Trzista kapitala

Hrvatske dionice – kamo dalje?

Iz tržišta leminga u tržište bikova?

Smatram da će se snažan trend oporavka cijena hrvatskih dionica nastaviti.

A. Kako bismo razumjeli djelovanje glavnih faktora rasta, pogledajmo najprije od kuda smo došli (s obzirom na pisanje na ovom blogu, odnosno njegovom prethodniku).

1. 16. ožujka (odnosno prema situaciji 13.ožujka) sam objavio post: „Zašto bi neke hrvatske dionice uskoro mogle porasti 50-100%“. CROBEX je tada bi 1325. Iako se sada čini da je ‘sve moralo rasti’, podsjećam da ni jedan (profesionalni) analitičar nije tako mislio, a doživio sam puno podsmjeha.

Međutim, logika je bila jednostavna: prestali su djelovati negativni, međusobno osnažujući faktori, koji su tržišne cijene doveli do nerealnih razina. (Zašto opća publika to nije vidjela? Obećao sam članak o bihevioralističkim financijama – nisam zaboravio!)

2. Iako su se vrlo brzo ostvarile teze iz prvog posta, u nekoliko navrata iza toga sam prognozirao daljnji rast hrvatskih dionica: datumi nekih ključnih članaka se mogu vidjeti na idućem grafikonu.

3. Ključan element u analizama je bio: faktori koji su onemogućavali djelovanje fundamenata su prestali. Znači, glavni uzročnik rasta su fundamenti. (Ostali faktori će od sada pojačavati utjecaj fundamenata, o čemu kasnije). Za ilustraciju sam u prvom postu, za razumijevanje djelovanja fundamenata, preporučio praćenje 6 dionica s naročito atraktivnim fundamentima: ADRS-P-A, DDJH, KOEI, KORF, PTKM i VIRO

Od prvog posta ove su dionice u prosjeku porasle 101%, CROBEX 61%, a S&P 500 38%.

Odnosno, CROBEX je rastao 61% više od S&P 500, a promatrane dionice 65% brže od CROBEX-a!

To pokazuje da se analiza potvrdila u praksi i u tom segmentu, naime: osim što je tržište počelo rasti, fundamenti su opet postali značajni.

Smatram da svi argumenti u tim prethodnim postovima vrijede i dalje, što nas dovodi do iduće točke:

B. Što će se dogoditi dalje?

1. Umjesto negativne spirale s elementima:

  • Pad cijena dionica
  • Izvlačenje novca iz otvorenih investicijskih fondova kojima su – pogotovo najveći institucionalni ulagači – multiplicirali negativni utjecaj na tržište (eng. market impact)
  • Prodaja, odnosno odustajanje od kupnje od strane najvećih institucionalnih ulagača (mirovinskih fondova)
  • ‘Pucanje’ založnih kredita
  • Panika
  • Visoke kamatne stope na štednju u bankama

2. Ulazimo u pozitivnu spiralu s međusobno osnažujućim elementima, a koji se svi baziraju na vrlo atraktivnim fundamentima kao osnovnom faktoru:

  • Rast cijena i pozitivna očekivanja ulagača
  • Entuzijazam većine mirovinskih fondova koji imaju značajnije udjele u hrvatskim dionicama (v. grafikon niže).
  • Smanjenje kamatnih stopa na deviznu štednju
  • Dosadašnji porast svjetskih burzi (nije potreban njihov daljnji rast)
  • Izuzetna koncetracija vlasništva u većini glavnih dionica: dionice su uglavnom u čvrstim rukama, tj. u trendu rasta ih se neće nuditi mnogo na prodaju. Odličan primjer su zadnja događanja s ATGR-R-A.
  • Panika profesionalnih analitičara koji su trenutno u fazi odbijanja istine i još ne daju preporuku na kupnju, što znači da je tržište daleko od pregrijanog (primjerice, jedan od njih koji je preporučavao na kupnju dionice na iznimno visokim razinama CROBEX-a, a nije dao preporuku na kupnju na razinama ispod 1500, nedavno je predložio uvođenje poreza na kapitalnu dobit, što ne mogu protumačiti drugačije nego kao očajnički pokušaj da se utječe na cijene kako bi one pale i on time ‘bio u pravu’ što je implicitno opravdavo njihove niske razine; ironično je da čak i uvođenje tog poreza ne bi previše negativno utjecalo).

Znači: više nismo u tržištu leminga, nego ulazimo u tržište bikova (jasno, s velikom komponentom mentaliteta leminga). Iako naravno ta ocjena neće biti unisona. Glavni skeptici bit će analitičari koji su propustili vidjeti rast (znači, praktički svi), a hrvatske dionice će tračati i neki institucionalni ulagači koji se nisu njima dovoljno izložili.

Niže je grafikon koji pokazuje relativno kretanje udjela mirovinskih fondova (čini mi se da oni koji imaju veći udjel hrvatskih dionica brže napreduju).

C. Za ilustraciju djelovanja fundamenata predlažem u sljedećem razdoblju praćenje sljedećih dionica: ADPL, DDJH, KORF, PTKM, VLDS, VIRO.

Napomena: Ovaj blog nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica. Autor ima hrvatske dionice, a između ostalih i sve spomenute u točki C.

p.s. Iako nisam glasač HDZ-a (ne znam nažalost jesam li uopće ičiji više glasač), jako mi je drago da se ostvaruju prognoze iz posta Zašto će možda Jadranka Kosor biti najbolji hrvatski premijer. Iako, dogovor sa Slovenijom je više okidač nego razlog rasta cijena dionica.

4 replies »

  1. Obzirom da pratim vaš blog od početka primjetio sam da ste sa popisa dionica koje treba pratiti izbacili ADRS-P-A i KOEI-R-A. Da li to znači da su prema vašem mišljenju te dionice već ostvarile veći dio svog rasta, tj. da su dionice koje ste uvrstili na popis više potcijenjene?

    • Imam raznih drugih dionica u portfelju, ali ove mi se cine kao dobra ilustracija. Da ne ulazim u detalje, opet samo za ilustraciju po jednom pokazatelju, PB:
      ADPL: 0,47;
      DDJH: 0,43;
      KORF: 0,23;
      PTKM: 0,46;
      VLDS: 0,18;
      VIRO: 1,48 (ovaj iskace, ali mislim da razumijem stratesku komponentu price oko secera, njegove cijene i ualaska u EU).

      ADRS-P-A: 0,72;
      KOEI: 0,81.

      (Izvor: MojeDionice)

  2. Slažem se sa svim napisanim. Dao sam otkaz na dobroj “institucionalnoj” poziciji na početku godine kako bi iskoristio ovakvu once in a lifetime (možda bi realnije bilo reći once in 2 or 3 decades) priliku. Okruženje u institucionalnom svijetu je upravo onakvo kako autor opisuje.

  3. kako to da korf godina prikazuje gubitak a kapital u zadnjih 5-6 godina je narastao na duplo? imam korf, ali kako to da ta firma pleše iz ogromnih minusa u ogromne pluseve? Velike promjene u financijskoj imovini? Jer turizam ne oscilira toliko da bi imali toliku volatilnost dobiti odnosno gubitka?

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.