Uncategorized

Je li moguća nestašica hrvatskih dionica?

Je li moguće da nestašica hrvatskih dionica uzrokuje ‘iracionalan’ rast njihovih cijena i preko ‘stvarne’ vrijednosti?

Navodnici su zato jer smo sada već vjerojatno svi spoznali da Soroseva paradigma o kretanju cijena od jedne iracionalnosti do druge, uz samo povremeno prolazak kroz ‘fer’ razini bolje opisuje tržišta od teorije (stalnog) ekvilibrija.

Cijene su na tržištu dionica, kao i na svakom drugom, određene ponudom i potražnjom. Klasično gledajući, po teoriji ekvilibrija i uzimajući u obzir racionalne slobodne agente, te kako za hrvatske dionice postoje substituti (druge investicijske klase), njihova cijena bi trebala biti kolika im je intrinzična vrijednost.

Međutim, postoje barem tri značajna faktora koja utječu na odstupanje od ovoga. Najprije, postoje ulagači koji po svojoj misiji moraju ili praktički moraju ulagati u dionice, recimo mirovinski ili indeksni fondovi. No, još značajniji faktor je način ulaganja ‘narodnih masa’, za koje smo se uvjerili da rast cijene pobuđuje njihovu želju za kupnjom dionica, a pad ju smanjuje. Tako rast cijena dionica može uzrokovati pomamu i kupnju bez obzira na valuacije. Treći, možda i najznačajniji faktor, su racionalna očekivanja (raznih ulagača) ovakvog razvoja događaja i stoga arbitražersko kupovanje u njihovoj anticipaciji.

Kao i pri padu cijena dionica kad su pojedini faktori umnožavali svoj utjecaj međudjelovanjem (npr. pad likvidnosti, povlačenje novca iz fondova i ‘pucanje’ ‘margin’ kredita), tako i ova tri faktora mogu utjecati jedan na drugi i povećavati si učinak.

Naravno, bitan faktor je i procjena investitora fundamentalne atraktivnosti cijena hrvatskih dionica. Uvjeren sam da je mnogo onih koji smatraju da su hrvatske dionice potcijenjene.

Sve ovo je naročito utjecajno u situaciji nedostatka ‘robe’. U tu svrhu pogledajmo dostupne hrvatske dionice. Za ilustraciju (tj. ovo je samo jedan, neprecizan kao i ostali, način gledanja) pogledajmo koliko dionica drže ulagači izvan ‘Top 10’ (10 najvećih dioničara pojedine dionice). Nemam podatke za druge zemlje, ali koncetracija vlasništva za hrvatske dionice mi se čini izuzetno velika (molim za informacije!!). Prosjek za dionice iz CROBEX-a je 66,2%!

Naravno, ne moraju svi dioničari iz Top 10 biti stabilni dioničari, ali isto tako, mnogo je stabilnih dioničara koji nisu u Top 10. Za svrhu ove analize stoga pretpostavimo (kao primjer) da otprilike toliko dionica koje drže Top 10 dioničara, nije dostupno u tekućem trgovanju, tj. da se barem toliko dionica drži dugoročno.

Za sve dionice u CROBEX-u, preostaje tada svega 8,5 milijardi kuna likvidnosti, ili oko 1,16 milijardi eura:

Ovo je iznimno malo: samo mirovinski fondovi su na kraju srpnja držali direktno oko 3,2 milijarde kuna hrvatskih dionica, a pretpostavimo li da sada drže toliko više koliko je u međuvremenu porastao CROBEX, to bi bilo skoro 3,5 milijarde kuna. Znači samo daljnje povećanje njihovih pozicija za 5% (NE 5 postotnih poena) značilo bi oko 175 miliona kuna, što bi po mom sudu snažno aktiviralo spiralu s gornjih elementima. Naravno, ovo nije jedini mogući okidač.

Važno je primijetiti i da su današnji veći dioničari koji drže dionice prošli ‘burn out’, tj. neki veći dioničari (prvenstveno investicijski fondovi) koji su morali rasprodati svoje pozicije, to su već uglavnom učinili.

Naravno, jedno moguće rješenje ove situacije su nove emisije. One se ipak u značajnoj mjeri neće skoro dogoditi. Važna je i međuigra mirovinskih fondova, koja postaje vrlo zanimljiva.

Sada je već kasno, pa ću možda nastaviti sutra.

Kategorije:Uncategorized

12 replies »

  1. Jako me zanima ta međuigra mirovinskih fondova. Još više me zanima zašto ne ulažu u podcijenjene dionice, kad znamo da su im iste bile vrlo interesantne kad su bile 5x skuplje.

  2. Obzirom da je autor jedan od rijetkih hrvata koji se obogatio od vlastite pameti, a ne jeftinom kupnjom drzavnog vlasnistva ili nekim drugim oblikom koruptivnog djelovanja te obzirom da ima dara za logicno i jasno pisanje vrlo rado posjetim ovaj blog. Barem jednom u dva dana.

    Svejedno ne mogu da ne primijetim kako autor često naglašava pozitivne aspekte koje doduše vrlo dobro elaborira. Volio bih vidjeti dobro razrađen negativni scenarij potaknut negativnim čimbenicima makroekonomske slike Hrvatske.

  3. ha! sad sam tek otkrio ovaj blog, jedan kolega ga je postao na forum poslovni.hr. ha! pa sve što sam i sam mislio tj. mislim ovih zadnjih nekoliko mjeseci, našao sam potvrdu od kolege bakica ovdje na njegovom blogu. Ha! nije da mi treba potvrda za neku svoju logiku, al eto… drago mi je da je tako nego da tako nije. MUUUU MUUUU MUUUU.

  4. Poštovani g.Bakić,
    puno ste toga pisali i zahvaljujem na tome. Jedan od rijetkih koji je u depresivna vremena istupao i pisao afirmativno o tržištu kapitala i općenito o raznim kategorijama.
    Evo prenosim članak koji sam pročitao a vi ste također pisali o tome na “vrlo slikovit” način.
    http://www.hrud.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=53:mmf-zato-u-hrvatskoj-vlada-nestaica-dionica&catid=4:otvorena-pitanja&Itemid=4
    MMF: Zašto u Hrvatskoj vlada nestašica dionica

    U svakom slučaju cijene dionica na nelikvidnom i nerazvijenom tržištu nisu dobar pokazatelj stvarnih tržišnih cijena.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.