Društvene paradigme

Nastavak: spread i državni rizik

(kako su kunski i euro državni rizik slični i zašto će možda Jadranka Kosor biti najbolji hrvatski premijer)

U prethodnom postu sam ostao dužan dio objašnjenja zašto rizik države, izražen kao spread hrvatske državne obveznice u eurima, odražava sistemski rizik za hrvatske dionice, kojima se trguje u kunama.

Najveća potencijalna razlika u sistemskom riziku za hrvatske dionice i sistemskom riziku zemlje izraženom spreadom je dakle deprecijacija kune uz relativno manje povećanje spreada. Postoje i druge komponente po kojima se razlikuje sistemski rizik za hrvatske dionice, u odnosu na spread. O tome više kasnije (niže).

Za uvid zašto su kunski i euro rizik usko povezani, iako ne potpuno, toplo preporučam govor Rohatinskoga od prije mjesec dana i nedavni intervju s Lovrinčevićem. To treba iščitavati na sljedeći način:

–          državni budget (odnosno tekući račun; na stranu jednokratne poštapalice kao zaduženje ili prodaja imovine) može se uravnotežiti na dva načina: povećanjem prihoda i smanjivanjem troškova.

–          Povećavanje prihoda u kratkom (ili srednjem) toku nije opcija (da smo na van konkurentniji, tekućih problema ne bi ni bilo, a unutarnje značajnije porezno opterećenje je kontraproduktivno).

–          Znači preostaje smanjivanje troškova. Ono je moguće kao nominalno smanjivanje troškova ili inflatorno obezvrijeđivanje glavnih elemenata troška (mirovine, činovničke plaće), ili blisko tome deprecija kao smanjenje kupovne moći na van što dovodi do manjeg uvoza (inflacija se u stvari svodi na preraspodjelu troška i prihoda unutar zemlje, ali to je druga tema).

–          Iz gornjih linkova svakom je jasno da deprecijacjia (teorijski, ali u grubo i u praksi, pa i u ovom slučaju povezana s inflacijom preko međunarodnog Fischerovog odnosa) nije opcija (preostaje samo nominalno smanjenje troškova (tj. u njihovom iznosu, pa onda i realno), odnosno:

–          deprecijacija usko je vezana s kreditnim rejtingom zemlje, odnosno državnim spreadom. Naravno, situacija je prilično kompleksna jer bi deprecijacija dovela do simultanog rasta cijena mnogih dionica (u svakom slučaju onih s proizvodima s globalno tržišnom cijenom itd.).

Začudno je inače kako skoro nitko nije prenio izvanredni govor Rohatinskog. Svakoem preporučujem da ga prouči kako bi saznao značajne stvari o našoj trenutnoj situaciji, ali i o ulozi narodne banke i (kao posebnosti) HNB (čija uloga nadamšuje funkciju ‘obične’ narodne banke).

Intervju Lovrinčevića je također vrlo poučan, i – iako je to mnogima bilo jasno i ranije – u zadnje vrijeme se i široj javnosti nametnuo kao vjerojatno najveći autoritet (uz Rohatinskog) hrvatske makroekonomije i ekonomske politike.

Što se tiče ostalih elemenata sistemskog rizika, spomenimo ovdje tri:

–          regulatorni rizik: situacije se ovdje unaprijeđuje

–          rizik likvidnosti tržišta: ne može gore

–          rizik manipulacije tržištem od strane većih institucionalnih ulagača (usko povezan s prethodnim; ovaj nije kratkoročan poremećaj jer kroz mehanizam ‘pucanja’ kolateranih kredita, strah i slično može dovesti do sistemskog poremećaja na tržištu): znatno manji nego prije, jer čak i ako su neki značajni ulagači aktivno prodavali u svrhu ‘rušenja’ tržišta, više to ne mogu činiti zbog raznih razloga, sada bi se jedino mogli suzdržati od kupnje, što ne bi bilo značajno (osim što bi za njih bilo štetno).

Nastavak kasnije.

p.s. Napokon sam i napisao nešto i o autoru, iz ljenosti sam ostavio jednu verziju na engleskom koju sam imao gotovu.

8 replies »

  1. Uz čestitke za odličan blog i pitanje: da li je po tebi (vama) za kunsku štednju trenutno bolje kupiti dobru dionicu (KORF:-) ili dobru valutu (EUR) ?

    Pozdrav.

  2. Sve je to Ok, ali situacija u gospodarstvu će eskalirati tek 2.010. godine, i svatko tko govori o oporavku morao u terminima realnog gospodarstva ne poznaje situaciju dovoljno detaljno. Osobno sam mišljenja da burza može dohvatiti 2.500-2.600, međutim za nešto više biti će potreban optimizam zasnovan na relevantnim činjenicama, poput prihoda, zarada, izgleda i novih poslova.
    Čak štoviše obzirom na to da smo zapravo u žestokoj deflaciji ( deflacija nije kao što mnogi misle smanjenje cijena, već je smanjenje relativnog volumena novca i kredita ) pravi problemi za relani sektor tek dolaze i dodatno će se zaoštriti.
    Čitam na bloombergu da je razina odobrenih kredita u Americi u padu za 14% u zadnja tri mjeseca.
    Ništa bolje nije ni kod nas, pa će ulagači i poduzeća ( i ne samo oni ) biti prisiljeni unovčavati svaki oblik imovine ( od financijske do stanova, kuća itd ) da bi bili u stanju servisirati svoje obveze.
    Ovom krizom, prioritet davatelja kredita se pomakao sa izdavanja na naplatu, a korisnika kredita sa uzimanja na otplatu.
    Pripremite se.
    Tko ostane likvidan, ne samo da će preživjeti već će i profitirati od krize.
    Imho

    Pozdrav

  3. Projekcija razvoja EU do 2029.

    2007. Bugarska i Rumunjska ulaze u EU.

    2010. Hrvatska ulazi u EU.

    2015. U EU ulaze i Makedonija, BiH, Turska, Albanija, Kosovo, Srbija i
    Crna Gora.

    2017. Zaposljava se prvi nas čovjek u administraciji EU-a.

    2018. Prvi nas čovjek u administraciji EU-a zaposljava svoju, zeninu i
    kumovu rodbinu, kao i članove obitelji najblizih susjeda, a i neke
    ljude iz svog rodnog kraja.

    2019. Nasi već čine 10% administracije EU.

    2022. Udio nasih u administraciji je 60%. EU administracija povećava plaće
    tri puta, uvodi fleksibilno radno vrijeme i juznoslavenske jezike
    kao sluzbene.

    2024. Zbog stresa, 90% članova EU administracije je na bolovanju. Najvise
    bolovanja biljezi se u razdoblju od 15.6. do 15.10. i od 15.12. do 15.1.

    Bolesnici su viđeni po Mediteranu, na Baliju i Alpama, gdje se o trosku EU
    liječe od stresa.

    Zakonom se uređuje da EU snosi najveći dio troskova liječenja bolesnih. Do
    njihovog povratka na posao zaposljavaju se novi radnici.

    2025. Broj Zapadnih Balkanaca u EU administraciji je 90%. Makedonci na
    referendumu ponovo odbacuju euro.

    2026. Dolazi do rezanja troskova i otpustaju se čistačice, kuhari,vozači –
    svi do jednog belgijski drzavljani.

    Udio Balkanaca u EU administraciji doseze 99.3%.

    2027. Hrvatska dobiva nove kredite EU-a, među kojima i onaj za uzgoj
    dudovog svilca i ćubastog gnjurca.

    Hrvatsko predsjednistvo okončava sestomjesečni mandat. Crna Gora uspjesno
    okončava proces privatizacije.

    Od siječnja 2028. presjedavanje Unijom preuzima Beograd.

    2028. Njemačka u veljači istupa iz Evropske unije.

    Mjesec dana kasnije to čine Francuska i Finska, a do kraja godine, za
    vrijeme albanskog presjedavanja, i Velika Britanija, Belgija, Danska,
    Svedska, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Spanjolska, Portugal,
    Austrija, Česka, Litva, Latvija, Estonija, Grčka i Slovenija. Sve ove
    zemlje uvode rigorozne vize za drzavljane zemalja EU-a.

  4. Postovani gospodine Bakicu, nakon nedavnog skandala vw zbog laziranih testova ispusnih plinova doslo je do pada trzisne vrijednosti vw smatrate li da je zbog toga kupnja dionica vw atraktivna kupnja?

    • Sigurno je zanimljivo, pitanje je koliko će još pasti i u kojem vremenskom periodu će opet dostići prijašnju razinu ili barem razinu od 2011 do 2014 (100-200€)?
      Njemačka sigurno neće dopustiti da 600k radnjih mjesta tek tako propadnu, a usput je preko SR Niedersachsen suvlasnik.
      Po mom mišljenju je gubitak povjerenja puno gorje nego eventualne kazne! A to može još neko vrijeme imati negativam utjecaj!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.