Psihologija

1111,11

Negdje krajem studenoga prošle godine, kad je S&P bio u velikom naletu, s depresivnih razina i došao do 1111,11, poslao sam prijateljima iz šale ovu sliku (kao fol psihološka granica). Kako smo samo 1100 gledali kao kao neku jako moćnu razinu, bili smo sretni!

(klik na sličicu!)

U petak je S&P 500 završio na 1111, ali ovaj put unazad. Mnogi su se uplašili. Sad će SIGURNO još niže, jer ‘evo kako se brzo izkorigiralo’. Pretpostavljaju toliko neefikasno tržište je to teško i opisati (na osnovu jednog dana prognoziraju trend).

Kaže mi jedan čovjek danas oko 14 sati: “Pustimo mi samo Europu da raste, MORA se to ‘iskorigirati’ kad se otvori Amerika, previše je naraslo”. Pitam, pa zar mislite da su tržišta toliko neefikasna da će se tako asinhrono gibati, i uopće (kao dokaz) pratite li američke futurese (bili 5% u plusu)? Kaže ‘Ne’, ali da se mora iskorigirati ‘kad se Amerika otvori’. Super riječ iskorigrati koja ništa ne znači, kao da ju je Taleb izmislio u ‘Crnom labudu’, inače jednoj od najštetnijih knjiga u zadnje vrijeme: esej od 2 stranice, plus 300 stranica egoizma i arogancije, koji mnogima daje samouvjerenost da iako ništa ne znaju, sve znaju, jer ništa se ne može znati – glavni je ‘crni labud’! Kao oni koji ‘citiraju’ Einsteina sa ‘sve je relativno’ (pa se eto ne trebamo truditi znati išta apsolutno).

Inače, ako želite donekle razumjeti (jer ih zaista ne možemo razumjeti) kompleksne sustave i zakon potencije (power law), i nakon 5 stranica znati više nego iz cijele Talebove knjige (‘Fooled by Randomness’ mu je dosta bolja i u biti za preporučiti, omjer sadržaja i egoizma je negdje 1:5), preporučam Critical Mass od Philipa Balla. Za one koji nemaju običaj kupovati na Amazonu, uočite da je cijena, za ovo lijepo originalno izdanje, negdje 33% cijene našeg prijevoda, bez šale.

E sad, zašto su mnogi tako optimistični kad se 1111 dosegne s donje strane (pa će ‘sigurno’ i dalje rasti), a ‘sigurni’ da će i dalje padati ako se dosegne s gornje strane … pa to je već tema za Nobelovu nagradu: Kahneman 2002. “for having integrated insights from psychological research into economic science, especially concerning human judgment and decision-making under uncertainty”, ali on ju nije dobio jer je opisao psihološke paradigme kao što je ova, nego zato jer su (on, Tversky i ostali) pokazali koliko se teško boriti protiv takvih očitih greški u zaključivanju (griješiš, znaš da griješiš, i svejedno griješiš).

11 replies »

  1. Ne želim daviti čitatelje bloga previše sa matematikom(sad ce mi vlasnik bloga obrisati komentar 😛 jer sam rekao daviti ljude sa matematikom ), ali zar ne postoji neki jednostavan način da se provjeri korelacija (tj. da je abs(korelacija))<0.01 😀 ) pa da razuvjerite prijatelja. Nadalje kada spominjete vec SAD- moze vase misljenje o postojanju http://en.wikipedia.org/wiki/Working_Group_on_Financial_Markets#Plunge_Protection_Team
    //ako postoje cudno mi je da Jim Cramer nije u timu 😉

    • Što se tiče cijena dionica, postojanje takve grupe bi značilo veći nego očekivani ‘reversion to the mean’ kod negativnih kretanja. Dakle, trebali bismo čučati u gotovini, čekati ‘Crne labudove’ kod sloma tržišta i onda sve uložiti (recimo bez poluge), čime bismo imali superioran povrat?

      • Hvala na odgovoru. Razumijem ja taj argument u teoriji, samo puno se prica o tome, i o manipulaciji cijena zlata i srebra, pa me zanimalo vaše mišljenje.
        BTW ovo je klasik za one koji nisu pogledali preporucam:

  2. Poštovani g.Bakić,
    ukoliko mi možete pomoći da shvatim ovaj izvještaj od chromos agra bio bi vam zahvalan.

    http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=CHAG-R-A
    Nekonsolidirana dobit 1.kvartala 4,3 mil.kn
    Konsolidirana dobit 1.kvartala 4,8 mil.kn

    Iz Konsolidiranog izdvajam:
    Dobit pripisana imateljima kapitala matice o,615 mil. kn
    XV.* DOBIT PRIPISANA MANJINSKOM INTERESU 0,483 mil. kn
    XVI.* GUBITAK PRIPISAN IMATELJIMA KAPITALA MATICE 0,580mil.kn
    UKUPNA DOBIT 0,04 MIL.KN
    Porez na dobit 0,493 mil. kn

    WTF? Greška ili…?
    Moram priznati da ovo ipak ne razumijem.
    Znam da ništa ne znam!

    P.S.nije vezano uz naslov teme ali sa psihološkog stajališta da pokušam razumijeti jer ovo nadilazi i kreativno računovodstvo bar sa mog aspekta

  3. Vidim da ste se okomili na Taleba, ali zar pad koji se desio u četvrtak i koji još nije objašnjen nije tipični black swan?

    • Poštovani, nisam se obrušio na njega, bar ne u smislu važenja glavne premise. Naime, nesrazmjerne vjerojatnosti i nesrazmjernog utjecaja ‘rijetkih’ događaja, u odnosu na kako bi bilo s obzirom na normalnu razdiobu. Tj, ono što slijedi iz zakona potencije. Nego govorim o knjizi koja je zaista mogla stati u jedan fini esej (dobro, pretjerao sam, 5-10 stranica, a ne 2), a ako ste čitali knjigu,vidjeli ste o čemu piše (uglavnom kako je pametan, obrazovan, aristokrat itd. — to je prava tema knjige), te o tome kako mnogi ljudi nakon što su pročitali tu knjigu sad misle da razumiju sve (jer da se i ne može ‘konkretnije’ znati stvari), ali ne vide da nakon nje ne mogu biti uspješniji na financijskim tržištima. OK; recimo da sad ‘znamo’ da je više velikih neočekivanih (‘nepojmljivih’) događaja, kako ćemo dalje? Slično kao što bihevioralističe financije ne odgovaraju kako dalje, možda efikasnost tržišta uključuje i to?

  4. CROBEX već oko pola godine, možda i više…stagnira na razinama od 2000-2200. Ne znači li to da su “analitikanti” koju su davali izjave kako ne vide što bi to moglo podignuti vrijednost indeksa bili u pravu? S druge strane vaše najave o održivosti rasta indeksa nisu se pokazale točnima…slažete li se da ste pogriješili u prognozi i da ste možda podcijenili “analitikante”? btw ne spadam u tzv. analitikante niti ih poznajem…

    • Teško je predvidjeti kad će se realizirati vrijednost, pa tako ako ste pažljivije čitali, nisam nikad ‘prognozirao’ kad će što biti. Analitikanti s izjavama kako nešto ‘ne vide’ ne dodaju vrijednost, oni naprosto izvještavaju o svom vidu i vidiku. S time da poticaji mogu biti (kao u svakom kompleksnom sustavu – zaista preporučam pročitati knjigu Critical Mass od Philipa Balla) izuzetno mali. Recimo, razrješavanje ‘stabilnog stanja’ na Crobexu = 1350 se dogodilo sa svega 50-70 miliona kuna svježeg kapitala. Ljudi koji se izražavaju riječima ‘ne vidim kako bi mogao porasti Crobex’, ili ‘ne vidim odakle bi mogla doći likvidnost’ izražavaju se uvijek isto, pa tako i na Crobex = 1350 su pričali isto. Mali poticaj likvidnosti je dovoljan da se realizira vrijednost na hrvatskom tržištu. Rast je bio i jest održiv, uz zastoje ovakve ili onakve naravi. Naravno, bitne su vanjske okolnosti, koje je iznimno teško predvidjeti. Ne zaboravite, također, da smo u Hrvatskoj u međuvremenu postali svjesni raznih okolnosti koje donedavno nisu bile poznate, te da se u sklopu s time, i nakon slučaja Grčke drugačije gleda na financijsku stabilnost država.

      • hvala na odgovoru i na preporukama za knjige.

        kupio sam već 3 knjige prema vašoj preporuci, a i Critical Mass sam tražio u jednoj ZG knjižari, ali nije bilo…no nadam se da ću i nju pročitati.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.