Trzista kapitala - Hrvatska

Stanje

Odogovor na jučerašnje pitanje: “Nego, Nenade, reci ti nama, kamo će cijene naših dionica u sljedećih par mjeseci? Posebno PTKM i KORF (nekako i tvoje uzdanice)…” (Zahvaljujem na pitanju!)

Nisam ažurirao s novim analizama jer su stvari uglavnom rečene, i teze iz prvih postova još uvijek vrijede. Ipak, za čitaoce koji vole ažurirane podatke, prilažem možda najbitniji grafikon od svih, s podacima od prije nekoliko dana.

Pokušavam napisati post o ‘kraju povijesti’ za Hrvatsku (ne kraju Hrvatske 🙂 ), koji stavlja sadašnje stanje u kontekst onoga što nas čeka. ‘Kraj povijesti’ zato jer će uskoro sve stvari biti određene i zadane i uglavnom stabilne, naravno uz uvjet relativno stabilnog (globalnog) okruženja. Za razumjevanje sadašnjosti i predviđanje kratkoročnog razvoja, moramo razumjeti dugoročni razvoj, ili još bolje megatrend, ako on postoji.

Drago mi je što ste pitali upravo za ove dvije dionice jer one dobro odražavaju moju investicijsku filozofiju ( u sadašnjem trenutku), probat ću je kratko sažeti

1. Globalna tržišta su preefikasna (za nas odavdje) da bih na njima mogao ostvariti konkurentsku prednost (razni ‘znalci’, ‘igrači’ smatraju da imaju konkurentsku prednost u odabiru dionica (‘stock pickingu’) na razvijenim tržištima; drugo je legitimno razmišljanje o alokaciji u investicijsku klasu dionica na razvijenim tržištima jer npr. smatraš da ti je hrvatsko tržište premalo, a želiš imati izloženost dionicama).

2. U hrvatsko tržište ću ulagati ako smatram da je značajno potcijenjeno. Budući da je hrvatsko tržište izrazito neefikasno (npr. prvi post na ovome blogu to jasno dokazuje) smatram (moguće pogrešno) da ovime ostvarujem dvostruku prednost jer svojom investicijskom filozofijom i strategijom mogu imati prinos bolji od prosjeka.

3. Smatram da su vrlo male šanse da će Hrvatska propasti (bankrotirati). ‘Smatranje’ baziram na direktnom uvidu i najboljim mjerama koje postoje (recimo spread hrvatskih obveznica). Ako Hrvatska ne propadne, krizu će preživjeti barem pola tvrtki, ali i znatno više. Obratno, čak i ako Hrvatska bankrotira, krizu će vjerojatno preživjeti barem pola tvrtki, koje će i u tom okruženju uskoro funkcionirati po tržišnim cijenama (dakle, valuacije će im biti usporedive s tvrtkama iz okružja).

Stoga će tvrtke koje prežive, a ako su im dionice kupljene vrlo jefitno (s obzirom na bilancu i prihode) ostvariti prinose od više stotina %, dakle nadoknaditi gubitke na onim dionicama koje eventulano propadnu. U U grubo, ako su P/B i P/S izrazito niski, spreman sam (zbog portfolio pristupa) snositi i značajan rizik propasti tvrtke.

U ovakvim okolnostima, ako neka dionica s (ilustrativno što se tiče pokazatelja i njegove vrijednosti), napreduje s P/B=0,4 na P/B = 1,2 ona može nadoknaditi totalne gubitke u 2 dionice.

4. Investicijska strategija se izrazito oslanja na portfeljni pristup odabirom dionca; dakle spreman sam kupovati značajno rizične dionice.

5. U skladu s gornjim, uglavnom izbjegavam ‘usual suspects’ na hrvatskom tržištu, popularne dionice tvrki koje posluju (za hrvatske prilike) dobro, ali su im dionice skupe. Primjerice, od brodara imam samo LPLH, građevinare praktički nisam imao, HT nemam itd.

6. Pokušavam imati jake živce i držati se temeljnih procjena kad je najteže. Najteže je kupovati kad cijene padaju, ali to je ujedno i najbolja prilika! Ali ako razumiješ zašto kupuješ i kako u nekom trenutku cijena može propasti u nedostatku likvidnosti (koja je na hrvatskom tržištu vrlo plašljiva) ako dionicu prodaje relativno velik dioničar koji se ponaša bezumno ili nasilno, to je prilika za dobro ulaganje.

7. Naglašavam portfeljni pristup i nesigurnost. Znači: ulaganje u svaku dionicu je nesigurno. Mislim da sam u značajnom gubitku s ADPL, iako je to poslovno možda jedna od ponajboljih kompanija na ZSE. Naglašavam još jednom nesigurnost: laže svatko tko tvrdi da je imao valjane razloge predvidjeti globalnu krizu i utjecaj na auto industriju (naravno, bilo je slučajnih pogađača kao i uvijek).

8. Jasno, kupujem uvijek dionice koje imaju perspektivu i jeftine su s obzirom na tu perspektivu. Znači: ne kupujem tvrtke za koje mislim da nemaju perspektivu, koliko god da su jeftine; ali kupujem i skuplje dionice ako imaju perspektivu nesrazmjerno toj cijeni. Primjerice, značajne udjele u portfelju imam i u VIRO, KOEI i ERNT.

9. Bitno je razumjeti portfeljnost: ako se dionice biraju na ovakav način, ne treba se fokusirati na jednu dionicu: sve su to vrlo rizična ulaganja (znatno više nego HT ili ATGR), ali ako jedno od njih ‘uspije’ dobitak na njemu može pokriti gubitke na čak 2 ili 3 druga.

Da se vratim na pitanje: PTKM i KORF su upravo dionice u kojima očekujem povrat od više stotina %. Ali to su ujedno i vrlo rizične dionice! Ali to ne znači da mogu predvidjeti što će s njihovom cijenom biti sutra!

Primjerice, što ako se poslovna priča s PTKM razvije ‘normalno’, pa se tvornica proda barem prema zamjenskoj vrijednosti, što je možda čak i 300 mil. eura? Znači, imamo scenarije, od kojih pozitivan po mom sudu nije manje vjerojatan, da će dionica izgubiti svu vrijednost, ili da će aprecirati preko 200%. Uložiti sve u takvu dionicu je nerazumno, ali imati portfelj takvih dionica je vrlo razumno!

Zato, ako Vas zanimaju moja ulaganja, nemojte ih promatrati pojedinačno (jesam li izgubio ili dobio na pojedinoj dionici, kao dokaz uspjeha ili neuspjega čitave strategije). Jasno je da je moguće da će neka od mojih ulaganja imati povrat od nekoliko stotina %, a neka značajan gubitak.

Koliko god da Vam se ovo čini samorazumljivo, mnogi obaviješteni ljudi, primjerice čak i predsjednici uprava nekih naših financijskih tvrtki, (zbog raznih pogrešaka u razmišljanju opisanih bihevioralističkim paradigmama) u praksi to ne mogu primijeniti: iako im se čini da Hrvatska neće propasti, svaka pojedina tvrtka im se čini prerizična (bez obzira na cijenu po kojoj mogu kupiti portfelj takvih dionica).

8. Bihevioralističke paradigme značajno određuju ponašanja investitora na hrvatskom tržištu, pa su moguća dulja razdoblja letargije (drifta ili klizanja na dolje), ali i izrazite volatilnosti (uglavnom na gore). Za iznenadne i značajne skokove (kao u 2. kvartalu ove godine) moguće je da neće biti očitih povoda, nego samo razlozi: izuzetna potcijenjenost. Zato, imajući u vidu slabu likvidnost u razdobljima porasta cijene, treba biti stalno investiran (ne pokušavati market timing), a u razdobljima letargije hrabro kupovati na ‘bidu’.

42 replies »

  1. Poštovanje kolega!
    Uistinu mi je posebno drago što ste objavili ovaj post i ne mogu ništa drugi doli se složiti s vama i snažno vas podržati da samo tako nastavite i dalje. Jedna stvar koja me jako interesira, a ne znam možete li nam to otkriti, koliki je okvirni odnos između dionica iz trenutnog portfelja te koliki je udio gotovine za nove dokupe u cjelokupnom ulagačkom portfelju? Ako je pitanje preosobno, možda bih smio zamoliti za savjet kojih granica smatrate da bi se trebalo držati u portfelju sastavljenom od adpl, ptkm, ddjh, korf i gotovine. Evo za kraj ako još mogu pretpostaviti, plan ulaganja i slaganja portfelja je na rok od naredne bare 2-3 godine a s vidom kapitaliziranja dobitaka maksimalno do kraja 2013.?

    • Postovani,

      – ne mogu otkriti odnos između pojedinih dionica
      – što se tiče gotovine ‘za dokup’, to ne promatram tako, nego sam u svakom trenutku investiran koliko smatram da je primjereno; ne gledam na način ‘dokupa’ jer da smatram da će cijene padati, ne bih kupovao
      – što se tiče primjerenog udjela pojedinih ulaganja za Vas, na to zaista ne mogu odgovoriti jer izrazito ovisi o Vašim okolnostima (predvidive potrebe za sredstvima i moguće snošenje rizika neostvarenja, prihodi, sklonost riziku itd.)
      – što se tiče razdoblja kapitalizacije dobitaka, mislim da to nije dobar način gledanja – mislim da su tržišta snažno anticipativna (na tome je naravno izrazito jak ‘kaotičan’ sloj nepredvidivih i nekad neobjašnjivih oscijalacija) tako da se trea ponašati kao da će vrlo brzo doći na svoju fer razinu – što kasnije dođu, to će u načelu jača biti promjena cijene
      – načelno, što imate duži horizont investiranje, možete podnijeti veći udjel dionica naspram gotovine i instrumenata fiksnog prinosa

  2. Igrali ste protiv KD Viktorije. U potpunosti vas razumijem iako je moja strategija malo drugačija jer mi je i klupa kraća od vaše. Dugoročno ispravno. To je samo moje skromno mišljenje.

  3. poštovani g.Bakić,

    Primite pozdrave od moga brata guvernera koji je, između ostalog i zbog vaše burzovne doktrine koju je crpio na ovom blogu, zgrnuo popriličnu zaradu na burzi unazad 11 mjeseci, zatvorio neke pozicije i sa kapitalom krenuo u naftni bussiness.

    Meni je pak prenio svoja znanja i doktrine u nadi da ću nastaviti njegovim koracima. Redovito čitam vaše logičke slijedove na ovom blogu, ali na kraju ionako odluke donosim sam, čak nam se i dionice baš ne poklapaju, osim možda dvije.

    srdačan pozdrav,

    guvernerov mlađi brat, GUBERNATOR

  4. Poštovani čini mi se zanimljivo pitanje koje vam je postavio pcm pa bih volio vidjeti vaša razmišljanja po tom pitanju… Inače sve pohvale vašoj inicijativi za postavljanje i održavanje ovog bloga aktivnim.

  5. Nenade,

    rado pročitam vaš blog i u dosta se stvari slažem s vašim rezoniranjem. U vlastitom izboru dionica služim se malo drukčijim analitičkim instrumentarijem, ali dolazim do sličnog odabira kao i vi. Value dio portfelja mi je u SAPN, KTKA, FNVC, BCIN, a GARP dio u KODT.

    LP

  6. Zanimljivo je da svi traže gotove odgovore, koji zapravo ne postoje. Nitko da postavi pitanje iz kojeg može nešto naučiti.
    Čini mi se da smo mi kao investicijsko “društvo” još uvijek vrlo nezreli, pa iz toga slijedi, ne bacajte bisere pred svinje.
    NHF

  7. Uvijek iznova drago mi Vas je čitati.
    Imam jednu primjedbu. Onaj prvi grafikon ne mora ništa značiti ukoliko bi njemačko gospadarstvo bilo u strahovitom uzletu, a naše u banani (kao što skoro i je). Zar ne bi bila bolja usporedba kad bi se prikazale konkretne brojke npr. P/E i drugo ?
    Isto tako mogu se prikazati dvije slične firme od kojih jedna radi super, a druga gubitak pa naravno da će se povećavati spread između njih.
    lijepi pozdrav

    • Postovani.

      ovaj grafikon je napravljen upravo tako da i to uzima u obzir. Naravno – imamo na umu da je ovo sve znatno pojednostavljeno, te da ni jedan grafikon ne moze reci sve. Ali ako moram birati samo jedan grafikon, to bi bio taj. Naime, on kroz spread hrvatske benchmark obveznice (2014.) prikazuje drzavni rizik, koji je pak znacajno koreliran s rizikom hrvatskih dionica: ne moze vecina hrvatskih firmi dugorocno poslovati jako lose, a da drzava prosperira … dakle, taj prilicno mali spread ukazuje na to da je ipak dugorocna buducnost malo rizicna. Stoga smatram da se isplati kupovati one hrvtaske firme koje imaju mogucnost prezivljavanja (a vecina to ima, inace bi spread bio puno veci), ako su jako jeftine, sto vecina na burzi jest.

      Zarada je inace manje bitan pokazatelj sada (u krizi), dugorocna perspektiva se ogleda prvenstveno kroz bilancu i prihode, iako ima tvrtki koje zacudjujuce dobro posluju, imaju dobit cak i ako su u vrlo nezgodnoj bransi (recimo ADPL).

  8. često ističeš da su ti ulaganja temeljena na istoj…Zanima me da li smatraš da je Markowitzeva teorija u potpunosti dorađena ? Ne bih htio sad prviše pisati tu o svom viđenju, ali ukratko mislim da se bolji omjer prinosa i rizika može dobiti kad ranije u portfelj uvlačim nerizičnu imovinu, za razliku od Markowitza čiji stav je prvo odrediti portfelj rizične imovine i tek nakon toga, tj. na kraju uvesti, nerizičnu…
    Gledajući teoriju portfelja ukupno (dakle i Sharpe-ovu i Ross-ovu), da li smatraš da sadrži previše pretpostavki ???
    I još jedno pitanje za kraj što misliš koliko su jake ove teorije u slučajevima kad mi statistički uzorci prinosa dionica iz prošlosti nemaju normalnu razdiobu ???
    Uz dužno poštovanje, pozdrav….

    • Postovani, jasno je da je Markowitzeva teorija vrlo neprikladna, ali velik dio ideja u njoj prezivljava. Primjerice, ucinke diverzifikacije je dobro objasnila. ‘Znanost’ u ovom slucaju, kao i svakom drugom, se ne moze reci da je ‘pogresna’ ili ‘tocna’. Primjerice, mozemo li reci da je Newton bio u krivu zato jer je Einstein kasnije pokazao da je terojia bila nedovoljna? Ona je objasnisla neke znacajne elemente, a njene mnoge ideje su prezivjele i u kasnijim teroijama. Tako sad vidimo da je i Einstein ‘bio u krivu’ (jer su neki kvantni ucinci u suprotnosti s njegovom teorijom relativnosti).

      Konkretno, jasno je da je previse pretpostavki, to je bio nacin da se ‘izracuna ono sto se moze izracunati0, ali je svakako teorija bila veliki korak naprijed i i dalje nam donosi velik dio razumijevanja.

      Jedna od neodrzivih pretpostavki je, jasno, normalna razdiona, jer sada znamo da je velik dio odgovorajucih razdiobi ‘power law’, odnosno zakon potencije.

      Ipak, mislim da svatko tko se profesionalno, ali i amaterski na visim razinama, navi trzistem kapitala, mora razumjeti Markowitzevu teoriju, i znati sto od toga prezivljava itd.

      Zahvaljujem na pitanju i pozdrav!

  9. Pohvala na izvsnom blogu i konstruktivnim tekstovima.
    Samo jedno pitanje:
    Iz kojeg razloga nemate HT ili graditelje u portfelju?

    • Zbog načina na koji ulažem. HT mi ne nudi dovoljno atraktivan rast (no, da moram uložiti samo u jednu dionicu, možda bi to bila upravo ta), a graditelji mi se čine više kao kocka (iako to ne razumijem najbolje): to su firme koje imaju tako rastegnute bilance da bi ih kriza mogla ubiti.

  10. Nenade,
    procitao sam da od brodarskih dionica imas LPLH koji su uglavnom kontejnerski brodar. Jeli to malo prerizican pick posto trenutno kod kontejnerskih brodara postoji oversupply od 15-20% prema potraznji?
    Nisu li dry bulkeri trenutno u puno boljoj poziciji s obzirom na BDI tj vozarine su im u pozitivnome teritoriju?2009 China ce proizvest 550 milj tona celika, a 2010 prognozira se rast od 5% + ostatak svijeta bi trebao “povuci” pod utjecajem 4-5tril$ stimulusa koji su implementirani diljem svijeta.
    JDPL P/B=0.4
    Mozes li iznjeti svoje misljenje o knjigama narudzbi za novogradnje (tankeri, bulk, container)diljem svijeta tj jeli moguce to sve financirati cca 500$ miljd s obzirom da su cijene brodova u 12 mjeseci pale za 30-35% i kako vidis ovaj sektor kroz 2-3 godine?
    http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601089&sid=auKF2HxfXpNA

    LP

    Purgi

  11. Poštovani,g.bakić,što mislite o vrijednosnici VLHO-R-A,meni se čini strašno podcjenjena bez obzira na delistanje?

  12. problem je samo jedan,treba je dugo čekati,mislim da je nema tko kupovati,a nekakvo preuzimanje nije na vidiku.ipak postoji rizik da je još godinama gledamo na uporednom tržištu na ovom nivou.mislim da se ipak isplati čekati par godina jer rast može biti višestruk.uklapa se u vašu strategiju.

  13. Još danas mi nije jasno da puno investitora nije shvatilo da je ht na cca 200kn bila prilika života,nisam je propustio i to prije dividende kada su mnogi špekulirali da je to prevelika vrijednosnica za hrv tržište i da će još pasti na cca150kn,međutim toliko je bilo očigledno da će je mirovinci ,pa i stranci, početi kupovati jer ni oni sami više nisu imali izbora jer je sve ostalo postalo nelikvidno do boli,a njihovu izboru je dodatno kumovala odobrenje skupštine za kupnju u trezor,njima je u toj cijeloj neizvjesnosti ht bio jedini logičan izbor.nikada nisam sa manje rizika zaradio novac iako su me mnogi odgovarali od kupnje.50% u 6 mjeseci,a što je najvažnije likvidno maksimalno.da li ste i vi tako mislili?

    • Poštovani, zahvaljujem na komentaru. Mislim da je Vase razmišljanje velikim dijelom korektno. Najprije ću objasniti zašto kažem ‘u velikom dijelu’, a kasnije što mislim da je korektno u njemu.

      1. Rizik se ne može ocijenjivati ‘a posteriori’. Primjerice, da karikiram, na ruletu sve stavite na 17 i dobijete. NAKON toga kažete da je ‘to bilo bezrizičan dobitak’, što zaključujete tek kad ste dobili.

      2. A priori je ulaganje bilo vrlo malo rizično , s obzirom na očekivanja dobiti, o čemu kvalitetno argumentirate u svom komentaru (jako lijepo ste se izrazili u malo riječi).

      3. Osobno sam smatrao da to ima smisla i neko vrijeme čak i imao poziciju u HT. Iako, moje je razmišljanje bilo (kako možete vidjeti iz mojih postova): (1) velika je vjerojatnost da će tržište ići gore i (b) ako će tržište ići gore, mnoge dionice će napredovati brže od HT i (c) kvalitetno disperziran portfelj će dobro otkloniti rizik u pojedinim dionicama.

      Retroaktivno se čini da je kupnja HT ipak bila jedan od najboljih izbora koji se mogao napraviti. Zašto druge dionice nisu u međuvremenu napredovale jače, mislim da je prvenstveno zbog pomalo lamerskog (u najmanju ruku uštogljenoga) ponašanja upravitelja mirovinskih fondova koji, iako su razumjeli da na drugim dionicama mogu zaraditi više, smatrali su da je za njih osobno manje rizično uspjeti ili promašiti na HT. Tako da su oni sami ‘napuhali’ dionicu HT, što je – smatram štoviše – trend koji će se nastaviti, ali isto tako da će mnoge druge dionice rasti brže.

  14. Moje je mišljenje da je crobex i danas precjenjen,izuzev,ht-a i ericsona i možda jadroplova i brodara koji imaju realnu šansu za rast dobiti u 2010 i 2011g.Kod drugih dionica,a naročito građevinara i velikih banaka ne vidim prostor za rast.turizam je status quo,tu nema divljih oscilacija,kapaciteti su kapaciteti i to je to.kada kažem rizik na 200 kn ht-a,kažem da rizika prije dividende nije ni bilo jer mi je bilo nemoguće prihvatiti razmišljanja da će ht pasti na 150kn,iz tog razloga kažem nikakav rizik,kod drugih dionica koje su volativnje kupnja je bila rulet,tko danas može reći da su ingra ili igh jeftini,to je rizik kupnje,naravno govorim o ciljanom usmjerenju većine raspoloživih sredstava,a kupnja više takvih rizičnih vrijednosnica je po meni dobar potez,čak i konzervativni graham u svojoj knjizi upućuje na to kao ispravno.takva investicijska strategija vidim da je zastupljena u vašem porfelju,takve slične stvari i ja primjenjujem u svojoj strukturi ulaganja,naravno radi se o puno manjem novcu,ali suština je ista,svejedno HT mi je 65% porfelja i nemam namjeru to mijenjati sve dok ne vidim pomak u padu kamata u bankama,bez toga ne vidim svjetlo na kraju tunela.to je moje mišljenje.naravno da i sada ima puno prilika u tkz malim nelikvidnim dionicama i prema njima sam usmjeren,pažlivom neagresivnom kupnjom.

  15. O mirovinskim fondovima koji su se našli pod pritiskom politike i javnosti ne mislim da su imali puno izbora,da upravo odlučuju na način kako vi kažete,njihovi potezi su bili preizloženi kritici i oni su morali postupati ovako kako jesu.Postoji još jedna neizvjesnost koja nas muči svih zajedno,a to je trajna likvidnost,bez toga vrlo je teško mirovincima upadati u dionice sa takvim “rizikom” jer na ovakvom plitkom tržištu jedna te ista garnitura ljudi vječno “šorta”-pet plus,pet minus,to je trenutna likvidnost tržišta i kako da mirovinci znaju koliko će ta neizvjesnost i nelikvidnost trajati,sada su brodari u fokusu,ali bdi može opet ispod 2500 i opet ostajemo na tri dionice,a mirovinski fondovi ipak rade sa tuđim novcem,dobro je da su nešto naučili jer ono što su radili na crobexu 5000 bilo je bolesno i žalosno za gledati,to je unaprijed bilo osuđeno na propast;ledo,igh itd,to samo oni i fondaši nisu vidjeli,naravno i rijeka malih koja nikada nije ni pogledala financijsko izvješće,a vjerujte mi znam takvih puno,danas više i ne pričaju o dionicama,a kamoli da kupuju,gubici su veliki.

    • Postovani, još jednom zahvaljujem na Vašim komentarima.

      Što se tiče mirovinskih fondova, mislim da oni zbog načela disperzije ipak imaju znatno veću slobodu ulganja, ali su bili uplašeni. Što je razumljivo.

      Ipak, jednim dijelom su propustili povijesnu priliku da jeftino kupe hrvatske dionice, ali vjerujem da će sada dijelom to nadoknaditi.

  16. Bili ste u pravu kada nitko nije vjerovao u rast i zato i sada mislim da ste u pravu.Ja bio sam umjereni optimista na crobexu 1400 i to ne zbog mog instikta i znanja već zbog toga što sam vjerovao grahamu,uvijek sam govorio,budala se uči na sebi,a pametan na drugima,ta knjiga je po meni biblija investiranja iako postoje velike razlike američkog i hrvatskog tržišta kapitala,ali je srž ista.zahvalujem se na komentarima,sa najboljim željama.pozdrav

  17. Postovani g.Bakic, zanima me sto mislite o Tehnickoj Analizi i da li se njome koristite?

    Naime, ako je netko prije 3 godine usao kao dugorocni ulagatelj i to oslanjajuci se iskljucivo na fundamente pa sve do danas nije izlazio iz svog portfelja, pa ne bi se bas moglo reci da je napravio dobar posao. Pozdrav.

    • Poštovani, usao sam na tržište kapitala negdje 1996. ili 1997. tako da sam radio tehničku analizu za brokerske kuće i druge ulagače. Ipak, u svojim ulaganjima sam se rukovodio (ako se dobro sjećam) samo fundamentalnim razlozima. Sjećam se da sam prve veće uspjehe imao s ERNT (koji se većini ljudi činio preskup na 180 kn) i tadašnjim PIF-ovima (npr. Dom po 11 kn i neki drugi po 5 ili 7).

      Mislim da je problem tehničke analize u Hrvatskoj taj da nema likvidnosti. Tj. teorijski imate signal, ali ne možete djelovati po njemu. Ponekad je signal očit (običnim uvidom u graf i volumen), ali ne možete djelovati. Problem s likvidnošću u Hrvatskoj je takav da se u jakim pomacima cijene razmakne bid-ask raspon i predviđene transakcije se ne mogu ostvariti ili se mogu ostvariti samo uz veliko preskakanje b-a spreada ili veliki utjecaj na tržište (market impact). Dakle, stručnim jezikom kazano, tržišta teorijski nisu ni slabo efikasna, ali u praksi to ne pomaže za ostvariti prednost. Naravno, ako imate vrlo mali portfelj, i male direktne troškove transkacije (brokerski troškovi), ovo možete i pretvoriti u prednost (recimo kupujući na bidu kad je velik b-a spread), iako su granice ovdje vrlo male (recimo meni na jednoj dionici vrlo teško prolaze nalozi iako nisu veći od 75.000 kn te iako su uglavnom veći 2-3% od idućeg najboljeg, a tržište pada – što znači da mi na koncu oportunitetni trošak može biti i znatno veći nego da sam preskakoao spread – iako je ovdje rijedak i ‘ask’, pa nema svrhe).

      Inozemna (zapadna) tržišta su za nas (kao i većinu sudionika na zapadu) efikasna. Što znači da ne možete ostvariti prednost tehničkom analizom. Naravno, možete potpasti pod neke paradigme bihevioralističkih financija kao što su pretjerana samouvjerenost (puno trgovanja) i hedonističku cenzuru, pa smatrati da ste ostvarili prednost.

      ‘Problem’ s kupovanjem po fundamentima je da se oni ne moraju realiziriti odmah (naime, da su rekacije na njih brze, ne bi ni nastale te neefikasnosti). Tako se može dogoditi da ste u pravu, ali dugo vremena se to ne vidi kroz porast cijene, a zatim cijena odjednom jako naraste (ili padne, ako ste prodali zbog fundamenata). Zato u takvom načinu trgovanja čest treba stabilno držati dionice (pogotovo u Hrvatskoj, gdje su ogromni indirektni troškovi transkacija: b-a spread, market impact i oportunitetni trošak neizvršenja transakcije).

  18. Što mislite o grahamovoj teoriji,da se nikada ne kupuje budućnost,već sadašnjost,naravno on misli na fundamente i kaže da se oni trebaju promatrati u dužem razdoblju npr 5 godina,da bi slika bila potpuna tj da bi se izbjegao uticaj ciklusa-trenda u pojedinim sektorima, kao što je kod nas bila građevina i brodarstvo,njemu je ključ podcijenjenosti p/b X p/e koji je manji od 22,a druga njegova teorija je da nikada ne bi preporučio brzorastuće firme koje npr. rastu 30% u prihodima godišnje,on tvrdi da je pitanje dana kada će takve firme “leći” jer je taj rast neprirodan i dugoročno neodrživ,a u pravilu je potaknut kreditima.tu sam odmah todorića prepoznao ili se možda varam,ali tako mi se čini.meni su oba dvije teorije prihvatljive i potpuno logične.mislim da svaki pravi investitor mora poštovati fundamente,iako naše tržište to “osporava” u dosta slučajeva,ali je ugodno spavati sa fundamentima jer to mora kad tad biti materijalizirano.moje je mišljenje da uvijek morate razmišljati da ste ulagač na duge staze i tada imate mogućnost čekati,čekati i dočekati,nekada je to dva mjeseca nekada pet godina,ali fundamenti prije ili kasnije moraju biti revalorizirani,pod uvjetom da ste ih pravilno sagledali,uvijek u dužem vremenskom razdoblju,a ne samo tekuće godine.naravno mi danas imamo specijalnu situaciju i to se mora ukalkulirati u promišljane,ali je povijest dionice pokazatelj što možemo očekivati,ne bivša cijena,nego povjesni fundamenti.

  19. Poštovani, jedno pitanje… Iako ne otkrivate u potpunosti vaš portfelj, spominjanjem nekoliko dionica u nekoliko navrata bio sam slobodan primjetiti da ste bugdžija. Tj. kupujte jeftino po booku. Pitam zato jer jedna od premisa najvećeg od najvećih, g.Warrena Buffeta jest “kupujte bussiness, a ne imovinu”. i/ili ” bolje je kupiti dobru firmu po umjerenoj cijeni, nego lošu firmu po jeftinoj cijeni”. Kako komentirate takav pristup? Naime poprilično mi je čudno za dugoročnog investitora poput vas (kojeg moj brat i ja izuzetno cijenimo btw…) da na dnu kostolanyjevog jajeta u vašem portfelju nije bilo mjesta zaprimjerice KODT-R-A, LEDO, ATGR, ZAPI. Zašto? Da li vam je možda žao što nemate takve firme u portfelju, tj. što ih niste kupili kad su u najvećem bearu liznule 1 X BVPS?

    srdačno Vaš,

    GMB GUBERNATOR

    • Postovani,

      1. Warren Buffett govori o prilično efikasnim tržištima, gdje se traži dugoročna konkurentska prednost (tvrtke), tj. dugoročna perspektiva rasta dionice. Naše tržište je vrlo neefikasno, pa ima logike u drugačijem pristupu: kupivini dionica kojima je cijena jako neefikasno određena.

      2. Što se tiče dionica koje spominjete, KODT-R-A sam imao, ali prilično davno, dok se još kupovala na razini jako niskih fundamenata (vjerojatno sam pogriješio što sam ju prodao prerano). ATGR mislim da je odlična firma, jedna od bolje vođenih, i da ima dugoročno održivu prednost; dakle nešto što je razumno imati u portfelju, pogotovo za institucionalne ulagače. Tako da sam ju i kupovao kad sam mislio da je smiješno jeftina (recimo 2.3.-4.3. po cijenama 325-327,60 kuna) i slično. Ali je više nemam u portfelju. Za usporedbu, istih dana sam kupovao PTKM ispod 65 kn, VIRO ispod 230, KOEI ispod 200, KORF ispod 25, sve po načelima fundamentalno jeftinih dionica (VIRO recimo nije imao formalno jeftine fundamente, ali jest ako se uzme u obzir priča s tržištem šečera vezano uz regiju i pridruživanje EU).

      Eto nažalost nisam imao KODT, a u ATGR sam samo kratko bio.

      Ali moja je strategija ulagati u dionice u kojima mogu ostvariti nekoliko puta (3,4,5?) prinos jer smatram da ovako neefikasno tržište i cjenovno nisko to omogućuje. Znači: u ovim okolnostima mislim da je šteta čučati u ‘sigurnim’ dionicama.

  20. Nažalost kod KODT-R-A sam i ja napravio istu grešku,ulazio sam u tu dionicu po niskim cijenama i na prvom jačem uzletu prodao,najviše me na to natjerala niska likvidnost,to je bila velika greška iako sam izlazio na -10% današnje cijene.mislim da je to u toj veličini jedna od najboljih hrv firmi.potpuno se slažem sa vašom strategijom ulaganja i promišljanjem rasta pojedinih dionica i mislim da će se to i dogoditi,moj porfelj je još uvijek 35% u takvim brzorastućim,ali i nelikvidnim izdanjima i čekam trenutak kada ću to polako mijenjati u korist brzorastućih takvih dionica.jučer smo dobili prvi signal o mogućem smanjenju kamata za kupnju stanova od zabe,to je mali pomak,ali možda je to p od početka dugoročnog oporavka jedino se još uvijek bojim nekih snažnjih potresa tipa dubai jer hrvatska u mnogočemu ovisi o mogućnosti refinanciranja na vanjskom tržištu i ako tu ne bude potresa i nastavi se naš put ka eu,mislim da je oporavak tržišta jako blizu,odnosno da smo vrlo blizu okidaču koji će povuči tržište prema gore,da li će to biti mirovinci,čisto sumnjam,mislim da je ključ ulazak stranih ulagača-špekulanata koji bi tada prisilili mirovince da se hrabrije ponašaju,mislim da će ključni momenat biti sljedeće šukerovo zaduživanje vani,ako to prođe i do tada ne bude nekih značajnih poremećaja u svijetu očekujem ulazak špekulativnog kapitala koji će htjeti materijalizirati hrvatski ulazak u eu.naravno postoje i rizici koji se pojavljuju,tipa grčka i mogućnost potresa u bankama maticama koje posluju u hrvatskoj,kao i drugih u širem okruženju, što bi vremenski odgodilo očekivani uzlet.međutim no risk no profit,kada sve bude izvijesno biti će i kasno.vrlo atraktivnim smatram dionice koje su na “rubu” tržišne kapitalizacije 300 mil kuna,a koje su u porfelju fondova.zanima me što mislite o todorićevom zaduženju,mislim da je suludo hvaliti se sa 10%,ili možda ja ne razumijem stvari,ali po meni je matematika egzaktna nauka,to je prevelika cijena,bez obzira čime se bavite.

  21. Poštovani g. Bakić,

    hm…ne slažem se.. pa Ledo je odradio gotovo 200% od dna , a ni u jednom trenutku niste trebali brinuti da li će vam ili što se dogoditi sa investicijom (firmom). KODT 130% uz evidentno svake godine sve veći div yield, ATGR čistih 100% dakle sve su potukle index i to dobrano, itd… dakle tržište je IMHO pokazalo upravo suprotno, a to jest da je ono što ponajviše “vrijedi” najviše i odradilo uz istovremeno najveću maržu sigurnosti i miran san, a i to košta (barem ja mislim da košta). Tako da smatram da je tržište ipak efikasnije nego se misli. Naravno da na ovim cijenama sada te dionice više nisu value play i da je prekrcaj u “jeftino po booku i nek barem svaka druga odradi” logičan izbor _sada_(iako se i dalje ne bih sasvim kladio na to) ali ne bih baš rekao da su bile ponajbolji izbor “tada”.

    Također bih vas htio zapitati za Viro kojeg često spominjete i općenito tržište šećera u EU. Naime, po onom kako sam ja polovio stvari, tržište šećera u EU je jedna kristalna oaza umjetno održavanog tržišta šećera koja će slijedom opće globalizacije naprosto prasnuti pod pritiskom jeftnih sirovina, kao i gotovog proizvoda iz Brazila i sl… a znamo da u vremenima opće globalizacije ovakve čelične zavjese kad tad pucaju. Pa sad.. s obzirom da Viro na ovoj cijeni nema ama baš nikakav value na kapital, a i forward mu baš nije neka sreća (ako i hipotetski ostavimo EU kao oazu, da stvar bude bolja trenutno cijena šećera u EU čak i pada za razliku od svijeta) zaista ne vidim mogućnost nekakve multiplikacije ovdje. Da bi dionica sa ovih razina iole počela rasti sa ovog P/B množitelja moraju nabildati ROE na debelo dvoznamenkasti. Smatram da su u ovoj cijeni već uračunati malo jači forwardi i da definitvno nije materijal za multiplikaciju sa ovih razina. Moguće, naravno, i da sam potpuno u krivu.

    Znam da smisao ovog bloga nije analiza pojedinih dionica i ispričavam se zbog toga, ali eto… oprostite još na gnjavaži i “soljenju pameti”:)

    srdačan pozdrav,

    GMB GUBERNATOR

  22. Mislim da g.Bakić računa i priziva iracionalno ponašanje na tržištu,tada p/e,p/b,roe itd ne igraju ključnu ulogu,kupuje se sve i svašta,ne kupuje se firma nego dionica,to se povijesno svaki put dogodilo pa postoji vjerojatnost da će se to i ponoviti.doduše potres je bio velik,pogotovo na našem novom tržištu i treba vidjeti što će biti okidač za kolektivnu euforiju i dali će ona doći tako brzo kako mi očekujemo,bez toga je sve preljevanje iz šušljeg u prazno,uz čas malo više,a čas malo manje sreće.po meni su ključ kamate u bankama,kao okidač za tržište ili špekulativni kapital koji bi mogao doći u regiju.

  23. Poštovani g.Bakić,
    iz top 10 na PTKM se vidi da jačate poziciju unatoč ne baš dobrim vijestima ovih dana (cijena plina, cijena gnojiva). Možete li pojasniti malo tu kontra-logiku ulaganja, jer vidim da i mirovinci kupuju pa očito neke logike tu ima.. Ja sam očekivao paničnu rasprodaju, doduše ni bida baš nije bilo da bi se mlatilo po njemu ali i toliko koliko ga ima ne reagira se baš pretjerano. Dolazi li ovdje do ‘nestašice’ dionica kako ste to definirali negdje? S obzirom da je cijena već bila 60 kuna ne bi me čudilo da se nakon ovakvih vijesti tamo i vrati.. Hvala i pozdrav

    • Poštovani, zahvaljujem na javljanju.

      Što se mene tiče, ne radi se o kontra-logici, ali naravno, možda i griješim.

      Moja logika je sljedeća kod ove dionice: najprije navodim razloge za ulaganje, zatim protiv i na koncu zašto ulažem u nju. Ovo nije nagovor na ulaganje u ovu dionicu, koja je, kao i sve dionice, rizična. Opisat ću Vam neke elemente svog razmišljanja, nadam se da Vas neću previše zagnjaviti argumentacijom jer je ona malo složenija od tipične ‘veća, manja, duplo!’ ili ‘bila je *** kuna, sad mora biti ***kuna’ naših trgovaca i ‘analičara’ (analitikanata).

      Ova ‘analiza’ je vrlo površna, nedostaju mnogi važni argumenti, te naravno profesionalna procjena vrijednosti tijekom novca.

      1. Kapacitet oko 1,3 mil. tona u cijeloj ‘vertikali’; odnosno, ako dobro razumijem, kako je amonijak usko grlo, uz uvoz amonijaka čak i do 2 mil. tona. Na stranici 68, odnosno stranici 35 samog dokumenta http://www.yara.com/doc/CMD_2008_web.pdf je diskusija o zamjenskoj vrijednosti postrojenja za gnojiva.

      Kao što vidite ovdje, PU Mesarić tvrdi da je tehnologija konkurentna, pa bi zamjenska vrijednost tvornice bila čak i cca. 1 milijarda eura. Uočite da je u zadnjih 7-8 godina u razvoj i unaprijeđenje postrojenja uloženo oko 400 mil. kn što možete vidjeti ovdje i ovdje.

      Radi konzervativnosti recimo da bi se u postrojenje moglo uložiti 100 mil. eura da se dovede do najboljeg stanja, pa možemo baratati sa stvarnom zamjenskom vrijednošču od 900 mil. eura. To je zamjenska vrijednost postrojenja.

      Tu baratamo s dugoročnom imovinom (stvarna vrijednost, za razliku od knjigovodstvene). Kako je kratkoročna imovina slična zbroju dugoročnih i kratkoročnih obaveza, zamjenska vrijednost tvrtke je slična (recimo da ne uzimamo u obzir vrijednost ‘soft’ stvari kao što su brand, ljudski resursi, poslovni kontakti i ostalo), tj. oko 900 mil. eura. (Ako je ovo donekle točno, možemo zaključiti da se radi o uvjerljivo najvećem indsutrijskom postrojenju u RH, s problemima u tekućem poslovanju, ali jakom bilancom.)

      Ova procjena daje zamjensku vrijednost tvornice od oko 2000 kn po dionici. Naravno, stvari ne idu baš tako, pa recimo da je usprkos svom održavanju i unaprijeđenju tvornica znatno manje vrijedna, recimo 50%, tj. da je vrlo konzervativna procjena oko 1000 kn po dionici.

      2. Ključni element je, naravno, tržište. Ništa ne vrijedi zamjenska vrijednost postrojenja ako ono nema tržište. Međutim, prema mom sudu, ovdje PTKM stoji dobro:
      – proizvođači gnojiva zbog troškova transporta imaju lokalnu geografsku prednost; znači: ako po efikasnosti proizvodnje, uzimajući u obzir i cijenu glavne sirovine (o čemu niže) PTKM može biti koliko-toliko konkurentna, zbog geografske prednosti ona postaje vrlo konkurentna
      – kao što možete vidjeti ovdje, trendovi u obrađenim površinama u RH su dobri, što se naročito tiče obrađenosti od strane pravnih osoba, koje kvalitetnije i sistemski troše mineralno gnojivo; trend je, u svjetlu zadnjih transakcija s većim komadim poljoprivrednog zemljišta i nezaustavljivim procesima vezanima uz pristupanje EU odličan, kako u RH, tako i vjerojatno Srbiji.

      3. Što se tiče cjenovne konkurentnost i uopće održivosti poslovnog koncepta na troškovnoj strani:
      ovdje možete vidjeti što utječe na veliku volatilnost dobiti i što treba da bi se standardno ostvarivala velika dobit. Možda je još bolje to opisano ovdje , gdje se diskutira i dugoročnu konkurentnost
      – ne zaboravite da je PTKM u 2007. i 2008. poslovala sa značajnom dobiti
      – prema nekim informacijama relativno niska cijena nekih vrsta gnojiva u Europi je trenutno uzrokovana niskim izvoznim cijenama iz Rusije, što nije dugoročno održiva situacija
      – što se tiče cijene plina, ako je PTKM barem donekle konkurentna, ona prodajući po tržišnim cijenama mora ostvarivati profite. Važno je ovdje da PTKM izuzetno odgovara spajanje na Južni tok (koje će se izgleda svakako dogoditi neovisno o tome da li će glavni pravac ići kroz RH) jer onda PTKM više nama monopolističkog dobavljača (INA) – po mom sudu PTKM sada plaća tržišnu (u uvjeitma monopola), ali ne i pravednu cijenu. Kao idealan potrošač (vršna potrošnja upravo pegla vršnu potrošnju drugih potrošača), PTKM može i tržišno imati povlaštenu cijenu.

      4. Konkurentnost na prihodovnoj strani je, naravno, također problematična jer kako kaže PU Mesarić (ako novine dobro prenose), ‘politika utječe na odnose na tržištu hrane’. Znači možda govorimo o mekanim subvencijama poljoprivredi kroz PTKM. Ali ova se situacija popravlja (vidite niže o privatizaciji), a kratkoročno: tko kaže da netko ovaj slučaj neće prijaviti Europskoj komisiji ili AZTN, te na koncu – ako uprava pod diktatom politike odlučuje o cijenama – možda neće i potegnuti pitanje poslovne odgovornosti uprave PTKM ako zaista bez znanja NO (ili uz njegovo znanje, svejedno) određuje cijene po političkim naputcima? Što će biti ako neki mirovinski fond npr. zatraži sazivanje izvanredne skupštine s ovom temom?

      5. Po mojoj procjeni, PTKM može izdržati još 100 mil. eura gubitaka prije ‘propasti’ (što god ona značila), odnosno barem 2-3 godine ovakvog maltretiranja kroz gubitke (ako ih uopće bude – vidite niže). Znači, pod pretpostavkom da politika utječe na cijene i želi tako subvencionirati poljoprivredu i pod pretpostavkom da joj EU to dozvoli (malo vjerojatno), politka ima opciju: za 100 mil. eura suvencija ubiti PTKM i tada ju prodati za 1 kn (i tada prestaju subvencije) ili se elegantno riješiti pritiska na subvencije kroz glasove seljaka prodajom odmah i pri tome za svojih 51% dobiti 300-500 mil. eura odmah. Što mislite što je vjerojatnije?

      Ako dobro vidim, M&A aktivnost u sektoru je vrlo živa i stoga u privatizaciji država ne bi imala problema prodati PTKM po dobroj cijeni.

      Jasno je, dakle, da će neki važniji igrači i aktivno pristupati Vladi oko akvizicije PTKM i prije nego se ona (eventualno) upropasti.

      6. I inače mi se čini da su cijene dionica u sektoru (pogledajte Yara, Mosaic, Terra, CF, AGU, CGA, POT itd … iako to nisu istovjetni poslovni modeli, ali ima dosta sličnosti) pratkički podivljale (na pozitivno), što ukazuje na konjukturu u sektoru umjetnih gnojiva, tj. na porast potražnje i rast cijena. Ako Vam se da napraviti malu vježbu, možete za te dionice napraviti usporedbu (sa PTKM) temeljnih finacnijskih pokazatelja koji bolje odražavaju snagu zarade nego sama dobit u ovom trenutku (P/B i P/S) pri čemu možda dobijete zanimljive, ako ne i vrlo neobične rezultate!

      Primjerice, P/B za Yaru je prema trenutnim cijenama 5,7, a P/B 5,4 puta veći nego za PTKM. Jasno, Yara je posebna jer ima svoj plin, ali naravno, možete pogledati i za Mosaic, Terra …. pa čak i novu zvijezdu China Green. Te i drugačije biznise kao što je Potash.

      7. Struktura dioničara je jako bitna. Predlažem Vam da odete u SKDD i pogledate strukutru dioničara na današnji dan i prije pola godine i godinu dana. Mogli biste dobiti vrlo zanimljive podatke o broju i strukturi dioničara.

      8. Prošla cijena (recimo od 60 kn) Vam ne mora biti benchmark, odnosno sidrište. Ne radi se o tome da je to neka objektivna valuacija na koju bi trebalo primijeniti informacije koje su došle u međuvremenu. Radi se o potpuno slučajnoj cijeni koja je bila takva jer se čitavo hrvatsko tržište, a pogotovo neke dionice, bilo raspalo.

      Ne mora Vam niti ikakva sadašnja ili prošla cijena biti sidrište jer koliko vidim pri raznim procjenama tipa ‘koliko je bila i koliko će biti’ uglavnom su to rekla-kazala priče koje ne uzimaju u obzir nikakvu fundamentalnu analizu, odnosno u najbolju ruku kreću od neke prošle cijene, nabace par argumenata koje ne kvantificiratju, i zaključe koliko bi morala biti cijena (bezveze).

      9. Ukupno gledajući, dakle, dolazimo do toga da ova dionica uz neke uvjete može biti i npr. 700 ili 1000 kuna, a uz neke druge i jeftinija od 100 kuna. To bi značilo, da bi ovako mala cijena kao sada fundamentalno opravdana, morala bi mogućnost bankrota biti višestruko vjerojatnija od mogućnosti preživljavanja tvrtke, što mi se – s obzirom na gornje – čini nerealnim.

      10. Uzevši sve u obzir, ne bih nikome savjetovao da sve svoje novce stavi u PTKM, ali, portfeljno gledajući, mislim da je situacija ovdje jasna. Naravno, kad bi situacija bila sama po sebi jasna (da će se realizirati pozitivan scenarij), onda cijena ne bi bila 130 kn.

      Kao i kod svih ulaganja, logika može biti dobra i ‘ukazivati’ na isplativost ulaganja, ali dovesti do loših rezultata. Primjerice, da vjerojatnost crvenog na ruletu nije 18/37 nego 36/37, jasno bi da bi bilo logično ulagati na crveno, ali isto tako da se može izgubiti.

  24. Poštovani g.Bakić,
    prije svega zahvaljujem se na vrlo iscrpnom odgovoru. Preporučit ću svima zainteresiranima na Poslovni.hr da potraže Vaš blog jer ovako mnogo informacija nisam sve zajedno dobio u zadnje 2 godine prateći medije. Samo bih prokomentirao točku 4.Vašeg posta. Naime tu ste, bar ja tako mislim, kirurški precizno postavili dijagnozu i odmah definirali lijek. Pitanje je samo tko će prvi skupiti hrabrosti i učiniti navedeno, ne vjerujem da će to biti mirovinci jer su oni pod utjecajem politike. Ovdje se radi o spašavanju prije svega Hrvatske imovine, nakon toga radnih mjesta, a zatim i proizvodnje koja je ionako deficitarna djelatnost u ovoj napaćenoj zemlji. Ukoliko postoji bilo kakva inicijativa za poduzimanjem koraka u navedenom smislu vrlo rado ću je podržati svojim punim imenom i prezimenom i svojim glasovima na izvanrednoj skupštini. Čak i više od toga, ukoliko treba sudjelovati u iniciranju tih zbivanja ni to nije problem. Puno veći problem bi mogao nastati ako se dozvoli da radi kratkovidnih političkih interesa svojom neaktivnošću dozvolimo daljnje upropaštavanje najvrijednijih hrvatskih potencijala. Vas bih stoga molio da svoja saznanja po tom pitanju podijelite s nama malima, jer osim nekakvog osobnog probitka vjerujem da nas ima dosta koji smo investirali u ovu dionicu i zato jer joj je temeljna djelatnost PROIZVODNJA, stvaranje dodane vrijednosti. Ja sam duboko uvjeren da je ulaganje u profitabilnu proizvodnju jedan od načina izlaska iz krize ali i mnogo više od toga (povećanje izvoza, smanjenje deficita platne bilance i sl. su nešto na čemu uvijek treba raditi).
    Još jednom se zahvaljujem na iscrpnom odgovoru i pozdravljam Vas.
    EuropaZdaj

  25. osobno mislim da se ne mogu usporedjivati multiple jedne Yare ili bilo koje privatne moćne kompanije sa onima od PTKM, jednostavno zato jer PTKM ne posluje po trzisnim principa, vec po politickom diktatu.uostalom, koliku dividendu daje Yara ili Potash, koliku PTKM?

    takodjer se ne bih slozio da je nebitno koliko je cijena bila i kad.ne ponasaju su cijene na trzistupo fundamentalnoj analizi, moje osobno misljenje (koje je mozda i pogresno) da je psihologija bitnija, jer da sve ide po fundamentima ne bi bilo ni euforija ni panika.
    sto se tice pitanja hoce li vlada subvecionirati, pa prodati za kunu, ili uzeti 500milja casha odmah, rekao bih da ce napraviti ono sto ce biti politicki oportunitetnije, tj ako budu vise glasova mogli kupiti za 500 mil, onda ce uzeti to i obratno.matematicki veci novcani iznos ne znaci nuzno da se za njega moze kupiti i vise glasova:)

    za kraj, slozio bih se da bi dobar dugorocni portfelj trebao sadrzavati odredji udio ovih dionica, upravo zbog mogucnosti ili privatizacije, ili postavljanja biznisa po trzisnim nacelima.osobno, u stecaj ne vjerujem.

    • Poštovani,

      zahvaljujem na komentaru. Ipak, ne slažem se s Vašom argumentacijom u njenoj osnovi: naime, sve se može uspoređivati, naime na financijskim tržištima imate 2 parametra: cijenu (očekvani prinos) i rizičnost. Recimo, može se reći ‘ne može se uspoređivati’ privatna i državna firma, ali se može – treba samo znati ocijeniti pravi diskont. Slično za likvidnost, državni rizik itd.

      Netko će možda reći (što je veća razlika od PTKM i Yara): ne može se uspoređivati njemački i hrvatski državni dug, ali može: razlika je trenutno upravo sada oko 220 bps (oko 2 p.p. premije na rizik).

      Slažem se s Vama oko psihologije, ali naravno ona nije jedina bitna – dugoročno se stvari vrte oko fundamentalne vrijednosti, ali kao što znamo ne tako da dionice stalno vrijede po fundamentima, nego da tržišna cijena oscilira oko nje.

      Kao što sam napisao kolegi koji je postavio pitanje, Yara je samo primjer, a svi čitaoci ovog posta, ako ih zaista zanima ova dionica mogu pogledati i za druge dionice. Namjerno to nisam dao ovdje. Ali evo za one manje radišne: Za China Green je P/B veći 9,6, a P/S ne smijem ni napisati. Za Terra P/B 5,6, a P/S 8,2 … itd.

  26. ok, ali budući nije napisan taj faktor diskonta, shvatio sam da se usporedjuje al pari.
    necu tvrditi, ali pretpostavljam da je povrat na kapital, povrat na imovinu kao i dobit bitno veca kod Yare i ostalih, pa samim tim usporedbe samo PB i PS izmedju petrokemije i ostalih ne znace puno.naravno, kod Ptkm postoji mogucnost velikog preokreta pa smatram da je fundamentalno ulaganje na ovim razinama itekako prihvatljivo.opet kazem, to je moje misljenje i lako moguce da ja nisam u pravu.

    slazem se i da cijena osiclira oko fundamentalne vrijednosti.naravno ta frekvencija titraja je najbitnija IMHO.osobno ulazem samo na TA, tj prednost dajem psihologiji.npr. Tehnike koja je u zadnjih godinu dana bila toliko volatilna da se nudio prinos od cca 250% samo na long, da se kod nas mogu uzimati short pozicije moguci prinos bi bio daleko veci.po meni promjene fundamenta nisu ni priblizno bile tako znacjane.
    opet, to je moje vidjenje, lako moguce da grijesim.

    inace, sve pohvale za blog, kako sam vec prije pisao, po mom misljenju najbolji u nas.mozda bi bilo dobro da preraste u nesto vise, nekakav dionicki portal?

  27. Bojim se da ćete još godinama čekati rasplet te priče.

    A koja se svodi na par dilema;
    Vlast ili seljački glasovi?
    Strani vlasnik ili Agrokor?
    Agrokor ili seljački glasovi?
    Na koga prevaliti teret skupog plina?

    Tko riješi ovih par zagonetki taj je faca.
    A inače o privatizaciji Ptkm se priča od 1991. godine. Dakle priča je postala punoljetna.

    bok

  28. Gospodine Bakić kako vidite perspektivu turističkih dionica primjerice LRH-R-A? Zašto nema interesa za tom dionicom?

    • Zahvaljujem na javljanju!

      Slabo razumijem taj sektor, a o LRH ne znam ništa. Od ‘turističkih’ dionica jedino značajnu poziciju imam u KORF, koji mislim da je odlična nekretninska priča. S aspekta malog dioničara, nisam najsretniji aspektima korporativnog upraljanja, tj. smatram da možda većinski vlasnici što više žele za sebe, ali smatram da
      (a) je ekipa koja vlada tom firmom, iako možda neće raditi u općem interesu svih dioničara, dovoljno pametna da gleda dugoročno, tj. da imaju stanovitu (veliku) kapitalnu investiciju u KORF koju ne gledaju kao kravu muzaru, nego kao dugoročnu kapitalnu investiciju; stoga je bitno za njih taj kapital sačuvati, a ne rasprčkati
      (b) diskont koji treba primijeniti na tu okolnost (20-30%) je daleko manji od diskonta po kojoj se trguje dionica.

      Inače sam imao i stanovitu količinu VLHO, koji smatram fundamentalno još povoljnijom investicijom od KORF, ali sam ga se riješio jer mi se nije dalo natezati s većinskim vlasnicima koji me ne žele kao sudioničara (ako je suditi po tome da su izglasali povlačenje sa službenog tržišta).

      Iz onoga malo što znam o tom sektoru, mislim da – osim ako se radi o izvrsnim tvrtkama poput VLHO (koja možda ima i neku rentu od KORF) – treba gledati prvenstveno nekretninsku dimenziju.

  29. Po meni je jedina razlika između vlho-r-a i korf-r-a što će u slučaju preuzimanja vlasnici itekako misliti o prodajnoj cijeni vlho-r-a i tada će i suvlasnici profitirati bez obzira nalazila se vrijednosnica na burzi ili ne,a nakon mogućeg preuzimanja budući možebitni vlasnik može nastaviti sa dosadašnjom praksom koja nije dobra za korf.moguće je da vlho isplaćuje i dividendu,što za korf nisam siguran.u svakom slučaju debelo podcjenjene vrijednosnice i tko dočeka možebitno preuzimanje mislim da će višestruko profitirati.ključno je pitanje “kada će se to dogoditi?”puno je takvih nelikvidnih vrijednosnica na hrvatskoj burzi,problem je u tome što je teško iz današnje pozicije reći kada će i hoće li biti velikih interesa za preuzimanjem po nama ciljanim-“realnim vrijednostima”.ali taj dan će sigurno doći.velika prednost korfa je što on može napraviti veliki rast ulaskom špekulativnog kapitala,bez nekog značajnjeg razloga u korist dioničara.tu korf ima velike šanse i prednost nad niskolikvidnim izdanjima koja su debelo podcjenjena.formula uspjeha je disperzija i strpljenje,a to je najteže primjeniti velikoj većini malih ulagača koji dnevno bulje u ekran…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.