Uncategorized

Hrvatski vanjski dug raste najsporije od početka 2007.

– Kako je Hrvatska možda na pravom putu i zašto su neke javno predložene mjere pogrešne
– (uz to: najnoviji podaci o vanjskom dugu, i neke stvari o dugu koje niste znali)

(p.s. 28.3.2010.: Ovaj blog naravno ne govori o tome kako nam ide super s vanjskim dugom, nego kako se na vanjskom dugu, najznačajnijoj posljedici i drugom najznačajnijem uzroku naših problema vidi pozitivan učinak smanjene potrošnje)

1. Za početak kao teaser, evo glavnog grafikona u ovom postu (da vas ne zadavim prevelikim tekstom od početka) – objašnjenja i implikacije su niže:


(korigirano za round tripping od 1,5 milijarde eura – vidi niže)

Ipak, uočite da je trend od 2000. bio katastrofalan – grafikon prikazuje ne razinu, nego brzinu rasta vanjskog duga, koja je s nekih 1 milijardu eura godišnje, došla do 6 milijardi eura godišnje!

2. Dok se pitamo tko će narodu reći koji su razmjeri naše nekonkurentnosti i neproduktivnosti, uzevši sve u obzir, pa tako npr.
– broj ljudi koji direktno produktivno rade (u grubo: oni koji su u sustavu PDV-a, što bi samo ime ovog poreza reklo, ‘stvaraju vrijednost’),
– kapitalnu i tehnološku bazu,
– brzinu ojačavanja kapitalne i tehnološke baze (transfer),
– cijena rada (visina plaća)
– …
i, te u skladu s time odgovarajuća razina potrošnje koje si (država i građani) možemo priuštiti, podaci HNB-a pokazuju zanimljive rezultate. Uočimo: dok se po medijima ponešto mrlja o nužnosti štednje u državnom budgetu, javnosti se ne govori da jedina moguća prilagodba – unutarnja deflacija – zapravo znači i pad standarda za nekih 20-30% (prvenstveno kroz pad plaća).

Pri čemu su mogući razni putevi. Primjerice, osnovna varijabla, a to je visina plaća, može se smanjiti tako uz kontroliranu prilagodbu (počevši od državnog sektora), ili se može realizirati kroz nekontrolirani rast nezaposlenosti, i kasnije ponovno zapošljavanje uz niže plaće.

‘Pravi put’ u svakom slučaju vodi preko smanjenja potrošnje, pri čemu je krizni porez nesvjesno (za njegove donosioce) odigrao vrlo pozitivnu ulogu. Pravi put definitivno nije stimuliranje potrošnje, tj. kratkoročno nasilno ekstrapoliranje luzerskog trenda.

3. HNB je još prije koji tjedan objavio podatke o vanjskom dugu za studeni 2009., ali izgleda da ih još nitko nije prenio!?

Za početak – nemojte zamjeriti – opet budući da nitko od onih koji su plaćeni za to (analitičari i novinari) ne uočava neke važne stvari, evo nekih ‘detalja’ (zasigurno ih ima još, iako možda ne te važnosti, ali kako sam samo amater, mogu biti zadovoljan i ovim doprinosom):

Vanjski dug kako ga prikazuje HNB, u svrhu analize trenda i razumijevanje njegove implikacije, zaslužuje najmanje 3 modifikacije.

a) ’round tripping’, prvenstveno nekih 1,5 milijardi eura u prosincu 2008. i kolovozu 2009. (je li to nešto Teva kupovala kroz Plivu?)
b) valutni utjecaj (dug se iskazuje u eurima, a nije sav u eurima)
c) (nije bitan za ovu analizu, iako je najznačajniji od ova tri) kvazi-equity financiranje kupnje nekretnina u RH dugom, koji je u biti kao equity.

ad a) Kaže HNB u napomeni 3 tablice h12: „Podaci uključuju povećanje inozemnog duga u okviru izravnih ulaganja koje se odnosi na kružna izravna ulaganja (engl. round tripping) kombiniranoga dužničko-vlasničkog karaktera, zbog čega se inozemni dug Republike Hrvatske povećao. Spomenuta ulaganja u Republiku Hrvatsku realizirana su zaključenjem kreditnih poslova, i to u prosincu 2008. godine u iznosu od 825,7 mil. EUR te u kolovozu 2009. godine u iznosu od 666,5 mil. EUR.

Drugim riječima (čini mi se) ovo bi značilo da je neki inozemni vlasnik svom subsidijaru (jer je navedeno u tablici h12 kao dug, u kategoriji ‘izravna ulaganja’), dala kredit a ovaj je za to kupio nešto vani (Teva kroz Plivu kupila nešto? – molim informirane za pojašnjenje!), pa to ne treba gledati kao stvarni dug RH.

Kad se ovaj učinak izdvoji, dolazimo do sljedećeg prikaza vanjskog duga koji, samo s obzirom na ovu korekciju, nije 43,6, nego 42,1 milijardi eura.

ad b) Općenito se u javnosti ne razmatra utjecaj promjene tečaja na vanjski dug RH. Ipak, nekoliko sugovornika s kojima sam pričao (visoko pozicionirani u financijskoj ‘industriji’) smatra da je udjel američkog dolara u vanjskom dugu RH oko 20%, pa bi s obzirom na vrlo volatilan tečaj EUR:USD trebalo to uzeti u obzir – što pokazuje da bi za trend zaduživanja morali uzeti u obzir doprinos dolara, ili se uvjeriti da on ne utječe – u svakom slučaju istražiti. Ipak, podaci HNB pokazuju da je udjel dolara u ukupnom vanjskom dugu bio 5,5%-7,3% (nakon korekcije za 1 gore).

Jedina druga značajna valuta je CHF, s udjelom od oko 7%-10,5%.

To implicira da je u 2009. (do studenoga) oko vanjski dug rastao za cca. 120 miliona eura sporije zbog pada tečaja dolara (metodologija izračuna u napomeni na dnu) i još oko 40 miliona eura sporije zbog tečaja CHF. Iako je ovo samo po sebi zanimljivo i ova korekcija nam je bitna za promatranja trenda, u biti je ona (za naše svrhe) non-result. Znači: ustanovili smo da nam nije bitna (za konačni zaključak koji se tiče najmanjeg rasta duga u zadnjih 2 godine).

Štoviše, ova dva utjecaja se u zadnje tri godine praktički poništavaju:

A evo i povećanja vanjskog duga od početka 2008. nakon te korekcije:

ad c) Ovo je zaista velika stavka, razni ljudi procjenjuju da se radi o nekih 2-5 milijardi eura (osobno smatram da je oko 2 milijarde eura).

Radi se o nekretninskim ulaganjima kroz kreditne instrumente, i to po dva osnova:
– strani ulagači koji ulažu u nekretninske projekte kroz SPV-ove kojima daju kredite iz inozemstva
– strane fizičke osobe koje su nekretnine za odmor kupile kroz d.o.o.-ove koje su kapitalizirale pozajmicama.

U drugom slučaju vjerojatno ne možemo govoriti o više od 5.000-10.000 takvih nekretnina, pa čak i da je prosječno ulaganje od 100.000 eura, možemo ustvrditi da se ne radi o više od 1 milijarde eura. U prvom slučaju vjerojatno ne možemo govoriti o više od 1, eventualno 1,5 milijarde eura.

Međutim, ovo nam nije bitno ovu analizu.

4. Kao što smo vidjeli iz uvodnog grafikona, u listopadu i studenom (nakon ovih korekcija) je dug rastao najsporije od početka 2007.! Po mom sudu ovo je direktan učinak smanjenje potrošnje (uvozne robe) u Hrvatskoj. Vjerujem da ste imali prilike vidjeti ovo o automobilima.

Kako naša kriza nije onakva kojoj trebaju monetarno-ekspanzionistička rješenja, ili stimulacija potrošnje, tako su i (apsolutno) neprimjerena sva prepisana rješenja koje se inače nude u produktivnim ekonomijama i ovdje nekreativno ponavljaju kao savjeti.

Naša kriza je kriza neodržive neproduktivnosti, odnosno nekonkurentnosti, a kako nemamo veliku rentnu poziciju, jedino rješenje je u prilagođavanju (znači: značajnom smajivanju) državne, ali i osobne potrošnje. Drugim riječima: unutarnja deflacija, počevši od visine plaća (osobna potrošnja past će kroz smanjenje plaća, ili samo njihovih raspoloživih dijelova). O razmjerima redukcije u standardu (potrošnji), a s obzirom da su kapitalna i tehnološka pozicija … hm…. relativno slabe … govori ovaj post.

Ovi podaci o vanjskom dugu to jasno pokazuju.

Napomene:
1. Valutni utjecaj je izračunat tako da je na razinu dolarskog duga iz prethodnog mjeseca obračunata razlika tečaja u tekućem mjesecu (doprinos tečaja na prošlomjesečnu razinu). Svi takvi mjesečni doprinosi su kumulirani.

2. Molim informacije o round-trippingu gore: radi li se o Plivi, i ako da, kako?

Kategorije:Uncategorized

3 replies »

  1. http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=PLVA-R-A

    Saljem link na kojem mozete vidjeti sve novosti od Plive d.d. koje je objavljivala dok su njene dionice bile uvrstene na ZSE – vidjeti cete da u prosincu 2008. godine ima vijest: ”Pliva d.d. – odobrenje Tevine akvizicije Barra od strane Savezne trgovinske komisije SAD-a („FTC“ (Federal Trade Commission)) i Europske komisije” a u kolovozu 2009. godine je pocelo istiskivanje manjinskih dionicara pa je mozda to to bilo – nemojte me drzati za rijec…

  2. Ako je Pliva radi se o 1,33% dionica tj. 273 161× 600= 163.896.600 kn. Govorim za kraj prošle godine kad je Barr sa trezorom imao ovoliko.
    BARR LABORATORIES EUROPE B.V. 94,43% 19.393.494,00 96,06% 19.728.475,00
    PLIVA D.D. (1/1) 3,94% 809.881,00 3,94% 809.881,00
    ali vidim da se tu pominje i 2008. premda ja mislim da je istiskivanje bilo u 2009. Neka bude za početak ovako pa se poslije lako iskorigiramo.
    Sve u svemu radi se o 163 Mkn po meni.

  3. “Petak, 07 Studeni 2008 15:36
    Hrvatska u 2009. može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2 posto, spuštanje prosječne godišnje stope inflacije na 3,5 posto, deficit tekućeg računa platne bilance od 9,2 posto BDP-a, dok bi inozemni dug dosegnuo 38,5 milijardi eura ili oko 89 posto BDP-a, projekcije su koje je danas iznio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.”
    http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-1_4h2009.htm
    (Petak, 26 Ožujak 2010. Bruto domaći proizvod realno je manji za 5,8% u 2009., u odnosu na 2008. – DZS, Priopćenje)

    …da ne kvarim previše optimizam (0,1MC) u svezi inozemnog duga i “pozitivnog trenda” (ako već nije dostigao 100% BDP ovih dana, onda će to u narednih nekoliko mjeseci – stvar može spasiti jedino ponovna promjena metodologije izračuna)… glimmers of hope, što bi rekao Barack… no, potrebno je samo osvrnuti se na projekciju otplate tranše duga koje dolaze 2010. i 2011. godine (17,8 milijardi € glavnice & 1,6 milijardi € kamata)… to baca sasvim novo svijetlo na ozbiljnost trenutne situacije… neizbježna potreba za refinanciranjem nagomilanog duga u znatno otežanim uvijetima (povećani rizik i rušenje rejtinga Grčkoj, Portugalu… a tu su i Italija, Irska, Španjolska… kandidata na sve strane, a Njemačka je samo jedna) i to uz kronični deficit državnog proračuna s tendencijom rasta, stagnaciju (pad) BDP-a, pad zaposlenosti i industrijske proizvodnje, rekordnu nelikvidnost i unutarnji dug… brodogradilišta (jamstva) kao tempirane bombe… sve to traži stavljanje pinky očala na duži period…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.