Psihologija

Rast je održiv (iako smo u tržištu leminga)

Revizija dosadašnjeg

1. Za početak, kratka revizija dosadašnjeg. Nakon prvog zapisa, 16.3., dobio sam mnogo kritika i podsmjeha jer sam rekao da će neke dionice u kratkom razdoblju porasti preko 50%, te time ujedno katalizirati vrlo neefikasnu valuaciju CROBEX-a. U idućih malo više od mjesec dana predložene dionice (koje služe samo kao ekstremni i očiti primjer, ovdje se ne radi o njima! – iako je mnogima taj primjer očit samo unazad) porasle su u prosjeku 35%, a CROBEX 20%.

Još više podsmjeha sam dobio nakon drugog posta, nakon već ostvarenog rasta CROBEX-a od 20%, tvrdnjom da je rast tek započeo.

U međuvremenu, od prvog posta:
– CROBEX je porastao 41%
– ‘primjerne’ dionice porasle su između 29% i 103%, u prosjeku 61%!

Ovdje objašnjavamo zašto je rast održiv.

2. Jasno, iz današnje perspektive, gledajući unazad, mnogi i među onima koji su se podsmjehivali na moje optimistične procjene, će reći da je to bilo ‘očekivano’. U tome je, između ostalog, i čar bihevioralističkih financija – nisu uzalud Kahneman i Tversky dobili Nobelovu nagradu.

Rast je održiv

3. Jednako tako, moguće je tražiti razloge, vanjske okolnosti zašto je toliki rast ostvaren. Recimo: ‘rasla su globalna tržišta’. Smiješno bi bilo zanemariti koreliranost gloabalnih tržišta, ali za korekciju neprirodnog stanja na Zagrebačkoj burzi bio je potreban bilo kakav okidač. Jasno, globalni rast tržišta je odličan katalizator, ne samo okidač, pa je tako rast bio eksplozivan. Ipak, S&P 500 je u ovom razdoblju rastao 20%, CROBEX 41%, a ‘primjerne’ dionice 61%!

4. Rast je održiv iz više razloga:

a. I dalje su najvažnije nerealano niske fundamentalne valuacije u cjelini: CROBEX se u prosjeku (gledamo medijan i podatke za kraj 2008.) trži na
i. C / K = 0,8,
ii. C / (gotovina + kratk. fin. imov.) = 3,8 i
iii. C / dobit prije poreza i kamata = 6,8. (naravno da je ovaj zadnji parametar u postojećoj situaciji vrlo relativan).

b. Neselektivan pad u zadnjih skoro 2 godine i ogroman potencijal za napredak nekih dionica. Dionice su pale skoro jednako, neovisno o utjecaju krize na njihovu sadašnjost i budućnost, te o njihovom poslovanju zadnje dvije godine. Više o tome uskoro.

c. Međuigra glavnih institucionalnih ulagača. Neki mirovinski fondovi imaju dvostruko veću izloženost hrvatskim dionicama od nekih drugih, pri čemu su ovi drugi na toliko niskim razinama izloženosti da ne mogu rasprodajom utjecati na cijene dionice. O tome više drugom prilikom.

d. Promjena psiholoških paradigmi na tržištu kapitala … ovo zaslužuje cijelu točku:

Psihološki elementi

5. Dominirajući psihološki elementi:

a. Nismo u tržištu medvjeda ni u tržištu bikova. Mi smo u tržištu leminga. Inače, to su glodavci koji se ponašaju ‘grupno’, gdje impuls usmjeri grupu, grupa se ponaša nekako s obzirom na svoje prethodno ponašanje, pri čemu se potpuno izgubi informacija iz impulsa. Poznato je da leminzi tako mogu grupno pasti u provaliju ili slično.
Kako je to bitno za nas? Većinu trgovine još uvijek čine kratkoročni šekulanti (iako dominantni aspekt za trend dolazi od ulagača koji prepoznaju ovaj trend porasta cijena). Hrvatsko tržište reagira na najsitnije promjene u kretanjima globalnih indeksa, a sada naročito ‘sofisticirano’, čak i na promjene na S&P 500 futurese. Što je potpuno apsurdno uzmemo li u obzir od kud dolaze te promjene.

Promjene u vrijednosti npr. američkih indeksa dolaze od novih informacija o fundamentalnim pokazeteljima. To je fino podešavanje koncenzusa tržišta o razini cijena dionica s obzirom na fundamentalne pokazatelje. Drugim riječima, razina cijena dionice je određene fundamentima i onda se s obzirom na nove informacije o fundamentima fino podešava.

Razine cijena hrvatskih dionica nisu određene fundamentima, nego prisilnim ‘iskrcavanjima’ i manipulacijama u uvjetima nelikvidnosti i psihoze. Što znači da one imaju neku slučajnu cijenu, malo ovisnu o fundamentima. Ali se zato cijene podešavaju s obzirom na malu promjenu u fundamentima u SAD?
Radi se zapravo o tržištu leminga. Svaki leming zna da će ostali leminzi skočiti u nekom smjeru s obzirom na neki, inače irelevantan signal. Zato i taj leming prati taj signal. Na koncu se leminzi sinhrono kreću u nekom smjeru s obzirom na irelevantni signal.

U biti, radi se o paradigmi adaptivnog ponašanja (mentalitet krda) u jednoj naročito smiješnoj pojavnosti.

b. Iznimno važan je element ‘sidrenja’, jedna od osnovnih paradigmi u bihevioralističkim financijama. Sidrenje na niske razine CROBEX-a onemogućava većini investitora da razumiju da indeks vrlo lako može biti 100% veći (evo, već je 40% veći). Jasno, ovdje je jako bitno i određivanje promatračkog okvira (‘framing’): mnogo je lakše razumjeti da nešto može ‘pasti 20% manje’ (sa 100 na 60, umjesto na 80), nego da poraste100% (sa 20 na 40).

c. Ovaj element naročito je važan u međudjelovanju s ‘kognitivnom disonancom’. Radi se o tome da mnogi sudionici tržišta snažno niječu stvarnost (neopravdano niske valuacije), jer je u suprotnosti s njihovom prijašnjom procjenom da ‘hrvatske dionice potpuno zaslužuju niske (od prije 2 mjeseca) valuacije’.
Čitaocima koji manje poznaju ovo područje može se činiti da ovi elementi nemaju veliki utjecaj, ali ipak postoji razlog zašto je Nobelova nagrada iz ekonomije dodijeljana za ovakve naizgled trivijalne koncepte.
Ogroman utjecaj ove psihološke dimenzije naročito će se vidjeti s pomakom gornjih paradigmi u drugačiju mješavinu, koja će uključivati pohlepu, adaptivno ponašanje (‘social proof’) i sidrenje na rast.

5 replies »

  1. iskreno, prvi put čujem za leminge..i čini mi se da to tako funkcionira. npr. ovo trenutno s brodarima i lukama..možda griješim, ali tako to shvaćam

    ali izgleda da leminzi ili krdo ipak zarađuju, bar donekle, a dok je tako dobro je:)

  2. Kakvo je trenutno stanje tih istig odabranih dionica sa početka bloga ( i Crobexa).
    Da li i iz ovog vremenskog odsječka stojiš iza teze da je rast održiv?

    • Postovani Kondile, stanje s jucer je:
      – prosjek porasta cijena dionica koje sam predlozio za pracenje (ilustraciju): 85%.
      – CROBEX: 54%
      – S&P 500: 44%

      Rast je i dalje održiv, štoviše, sada više nego prije. Čeka se povod (ne razlog).

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.