Uncategorized

Revizija srpanj; Hrvatske banke – jesu li kao skorpion na ledjima zabe i jesu li njihove dionice najsigurnije?

(Ispricavam se na nedostatku dijakritickih znakova, moj zgodni mali Sony VGN-P19WN jos nije dobio naljepnice za tipke)

Putujem na TEDglobal (malkice i na silu, ali ako covjek ne putuje dovoljno, nego je stalno u Hrvatskoj, pocinju mu nenormalne stvari izgledati normalne – TEDglobal koliko god bio pretenciozan, omogucava kontakte s nekima od najzanimljivijih i najutjecajnijih ljudi danasnjice – vidi ovdje i ovdje ) i razmisljam treba li sto novo reci nastavno na prethodne postove.

Ponekad je bolje govoriti manje, nego vise, pogotovo ako je sve sto je receno i dalje aktualno. Naime, situacija govori sama za sebe. Osnovna tema prethodnih postova je bila da razine cijena nemaju veze s fundamentima, one su ‘bez-veze’, odnosno otkacene od fundamenata. Drugim rijecima, trziste je krajnje neefikasno – cijene u sebi ne ukljucuju ni javno stupne informacije. Time pruzaju priliku za neproproprocionalne dobitke (ili gubitke). Moj stav je bi, i ostaje, da pruzaju prilike za dobitke (argumentirtano nize). Kako postojeca situacija potvrdjuje prethodne teze? Za pocetak, podsjetime se da je prije 4 mjeseca, kad je prvi blog napisan, skoro svatko ocijenio da su razine Crobexa od 1325 ‘realne’, da se ‘ne vidi kako i zasto bi se to moglo promijeniti’, primjerice ‘zato jer se ne vidi odakle bi mogla doci likvidnost’. Sve te tvrdnje su bile bez obzira na koliko je bio Crobex, jednako su bile primjenjive na bilo koju razinu.
Danas pak skoro nitko vise ne smatra da su razine od cca. 1300 ‘realne’, stovise malo ih se tko i sjeca. Sto pokazuje da su svi argumenti koji su ‘opravdavali’ tu razinu bili pogresni. U medjuvremenu, situacija u Hrvatskoj se znatno pokvarila (izgubljena 4 mjeseca za nuzne korake sanacije drzave), a istovremno je bijedna gospodarska pozija svima postala javna. To bi znacilo da – da je Crobex onda bio realana – sada bi morao postati jos nizi. Medjutim, on je skoro 50% visi. Ali naravno ne vidimo u investicijskoj domeni nikakvih argumenata zasto je ova razina ‘realna’, nego cujemo iste argumente kao i prije. Te naravno dnevnu hiperosjetljivost na nove sitne informacije s globalnih trzista, kao da je ova razina hioper-precizno efikasno odredjena i stoga zahtjeva fino podesavanja na nove javno dostupne informacije (npr. promjenu S&P futuresa unutar 10 minuta).

Sve to pokazuje da je sadasnja razina cijena uglavnom slucajna. A zasto je kao takva preniska? To je slozenije pitanje. Najprije, zahtjeva da shvatimo (uglavnom svima jasno, iako nekima nije, pa ponavaljam). De facto smo pod prisilnom gospodarskom upravom (znate ono kad u SAD nekoga, umjesto da proglasli osobni bankrot, posalju na terapiju odvikavanja od potrosnje: uzmu mu sve kartice, i smanje mu potrosnju za 20-50%). Sto znaci da nece nastati kaos (imamo ‘srecom’ i dosta imovine za prodati). Sto znaci da se hrvatski equity treba promatrati kao ‘going concern’ imovina (naravno, to podrazumijeva da ce neke tvrtke propasti, ali ne i investicijska klasa kao takva). Sto znaci da mozemo primijeniti fundamente u valuacije. Primijenite ih i vidjet cete.

Jesu li dionice hrvatskih banaka najsigurnije ulaganje?

Iznimno zanimljiv je ovaj link o Goildmanu, koji lijepo pojasnjava neke stvari (da i ‘narod’ razumije sto se dogadja). Nase banke, makar se ne cini tako, igraju jednu slicnu pricu. Najprije, malo osobno iskustvo, koje mnogo toga govori. Banka koja s jednom od mojih tvrtki suradjuje je prije nekoliko mjeseci, 15. u mjesecu, faksom poslala obavijest da jednostrano mijenja kamatne stope na kredite, i to retroaktivno od 1. u mjesecu (prije toga skoro 3 mjeseca nije ispunila obaveze na koje se sama obavezala; stovise, nije se ni javila). Na nasu primjedbu da je to neposlovno, ali i krajnje neobicno (retroaktivno povecanje), dobili smo odgovor da je to ‘OK jer je obavijest poslana u istom obracunskom razdoblju kad se kamata obracunava’ – hm…dodjes u restoran i na pola vecere promjene cijene?). Osnovno je pitanje: kako smo dosli u situaciju da ulazimo ‘pod normalno’ u takve odnose s bankama, ali to je duga prica (neki kazu da su banke kartelno organizirane, ali ne bih sad o tome).

Uglavnom, poslao sam kratku primjedbu banci, na koju mi je odgovorio predsjednik uprave osobno. S tezom (ukratko): (a) to i slicno ponasanje je normalno i (b) jadne banke posluju sve losijem sto se vidi iz usporedbe ROE i ROA s bankama u drugim zemljama. Ovdje je pak fundamentalna greska – dolazimo na pricu o Goldmanu – ROE i ROA treba gledati ‘risk adjusted’. U nasem slucaju, kljucan argument – uz transformaciju rocnosti, ponekad ekstravagantne naknade (primjerice, znate li da mnogi trgovci placaju proviziju od 5% za primanje kartica?) i neke druge stvari – je famozna devizna klauzula. Ako niste primijetili, za ovaj kljucan doprinosilac i osigurac velike profitabilnosti hrvatskih banaka jamcimo svi, kroz HNB i tecaj kune (devizna klaluzula je opasna za banke jer moze dovesti do masovnog defaulta u slucaju klizanja kune, a ako se to ne dogodi, imaju znatno manji rizik i vecu profitabilnost). Nevjerojatni su stoga napadi na Rohatinskog iz bankarskih krugova, njega koji im, u stvari, ‘drzi stangu’.

Pitanje je ipak, da li ce ova neprirodna situacija na koncu, kroz neefikasnu alokaciju kredita, dovesti do, ili znacajno pripomoci, propasti svih. Situacija neodoljivo podsjeca na ulogu Goldmana na americkom trzistu: ako propadne on, propadaju svi; dakle – on ce zadnji propasti. Jesu li stoga i dionice hrvatskih banaka najsigurnije ulaganje u Hrvatskoj (ovdje ne uzimamo u obzir da se mnogi bonusi isplacuju upravo u tim dionicama)? I hoce li ova situacija na koncu postati nasa briga, a ne briga banaka?

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

6 replies »

  1. ne samo da zaračunavaju 5% na promet debitnim karticama nego i u ugovoru traže zabranu ponude popusta na gotovinu trgovcima ukoliko sklope ugovor za primitak njihovih POS uređaja – dakle zabranjuju tržišnu utakmicu sa gotovim novcem a ne nude iste uvjete ili barem približno troškovno orjentirane u ekvivalentu debitne kartice. i to sve veće banke. i to standardnim formatom ugovora po principu – take it or leave it.

  2. …da su cijene “bez-veze” stoji, ali da li su podcjenjene ili ipak precjenjene to nema puno s veze “fundamentima”, nešto na tržištu vrijedi točno onoliko koliko je netko u datom trenutku spreman dati uvažavajući i percipirajući trenutne okolnosti i anticipirajući buduća kretanja i očekivanja (u to ne ulaze ove manipulacije u nelikvidnom plićaku i kupovanje s tuđom mirovinom od strane najamne&nadobudne fondovske djece koje znaju zamagliti stvar)… ne treba biti rocket scientist da se prepoznaju fundamentalno podcjenjene stvari, ali …potencijalno dobar je možda nužna, ali ne i dovoljna kategorija da se ostvari nešto više od trajne potencijalne perspektivnosti… s druge strane sreća (marketing&manipulacija) omogućuje odabranom neperspektivnom smeću zvjezdani sjaj… a surfanje sve čini sretnim, zar ne?

    …Goldman Sachs sindrom “too big to fail” je opće prisutan, to što je Matt pisao, to je samo mali dio… drugi se ne usude čak ni to (GS ima svoje odvjetnike strvinare, pa se ti usudi , tuže čak i blogere) … “odmetnuti”, u vlasti dobrokotirajući Summers je samo nešto spomenio u svezi korektnosti GS & i odmah dobio “čitulju” u WSJ… a što se tiče domaćeg financijskog sustava i nekorektnosti banaka, dizanje kamata za realizirane kredite unatoč smanjivanja referentnih stopa u EU, je čisto bezobzirno prebacivanja troškova loših kredita na “dobre” komitente za koje misle da to mogu progutati… loši krediti i povezani troškovi posljedica su najobičnije pohlepe i srozavanja kriterija pri odobravanju kredita, zapravo rizik koji svaki investitor nosi u svom poslu… bonus nisu tako rado djelili kao što to rade s troškom zbog loše procjene… nego bilo bi dobro da ti najpametniji i nasposobniji bankar u Hrvata dokumentira obrazloženje zbog dizanja kamata… da nas sve nasmije… a tko zna možda samo blefira? …a i tome ima lijeka…

    Da li će sve postati naša briga? Gotovo sam siguran (iako nije uputno koristiti apsolutne kategorije) poznavajući uređenost zemlje i nesklonost korupciji, da će sve pasti na zajednički trošak… antologijski , ovih dana omiljeni, citat…

    “Banke znaju da bi devalvacija dinara dodatno opteretila dužnike, dovela do velike finansijske krize i uvela Srbiju u haos i nestabilnost. Nema demokratske vlade koja bi takav rizik smela da preuzme. To bi značilo njen pad, a u karakteru vlasti je da ne voli da pada. Spasavajući sebe, vlast će morati da spasava i banke. Računajući s tim, banke nastavljaju staru politiku.”

    …i oni igraju na tu kartu… a bili smo tako visoki, plavi i perspektivni…

    • Stallkerman, hvala na komentaru.
      Ako je pametan, ne znači i da je plemenit. Njegova je misija maksimiziranje profita za vlasnike. Objašnjenja smo čuli već više puta i nismo im se previše smijali jer su tragična, a ne smiješna :).

  3. Možete li malo pojasniti ovo da se ROE treba gledati na risk-adjusted bazi. Ne želite valjda reč da su domaće banke trenutno manje rizične od drugih banaka u regiji?

  4. Kao prvo nije točno da banke naplačuju proviziju 5 % na debitne kartice, provizija je puno manja između 2,5 i 3 %. Moguće je da netko plača i 5 %, ako je tako, tko mu je kriv. Neka se obrati u banku i traži smanjenje provizije, ako mu banka ne odobri, ima banaka koje će mu ponudutu bitno nižu proviziju. Također prvi puta ćujem ( spomenula Sandra ) za ovo oko zabrane ponude popusta za gotovinu??

    Što se tiče naslova teksta, jesu li banke najsigurnije ulaganje, čak bih rekao da -DA.
    Kao prvo, banke su pretrpjele ogroman gubitak u cijeni dionice, ali one za razliku od realnog sektora nemaju problema sa poslovanjem, tu mislim na ZABU i PBZ dvije najveće banke i najzanimljivije ( meni barem ) na tržištu.Problem koji će se pojaviti slijedeće godine, u dijelu povečanja neurednosti sektora građanstva je jedino što može djelomično opravdati ovakav potop cijena dionica na burzi. Ali pad ipak ne opravdava sadašnje stanje u dvije najveće hrvatske banke. Govori se o padu profitabilnosti, slažem se, ali treba naglasiti dvije stvari, obje i PBZ i ZABA su dokapitalizirane prije koju godinu i taj novac se još ( vrti ), tj. nije dao svoj maksimalni obol u smislu netto profita banke. Osobno se ne bih iznenadio da slijedeće godine gledamo izvještaje banaka sa rekordnim dobitima. Nadalje ” skori ” ulazak u EU donijet će bankama veliki dio novca koji je deponiram u HNB praktički bez ikakve kamate, što će tzakođer utjecati na dobit i na profitabilnost.

    ako dođe do devalvacije, u što sumnjam, banke su opet na dobitku, kome to nije jasno, mogu mu pojasniti…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s