Psihologija

Hrvatske dionice i bihevioralističke financije (1)

(Zašto su skoro svi propustili predvidjeti porast cijena hrvatskih dionica)

Obećao sam se dotaknuti i bihevioralističkih financija. Kako je ova tema prilično popularna i poznata, umjesto teoretiziranja ću biti konkretan, te pokazati kako su paradigme bihevioralističkih financija utjecale na hrvatsko tržište kapitala i kako će utjecati i dalje.

Kao što znamo, Nobelovu nagradu iz ekonomije je 2002. dobio psiholog Kahneman (njegov kolega Tversky je nažalost umro prije toga) „for having integrated insights from psychological research into economic science, especially concerning human judgment and decision-making under uncertainty“.

Od svih područja istraživanja tržišta kapitala, danas je ovo najznačajnije i ušlo je u mainstream ‘ekonomske misli’. Za nove u ovom području, solidno objašenjenje je ovdje

Glavni doprinos Kahnemana i Tverskog, i ostalih, nije samo u otkrivanju (odnosno sistematiziranju u koherentnu teoriju) ovih psiholoških paradigmi, nego u dokazu da ljudi ove jednostavne psihološke zamke, makar za njih i znaju, ne mogu izbjeći i uvijek iznova u njih upadaju.

Naivan bi čitalac kada prvi put vidi opise tih psihiloških zamki mogao pomisliti ‘U jednostavne zamke ja, a niti itko drugi razuman, ne može upasti, pogotovo sad kad znam za njih’. Glavni doprinos Kahnemana i Tverskog je pokazivanje kako je ljudski mozak ‘hard-wired’ i često si ne može pomoći pri jednostavnim greškama.

Kao što ste vidjeli iz ranijih postova, bilo je ‘očito’ da cijene hrvatskim dionice moraju rasti. Osnovna logika cijelog niza postova je bila: situacija u hrvatskom gospodarstvu je loša, ali cijene dionica su tako bezvezne, na daleko manjim razinama od realnih, da se moraju iskorigirati na još uvijek niske, ali realne razine.

Pa kako to da niti jedan naš profesionalni analitičar (odnosno fond manager) to nije uvidio (ili ako je, nije imao hrabrosti to objaviti)? Štoviše, od naših analitičara ne samo da nismo dobili preporuku ‘kupiti’ na Crobex=1300 ni kasnije, nego nismo ni naknadno dobili suvislo objašnjenje rasta dionica (kao što vidite na ovom blogu, objašnjenje je jednostavno). Kako da im onda vjerujemo da će moći procijeniti budućnost i kakvu težinu imaju njihove preporuke za dalje?

Jedan dio odgovora nalazi se u domeni bihevioralističkih financija, paradigmama ‘sidrenja’ i ‘odabira okvira’ (nezgrapni prijevod engleskog ‘framing’).

1. Sidrenje (‘anchoring’). Kahneman i Tversky su napisali: “In many situations, people make estimates by starting from an initial value that is adjusted to yield the final answer. The initial value, or starting point, may be suggested by the formulation of the problem, or it may be the result of a partial computation. In either case, adjustments are typically insufficient (Slovic & Lichtenstein, 1971). That is, different starting points yield different estimates, which are biased toward the initial values. We call this phenomenon anchoring.”

Također, jedan drugi istraživač (Montier) je napisao: “In the absence of any solid information, past prices are likely to act as anchors for today’s prices.”

Ili pogledajte ovdje.

Kako je to utjecalo na percepciju sudionika hrvatskog tržišta kapitala ove godine? Oni su se ‘sidrili’ dvojako:

– dinamički na trend: tržišta padaju, optimizam pada, zbivanja su takva kakva su … pa prema tome to postaje ‘realnost’ (u rezoniranju se stoga kreću od ‘činjenice’ da ‘budući da su valuacije od Crobex=1300 bile realne’, ‘ne vide razloga za njegov rast’), što je onda i osnova za daljnje razmatranje

– na vrijednosti indeksa i cijena dionica: ‘budući da je’ polazna točka 1300, to je prva dobra aproksimacija za iduće točke.

2. Odabir okvira (‘Framing’). Ljudi donose odluke na osnovu toga kako im je neki problem prikazan. Mnoštvo je primjera ove zanimljive teme, ali za nas je bitno ovo:

Zamislimo da pitamo ljude dva pitanja:

A. ‘Koliko je vjerojatno da burzovni indeks poraste 100%’?

B. ‘Koliko je vjerojatno da burzovni poraste tako da njegov ukupni pad bude 24% manji nego sada, od trenutka kad je počeo padati’?

Većina ljudi će bez sumnje odgovoriti da je događaj ‘B’ daleko vjerojatniji, odnosno da je ‘B’ moguć, a ‘A’ skoro pa nevjerojatan.

Međutim, u slučaju da CROBEX poraste na 2576 (dakle, još desetak posto s obzirom na današnju vrijednost), to će biti upravo isto. Naime, pad s 5392 iz 2007. na 1288 ove godine je bio 76%. Porast na 2576 bi bio skok od 100% s obzirom na najnižu vrijednost, odnosno pad od (još uvijek velikih) 56% s obzirom na najveću.

Stoga fokusiranje samo na rast s obzirom na (nerelealnu nisku vrijednost) pogrešno usmjeruju promatrača.

4 replies »

  1. …tri ključne stvari za kretanje tržišta… (osim naravno pohlepe, kao prekrasne ljudske osobine i neprikosnovenog motivatora …)
    expectation, expectation…& expectation… u kombinaciji sa prijemčivošću gaussove većine s aspekta intelektualnih dometa na marketinšku obradu market-makera daje neosporne rezultate… logički nelogične, ali nelogično logične… što bi rekao jedan karakteristični lik sa ovih prostora… “snajka, sve je suprotno od onog što izgleda da jeste…”
    …kako ne očekivati od nekoga tko je kupovao na crobexu 5300 da neće prodavati na 1300 … ili tko je kupovao na 2300 da neće prodavati na 1100… ?
    …a što se tiče propuštanja predviđanja rasta cijena dionica od većine ( “A study of economics usually reveals that the best time to buy anything is last year.”), gdje bi tu bio ć(č)ar kada bi svi isto, ili bar velika većina, identično predviđali…
    …na koncu, usudio bih se pomisliti da si iznošenjem postotaka rasta zapravo i prejudicirao buduća događanja…

  2. Odlično sažeti i prezentirani argumenti. U potpunosti se slažem. Mislim da je puno investitora (iako i dalje u velikoj manjini) bilo, i još uvijek je, sličnog mišljenja i da su mnogi predvidjeli porast vrijednosti dionica ali nitko to nije prezentirao na tako jasan i transparentan način kao autor ovog bloga.

  3. Za pocetak hvala na zanimljivom blogu. Uz ispriku (ukoliko je potrebna) par osobnijih pitanja za Vas – uostalom blog i je mjesto dijeljenja osobnih razmisljanja.

    Nakon ispunjenja hrvatskog sna o financijskoj slobodi, zivot ide dalje svojim putem. Fotografija u headeru (laptop uz more) vrlo dobro ilustrira da su se neke stvari promijenile – u prvom redu tu vlastitu slobodu treba osmisliti i ostvariti. Ne vjerujem da se sve svodi na TED konferencije i slicnu zabavu, stoga pitanje – koji je smjer Vasih interesa u ovom periodu? Ilustracije radi, nedavno sam cuo pricu kako nas vrli akademik V.P. svakih desetak godina promijeni podrucje istrazivanja. Tako se danas bavi genetikom, u koju je dosao iz kaosa a na pocetku se bavio nuklearnom strukturom… Molim pitanje ne shvatiti samo kao upit o profesionalnim interesima, nego vise u jednom cjelozivotnom kontekstu.

    Drugo pitanje vezano je uz risk management u hrvatskoj financijskoj industriji – kakvo je Vase vidjenje trenutacnog stanja, koje su potrebe za novim strucnim kadrovima, u kojoj mjeri smjer financijske matematike na PMF uz ekonomski faks ispunjava te potrebe (recimo u iducih 5 godina), te koja je vrijednost PRM i FRM certifikata na ovim nasim prostorima?

    Hvala unaprijed i srdacan pozdrav

  4. Nenade,
    molio bih tvoje mišljenje o devetomjesečnim rezultatima hrvatskih kompanija. Naši analitičari su najavljivali da će upravo ovo tromjesečje pokazati koliko je stanje katastrofalno. Međutim, rezultati su znatno bolji u odnosu na pad cijena dionica, a time su i valuacije i dalje vrlo atraktivne . Pokazalo se da i naši manageri znaju upravljati troškovima (kad moraju). Sada svi šute o tome, ne komentiraju, samo iznose suhoparne brojke o rezultatima i ne dovode ih u vezu sa cijenom dionice. Naravno, radi se o mom mišljenju bez nekih velikih analiza iza toga.

    pozdrav i hvala na zanimljivom blogu

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.