Trzista kapitala

Održavanje trenda; analitikanti tračaju hrvatske dionice

Komentirat ću današnje značajno trgovanje, iako načelno to ne činim, jer mislim da se razvija važna paradigma: povratak inozemnih institucionalnih ulagača (fondova).

Možda griješim, ali čini mi se da je intezivno i asertivno kupovanje ‘velikih’ dionica HT, INA, ADRS-P-A upravo njihov otisak – slaže se s njihovim načinom razmišljanja i rada. Naime, nastavak pristupnih pregovora je u našim novinama najavljen već u srijedu. U petak je to postala službena vijest i kao takva propagirala do stranih izdanja (Reuters i ostali). To je jasan znak nekim instuctionalnim ulagačima da mogu ponovo ulagati u Hrvatsku, uzimajući u obzir povoljne fundamente, ali naravno i ‘priču’ (koja im je uvijek potrebna), a to je ubrzana konvergencija. Brži među njima su ramišljali preko vikenda i već su jučer njihovi nalozi bili izvršavani, s sporiji su ih dali jučer, s današnjim izvršavanjem. Zašto smatram da ih je više, a ne jedan? Jedan ne bi toliko dizao cijenu (domaći to zasigurno nisu radili), a ovakvo kupovanje ‘po asku’ znači da ih je bilo više u konkurenciji.

Vezano uz to, imamo daljnje istupe analitikanata. Pogledajte primjerice ovaj ‘zaključak’ (izvor business.hr): “Vijesti iz Slovenije su zasigurno dobar signal za ulagače. To je dobar poticaj no puno toga nedostaje za održivi pozitivni trend“, izjavio je Ivan Kurtović, broker InterCapitala. Kurtović približavanje Hrvatske EU vidi kao preduvjet da se investitori više fokusiraju na domaće vrijednosnice, no tek će jačanje fundamenata, i to u kompanijama jednako kao u javnom sektoru, ulaganja učiniti atraktivnijim“.

Business.hr navodi da se i drugi analitičar slaže s ovime: “Analitičar Hypo Alpe Adria grupe Hrvoje Stojić slaže se s Kurtovićem.” (ne mogu naći original, pa se ispričavam ako to nije tako)

Što bi rekli naši istočni susjedi: ‘Promašili ceo fudbal’. Naime, analitičar treba povezati cjiene s fundamentima. Ako nisu povezali prethodne (niske) cijene s fundamentima, bezveze (bez-veze) je govoriti da ‘fundamenti ne opravdavaju rast’. Naime, možda su (a mislim da sam u prethodnim postovima upravo to i dokazao), prethodne niske cijene bile otkačene od fundamenata, tako da je ovo samo korekcija prema fundamentima – ne treba popravljanje fundamenata za rast cijena.

Zanimljivo je da ovih analitičara nije bilo za čuti s preporukama za kupnju kad je CROBEX bio ispod 2000, ili ispod 1500. Minimum profesionalnosti analitičara bi bilo da objasne koje su cijene odgovarajuće fundamentima, i zašto.

O čemu se radi? Mislim uglavnom o nesposobnosti. Ali da u ovim trenutcima očito zdravog rasta ima i želje za manipulacijom (jer se neki nisu na vrijeme ‘ukrcali’), što bi zaista bilo sramotno.

Usko gledajući, za nas koji smo kupovali na razinama ispod 1500 i 2000, ovo je dobra okolnost jer se ulagači koje oni savjetuju nisu tada uključili. Ali inače je sramotno ovako tračati hrvatske dionice, tj. hrvatsko tržište kapitala, kao značajan segment hrvatskog financijskog sustava (po načelu: ‘čim gore, tim bolje’).

Kategorije:Trzista kapitala

4 replies »

  1. Mislim da se radi većinom o nesposobnosti a tek u izoliranim slučajevima o malicioznosti. Većina “analitičara” koje business.hr anketira su dečki i cure od cca 25 godina sa godinu-dvije staža od kojih dobar dio njih radi čisti brokerski posao – prekucavanje naloga.

    Ovakvo biranje sugovornika govori puno o novinarima. Paralela se može povući sa HTV-om koji zove Motušića da komentira kretanja na burzi jer on kao zna u kojem smjeru će Crobex. Kao da vlasnika stadiona pozovu u reprezentaciju – sigurno dobro igra. I kao šlag na tortu Motušić navučen laskanjem proglasi dno na Crobex 3200.

    Sve u svemu bitno da ne nedostaje kandidata za drugu stranu trasakcije.

  2. Drago mi je da se ostvaruju tvoja očekivanja. Čestitam na zanimljivom blogu. Čini mi se da je ovaj blog trenutno najkvalitetnije što se u RH može pročitati o tržištu kapitala, uz činjenicu da autor to radi bez naknade i koliko stigne.

    Nadam se da sada idemo prema utvrđivanju cijena prema “firm foundation” teoriji (po Malkielovoj knjizi “Random walk…”) tj. da cijene dionica idu prema vrijednostima koje su opravdane po fundamentima.

    Pokušao bih djelomično objasniti ponašanje naših “analitičara” u trenutku kad je tržište bilo na vrhuncu “castles in the air” teorijom iz već spomenute knjige (počeo sam ju čitati 2. put, pa ju zato spominjem). Događalo se i u USA da fond menadžeri i analitičari sudjeluju u euforiji te kupuju/preporučuju dionice po cijenama za koje se kasnije uspostavi da su bile previsoke. Svi misle da će naći “veću budalu” i prodati joj dionice, pa špekuliraju…znači da institucionalni kao “sofisticirani” investitori rade iste pogreške kao i prosječan pojedinac kojeg je ponijela euforija. Fundamenti su prestali biti važni tj. traže se nova objašnjenja da se opravda visoka cijena dionica (“.com bubble”). Sad je valjda situacija slična kao s balonom, samo obrnuta. Svi se boje proglasiti dno i reći da su dionice podcijenjene, jer se boje da će i dalje padati unatoč podcijenjenosti.

  3. Ne vidim poveznicu sa Malkielom i njegovim “Random walk”. Malkiel zagovara (IMHO prilično neuvjerljivo) Efficient Market Hypothesis.

  4. E mislim da ovdje niste nikako u pravu.
    Što točno Kurtović krivo govori?
    Mislim da se da se svi slažemo da su dobre vijesti iz SLO fundamentalna priča.?
    On misli da rast nije održiv jer fali drugih slagalica u fundamentalnoj priči. Ja mislim da to također stoji. Evo jedna veoma jednostavna analiza domaćeg tržišta po kojoj je ono ispada precijenjeno. Prosiječni P/B za domaće izdavatelje je viši od 1 (uzeo sam P/B jer je manje volatilan od P/E i lako ga je razumjeti). P/B viši od 1 fundamentalno znači da kompanija ostvaruje viši prinos na uloženi kapital od troška kapitala te na taj način djeluje akreativno za svoje dioničare. Prosiječan trošak dioničkog kapitala za naše kompanije danas ne bi smio biti manji od recimo 15% (odokativno ali ako primjetimo da fantastične firme ne mogu izdati komercijalne zapise po 11%-12% – možda sam i malo rekao.) E sad da vidimo koliko točno njih zarađuje takve prinose: HT, Ledo a ERNT, Konzum, IGH i još možda neko su samo blizu. Ostali katastrofa! Ina, zadnji put zarađivala lovu u socijalizmu trejda se po 1,36, Viro koji nikad nije ništa zaradio trejda se po 1,53 itd., itd., itd….
    Ja sam uvjeren da je domaće tržište u stvari PRECIJENJENO. Pazite fundamenti o kojima govorimo još uvijek sežu iz zadnja dva kavratala 2008. kad su još tekli med i mlijeko. Kakve će valuacije biti kad se objave rezultati za Q3 i Q4 —Bože sačuvaj!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.