Trzista kapitala - Hrvatska

Hrvatske dionice su i dalje vrlo jeftine

Uz sve prijašnje argumente, donosimo ovdje još jednu jednostavnu, ali impresivnu usporedbu. Koja također ukazuje na daljnji rast hrvatskih dionica. Naime, ovako velike diskrepancije u fundamentima moraju se vrlo brzo izravnavati, pogotovo sad kad su skoro svi negativni utjecaji koji su uzrokovali neprirodnu situaciju nestali.

Uspoređujemo P/B za dionice iz indeksa DJIA (30 dionica) i CROBEX (24 dionice). Podaci su s obzirom na cijene od petka, kjigovodstvenu vrijednost hrvatskih dionica na 31.12.2008., a za američke dionice za zadnji dostupni dan bilance (izvori: Zagrebačka burza, Yahoo Finance, Google Finance – eh da, neki analitikanti – više o ovom pojmu kasnije – će odmah reći da ‘nije relevantno’ jer izvor nije neki šminka ekran tipa Bloomberg 🙂 ).

Najprije napomena: u DJIA ne uzimamo u obzir dionice BA i GM zbog negativne dioničarske imovine. Ovo ne kvari analizu (vidjet ćete da su razlike goleme), ali se čak može argumentirati da bi neko prilagođavanje ovih podataka razlike učinilo još većima! Ovo su vrijednosti za P/B (može se argumentirati da je od nekoliko najjednostavnijih pokazatelja upravo P/B najrelevantniji u ovakvo doba krize).

    1. 28 dionica iz DJIA (bez BA i GM): prosjek 2,7; medijan 2,19
    2. 24 dionica iz CROBEX: prosjek 0,87; medijan 0,74
    3. većih 14 sastavnica DJIA: prosjek 3,09; medijan 2,37;
    4. većih 14 sastavnica CROBEX prosjek 1,1; median 1,06 (‘veće’ za DJIA je ovdje polovica većih iz uzorka; za CROBEX su to dionice koje imaju tržišnu kapitalizaciju veću od 600 mil. kn (uvjetno rečeno, prikladne za ulaganje mirovinskih fondova)
    5. manjih 14 sastavnica DJIA: prosjek 2,31; medijan 2,19;
    6. manjih 10 sastavnica CROBEX-a: prosjek 0,58; medijan 0,49.

Najupečatljivija je usporedba 5 i 6.

Naravno, doomsayeri (sebe ponekad nazivaju i realnim pesimistima ili slično) reći će da je takav enorman i neprirodan diskont opravdan fundamentima (uklj. rizičnost). Opet naravno, nitko od njih nije u stanju kvantificirati taj rizik – primjerice, zašto bi ovdje premija na američke dionice bila 5 puta (ne 5 ili 15 ili 50 posto, nego 5 puta). Naime, njihov kvalitativan argument je uvijek isti, bez obzira na brojke. Što naravno potire osnovnu logiku investiranja: prinos s obzirom na rizik, a ne bez veze s rizikom. (koliko bi po nekima bila odgovarajuća premija: 5%, 50%, 500%, 5000% ili … na to nemamo odgovora).

Osim iskrenih doomsayera koji su to postali zbog poznatih bihevioralističkih paradigmi kojih smo svi žrtve (sidrenje, kognitivna disonanca, izbjegavanje rizika, adaptivno ponašanje), postoje i proračunati ‘doomsayeri’ – oni koji namjerno pokušavaju unijeti zabunu jer im nekih razloga ne odgovara rast hrvatskih dionica, ili misle da im ne odgovara jer im je usporedba s konkurencijom bitnija od opće dobrobiti ili dobrobiti vlasnika kapitala kojim upravljaju.

Ali bit će kao i obično: Triumph of the Optimists!

Disclaimer: autor ulaže u hrvatske dionice

— dodatak, 26.5.2009. —
1. ‘Triump of the Optimists’ se odnosi na jednu od najznačajnijih knjiga o investiranju http://www.amazon.com/Triumph-Optimists-Global-Investment-Returns/dp/0691091943 koju iskreno preporučamm svima.

2. Što se tiče prognostičara najgoreg, to je pitanje vjere. Vjera se, kao što znamo, odnosi na vjerovanje u nešto ne zbog nekih razloga, nego usprkos činjenicama. Tek je tada to prava vjera. Primjerice, neki pesimisti mi i dalje govore da ‘kad svjetska tržišta rastu, i CROBEX raste, ali sporije; znači: samo su globalna tržišta zaslužna za rast CROBEX-a’. A istina je upravo suprotna. Od mog prvog posta S&P 500 je porastao 17,2%, a CROBEX 49,4%! To samo pokazuje u kojoj mjeri ljudi uspjevaju zanemariti činjenice, kako ne bi uzrokovale kognitivnu disonancu (više o kognitivinoj disonanci u postu ‘Rast je održiv iako smo u tržištu leminga).

6 replies »

  1. Knjigovodstvena vrijednost je racunovodstveni koncept koji biljezi koliko se novca kroz vrijeme skupilo od ulozenog kapitala te zadrzane dobiti. Kao takav nema veze sa valuacijom neke tvrtke koju ocekuje ulagac, naime vrijednost nekog biznisa se procjenjuje na osnovu buducih novcanih tijekova svedenih na sadasnjost. Jos krace receno, book value je ono sto je stavljeno u tvrtku, a tek s pomocu npr. DCF metode se racuna ono sto se moze izvaditi iz nje.

    Ono sto zelim reci je da se niski P/B nikako ne bi smio koristiti kao parametar kod odluke o kupnji dionica. Osim ako je tvrtka pred stecajem, naravno, ali i tada je to riskantno bez puno dodatnih podataka.

    • @Tyler. Zahvaljujem na komentaru. Knjigovodstvena vrijednost naravno nije odlucujuca, ona je tek jedan od pokazatelja. DCF je realtivno sofisticirana metoda, i cesto time sto se radi u velikim tablicama impresionira analiticare / investitore. Ipak, osjetljivost na ulazne parametre je tolika da cesto bude GIGO metoda (garbage-in-garbage-out).

      U ovom postu nije bio cilj dati procjenu vrijednosti dionica pomocu P/B, nego samo ukazati na nevjerojatno velike diskrepancije na valuacije hrvatskog i najznacajnijeg trzista u svijetu, odnosno na izrazite diskonte po kojima se trguju hrvatske dionice.

      Pri tome je vazno uociti da nizak P/B u ovom slucaju ne dolazi od faktora ‘B’, nego – kao sto je moj argument u prethodnim postovima – od smijesnog ‘P’.

      Ukratko, ova ‘analizica’ je samo jedan nacin gledanja na postojecu situaciju, poput nekih drugih ranije prikazanih a koji se odnosi na: cijene hrvatskih dioncia imaju malo veze s fundamentima (bezveze su).

  2. Po meni nije uredu usporedjivati valuacije DJIA ili SPX indexa sa Crobexom. Prvi i osnovni razlog nema veze sa precepcijom rizika nas Hrvata kao nositelja nekog kreditnog rejtinga, vec je stvar u likvidnosti trzista, i investicijskoj publici koja je tu prisutna i na kraju kompanija koje su listane na ZSE. To su sve male kompanije po Mcap, prihodima, dobiti i slicno i nikako se nemogu usporedjivat sa kompanijama koje su listane na DJIA, SPX, DAX, FTSE i ostalim svjetskim burzama, zato jer su tamo svjetske kompanije koje posluju globalno, a u ZG su listane lokalne. That’s the bottom line.

    • @Darzo: Upravo suprotno, ima velikog smisla. Samo sto je tesko naci pravu numericku poveznicu, proporciju. Ali se otprilike razumije kako se to radi i ako dobro znas sto radis, mozes prilicno sigurno odrediti i margine pogreske. SAdasnje stanje je izvan tih margina, nema smisla. Sto se tice likvdinosti, kao sto mozes vidjeti u mojim prethodnim postovima, ona je jako bitna, i njen se utjecaj razumije. No situacija je takva da je ona do sada nekim ekstremnim elementima utjecala izrazito negativno, a ti su elementi prestali.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.