Uncategorized

Rizik zemlje opravdava CROBEX 2800-3100

Ovo je ažuriraranje posta https://trzistakapitala.wordpress.com/2009/08/01/rizik-zemlje-opravdava-crobex-2500-3000.

Novi čitaoci objašnjenje metodologije mogu naći na istom mjestu.

Čitaoce kojima ovo zvuči nevjerojatno, molim da pogledaju prvi post na ovom blogu, koji je prognozirao radikalni rast cijena hrvatskih dionica, kad gotovo nitko nije predviđao ikakav rast. Ekonomska logika naprosto kad-tad mora izaći na vidjelo.

Slijede pripadni grafikoni.



Kategorije:Uncategorized

47 replies »

  1. Poštovani g.Bakiću,stvarno ste bili u pravu kada ste prognozirali rast tržišta,ali tada su dionice bile podcjenjene,npr. ht je bio na 185-210kn,a zarada ht-a je bila izvijesna na razini cca 26-27kn po dionici,ericson cca900kn,adrs-p-a 140kn itd,itd.međutim u međuvremenu se pokazalo da je taj pad bio rezultat panike i straha,iznuđenog zbog ekstremnog rasta kamata na prekonoćne kredite do cca 35% i općeg straha od slabljenja kune ,sumnje da će hnb situaciju moći držati pod kontrolom.u međuvremenu se situacija stabilizirala i izbjegli smo argentinsku i mađarsku sudbinu,došlo je do rasta crobex-a sa 1400 na 2300 i to opet na valu rasta indexa u svijetu.ne isključujem mogućnost da crobex uskoro dostigne 2800,ali ne vidim niti jednu realnu činjenicu zbog čega bi se to trebalo dogoditi.kako crobex u mnogočemu ovisi o ht-u i ini,građevinarima i brodarima,ne vidim razloge koji bi upućivali na realne prepostavke za neki značajnji rast tih dionica.ht može do 340-350,ina je po meni precijenjena i sada,a građevinari moraju tek tražiti svoje niše u inozemstvu gdje je konkurencija velika,a dubioze koje u bilancama nose te firme nisu male,tako da se teško kladiti i na njihov opstanak.dovoljno je pogledati cijenu obveznice ingre i zaključiti da je taj sektor vrlo,vrlo rizičan i da mu je budućnost vrlo upitna,u mnogočemu će ovisiti o sposobnosti menađera da se nametnu na inozemnom tržištu.za brodare nitko ne može staviti ruku u vatru,pogotovo zbog zadnjih postupaka koje je poduzela kineska vlada.priča o hrvatskom izvozu i proizvodnji je priča za duge staze,nije je moguće ostvariti preko noći,to je proces kojim tek sada treba pionirski krenuti,a nezaposlenost raste iz dana u dan,sukladno tome pada i potrošnja građana,a još ne vidim poteze koji će taj trend preokrenuti.sve je moguće,ali složiti ćete se sa mnom da ni svijetska priča nije završena i da je još puno toga neizvijesno,a još ćemo se više složiti da je hrvatska priča barem tri puta neizvijesnija i sadrži puno upitnika na koje naše gospodarstvo i financijski sustav mora odgovoriti,a o ključnom elementu našeg rasta,a to su strane investicije ,za sada nema izvijesnog odgovora i naznaka; kada i da li će se tu stvari promijeniti???i u kojim sektorima ćemo biti interesantni?kakva je budućnost i odnos banaka prema turizmu-hotelijerstvu, koje iz dana u dan dolazi u veće i veće probleme?puno je još upitnika,a većina toga ovisi o stanju u svijetu.nitko sretniji od mene ako se vaše “proročanstvo” ostvari,kao što ste i prvi val rasta precizno predvidjeli.tada sam bio umjereni optimista i stvarno sam kupovao dionice,naročito ht,adris,ericson,ali sada ću se odlućiti na “hold” i ništa više.pozdrav…

  2. Da li se niveliranje spreada i dax/crobex indexa koje se mora kad tad desiti može izvršiti umjesto rasta crobexa mijenjanjem vrijednosti spreda ?

    • Naravno. Ovdje su i druge stvari implicitne, naime čitava stvar znači da je navedena razina crobexa opravdana uz postojeću razinu DAX-a (koji je i ovdje samo ilustracija). Jasno da ako se pokvari spread, ni crobi nema što tražiti na tim razinama. Ali moja je osnovna teza – možete vidjeti u navedenom izvornom postu – da je hrtvatsko dioničko tržište snažno neefikasno (neselektivan izniman pad se dogodio uslijed okolnosti koje sam opisao ranije), a da je državni spread koliko-toliko efikasan. U tom smislu i argumentiram da bismo, polazeći od spreada, trebali imati valuacije crobija na tim razinama.

  3. SEEBIZ,svijet,članak pod naslovom:”američki rast je jadan i privremen”.zaključak koji sam ja izvukao je sljedeći:i mrtvi bi oživio sa ovolikom količinom infuzije,čitaj novca,samo je pitanje koliko će bolesnik morati preležati da bi se oporavio,odnosno još nismo utvrdili težinu i ozbiljnost njegove bolesti.

    • ADPL po mom sudu ima senzacionalne rezultate. Čini se da su odlično iskoristili krizu da smanje troškove. Ako dobro razumijem izvješče, onda im je Q4 EBITDA preko 30 mil. kn, možda nekih 32-35 (što mi je teško ovako odokativno vidjeti, pogotovo s obzirom na prihode od nekonsolidiranih podružnica). Ako je ovaj kvartal reprezentativan, a po izjavama managementa u izvješću i inače u javno dostupnim izvorima, jest, slijedilo bi da je trenutna godišnja razina EBITDA oko 120-130 mil. kn (ne uzimajući u obzir očekivani rast EBITDA s rastom prihoda).

      Trenutni mcap je oko 400 mil. kn, što bi značilo da se trguju po P / (trenutni anualizirani) EBITDA oko 3!

      Pri tome izgleda da se u slučaju oporavka ruskog tržišta (što kad-tad mora uslijediti) značajno mogu povećati prihodi iz Rusije, gdje su i strateški partneri s Faurecijom, pa u tom slučaju ne bi trebao čuditi ni znatno veći EBITDA.

      Zamimljivo je da ovo i nije tako mala dionica, mcap je oko 400 mil. kn, pri čemu s mogućim porastom cijene od cca. 25% dolazi i do pola milijarde mcap, dakle u svakom slučaju zanimljiv za veće ulagače. Mislim ipak da će se likvidnost za ovu dionicu naći tek na razinama preko 120 kn.

      Disclaimer: imam značajnu poziciju u ovoj dionici.

  4. Da nije sve tako crno kako govori Rubini,govori činjenica da svijet-zapad ubrzano radi na primjenama novih tehnologija,počevši od automobilske industrije,pa do alternativnih izvora energije,tv industrije itd,itd.mislim da će to obilježiti sljedeće desetljeće i kao takvo generirati održivi rast svijetskog bdp-a.pojavom niza novih proizvoda i inovacija stvoriti će se novi uvjeti u svijetskom gospodarstvu,pogotovo stoga što zemlje BRIC-a idu nezaustavljivo naprijed i imaju još uvijek velike rezerve u razvoju svojih velikih infrastrukturnih projekata i polaganom stvaranju uvjeta sveopćeg blagostanja za koje je potrebno puno više od jednog desetljeća…,kada će ta “revolucija” nastupiti?vidjeti ćemo…,ali te činjenice nam daju za pravo da budemo optimisti…

  5. Moja skromna teorija je da su nekretnine i umjetna potražnja uzrok svog zla što nam se dogodio.evo i zašto:potražnja i rast cijena nekretnina na zapadu je bila iracionalna iz više razloga,a to su očigledan pad nataliteta,pa time i realnih prepostavki za održivom potražnjom,kao drugo stvorila se percepcija da je to najsigurnije ulaganje iako za to nije postojao niti jedan racionalan razlog,kao treće nekretnine nisu potrošna roba koja daje potrebnu dinamiku gospodarskom razvoju i taj ciklus ima svoje izvijesno trajanje i kraj.Jedan rumunjski ekonomista je 2006g. predvidio slom tržišta nekretnina u istočnoj europi i tada je rekao i zbog čega tako misli:”realna cijena nekretnine je cijena cca 12-godišnjeg najma+ premija do 20% na perspektivu pozicije,tj. cijena koju u tom momentu može postići ta nekretnina na tržištu,sve što je puno iznad toga je debelo precjenjeno,a upravo je to slučaj današnje istočne europe gdje je vrijednost stana jednaka 30-godišnoj cijeni najma, zbog velike ekspanzije stanogradnje koja nije utemeljena na realnoj potražnji već na percepciji sigurnosti investicije”.upravo se to dogodilo u americi,postala je navika da se nekretnine kupuju kao siguran zalog za budućnost,kada je to prešlo granice održivog sve je puklo kao balon i pokrenulo čitavu lavinu negativnih stvari.

  6. A sta kada dosegnemo razinu Crobexa od 2800-3100 – da rasprodamo portfelj ili ce opet svi ‘poludjeti’ za dionicama pa kao muhe bez glave krenuti po ‘easy money’?

  7. I ja se nadam općoj pomami za dionicama.interesira me da li g.bakić misli da je još možda rano za to sa obzirom da su rane još freške?ili svi to brzo zaborave?moram priznati da sam najbolje uspjehe ostvario upravo 2006-10mj.2008g kada su dionice bile bezobrazno skupe,ali tadašnja percepcija skupog i jeftinog je bila bitno drugačija od današnje.mislim da će trebati dosta hrabrosti za ne prodavati i čekati,ako se opet dogodi histerija.sa sadašnje točke gledišta to će biti jako,jako teško i tko to uspije savladati u sebi,mislim da će debelo profitirati.možda se varam!nekako si sve mislim da je još rano i da rane nisu još zacijelile,ali čitajući literaturu i prateći povijest došao sam do saznanja da se to uvijek ponavljalo.zašto ne bi i sutra,ako ne dođe do nekih ozbiljnjih tektonskih poremećaja u svijetu i regiji???puno sreće svima!

    • Teško mi je prognozirati tajming, ali mislim da kad dionice dođu na svoje intrinzične vrijednosti, da je lako moguće da ih nakon toga zbog velikog momenta i značajno premaše

    • Pročitao sam ovaj post g. ‘Fedye’ i naravno da u njemu nema istine što se tiče jedina 2 ‘podatka’ koji iznosi (o ocjenama i kvalifikacijama neću jer je svačije pravo da ocijeni za sebe). Ovaj o ulaganju većine je preglupo da bih ga možda i komentirao, ali evo: kao i mnogi drugi, imao sam značajnu izloženost u trenucima pada burze, ali sam značajno više uložio po znatno povoljnijim cijenama, što možete vidjeti i iz pisanja na ovom blogu. No i ne možete znati moje pozicije jer za veće dionice (tipa KOEI) nisu u top 10, a često su za takve, ali i za manje dionice, djelomično ili u potpunosti, na skrbničkim računima – iako sam, recimo, sada u KOEI u top 15, nakon što sam prebacio neke dionice sa skrbničkog, pa se vide (usput sam malo pretražio pisanje g. ‘Fedye’ i mogu zaključiti da je više emocioalno uvjetovano jer se čini da radi u, ili štoviše vodi, jedan naš fond koji ima problema s hrvatskim dionicama).

      Što se tiče P/BV, naravno da nitko razuman ne ulaže samo na osnovu njega. On je u ovim napisima primjer, jedan pokazatelj na osnovu kojeg se može napraviti ilustracija cjeline (a posebno primjeren jer u doba krize je bilanca daleko važnija od P&L). Ali možda je s moje strane preglupo da komentiram napise ljudi koji očito ne mogu proizvesti ništa što bi imalo ni ‘a’ od analize, i vjerojatno ni ne znaju da je to zahtjevno.

      Ovaj WordPress dobar jer se točno vidi odakle dolaze posjetioci (Inače nekih dana zna doći i skoro 1000 posjetilaca), pa tako vidim da neki dolaze s rasprava o ‘tehničkoj analizi’, gdje se onda ‘raspravlja’ o argumentima ovdje iznesenima: neki ljudi misle da čim se prikažu grafikoni, radi se o ‘tehničkoj analizi’ (vjerojatno teret lošeg obrazovanja na fakultetima gdje se pod ‘ekonomijom’ često podučavaju pompozne fraze, a malo toga životnog, jer naravno za jednu kvalitetnu analizu, koja stane na samo jedan grafikon, treba dosta raditi, i znati što se radi).

      Također često vidim, ponekad na komentarima na ovom blogu, ali mnogo češće na mjestima na kojima vidim da se diskutira izvan ovog bloga, da ljudi ne pročitaju što piše, nego diskutiraju upravo sa suprotnim tezama od onih koje iznosim, pa tvrde da sam u krivu.

  8. DARKO,čitao sam ove tvoje forumaše,nisam odvjetnik g.Bakića,ali ovi tvoji tamo pišu gluposti.oni trguju sa kikirikijem,a g,Bakić ozbiljnim novcem,to nikako nije usporedivo.zapamti,na momentu prodaje se mrtvi broje,a priče o pogađanju dna su čista glupost,glupo je o tome i raspravljati jer je to jednostavno nemoguće.g.Bakić ima vrlo logičan,pri tome i vrlo rizičnu investicijsku logiku,ali je u tome vrlo dosljedan,a to je po meni ključna karakteristika koju mora posjedovati budući dobitnik.a veća,manja je igra ćorave koke.mislim da većina na tvom forumu i ne razumije njegovu strategiju ulaganja,to je za njega dobro jer da svi to razumiju on ne bi imao šanse ništa zaraditi.osobno sam puno oprezniji od g.Bakića, iako i moja strategija sadrži neke elemente koje i on primjenjuje,ali sam zbog limita mojeg ulaganja puno konzervativniji.samo doslednost bez emocija može biti formula uspijeha,a gdje je dno,to je priča za malu djecu.

    • Ne bih se složio da ova strategija vrlo rizična, naprotiv, nbakic sustavno procjenjuje rizike, kupuje s visokom maržom sigurnosti, diversificira… Kad ovome dodamo kvalitetnu analizu trenutnog i strateškog položaja društava (vidi ptkm), teško bi ovo nazvao rizičnim pristupom.

  9. Poštovani,
    prikazani odnos omjera spreada obveznica i indeksa tržišta daje zanimljivu sliku, to se mora priznati.
    Bez namjere za raspravom o opravdanosti procjene podcijenjenosti RH tržišta u odnosu na relevantna razvijena dionička tržišta, primijetio bih par detalja:
    1. Iz navedenog nisu vidljivi omjeri agregatnih valuacija promatranih tržišta u odgovarajućim vrmenskim presjecima (P/E, P/B, …; svjestan sam hendikepa pojedinih mjera, međutim one se uzimaju redovito kao mjera valuacije tržišta); bilo bi zanimljivo vidjei što ovi parametri kažu;
    2. Grafovi daju sliku usporedbe na razini tržišta, na koje, naravno, utječu sastavnice indeksa, svaka na svoj način. S druge strane ravnopravan element tržišta su i dionice izvan indeksa, a prema mojoj (doduše paušalnoj) procjeni u tom segmentu razlika u valuaciji je još izraženija;
    3. Sam model usporedbe po sebi nije sukladan Vašem proklamiranom ulagačkom pristupu, obzirom na mogući “anchoring” i sl.. S druge strane, ovakvi modeli usporedbe često potiču ulagače na akciju (psihologija i sl.).
    Ovaj blog je odlična prilika za raspravu o ključnim, a zanemarenim pitanjima vezanima za stanje i zbivanja na našem tržištu kapitala, zato, samo naprijed…
    Pozz,
    tp

    • Poštovani, zahvaljujem na komentaru.

      Slažem se načelno s Vama. Međutim, za konkretnu ocjenu trebate uzeti u obzir narav pisanja ovdje. Ovo nije izlaganje koje bi trebalo na cjelovit način u potpunosti opisati hrvatsko tržište dionica.

      Ako ste čitali moje prve postove, primijetili ste da sam diskutirao i kvantificirao neke odlučujuće paradigme, koje su i samostalne bile dovoljne da objasne (nevjerojatno) neefikasne valuacije tržišta u cjelini. Želim reći, već i tako se moglo zaključiti o cjelini, makar ona nije u potpunosti prikazana (ako vidite paunov rep, već možete vjerodostojno vjerovati da se radi o paunu; ili ako vidite zadnji kraj nekog modela automobila, možete vjerodostojno zaključiti o kojem se radi).

      Uočite također da za svo vrijeme postojanja ovog bloga (a pogotovo u početku) praktički nismo vidjeli (pogotovo ne kvantificiranih) izjava naših profesionalnih analitičara i fond managera (koji bi trebali biti u stanju, za što su i plaćeni, dati cjelovite i vjerodostojne procjene), osim onih koje su najčešće bile ‘ne vidimo razloge za rast tržišta’ (ovakve izjave naravno govore dvostruko, o imanju ili neimanju razloga, te o kvaliteti gledanja).

      Osobno bih bio vrlo sretan da vidim analize neki profesionalnih (ili amaterskih, poput mene) analize po drugim varijablama, jer sam nemam vremena (ni stvarne potrebe) ih napraviti, a pravo pitanje je, naravno, kako to da ih ne vidimo?

    • Poštovani, zahvaljujem na komentaru / pitanju.
      Kao što sam napisao u jednom od prethodnih postova (i napisat ću ovih dana nastavak), mirovinski fondovi su, nakon nekog vremena, postali opet pozitivni akteri našeg tržišta dionica.

      Oni razumiju da im hrvatske dionice (tj. equity) moraju biti značajan dio portfelja, a više nisu inhibirani međusobnim igrama, tj. ne boje se toliko jedni drugih.

      S druge strane, oni moraju ulagati prvenstveno u hrvatske ‘blue chip’ dionice, što god to značilo, a KOEI je jedna od takvih. Također im je prilično bitno (iako ne uvijek) da imaju ‘alibi’ za ulaganje, tj. da tvrtke posluju solidno. A KOEI zadovoljava te uvjete, te – po mom sudu – ako su zadnji izvještaji realni (tj. odražavaju dugoročnu komponentu poslovanja), nije ni skup.

      Ne bih se začudio da stoga, naprosto zbog novca koji ‘moraju’ ulagati u hrvatske dionice, oni opet počnu značajnije kupovati dionice KOEI, ali isto tako i strani ulagači. Ne bih se začudio da se cijene dionice nastaviti kretati na način HT-ove, pa da i u relativno kratkom vremenu dosegne 600 ili čak 700 kn.

      Disclaimer: imam dionice KOEI.

  10. Rasprodaja u Americi,azija također debelo u minusu,vix index “straha” skočio 20%!Početak jače korekcije ili samo dan panike?O tome sam pisao,svijet još nije našao riješenje i došao na čistinu,puno je toga još neizvijesno.Oporavak,u statističkom smislu je bio izvijestan nakon toliko ubrizganog novca,ali kako dalje,intervencije država nisu nepresušan izvor.što,ako gospodarstvo nije postiglo potrebnu brzinu da se “motor” upali i nastavi samo voziti naprijed.podaci o nezaposlenosti još uvijek su zabrinjavajući…,svijet kao i hrvatska nemaju više problema sa likvidnošću,već je problem solventnost i potpuno drugačji pristup banaka u odnosu na prije.kada se tu stvari izbistre moći ćemo realno sagledati posljedice ove krize.to tvrdim od početka.Rubini upozorava na rast zaliha i potrošnje koja je stimulirana poticajnim paketima intervencija od strane države,a da li je to održivo i nakon prestanka stimulacijskih mjera,nitko ne zna.ajde sada budi pametan???

  11. G.Bakiću,što mislite kakva je budućnost nelikvidnih podcjenjenih dionica na mtp-u pa i na službenom tržištu koje ne mogu kupovati mirovinci?da li imate neko svoje mišljenje o tome?nekako mi je to puno primamljivlje nego dionice na crobex-u,nekako mirnje spavam,fundamenti mi to daju za pravo,iako pretpostavljam da će se prvo morati dići cijelo tržište.ne znam možda sam u krivu???za koei-r-a imam isto mišljenje kao i vi,malo sam ušao u tu dionicu iako ne volim firme gdje je država unutra.

    • Molim potražite odgovore u mojim ranijim postovima. Ipak, dodao bih da sam očekivao znatno ranije prelijevanje likvidnosti u manje likvidne dionice koje su i potcijenjenije od više livkdinih. Potencijali su u njima veći. Ipak, institucionalnim ulagačima još uvijek je dovoljno dobro ‘alibi investiranje’ u velike dionice, što su prepoznali i špekulatni, te su prije njih utrčavali ispred njihove akumulacije (recimo, mogli ste vidjeti kako hrpa ‘malih’ natrčava na HT nakon velike kupnje od strane Erste OMF na 274).

  12. Poštovani g. Bakić

    Prije svega hvala što ste se uhvatili pisanja ovog bloga, što je zaista rijetko mjesto gdje se mogu pročitati neki vrijedniji komentari i predviđanja.
    Ako nije problem da navedete vaše viđenje kakve su perspektive domaćih brodara i luka,
    prvenstveno LKPC.

    • Hvala na komentaru. Ali ne bih znao odgovor na ovo pitanje. Od brodara imam samo LPLH i uglavnom zbog relativno vrlo niske valuacije i njihovog cini se stabilnog i konzervativnog poslovanja.

  13. Cijenim autora ali cijela teorija IMO ne drži vodu. Iz nje se može samo zaključivati koliko je Crobex skup u odnosu na Dax-a. A ta sama spoznaja ne znači puno jer i dalje mogu oba indexa biti podcijenjena, ili precijenjena. Imali smo oba primjera ne tako davno.

    I na jesen 2007-e bi koristeći autorovu teoriju došli do zaključka da je Crobex ili Dax bio podcijenjen. A kako bi prošli, bilo s Crobexom bilo s Daxom, dobro znamo….

    • Upitno je i donošenje ocjene o cijeni Crobexa u odnosu na Dax samo na temelju spreada. Jer se s pravom može postaviti kontra pitanje dali je spread pre nizak i zaključiti da odnos Crobexa i Daxa opravdava viši spread.

    • Poštovani, zahvaljujem na javljanju. Kad biste pročitali prethodne postove, vidjeli biste da nemam ambiciju davati ocjene o market timingu što se tiče globalnih tržišta. [A propos, što se tiče ‘precijenjenosti’, to je pojam koji se koristi a posteriori. Mnogo ljudi, praktički svih (osim onih koji su kao satovi što su 2 puta dnevno točni), nije bila tako uvjerena da su ‘tržišta precijenjena 2007., jer da jesu takvi bi tada prodali sve dionice.].

      No, valuaciju pojedinog tržišta određuju dvije stvari: apsolutna (globalna) valuacija, i relativna valuacija tog tržišta spram ostalih. Argumenti na ovom blogu pokazuju da je RELATIVNA valuacija hrvatskog tržišta radikalno premala (tj. pogotovo bila kad sam počeo pisati ovaj blog, na CROBEX=1300; iako je jasno da će sada skoro svi koji su ‘znali’ da su tržišta bila precijenjena 2007. reći da su ‘znali’ i da je ZSE bio potcijenjen tada, ali tada ‘glasa bilo čuti nije’, zbog čega sam i počeo pisati ovaj blog).

      Svakome tko može predvidjeti globalnu razinu ‘potcijenjenosti’ i ‘precijenjenosti’ savjetujem da proda sve što ima, uloži sve u financijske instrumente marekt timinga i tako dokaže što zna. Nakon toga ode raditi za 100 mil. godišnje u Goldman Sachs, jer su takvi talenti rijetki.

      • Vaši argumenti apsolutno mogu navoditi na zaključak o relativnoj podcijenjenosti Crobex-a na Dax (uz uvjet da pretpostavimo da je bond market “pametniji” od stock marketa).

        Međutim, apsolutna valuacija je po mom shvaćanju daleko važnija, jer će relativna valuacija i na Crobex 5400 sugerirati kupnju nekih dionica, a i na Crobex 1300 prodaju nekih.

        Osobno sam imao 1) puno sreće da rasprodam veliku većinu portfelja praktički na vrhu i 2) bez lažne skromnosti – puno hrabrosti i razumijevanja tržišta da sav novac ponovno investiram na tržište na početku 2009-e od kada i živim od investiranja, tj nemam “day-job”.

        I za kraj, da se nebi krivo shvatilo, također sam bullish na naše tržište kapitala ali iz drugih razloga.

  14. Pozdrav g.Bakic,

    Smatram da su Vasi blogovi izuzetno kvalitetni.
    Medjutim, zanimalo bi me slijedece: Zbog cega ste Crobex usporedili sa DAX-om. Po meni usporedjivanje brojeva 5500 i 2200 nema nekog velikom smisla. Razlog zbog kojeg to mislim je sastav firmi koje ulaze u proracun za DAX. Njemacka je izvozno orjenitrana i to se ne smije smetnuti s uma, to jest upravo suprotno nasim firmama (cast izuzecima).
    Po meni ima smisla promatrati DAX da vidimo sta nijemci ocekuju od blize buducnosti. Jer ako njihove firme pocnu vise izvoziti, posredno ce i nase male firme imati vise posla. To je sve pod pretpostavkom da burza oslikava stanje u ekonomiji u sto iskreno pocinjem sumnjati (cak i ako uzmemo pomak od 6 – 9 mjeseci ).
    Uz to npr. njemacki poslodavci imaju pravo glasa u odlukama njihove vlade, sto kod nas do prije mjesec dva uopce nije bio slucaj.
    Veci smisao za usporedbu Crobexa bi mi imao index ATX ili neki od istocnoeuropskih zemalja jer im je struktura ekonomije jednako losa kao i nasa.
    Hvala

    • Postovani, zahvaljujem na javljanju. Odgovori na ova pitanja se već nalaze u ranijim postovima, ali evo ukratko još jednom ako Vam se ne da čitati (iako preporučujem da pročitate prethodne nastavke u kojima su objašnjene temeljne stvari za ove analize):

      P: Zbog cega ste Crobex usporedili sa DAX-om?
      O: Priča je slična gledana iz raznih kutova (usporedba s raznim indeksima), a DAX mi se činio najpraktičnijim jer je najznačajniji indeks za dionice u eurima, a naša ekonomija je eurizirana; tako se izbjegava većina ‘šuma’ od tečaja za indekse za dionice u drugim valutama (Inače, u jednom od prethodnim postova imate usporedbu). Ako imate vremena, ili predlažem da se time pozabavi netko od naših profesionalnih analitičara (nije moguće da ih ne zanimaju ovakve teme!?, jer ne vjerujem da nemaju znanja ili da su lijeni), svakako bi bilo lijepo vidjeti i pogled iz drugih kutova.

      P: Po meni usporedjivanje brojeva 5500 i 2200 nema nekog velikom smisla.
      O: Ovo ima smisla, ali naravno opasno je ako je neki od indeksa bio u velikoj neravnoteži (ili drugačijoj neravnoteži) baš tada, imamo problem osnovice. Upravo zato sam prikazao istu priču s 5 raznih početnih datuma (u početnom postu, ovdje je 4), te se izražavam u rasponima. E sad da li je slon visok 3, 4 ili 5 metara, opet je slon.

      P: Razlog zbog kojeg to mislim je sastav firmi koje ulaze u proracun za DAX. Njemacka je izvozno orjenitrana i to se ne smije smetnuti s uma, to jest upravo suprotno nasim firmama (cast izuzecima). Po meni ima smisla promatrati DAX da vidimo sta nijemci ocekuju od blize buducnosti. Jer ako njihove firme pocnu vise izvoziti, posredno ce i nase male firme imati vise posla.
      O: Nemam vremena za opisivati sve do osnova, ali odgovor leži u naravi indeksa (što je indeks, koliko je reprezentativan itd.), te u faktoriziranju kroz spread reprezentativne državne obveznice.

  15. Pozdrav g.Bakic jos jednom,

    procitao sam mislim sve blogove, dosta toga znam o makroekonomiji i formiranju indexa i jos par stvari na burzi.
    Ipak ostajem pri tome da to nema prevelikog smisla. Nadalje mislim da je jednostavno prevelika razlika, jer na kretanje DAX-a i Crobexa utjece npr i razina zaduzenosti kako privatnih tako i pravnih osoba. Handelsblatt je objavio koliko je pao broj dionicara u Njemackoj u toku 2007. Ljudi prodali, kupovali nakon sto je palo pa je brojka dionicara ponovno porasla i jos masa stvari …
    Kod nas je neravnoteza i to se slazem, ali pitanje koje sam postavio je preopsirno… nadam se da mi ovo nije prvo javljanje i vas prvi odgovor.
    Smatram da dok se ne promijeni struktura nase ekonomije cemo biti u neravnotezi, manjoj ili vecoj. Razina profita i know how-a nasih firmi je najblaze receno zabrinjavajuca (cast izuzecima) sto za sastavnice DAX-a bas i ne vrijedi. Mi smo nekako blizi ATX-u :-))
    Pozdrav

  16. Ricardo,

    Nismo mi ni DAX ni ATX nego ATM (Automatic Teller Machine – Bankomat). Naime tako hrvatska politika tretira ekonomiju. Ona joj služi samo za izvlačenje casha, kupovanje glasova umirovljenika i namještanje poslova podobnima. Sve dok je to tako poređenja sa DAX-om su najblaže rečeno smješna.

  17. Tržišta u pravilu najviše rastu kada su dionice “precjenjene” ,to je povijesna činjenica,zato je u pravu g.Bakić kada kaže da su svi “igrači” bili na burzi i 2007 godine,nitko nije htio propustiti igru,a svi su naknadno bili pametni i “sve su znali”.moj pogled na burzu se svodi na rast bdp-a jer kada raste bdp uvijek raste i percepcija i stvara se kritična masa koja vjeruje da je taj rast beskonačan,naročito ako je kontinuiran i snažan čitav niz godina.upravo ta činjenica “opravdava” kupnju na nama danas nezamislivim razinama.kod ulagača se uvijek stvara raspoloženje da kupuju budućnost jednog nezaustavljivog rasta.uspiješnost se uvijek mjeri momentom kupnje i prodaje što zahtijeva veliku disciplinu i dosljednost ulagača.Buffet je na upit novinara “kako to jedan prorok iz obame sebi može dozvoliti?”, kada je izgubio cca 30%, u desetak dana na Goldman Sachsu rekao:”ja ne znam gdje je dno,to nitko ne zna,ali molio bih vas da me kontaktirate za pet godina,pa da tek onda ocijenjujete moje poteze,siguran sam da ću se slatko radovati našem susretu,znate ja sam uvijek dugoročni igrač.”to je suština i bit ulaganja,a na nama je da ocijenimo svoje mogućnosti i kontroliramo emocije.”Na burzi je sve moguće,pa je tako i postoji šansa da se i dogodi nešto logično”.čestitam g.bakiću na kupnji paketa “tvornice stočne hrane”,zamalo sam vam ga posisao,korekcija i grčka su me spriječile u tome.pitao sam se kako već niste unutra???čestitam,nadam se da sam u pravu,vidimo se u prvih 10.

  18. Poštovani,
    zahvaljujem se na vašem pisanju i iznošenju argumentiranih razmišljanja.
    Trenutno bi volio razjasniti nedoumicu koju navodim:PRAVILNIK
    O DOZVOLJENIM ULAGANJIMA I OGRANIČENJIMA ULAGANJA
    OTVORENIH INVESTICIJSKIH FONDOVA S JAVNOM PONUDOM Članak 6. veli
    2) Društvo za upravljanje može ulagati imovinu fonda u dionice koje u slobodnoj
    prodaji imaju manje od 20% izdanja ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj
    prodaji veća od 100 milijuna kuna.

    Dakle, postoje D.D. zbog pada cijena da cijeli MCAP/tržišna kapitalizacija/ ne vrijedi 100 mil.kn a OIF/dionički/ su u top 10 vlasnika i ne mogu izaći i da hoće zbog nelikvidnosti.
    Da li uopće moraju izlaziti po ovom pravilniku ukoliko je slobodnoj prodaji imaju više od 20% izdanja a ukupni Mcap manji od 100 mil.kn?

  19. Poštovani g. Bakić,
    u postu iznad sam pitao u vezi pravilnika, te sam našao firmu Chromos Agro u kojoj su dionički fondovi prodavali/KD Victoria/ a drugi fondovi kupovali ispod 40 mil.kn MCAP(tržišna kapitalizacije) pa stoga mislim da ipak ne moraju prodavati.
    Što mislite o kemijskoj industriji te o CHAG-r-a?

    Evo vam moje razmišljanje napisano na blogu mojedionice.com u 3 nastavka, linkovi su:
    http://forum.mojedionice.com/entry.php?26-CHROMOS-AGRO-d-d
    http://forum.mojedionice.com/entry.php?27-CHROMOS-AGRO-d-d-2-(dio)-nastavak
    http://forum.mojedionice.com/entry.php?28-CHROMOS-AGRO-d-d-3-(dio)-nastavak

    Dionicu posjedujem i dokupio sam, te je smatram izuzetno jeftinom.
    P.S.igram protiv KD victoria donda, kao i vi na KORF-r-a, kad je bila rasprodaja od navedenog fonda

  20. Nenade, evo čitam neke starije postove, jeste li možda ažurirali u zadnje vrijeme ove podatke, koliko trenutno rizik zemlje opravdava CROBEX?

    • Pisao sam prije da sam napustio tu paradigmu Crobexa vs. (što već). A to zato jer Crobex u velikom dijelu bio izdeformiran i neke glavne dionice (po mom sudu) jako precijenjene, pa porast Crobexa i nije odražavao porast velikog broja dionica, što je u biti bila moja teza.

      Pogledajte konkretno, od dana prvog posta na ovom mjestu (16.3.2009., dakle cijene od 13.3.) su ovo dionice trenutno u Crobexu s najvećim porastom cijene.

      A uvjeren sam da će se diferencijacija nastaviti, tj. ta razlika povećavati!

      KORF 233%
      PTKM 201%
      ADPL 182%
      KOEI 165%
      KRAS 117%
      KNZM 109%
      … te nakon toga tek idući
      VIRO 76%
      ZABA 73%
      BLJE 67%
      DDJH 57%
      ADRS 57%
      RIVP 51%
      PODR 40%
      LKRI 27%
      HT 21%
      … te nakon toga dugo ništa i onda ‘negativci’
      ERNT -1%
      LKPC -7%

      Itd.

      Ove jako dividendne dionice ni kad se ubroje dividende očito ne mogu doći blizu ovima sa samog vrha.

      A podsjećam da sam, kad sam eksplicitno pisao o dionicama, najprije ‘obradio’ ADPL, zatim ako se ne varam PTKM, i onda KORF. Te da sam KOEI imao jako značajnu poziciju koju sam prodao nakon razdoblja velikog rasta.

      Mislim da kad se tako konkretno pogledaju promjene cijena, se zapravo može vidjeti koliko sam bio u pravu u prvom postu (da mora doći do iznimne diferencijacije cijena dionica). A to vam je ujedno i razlog zašto me velik broj profesionalaca u financijskom biznisu ne voli. Pa kako oni nisu ni razmatrali adpl, ptkm, korf, ddjh, a kamoli hrabrije kupovali?

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.