Uncategorized

Riječ koja govori sve – zašto smo ‘u banani’

Utjecaj jezika na ‘stvarni’ svijet

(Hommage a Branko Ranilović)

(Trenutno nemam ništa pametno reći o tržištu kapitala – iako i dalje stojim iza izloženih teza, ali možda će vam ipak nešto značiti ova analiza na apstraktnijoj razini.)

Hrvatsko društvo ne razumije stvaranje vrijednosti (ključno punjenje državne blagajne je od Poreza na dodanu vrijednost koji većinom naplaćuje na uvoznu robu!?).

Jednu riječ pokazuje zašto je Hrvatska toliko neuspješna, a ujedno znatno i doprinosi toj neuspješnosti: „UČINKOVITO“.

Zagađen novogovorom i politikom, hrvatski jezik je ogledalo, a u ovom slučaju i uzrok naše stvarnosti: djela slijede iz misli, a misli i jezik su jedno. Ako ne znamo govoriti, ne znamo ni razmišljati (osim na maglovit način bebe).

Riječ ‘učinkovito‘ nasumično upotrebljavaju skoro svi naši manageri i političari – ljudi koji određuju društvenu stvarnost. Udomaćila se kao prijevod dvije engleske riječi: Efficient i Effective, koja imaju suprotna ali i komplementarna značenja! Njih možemo prevesti s efikasno i efektivno (iako strogo govoreći prema našim riječnicima stranih riječi – što ponešto govori i o našoj lingvistici –  ‘efektivno’ ima drugo značenje).

Efficient (efikasno) znači optimizirati ostvarenje – višestrukih, konkurentnih –  ciljeva s obzirom na raspoložive resurse (primjerice, u odgovornoj zemlji: sagradit ćemo one ceste koje imaju više ekonomskog smisla, a s obzirom na raspoložive resurse). Effective (uvjetno rečeno: efektivno) znači postići cilj bez obzira na upotrebu resursa (‘sagradit ćemo most na Pelješac’, ili ‘poslat ćemo čovjeka na mjesec’). Primjerice, ne možemo ocjenjivati uspjeh neke vlade bez obzira koliko je za vrijeme tog mandata povećan dug države.

Mnogi će reći da je posao managera biti efikasan – optimalno upravljati resursima. Međutim, pravi posao managera je balansirati između polova efikasnosti i efektivnosti. Ponekad želimo postići neke ciljeve više na efektivan nego na efikasan način, a ponekad obratno. Dodatno komplicira činjenica da kratkoročno neefikasan pristup može dugoročno biti efikasan (Inače, ključni pojam za ‘efikasni’ način je Paretovo pravilo, kojeg sam veliki pobornik. Mnogi ljudi shvaćaju ga kao jednu površnu paradigmu, pa je tako i popularan među mnogim managerima. Međutim, njegovi korijeni su vrlo duboki, kako slijedi iz teorije mrežnih interakcija i svih procesa koji su opisani zakonom potencije – eng. power law – umjesto Gaussovom razdiobom).

Za poduzetnike je još bitnije razlikovanje efektivnog od efikasnog jer su češće bliže polu efektivnoga.

U svakom slučaju, za bilo koje djelovanje na društvenom planu nužno je razumijevanje odnosa i spektra efikasno-efektivno. A kako ćemo to ostvariti ako to niti ne razumijemo, nemamo riječi za to?

Hrvatsko društvo slabo razumije upotrebu resursa, i odnos troška i učinka. Primjerice, ljudi u osobnim financijama funkcioniraju na razini toka novca, a ne računa dobiti i gubitka (ne: ‘mogu li si to priuštiti’, nego: ‘mogu li plaćati ratu kredita’). Država ne razumije koncept isplativog ulaganja (društvo je u zadnjih 15 godina anihiliralo nekih 70-80 milijardi eura, s čime samo stojimo lošije nego prije).

Na razini poduzetništva, manjina vlasnika hrvatskih tvrtki su stvarni poduzetnici. Ostali su svoje udjele osvojili u koruptivnoj pretvorbi, ili razvili tvrtke na bezrizičnim, često koruptivnim poslovima s državom. Na razini upravljanja, mnogi manageri su prosječno sposobni koje je naprosto zapalo da sjede na nekoj stolici kao dio upravljačkog procesa u nekonkurentnoj okolini hrvatskog biznisa. Stoga stvaranje vrijednosti, za koje je ključno razumijevanje para efikasno-efektivno za njih nije bitno. Oni su rentijeri.

Jasno je da bi slikar koji nema riječ za plavo i crveno, nego ima samo riječ ‘prveno’ za oboje bio jako loš slikar.

Uzevši gornje u obzir, jasno je da je korištenje riječi ‘učinkovito’, kao istovremeni sinonim za efikasno i efektivno, besmisleno brbljanje. I nije slučajno da se udomaćilo upravo u Hrvatskoj, društvu  koje ne razumije stvaranje vrijednosti i proizvodni proces (u širem smislu). Pogotovo zato jer je kao prilično kockasta riječ odličan predstavnik novogovora (osim toga, Srbi koriste efikasno, pa je i ‘razlikovna’). Naravno, jasno je da neki govornici imaju (za sebe) jasno značenje neke od ovih riječi, recimo za njih je ‘učinkovito’=’efektivno’ i tako ju konzistentno koriste. Ali kakvog to ima smisla ako njihova publika ne razumije to korištenje? Znači: oni i dalje griješe jer ne razumiju par ‘informacija+komunikacija’.

Situacija je ‘proljepšana’ (ružno zakomplicirana) korištenjem riječi ‘djelotvorno’. Umjesto da se lingvističkim naporima te dvije riječi smisleno razdijelilo kao jedinstvene prijevode para efikasno-efektivno, ‘djelotvorno’ se ponekad koristi kao sinonim za ‘učinkovito’ (te time najčešće govorniku služi samo kao dokazivanje ‘elokventnosti’, ‘bogatstva rječnika’).

Naravno, postoje vrijedni pokušaji da se ovaj problem raspetlja unutar ‘hrvatske’ paradigme, recimo razdjeljivanjem para učinkovito-djelotvorno tako da znači efektivno-efikasno. Ali to je donhitokovski napor s obzirom da su i ‘učinkovito’ i ‘djelotvorno’ potpuno zagađene dosadašnjom upotrebom, što znači da prosvjetitelj tog usmjerenja odmah gubi mogućnost komunikacije s publikom: govori im zagađenim terminima o tim zagađenim terminima).

Ukratko, ‘učinkovito’ je odlična paradigma za sadašnje stanje hrvatskog društva i jezika.

+ + +

U idućim nastavcima riječima i frazama koje govore o hrvatskom društvu i jeziku: ‘gospodarstvenik’, ‘ne znam baš’.

Kategorije:Uncategorized

10 replies »

  1. Pingback: Neto « Eclectica
  2. “I nije slučajno da se udomaćilo upravo u Hrvatskoj, društvu koje ne razumije stvaranje vrijednosti i proizvodni proces”

    Ne znam baš 😉 da bih se složio s gornjom tvrdnjom. Često čitam raznorazne strane forume i vidim da među sudionicima (sad, jesu li uvijek izvorni govornici engleskog ili ne, ne znam) postoji poprilična zbrka oko pojmova “efficiency”, “efficacy”, “effectiveness”. Ja sam razliku naučio baš zbog toga jer sam vidio različite termine u istom kontekstu i išao provjeriti jesu li sinonimi.

    Uzmi svoje dvije definicije gore. Jesi li siguran da bi 100 ljudi kojima ih pročitaš nakon 10 minuta znalo ponoviti što si rekao? Ili, hoće li od 100 čitatelja koji su pročitali tvoj članak uz jutarnju kavu svih 100 zapamtiti razliku?

    Ja bih rekao da neće. Ne zato jer su neki pametniji a neki gluplji, nego zato jer si dao ne skroz jasnu definiciju i osrednju analogiju sa cestama. Jedan dio ljudi dobro prihvaća definicije (manji dio) a drugi dio shvaća pomoću analogija, pri čemu analogija mora biti bliska njihovom području rada ili iskustvu.

    Ukratko, slažem se da u Hrvatskoj postoji zbrka oko ova dva pojma, ali mislim da i drugi imaju taj problem. To naravno ne znači da tvoj napor da razbistriš situaciju nije pohvalan, nego da generalizacija koju sam citirao nije na mjestu.

  3. Slažem se sa Simunom i dajem mali prilog ovoj zavrzlami:

    “Učinkovitost je raditi dobre stvari, a djelotvornost je raditi ih dobro.” (Peter F. Drucker, http://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Drucker)

    Kako je meni objašnjeno na kolegiju ekonomije, postoji jasna razlika između ovih, pazi čuda, sasvim zadovoljavajućih domaćih pojmova:
    – učinkovitost (effectiveness) je mjera vrsnoće;
    – djelotvornost (efficiency) je mjera količine.

    (Usput, sve pohvale za blog. Dobili ste još jednog čitatelja 🙂

    • Postovani, to bi bilo tako da se konzistentno koristi. Možemo se dogovoriti da koristimo ‘um’ za efficient, a ‘im’ za effective. Poanta je u tome da to nije tako ušlo u praksu i većina ljudi koristi ‘učinkovito’ ili ‘djelotvorno’ uopće ne razlikujući dva pojma, nego kako im dođe. (To sam već i napisao u članku). Inače je Drucker rekao “”Management is doing things right; leadership is doing the right things.”

  4. Poštovani,
    IMHO efikasnost = učinkovitost, efektivnost=djelotvornost. Svatko od nas pokušava biti učinkovit prilikom donošenja odluka i s obzirom na nesigurnost, neizvjesnost i varijabilnost, nadati se da će se odluke pokazati djelotvornima.
    Budući da ste pobornik Pareta, sigurno znate da Paretovo pravilo 80/20 se odnosi na učinke unutar nekog sustava gdje agenti tog sustava nisu međusobno povezani. Kod analiza sustava, kao što su organizacije ili lanci dobave, gdje su agenti sustava međusobno više povezani pravilo može glasiti 95/5 ili čak 99/1.
    Sukladno gore navedenom, učinkovitost tog malog broja agenata utječe na ukupnu djelotvornost cijelog sustava. Ono što ne mislim je to, da ostala većina agenata u sustavu mora biti neučinkovita. Naprotiv, budući da odluke donosimo u uvjetima visoke nesigurnosti i neizvjesnosti, samim time i visoke varijabilnosti (Murphy), nikad se ne zna kad će se netko od agenata sustava pokazati kao onaj koji utječe na sustavnu djelotvornost.
    U poslovnom svijetu ovakve efekti nazvali su Bullwhip i Butterfly effects.
    Ograničavajući faktori unutar nekog sustava određuju ukupnu djelotvornost sustava. U poslovnim sustavima oni mogu biti određen materijal ili sirovina, kapacitet nekog stroja, neka zakonska regulativa ili nedovoljna tržišna potražnja. A mogu biti i pogrešne paradigme, pravila, politike i procedure. Recimo jedna od najgorih paradigmi koja je i danas sve prisutna je natjeravanje svakog zaposlenog ili stroja da radi 100% ili više od svog kapaciteta (efikasnost). Nažalost (kako za koga) nekad je ne raditi ništa efikasnije nego da se radi nešto drugo.
    Ovu priliku također koristim da Vam se ispričam ako sam nešto krivo napravio, mada ne znam što, zbog blokiranja na društvenoj mreži.

    S poštovanjem,

    Igor

    • Čuo sam za takve pokušaje s učinkovitos i djelotvornost, ali do su ostli samo pokušaji jer vrlo mali broj ljudi tako govori (pa onda imate još goru situaciju, da se sugovornici ne razumiju), a i oni uglavnom ne konzistentno.

Odgovori na K. Stjepan Otkaži odgovor

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.