40 kuna, tada bi ukupno bilo oko 8,23 mil. dionica.

Uz EV/EBITDA skromnih 7, tada bi tržišna kapitalizacija trebala biti oko 1,05 mlrd. kuna, tj. oko 132 kuna po dionici.
Uz EV/EBITDA 10, oko 188.

Naravno, ako vjerujemo ovim projekcijama. No, što ako ĐĐ sklopi bar dva posla s BOV-ovima? Ili jedan veći, a ne osrednji?

3. Ovdje dolazimo i do (po meni) vrlo zanimljive stvari. Naime, kao što znamo iz raznih izvora, možda i glavni konkurent Patriji na Bliskom istoku je američki div General Dynamics, sa svojim Strykerom (zapravo je to Piranha švicarskog Mawaga kojeg je kupio GD), pogledajte npr. izvore navedene ovdje.

Znači, potpuno mogu zamisliti scenarij u kojem će neki restructuring, ili naprosto špekulativni fond kupiti sve ili značajan dio dionica ĐĐ i prodati ih General Dynamicsu. To bi, vjerujem, dovelo do raskida ugovora ĐĐ Patrijom (jer kako bi se Patrija proizvodila u pogonu glavnog konkurenta?!).

Recimo, ako su gornji izvori točni, pa su GD i ĐĐ glavni konkurenti u poslu u Kuvajtu od 500 mil. eura ili više, zar se ne bi GD isplatilo platiti za sve dionice ĐĐ 100 mil. eura ili za kontrolni paket (30%) srazmjerni dio? Ja mislim da debelo bi.

I, štoviše, mislim da bi to čak moglo i biti dobro za ĐĐ jer ne vjerujem da bi u tom slučjau GD (zbog biznisa, ali i politike) zatvorio pogone, nego im ‘dao’ da rade nešto drugo.

4. Dolazimo i do vrlo zanimljive uloge mirovinaca. Kao što znamo oni su do sada upisivali krajnje dubiozne instrumente, primjerice preko 200 mil. obveznica NEXE u trenutku kad je već bilo jasno da je ovaj pred kolapsom (u trenutku upisa je prema press releaseu samog NEXE kapital im već pao na oko 4% pasive, uz daljnje negativno poslovanje), zapise INGRE koja je nakon tri mjeseca rekla da ne može plaćati kamate i pretvorili to u dionice po 20 kn ili tako nekako, i mnogo drugih eskapada.

Vrlo važan element je i ekstremno naginjanje portfelja OMF-ova državnim obveznicama (u jednom trenutku preko 72%!!! i sada oko 70%) upravo kad je ovoj Vladi nasušno trebao novac, što se, po mom sudu, ne može gledati bez analize prisnih privatnih odnosa nekih upravitelja i nekih u Vladi. Znači, iduća vlast, ako ne bude SDP-ova, mogla bi ovo ocjeniti kao politički potez.

U tom kontekstu, zamislite da upis kapitala ne uspije, a tako da OMF-ovi samo ne daju neke smislene ponude, upraov u ovoj tvornici koja praktički drži regiju.

Mislim da bi u tom kontekstu ovo bio jezičac na vagi (ako uopće bude potreban!), da iduća vlast naprosto ukine 2. stup, te njeni upravitelji odu u povijest kao luzeri i izgube svoja lukrativna radna mjesta.

Ili zamislite da strani špekulantski fond ‘poklopi’ ĐĐ, a naši mirovinci ostanu po strani, proda GD-u, i ovaj zatvori ĐĐ?!

Naravno, moguće je da u tom kontekstu oni daju i ‘smokvin list’ ponude na 20 kuna, ali u to ne vjerujem.

Evo ovo su neki elementi, nemam sad ni vremena za dublju analizu, pogledajte prospekt i, posebno, ovaj gore dokument.

Napomena: Imam dionice DDJH i jasno ovo nije preporuka za kupnju i prodaju. Vjerujem ovoj upravi kao i vrlo sam zadovoljan odnosima privatni dioničari-uprava-radnici i nemam namjeru tražiti ikakvu dividendu godinama unaprijed. Sva moja promišljanja gore su naravno subjektivna i mogu biti pogrešna, a svi podaci su izneseni u dobroj vjeri, ali također mogu biti pogrešni, te molim da ni u kom slučaju ne donosite ikakve inveticijske odluke na osnovu njih – imate prospekt i ovaj dokument gore.

ĐĐ razvoj

Kao što znamo, idući tjedan počinje upis novih dionica. I dalje mislim je raspon određen smiješno (20-60), ali uz sve skupa mislim da je ostvaren jako dobar napredak s obzirom na prvopredviđeni 20-23, uz samo domaće investitore – sada mogu i strani fondovi.

Mislim i dalje da je krajnje nerealno rezerviranje iznosa od strane Holdinga prema Specijalnim vozilima (što sam više puta rekao, čak i na GS), što je dovelo do smanjivanja kapitala Holdinga, što je omogućilo tako nizak donji dio raspona (da je iznos otpisan, Specijalna vozila bi morala prikazati prihod, pa bi kapital na razini grupe ostao isti).

Međutim, danas imamo vrlo zanimljiv događaj, NATO industry forum, u kojem Panel 2 izgleda ovako:

Panel 2: “Equipped for the Challenge” (Industry perspective)
Moderated by Mr. Vago Muradian
– Chair: Mr. Patrick Auroy, Assistant Secretary General / Defence Investment
– Mr. Domingo Ureña-Raso, Head of Military Aircraft, Airbus Defence & Space
– Mr. Brett Lambert, Renaissance Strategic Advisors, Executive in Residence
– Ms. Caroline Vandedrinck, VP for Europe and Central Asia, Sikorsky Aircraft
– Mr. Tomislav Mazal, CEO Duro Dakovic

Možda znate da je Patria u vlasništuv Finske i Airbusa. Iskreno, ne čini mi se da bi g. Mazal bio u tom panelu da je ĐĐ u onome na što cilja ‘non-player’.

Također odlična vijest danas:

Konačno se kreće i u nabavu daljinski upravljanih oružanih stanica RCWS 30mm za borbena oklopna vozila Patria AMV. Tako je iduće godine izdvojeno 79 milijuna kuna, 2016. još 94,5 milijuna kuna, a 2017. dodatnih 172,5 milijuna kuna.

A implicirana valuacija po kojoj ĐĐ ide u dokapitalizaciju je 8,5 mil. eura (cijena dionice 20 kn) i 25,3 mil. eura (cijena dionice 60 kn). Teorijski, kad bi netko uplatio sve dionice, imao bi 75% tvrtke (i dakle pro rata 75% tog uplaćenog novca).

Sve to treba promatrati u kontekstu mogućih poslova i kontakata o kojima se pisalo, primjerice
Patria AMV nije samo favorit u Kuvajtu već i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Načelnik GS OS Države Katar posjetio Đuro Đaković
Irački ministar industrije i mineralnih resursa posjetio Đuro Đaković
Želimo da Saudijska Arabija uđe u Đuru Đakovića
Zamjenik ministra obrane Republike Azerbajdžan posjetio Đuro Đaković

Poslovi koji se tiču obrane / BOV (+RMW) se mjere u stotinama milijuna eura i, naravno, oni bi bili totalni ‘game cnahger’ za ĐĐ.

U međuvremenu, dobro je da se ĐĐ vratio na tržište i u ‘običnim’ poslovima, recimo ovaj ugovor s jednim od vodećih europskih operatera vagona ERMEWA.

Tako da s obzirom na podatke iz prospekta, mislim da ĐĐ može poslovati na ‘pozitivnoj’ nuli (s obzirom na restrukturiranja koje provodi) i bez mogućih velikih poslova u obrani, a da bi oni bili nešto zaista izuzetno, ne samo za ĐĐ, nego cijelu hrvatsku industriju.

VAŽNO: Kao dioničar sam izuzetno zahvalan i impresioniran mudrošću i odlučnošću nadzornog odbora koji je smijenio prethodnog predsjednika uprave i ovog. Možda je taj, prethodni, čvrsto politički imenovan i čvrsto politički održavan, bio baš super, ali eto meni nije sjeo. To je ujedno vjerojatno i prvi put da su predstavnici radnika u NO, zajedno s predstavnicima koje su predložili privatni investitori, glasali zajedno protiv predstavnika države i uspjeli smijeniti politički imenovanog managera!

Napomena: Kao što znate imam dionice DDJH i ovo nije nikako preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Skupština ĐĐ detaljnije (nastavak)

Ovo je nastavak na postove Skupština ĐĐ i Senzacija u ĐĐ: predstavnici privatnih investitora i radnika zajedno smijenili politički imenovanog direktora.

A. Ključna stvar je dokapitalizacija.

1. Kao što znamo inicijalni prijedlog uprave je bio 20-23 kune uz mogućnost sudjelovanja samo domaćih financijskih institucija, osim postojećih dioničara pro-rata. Zatim je sama uprava dala protuprijedlog za novi raspon 20-60, ali opet uz isti popis kvalificiranih investitora. Ovo je bilo razumno jer država ipak nije mogla biti sigurna da će na GS imati potrebnu (3/4) većinu za dokapitalizaciju, i tu se pokazuje važnost značajnijih privatnih investitora.

Zatim je bio moj protuprijedlog za novi raspon 40-100 uz manji broj dionica, ali uz – ključno! – mogućnost sudjelovanje stranih (OECD) fondova institucija, kako onih s javnom ponudom tako i alternativnih (znači private equity fondova, kao npr. naši FGS-ovi ili Blackstone). Uočite da sam stavio OECD, a ne EU, čime se kvalificiraju fondovi iz Švicarske, SAD, Japana …

No, uprava je na samoj GS dala protuprijedlog za raspon 20-60 kn, ALI s kvalificiranim ulagateljima kao u mom protuprijedlogu, proširenom za zemlje EU (dakle je EU + OECD).

Ovo je zaista fundamentalno drugačije jer bi 20-23 kn uz domaće ulagače znači da de facto nema aukcije, nema određivanja fer cijene, naime uprava je već odredila cijenu (tko će dati ponudu ako očekuje da će netko dati ponudu na 23 kune za sve dionice pod uvjetom ‘sve ili ništa’?). A također mislim da nismo mogli očekivati da bi potencijalni hrvatski ulagači – financijske institucije razumjele priču (više kasnije).

2. Znači sada imamo situaciju 20-60 uz širok krug mogućih stranih ulagača, te puno bolji način upisa (više kasnije). Prijedlog je dobio 100% glasova na GS.

Ovo me podsjeća na jednu od ključnih skupština VAH (KORF), tada Dom Holding, kada je većinski dioničar usvojio moj protuprijedlog prijedlogu ‘svoje’ uprave, a vezan uz dokapitalizaciju. Skupština je bila 2011., a i tada je nakon poziva na GS jedan dio dioničara paničario – pogledajte pad od skoro 7% na dan objave poziva na velikom volumunu, na ispod 63 kn (je li tako da ta cijana sada izgleda zaista patetična?).

Evo i dijela zapisnika:

protuprijedlog KORF

Što bi značilo da su mogle upisivati samo domaće financijske institucije? Mislim da ulaganje u ĐĐ treba prvenstveno gledati kao private equity u mezzanin fazi. Mislim da takvo ulaganje ne bi bilo (barem ne na meni očit način) prihvatljivo bankama, osiguravateljima ili mirovinskim fondovima, a ‘obični’ OIF-ovi mislim da nemaju kapaciteta. Ostali bi dakle naši private equity (PE) fondovi, koji opet praktički ne postoje, osim FGS-ove, a Jutarnji je i pisao da zapravo Queastus razmišlja o tom ulaganju. No, bez ikakvog pretjerivanja, uz uvažavanje svačije pozicije, ipak možemo raći da su hrvatski PE fondovi spram globalnih kao i hrvatska auto industrija spram globalne. Za same FGS-ove je tu i dodatno opterećenje kompliciran odnos s vijećem ulagatelja (ulaganje im moraju odobriti njihovi ulagači, a to su opet država plus uglavnom mirovinci).

Znači po mom sudu je ovo naprosto bio loše pozicioniran upis. Čak i za one koji su mi se činili izgledni upisnici kapitala, to je kao da onome tko lovi sardele i ne prepoznaje tune, prodaješ mladu tunu (veličine sardele). Takav ne samo da neće prepoznati potencijal tune, nego će mu se i kao sardela činiti neka drugorazredna. Ne bi me čudilo da naši FGS-ovi ne bi ni po 20-23 prepoznali ovu priliku (a možda i nije prilika, tko zna?).

3. S druge strane, pogledajmo što ovo znači za strane private equity fondove. Recimo da se novi kapital upiše po 50 kn (iako vjerujem da će biti na samoj gornjoj granici, ali to je samo moje vjerovanje, nije procjena ili preporuka). Naime,
– Recimo da su vjerodostojne informcaija koje su već više puta prezentirane u medijima (što sam ovdje i navodio) o snažnoj poziciji u makar jednom velikom poslu (koji vjerojatno mora biti 500+ mil. eura, ako se radi o dvije brigade BOV-ova, što uključuje i Kongsbergove stanice i održavanje)
– A pogotovo s obzirom na iskazano na GS da je ĐĐ trenutno uključen u nekoliko ponuda za BOV-ove ‘koje su sve aktivne’
– Vjerujemo li upravi da su gubici u 2013. nastali uglavnom samo zbog otpisa kapitala i penala za spremnike JANAF (a pogotovo uzevši u obzir da se situacija s takvim poslovima razvija sve bolje, prema najavama Uprave, naime da je za zadnji projekt sve OK)
– Uzmemo u obzir sve ostalo

To bi značilo da neki PE fond s uplatom od baš minimalnih 4 mil. dionica po 50 kn može za 200 mil. kn ‘poklopiti’ kontrolni udio u ĐĐ, pri čemu je novac uplaćen u firmu, a ne dionice kupljene od starih ulagača. Recimo da nitko drugi ne upiše ništa. To bi značilo da time stječe 55% vlasništva u kompaniji, uplatom 200 mil. kn vlastitog novca. Kako je on sada vlasnik 55% tvrtke, to je je 55% novog noca u tvrtki njegovo, dakle 110 mil. kn, pa to stoga implicira da je samih 55% udjela zapravo platio 90 mil. kn, što pak implicira valuaciju od 162 mil. kn za cijelu tvrtku (to je ista vrijednosta kao da sadašnji broj dionica pomnožite s 50).

To je nešto preko 20 mil. eura, što je za mnoge ozbiljnije ulagače mali novac, možda čak i na minimalnoj granici ulaganja. Stavite to u kontekst tih mogućih poslova. U tom slučaju, osobno bih pristupio ovome kao opciji, spreman čak i sve izgubiti. Ovo se dakle (za mene) radikalno razlikuje od upisa kapitala kakvi su bili za ATGR i LEDO. Mislim da bi ĐĐ mogao opstati i samo na poslovima u energetici i vagonima, ali čak i ako pristupim tome da taj dio posla vrednujem s 0, mislim da posao u vojnoj industriji može vrijediti značajno više od 50 kn. Znači spreman sam prihvatiti ‘okladu’ da to vrijedi 0 ili X*50, i to je upravo načelo ulaganja u start-upove, ondosno za mnoge private equity investicije.

Za mene je pravi okvir promatranja ovoga kao start-up, koji je na pragu velikih poslova, a već sada je na neki način na break-even, znači čisto kao mezzanin ulaganje.

Pogledajmo i korak dalje, jedan mogući scenarij. Ovo naravno nema nikakvih konkretnih utemeljenja, niti sam naravno u kontaktu s ikim spomenutim da bih znao njihova nahođenja.

Dioničari Patrije su Finska i Airbus. Recimo da je ĐĐ naročito dobro pozicioniran na tržištima arapskih zemalja (primjerice, počevši od vjeorjatno najvećeg izvoznog posla Jugoslavije ikada, a to su 150 tenkova M-84 u Kuvajtu, pa onda reciom vidite ovaj zadnji posjet iz Katara), a da Patria nije, te da je to naročito zanimljivo (veliko i profitabilno) tržište Patriji.

Kad su ovakvi ulozi u igri, zašto npr. Airbus ne i nekom prijateljskom fondu skrenuo pažnju na ovakvu stvar? Što može izgubiti? Maks. taj uloga (koji ne mora izgubiti čak i ako ne dobije ni jedan posao s BOV-ovima), a dobiti može puno, kako financijski, tako i strateški.

Ovo je naravno samo jedna ilustracija mogućeg razmišljanja. Drugo je primjerice da neki PE fond može uzeti npr. 30% kapitala u tvrtki i tako imati manjinski udjel, ali takav kojim će de facto kontrolirati stkupštinu.

4. Mislim stoga da su hrvatski FGS-ovi propustili ovu priliku i da ovdje neće biti kruga za njih, te očekujem cijenu na gornjem rubu raspona. Poanta će biti u načelu alokacije i tu uprava ima veliku odgovornost. Primjerice, da li će upisat sav broj dionica – ja mislim da ne bi trebala ako cijena bude visoka. Zatim, kako alocirati dionice ako bude više zahtjeva po maksimalnoj cijeni – da li prema vremenu dospijeća naloga ili pro-rata po nalogu. Itd.

5. Međutim, način upisa je u ovom prijedlogu povoljniji za postojeće dioničare. U svim dosadašnjim prijedlozima, oni su trebali najprije dati ponude, a zatim bi upisivali ostali. Ovako oni mogu čekati da se odredi cijena upisa, i zatim imaju 5 dana da po toj cijeni upišu svoj dio. Drugim riječima, imaju besplatnu opciju.

Napominjem da je na skupštini bila vrlo konstruktivna rasprava (zahvaljujem DUUDI-ju) jer je originali prijedlog bio da ta dva dana traju 14 dana, a da se cijena odredi 10. dan, pa postojeći dioničari imamu tri dana za upis. Na GS smo zaključili da je 3 dana premalo, pa smo razmatrali razne opcije, ali kad smo ustanovili da će upis vjerojatno biti tako da se naprosto u Zagrebačkoj banci iznos stavi na posebni račun, što je prilično jednostavna radnja, zaključili smo da je 16 dana OK, jer to daje 5 dana postojećim dioničarima.

B. Druga zanimljiva stvar je razumijevanje radnika (odnosno njihovog predstavnika) i nas ostalih ulagača. Jednako mislimo o vođenju tvrkte do sada, jednako podržavamo postojeću upravu, i jednako je predstavnica radnika i privatnih investitora glasala za smjenu prethodnog predsjednika uprave. Oko te teme drugačije su mislili predstavnici države, konkretno HNS-ovci i SDP-ovac u NO. Na skupštini smo čuli nevjerojatnu stvar, a to je da su HNS-ovci na ključnoj sjednici za smjenu predsjednika uprave izašli sa sjednice! Kako je moguće da oni o tome nemaju stav? Zastupaju li oni stranku ili državu, sve nas? Rade li po vlastitoj savjesti i najboljem interesu Društva, kako je po Zakonu o trgovačkim društvima? Sve su to zanimljiva pitanja, a neke stvari oko toga će i ući u zapisnik s GS, koji će biti javni dokument, pa ga s nestrpljenjem očekujem.

Predsjednik uprave je također, u svom optimističnom ulaganju, skrenuo posebnu pažnju na to da će jedan dio dokapitalizacije biti upotrijebljen za unaprijeđenje radnih uvjeta, što je svakome u najboljem interesu (mislim da nikome normalnome ne pada na pamet dividenda u idućim godinama, nego samo reinvestiranje eventualne dobiti i povećavanje vrijednosti Društva).

Usporedite to s potpuno destruktivnim pristupom sindikata u Petrokemiji, gdje se glavni sindikalni vođa ponosio s izjavama ‘Mi u Petrokemiji mrzimo svaki kapital!’, a na koncu se ispostavilo da on osobno voli novac jer je kazneno prijavljen da je primao ilegalne iznose od raznih uprava, te je epilog cijele priče čini se kolosalni gubitak radnih mjesta u Petrokemiji.

Sudeći po konstruktivnom pristupu predstavnika države na GS, čini se da je država na slučaju Petrokemije nešto naučila i da ćemo možda ovdje gledati daleko konstruktivniju priču. Ipak, moramo znati da država nije jedan jedinstveni entitet i razni akteri se ne ponašaju jednako. Dobar dio skupštine posvetio sam kritici članova NO, posebno onih iz redova HNS, a nadam se da je bio smiješan trenutak kad sam upozorio da kad se u Google unese pojam ‘uhljeb JANAF’, dobije se na prvom mjestu upravo član našeg NO iz redova HNS (ovdje).

Ovdje također treba spomenuti i demonstriranu slogu među sadašnja dva člana uprave, Predsjednik uprave je izjavio da su problemi s JANAF-ovim spremnicima prestali upravo zato jer je zadnji projekt vodio drugi član uprave (koji očito nije pao s Marsa, prethodni posao mu je ako se ne varam bio direktor proizvodnje u Ledo, pa čak i vjerujem da njegovo ostajanje u ĐĐ, za plaću koja je u njegovoj kategoriji mala, uz tramak čestog putovanja u SB iz Zagreba, možemo uzeti kao pokazatelj njegove vlastite vjere u perspektivu tvrtke – vjerujem da takvi kadrovi čak i danas, u ovakvim uvjetima, mogu naći znatno bolje plaćene i jednostavnije poslove.)

Ovaj sklad između udjelnika (radnici, ulagači, uprava – a uskoro, nadamo se i NO) također utječe na percepciju mogućih ulagača.

C. U izglasanom upisu je jako zanimljiv i novoustanovoljeni treći krug, koji omogućava upis ako se ne bi dosegao prag. To je vrlo dobro jer omogućava postojećim dioničarima uplatu ako nešto nedostaje za prag uspješnost. Rekao sam na GS da ću sam, ako bude potrebno i bude malo nedostajalo (ovo je naravno ovisno o cijeni), iskoristi taj krug da naknadno uplatim i načinim upis uspješnim.

Sve ovo me navodi da vjerujem da će upis kapitala biti vrlo uspješan. Iako sam se zadnjih mjesci suzdržavao od kupnje dionica (osim vrlo sporadično, recimo nešto sitno kad je ono jako pala cijena) upravo zbog nereda oko uprave, dokapitalizacije itd. (da me ne bi netko optužio za ne znam što), sada imam toliko povjerenja u ovaj proces i perspektivu tvrtke da ću nastaviti kupovati dionice (jer mislim da ih u dokapitalizaciji neću moći dobiti po ovim cijenama).

p.s. Podaci, informacije, statistika … Lionel Messi Is Impossible.

Tako sam u puno jednostavnijem slučaju, na osnovu vrlo jednostavnih podataka napisao (i bio u pravu): Turizam u prvom polugodištu. Evo i novih podataka, do jučer. Izgleda da jedini ja pratim ovo od sve investicijske zajednice?! Što rade naši profesionalni analitičari?

ulasci stranaca 2

Evo i istih podataka na grafikonu gdje je 2014. pomaknuta za jedan kalendarski dan kako bi vikendi ‘došli’ na isti dan. Izgleda kao satić, samo ove godine malo jače navijen? Jasno, uvijek je bitna i informacija o informaciji. Znači možda podaci MUP-a možda jesu, a možda i nisu pouzdani. To prepuštamo našim analitičarima.

ulasci stranaca 2 pomaknuto

Napomena: Imam dionice DDJH i ovo naravno nije nikakva preporuka za njihovu kupnju ili prodaju. To što ja vjerujem da one vrijede više ili manje, možete zataknuti mačku za rep, te se za sve ulagačke procjene obratite svom ovlaštenom investicijskom savjetniku ili još bolje sami proučite ili analizirajte potrebne informacije.

Skupština ĐĐ

Rijetko pozitivna skupština ĐĐ. Detaljniji izvještaj kasnije.
Za sada:
– rijetko suglasje i međusobno uvažavanje privatnih vanjskih ulagača i radnika-dioničara, najvećeg dioničara – države, i nove uprave
– (po mom sudu) vrlo pametan prijedlog za dokapitalizaciju koji je usvojen sa 100% glasova
– otvorena kritika teške državne šape i uhljebništva u ĐĐ, što je vjerojtno pri kraju, o razrješnicama se glasalo odvojeno, na koncu su svi dobili, neki sa 100% glasova, neki samo zato jer je država tako glasala
– optimističan nastup uprave.

Hvala svim kolegama dioničarima koji su prisustvovali!

Kao što znate dioničar sam ĐĐ i ovo nije nikakva preporuka za kupnju ili prodaju dionica.

Senzacija u ĐĐ: predstavnici privatnih investitora i radnika zajedno smijenili politički imenovanog direktora

- Kako je smijenjen predsjednik uprave
– A kako je uopće imenovan i koje su mu bile reference i zašto ga je HNS grozničavao branio, a kako se HDZ ponašao daleko racionalnije
– Zašto tražim posebnu reviziju
– Koja je poveznica sa slučajem Petrokemija
– Kako je aktivističko dioničarstvo važno za demokraciju

+ + +

Za početak, promislimo kako je uopće moguće da manager s takvim referencama bude politički imenovan, te, nakon katastrofalnih rezultata, opet politički ne bude maknut? A to u tvrtki koja je stožerna za cijelu županiju i – prema relevantnim izvorima – odlično pozicionirana za vjerojatno najveće izvozne poslove u povijesti RH? Primjerice, radi se o ovom mogućem poslu (za koji JL pogrešno navodi da je izvjestan), za koji o tome da je ĐĐ odlično pozicioniran znamo iz same konfiguracije Patria-Kongsberg-ĐĐ, činjenice da je ĐĐ upravo u Kuvajt ostvario vjerojatno najveći izvozni posao stare Jugoslavije (oko 180 tenkova M84), te ovog pisanja inače odlično informiranog Defendera:

Naime, tvrtka je uspostavila strateško partnerstvo sa vrhunskim svjetskim proizvođačima vojne opreme i naoružanja, finskom Patrijom i norveškim Kongsbergom. U suradnji sa prvom tvrtkom, Đuro Đaković proizvodi borbena oklopna vozila AMV 8X8. O kakvim je vozilima riječ možda najbolje govori podatak kako su na nedavnim ispitivanjima u Kuvajtu pomela konkurenciju sa Zapada i trenutno se čeka konačna odluka o pobjedniku. Najbolje od svega vozilo AMV, koje je sudjelovalo na ispitivanjima, proizvedeno je u Slavonskom Brodu, Također, na istom projektu zajedno sa Patrijom i Đurom Đakovićem u Kuvajtu je sudjelovala i norveška tvrtka Kongsberg koja je najbolji svjetski proizvođač između ostalog, daljinski upravljanih oružanih stanica 12,7mm, a od nedavno i 30mm. Upravo je svjetska prezentacija oružanih stanica 30mm održana prošle godine u Slavonskom Brodu što govori o povjerenju Skandinavaca u hrvatsku tvrtku. Nigdje na svijetu nećemo naći na jednom mjestu proizvodnju borbenih oklopnih vozila 8X8 i integraciju daljinski upravljanih oružanih stanica 30mm osim u Slavonskom Brodu.

1. Iako detaljni rezultati glasanja NO Đure Đakovića prošli tjedan nisu javno objavljeni, iz jučerašnjeg pisanja JL je evidentno da je za smjenu dotadašnjeg predsjednika uprave, imenovanje novog, glasala i predstavnica radnika. Kako je ta smjena uopće bila moguća iako je država uvjerljivo najveći dioničar, a kako navodi JL, HNS je ‘dobio’ na upravljanje ovu tvrtku?

JL pogrešno navodi da su g. Kovačevića smijenili vodeći privatni investitori. Smijenio ga je NO (koji radi po vlastitoj savjesti, a u najboljem interesu Društva).

A kako je uopće NO došao u situaciju da ga smijeni?

Trebamo se vratiti 3 godine unazad, kada je imenovan sadašnji NO, koji je svojom nedavnom odlukom možda i spasio tvrtku. Zapisnik o radu skupštine ĐĐ Holding 2011 je zapisnik s te prijelomne GS. Na njoj sam bio dao protuprijedlog za imenovanja članova NO, pri čemu su u njega ušla dva, pokazat će se, ključna člana u sljedećim okolnostima:

A. Protuprijedlog dajem u prilično ‘nabrijanoj’ atmosferi na GS usprkos prisnim odnosima ĐĐ tvrtke V.A.M.-ing, tvrtke u vlasništvu tadašnjeg predsjednika ŽO HDZ. Kojeg ŽO je (ako se dobro sjećam) bio i tadašnji predsjednik uprave. O umreženosti aktera te priče govori i ovo: Svi proglašeni krivima: Kruljac je dobio godinu i pol zatvora … Zdravko Sočković jednu godinu i tri mjeseca.

B. Istovremeno, uprava se osjeća tako sigurno u svojim foteljama da kao izmjenu Statuta Društva predlažu i sljedeće:

članovima uprave dobit

Zamislite, upravo kad se treba realizirai mega-posao za BOV-ove za RH, uprava predlaže svakom članu do 5% neto dobiti Društva?!

C. U isto vrijeme, na vlasti je HDZ, nadležni ministar je g. Popijač. G. Popijač je zasigurno bio dao instrukcije za GS jer sam ga i sam obavijestio o ovoj problematičnoj stavki, a i nevjerojatno bi bilo da o tvrtki za koju država zna da će upravo tada početi realizirati (ili je već počela) taj mega-posao, nema stav.

Međutim, pri glasanju za moj protuprijedlog, država se suzdržava, i moji glasovi prevladaju, na opću konsternaciju mnogih prisutnih. Nakon GS sam svjedočio napadu jednog člana/članice uprave na predstavnika države, tj. vlasnika, zbog implicitne podrške mom prijedlogu – a ja sam elegantno otišao, moj značajno skromniji auto je bio parkiran ispred samog ulaza, neposredno kraj Mercedesa S klase kojim se vozao tadašnji, a i donedavni, predsjednik uprave.

D. Također moram reći da sam na skupštini rekao članici uprave zaduženoj za financije da joj nije mjesto za tim stolom ako zaista misli ono što je na GS rekla, a to je da nemaju kontrolu rizika za cijelu grupu, nego samo za Holding (samostalno), ‘jer sve ostale članice kontroliraju rizik samostalno’. Također sam tražio promjenu revizora, argumentirajući da mali lokalni revizor ne može biti nezavisan, ako mu glavnina dobiti dolazi od samog ĐĐ. Koliko sam bio u pravu, vjerojatno pokazuje dobit tog revizora u 2012. kad je izgubio reviziju u ĐĐ:

dobit revizor

E. Jedan dio epiloga je
– V.A.M.-ING u stečaju
– a tadašnji PU je danas predsjednik Rotary kluba u SB

F. No, ono najvažnije, dolaskom Kukuriku na vlast – a kako piše JL, g. Kovačević je član HNS, važni novoimenovani članovi NO su iz HNS (jako zanimljivo o tome kasnije), i usprkos katastrofalnim rezultatima i nekim katastrofalnim okolnostima, kako piše JL, grčevito ga je držao ministar HNS-ovac – Skupština više nije mogla smijeniti tada imenovane članove NO, jer je po ZTD za to potrebna 3/4 većina. Koju država na GS nije mogla očekivati da će imati, pa zato valjda NO nije ni dirala!

G. O koliko politikantskom pristupu, odnosno snažno političkoj odluci, ove Vlade se radi, vidimo i po tome da je imenovanje g. Kovačevića bilo službeno predloženo na samoj Vladi, evidentno bez potrebe, čim je g. Kovačević mogao biti smijenjen, a novi PU imenovan, bez interevencije Vlade. I onda netko spominje ‘neoliberalnu ekonomiju’?! Ako ovo nije etatizam najgore vrste, što je?

2. g. Kovačeviću želimo svu sreću u daljnjoj karijeri, ali ipak se u ovom trenutku vrijedi prisjetiti njegovih rezultata na prethodnom radnom mjestu koje je imao u gospodarstvu (osim nekog angažmana u HUP), a to je direktor tvrtke Instrumentaria (zastupa pojedinično i samostalno) 2010.-2012., otišao krajem q1 2012.

Radi se o tvrtki koja je po prihodima u 2012. godini kad je otišao iz nje, a došao u ĐĐ bila veličine svega 1,5% ĐĐ, a neusporedivo manje kompleksnosti.

Pogledajmo prihode i dobit (Izvor je Poslovna Hrvatska):

instrumentaria prihodi

instrumentaria dobit

Možda 2011. izgleda kako-tako, a da su loši rezultati u 2012. bili takvi baš zato jer g. Kovačevića više nije bilo, pa je netko nakon njega upropastio.

Međutim, pogledajmo ovo u izvješću za 2012., zašto su bili takvi gubici. Podsjeća li vas to na ovo zašto tražim reviziju u ĐĐ?

instrumentaria gubici

No, drugi, nevjerajtni gafovi su pratili g. Kovačevića od samog početka. Primjerice, nakon potpisa ključnog ugovora s Kongsbergom u Norveškoj (na kojem se očito moralo raditi dugo, pa za njegovo sklapanje ne vjerujem da je on zaslužan, a zbog ovog gafa smatram da ga i ne razumije), g. Kovačević se sjurio ravno na nacionalnu TV, gdje je u Dnevniku razotkrio cijenu automatske stanice?!

A rezultati ĐĐ su tokom njegovog mandata bili naprosto katastrofalni.

3. Pitanje je zašto ga je onda HNS tako grčevito držao? Pogledajmo. VL je nedavno pisao o jednom članu NO, g. Barteku,: Nepozitam u HEP-u — Teta čelnika brodskog HNS-a direktorica Elektre mimo natječaja.

g. Bartek je bio, dakle, predsjednik ŽO županije.

Ali najviše pažnje je privukao svojim zapošljavanjem u JANAF-u, o čemu Zadarski list izuzetno zanimljivo piše, Kako smo izgubili iluziju u poštenje nove vlasti:

Slučajevi što daju povoda za sumnju u korektnost javnih natječaja vrlo često događaju se kod natječaja za radna mjesta koje javnost ne prati tako pozorno kako je pratila izbor ravnatelja HRT-a. Koncem travnja minule godine, primjerice, Jadranski naftovod (JANAF) objavio je natječaj za radno mjesto tehničara građevinskog održavanje za potrebe JANAF-ovog terminala u Slavonskom Brodu. Ovaj natječaj izazvao je veliki interes Brođana koji su u potrazi za poslom, a ispunjavaju uvjete tražene za navedeno radno mjesto. Lokalni internet portal “Sbplus.hr” pozorno je pratio tijek natječaja i unaprijed “pogodio” tko će dobiti posao. Sve je počelo pismom jednog od kandidata koji su se prijavili za natječaj.

– Mnogo mladih Brođana, oduševljenih natječajem, odlučili su poslati svoj životopis s nadom kako će baš oni biti pozvani na razgovor u Zagreb i, u konačnici, biti zaposleni u Jadranski naftovod. Svima je ovaj natječaj zvučio prelijepo da bi bio stvaran. U samom startu, dosta kandidata je odustalo od puta u Zagreb, jer su kolale priče po Brodu kako je natječaj namješten za nekog iz HNS-a. Otišao sam vidjeti je li to istina te sam se prijavio na natječaj. Odmah pri ulasku u Hotel Internacional u Zagrebu, gdje je sjedište JANAF-a, bilo mi je sve jasno. S osobom koja nas je testirala došao je, ni manje ni više, Domagoj Bartek, predsjednik Županijskog odbora HNS-a Brodsko-posavske županije i tad mi je sve bilo više nego jasno, pisao je spomenutom brodskom portalu čitatelj.

S obzirom na to da je JANAF u podjeli funkcija u javnim poduzećima pripao HNS-u, sumnja da je mjesto rezervirano za HNS-ovca nametnula se sama od sebe. Novinari su po primitku pisma kontaktirali Barteka, koji im je rekao: “Točno je da sam se prijavio na natječaj raspisan u JANAF-u. Točno je i to da sam tri sata testiran, kao i drugi kandidati, od strane tvrtke angažirane da taj posao obavi u ime i za račun JANAF-a. Točno je i to da nikoga, u tvrtki koja nas je testirala, ne poznajem.” Istaknuo je kako misli da je bolji od drugih kandidata za radno mjesto tehničara u JANAF-u pa zapitao: “Nije valjda, pri zapošljavanju, hendikep činjenica da sam politički aktivan kao član HNS-a?”

Nekoliko tjedana kasnije ispostavilo se da članstvo u HNS-u za Bertoka nije bilo hendikep. Predsjednik Županijskog odbora HNS-a dobio je posao. Kad bi u Slavonskom Brodu danas radili anketu s pitanjem: “Mislite li da je natječaj za radno mjesto u JANAF-u bio namješten?” teško bi našli optimiste koji bi ustvrdili da je sve bilo regularno, da je Predsjednik Županijskog odbora stranke posao dobio isključivo zahvaljujući svojim kvalifikacijama.

Sve su to pokušaji kako bi se provukla ona, do sada toliko plasirana teza, kako su svi političari jednaki. Svojim radom dokazati ćemo suprotno, jer posao HNS-a kao stranke je natjecati se sa svojim programima i svojim ljudima.

U gornjem tekstu g. Bartek kaže:

Sve su to pokušaji kako bi se provukla ona, do sada toliko plasirana teza, kako su svi političari jednaki. Svojim radom dokazati ćemo suprotno, jer posao HNS-a kao stranke je natjecati se sa svojim programima i svojim ljudima.

Ipak, po svemu navedenom, barem na primjeru ĐĐ, čini mi se da su svojim radom dokazali suprotno od onoga što su rekli da je suprotno :)

4. A zašto tražim posebnu reviziju? Najprije, baš me zanima hoće li se DUUDI tome usuditi suprotstaviti, s obzirom na članak 298., stavak 2, ZTD. Što ako DUUDI odbije, a kasnije se pokaže da je bilo nepravilnosti, i to u ovako radikalnoj stvari kao što je smanjivanje temeljnog kapitala? Naime, meni se cijelo vrijeme činilo, a jasno možda i griješim, da se dokapitalizacija nekome jeftino ‘namješta’. Moje objašnjenje zahtjeva za revizijom imate ovdje.

Međutim, jednu stvar nisam detaljizirao, a to je da je se u revidiranim izvješćima za 2013. prikazuje ‘usklađenje vrijednosti’ potraživanja od, i vlasničkih udjela u, nekima tvrtkama kćerima.

Primjerice, Đuro Đaković Proizvodnja opreme. Tu se ‘vrijednosno usklađuju’ čak i krediti iz 2012. i 2013., te se ‘usklađuje’ vrijednost vlasničkog udjela ĐĐ. No, član uprave od 2012. u toj tvrtci, kao i PU u Holdingu bio je isti g. Kovačević?! Kako je moguće da on ranije nije znao da te iznose treba radikalno ‘uskladiti’? Čak i u nerevidiranom izvješću za 2013., kojeg je supotpisao, nema naznake toga. Ispada da je sam sebe zaskočio iza ugla, i to u nekoliko tvrki u istom trenutku?!

U međuvremenu, vidjeli ste reakciju investitora na novopredloženi raspon dokapitalizacije 20-60 umjesto prvotno objavljenog 20-23 (meni zaista čudno mali raspon) i/ili smjenu predsjednika uprave i/ili moj zahtjev za posebnu reviziju. Naravno, mogući su i protuprijedlozi dioničara što se tiče raspona cijene i načina dokapitalizacije.

5. Ovdje vrijedi i pogledati što znače zahtjevi za odgovornosšću koje dioničari d.d.-ova traže od uprava i politike. Slažemo li se da je to bitno za razvoj demokracije i ono za što Englezi imaju riječ, a mi nemamo: ‘accountability‘?

Lijepo se ovdje vratiti i na slučaj Petrokemija i premreženost interesnih skupina. Isti autor koji nam je tako lijepo dočarao zapošljavanje u JANAF me je svojevremeno degutantno napao oko sličnih stvari koje sam tražio u Petrokemiji (jedini put kad sam nekog tužio i na prvom stupnju dobio presudu protiv Novog lista, za koji provjeravam da li će i ovaj mjesec završiti u blokadi kao i prošli).

Vidjeli ste epilog u slučaju Petrokemije i koliko sam bio u pravu. U međuvremenu, sljedeći razvoj:

… kaznena prijava zbog pogodovanja tadašnjem predsjedniku Nadzornog odbora. Policija je protiv njega provela istražne radnje i prijavila ga zbog još jednog kaznenog djela. Utvrđeno je da je početkom lipnja 2009. godine, suprotno odredbama zakona, samovoljno donio odluku o povećanju plaće sindikalnom povjereniku, te dvojici članova radničkog vijeća, omogućivši im nepripadajuća veća primanja, čime je pričinjena materijalna šteta veća od milijun kuna.

Sindikalni povjerenik koji je dobio veću plaću je Željko Klaus, povjerenik sindikata EKN-a u Petrokemiji, koji je od 30. ožujka 2010. do 27. srpnja 2012. godine bio i predsjednik Nadzornog odbora.

a VL piše: Petrokemija je ogledni primjer hohštapleraja i mutih poslova — Petrokemija je toliko krupno pitanje povezano s nizom strateških biznisa Hrvatske da tu osim DORH-a i policije posla moraju imati i vrlo ozbiljni obavještajci.

Meni se nekako čini da ovakva davanja ‘ispod stola’ ne bi bila moguća s promjenom vlasništva, i privatizacijom. Je li možda to razlog zašto se g. Klaus tako žestoko protivio privatizaciji? A također i znamo da je Petrokemija ‘kleknula’ ponajviše zbog spornog i izuzetno skupog plinskog ugovora, na dugi rok od 2 godine, neposprdno pred liberalizaciju tržišta plina, a koji je zaključen s MOL-ovom podružnicom INA. A tko je bio predsjednik NO koji je pisanim putem dao upute upravi da zaključi ugovor na dvije godine?

U Petrokemiji je država (=svi građani) vjerojatno izgubila stotine milijuna eura, a mnogi radnici će ostati bez posla.

Zanimljivo, taj put se gornji autor čvrsto svrstao na stranu g. Klausa (time implicitno i uprave koju je ovaj podržavao). Koliko sam vidio, kasnije više nije negativno pisao o HNS. A kuda dalje vodi ta analiza, drugom prilikom …

Napomena: Imam dionice ĐĐ i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Kongsberg / ĐĐ / brodogradnja

Kao što sam napisao, izvanredna vijest za ĐĐ danas.

Pogledajmo jednu naizgled nevezanu vijest Potraga za nestalim Boeingom: Australski brod ulovio nove signale. Pogledajte brod na slici. To je Ocean Shield. On je sestrinski od ACV Ocean Protector koji se prije zvao Skandi Bergen. Kao što možete vidjeti na njemu je sofisticirani sonar isporučio upravo Kongsberg. Naravno ovo je samo jedan poslić u nizu, recimo imate nedavno prije koji tjedan Kongsberg Maritime technology chosen for 10 Petrobras pipelaying newbuilds.

Tko je zapravo Kongsberg možete vidjeti ako pogledate samo jedan magazin za njihov ‘Maritime’ odjel ovdje. Naravno, sve o Kongsbergu imate ovdje.

Znači mi imamo ‘u dvorištu’ partnera Kongsberga, koji nastupa zajedno s ĐĐ i Patrijom, u konzorciju i kao razvojni partner. Primjerice, pogledajte ovaj zajednički projekt: Novoj generaciji studenata nudi se praksa u KONGSBERG-u i posao u Đuri Đakoviću.

Da bismo zaista razumjeli potencijale suradnje s takvim divovima, pogledajte samo ovaj projekt (ne znam ima li Kongsberg išta s time), pogledajte kamo ide suvremena brodogradnja: Marine technology — A voyage of discovery (izvana se čini kao brat-blizanac Ocean Shielda). Mi u međuvremenu u državnim brodogradilištima isporučujemo teglenice: http://www.uljanik.hr/index.php/hr/novosti/232-26-veljace-porinute-dvije-teglenice.

Znači, zar ne izgleda potpuno nevjerojatno da čitav državni pogon ne stane svom dušom iza zajedničkih projekata ĐĐ i Kongsberga, naročito imajući u vidu (za hrvatske prilike) mogući mega-posao u Kuvajtu, za koji defender kaže da je ĐĐ-ova integracija Patria+Kongsberg ‘pomela konkurenciju‘:

Naime, tvrtka je uspostavila strateško partnerstvo sa vrhunskim svjetskim proizvođačima vojne opreme i naoružanja, finskom Patrijom i norveškim Kongsbergom. U suradnji sa prvom tvrtkom, Đuro Đaković proizvodi borbena oklopna vozila AMV 8X8. O kakvim je vozilima riječ možda najbolje govori podatak kako su na nedavnim ispitivanjima u Kuvajtu pomela konkurenciju sa Zapada i trenutno se čeka konačna odluka o pobjedniku. Najbolje od svega vozilo AMV, koje je sudjelovalo na ispitivanjima, proizvedeno je u Slavonskom Brodu, Također, na istom projektu zajedno sa Patrijom i Đurom Đakovićem u Kuvajtu je sudjelovala i norveška tvrtka Kongsberg koja je najbolji svjetski proizvođač između ostalog, daljinski upravljanih oružanih stanica 12,7mm, a od nedavno i 30mm. Upravo je svjetska prezentacija oružanih stanica 30mm održana prošle godine u Slavonskom Brodu što govori o povjerenju Skandinavaca u hrvatsku tvrtku. Nigdje na svijetu nećemo naći na jednom mjestu proizvodnju borbenih oklopnih vozila 8X8 i integraciju daljinski upravljanih oružanih stanica 30mm osim u Slavonskom Brodu.

Sad zamislite koliki bi se potencijali suradnje možda mogli ostvariti u brodogradnji?

Nadamo se da će ĐĐ, još jednoj tvrtki u kojoj država ima velik, ali ne i većinski udjel, u budućnosti pristupiti znatno ozbiljnije nego Petrokemiji.

Napomena: Imam dionice ĐĐ i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.