Trzista kapitala

Porezi i fetiš rastućeg BDP-a

Zašto je krizni porez bio dobar već sam pisao na ovom mjestu. Vlada ipak, čini se, kreće više populističkim putem nakon što je ‘glas javnosti’ rekao da ne voli krizni porez. ‘Mi’ smatramo da će nas poticanje potrošnje spasiti!? Ili je to veliki gambit: namjerno dovođenje zemlje do pred rub kako bi morao doći MMF i napraviti nepopularne poteze?

Evo kako rade druge zemlje koje su u sličnoj krizi kao i mi: tragična nekonkurentnost i nerelan GDP baziran na potrošnji, investicijama u nekretnine itd.

Portugal, odlučno i jednostavno, FT kaže:

“Angry trade union leaders called on Thursday for a “mobilisation” against what they called “harsh and unjust” measures, expected to include a 1 percentage point increase in value added tax to 21 per cent and increases of up to 1.5 percentage points in income tax.

The increases, which are being called a “crisis tax”, are expected to include a 2.5 percentage point increase in corporate tax to 27.5 per cent. Politicians and public sector managers will also see their salaries cut by 5 per cent.”

Evo što radi Španjolska:

“The new measures should help bring the deficit down from 11.2 per cent of GDP in 2009 to just over 6 per cent of GDP in 2011.

His decision to cut civil service salaries by 5 per cent from June, and then freeze them next year, underlined the seriousness of the challenge facing Spain.

Analysts had said that such a move would be anathema to Mr Zapatero and his Socialist party. Ministers will take a 15 per cent pay cut.

Other measures included a €6bn cut in public sector investment, €1.2bn in savings by regional and local governments, a pension payments freeze, abolition of a €2,500 childbirth allowance from next year, a €600m cut in foreign aid and savings on the cost of pharmaceuticals in the public health system.”

Dolazimo do fetiša rasta BDP-a. Kao ‘glavni’ problem je da bi nam BDP mogao pasti ako se ponašamo štedljivo. A tu je i ‘bauk’ deflacije. Svi bismo voljeli da živimo kao Luxemburx ili Danska, ili kao što smo živjeli do prije godinu dana, ali ako je naš BDP bio umjetnog rasta, što nam preostaje nego se svesti na svoju mjeru?

13 replies »

  1. 2009g,-19%letonija,-15%litva,-14% estonija.To nije tako daleko i strano…,a neke od njih još padaju u 2010g.Pitanje je što je naša “mjera”?Daleko smo mi od odgovora na to pitanje…

  2. Naša mjera bi po meni bila devalvacija kune za cca 30%,to bi zakačilo čitavo društvo,ali to bi bio potres ravan velikoj depresiji i 500 tis nezaposlenih bi bilo vrlo izvjesno,100-150tis osobnih bankrota,tisuće firmi itd.To je naša mjera,ali postavlja se pitanje kolika je to cijena koju moramo platiti i dali bi kao društvo ostali stabilni…,siguran sam da bi nakon toga rast bio zdrav i održiv i da bi bili jako konkurentni…,tko se samo usudi to napraviti?

  3. “The true cost of government isn’t what it taxes, it’ what it spends.” Vjerojatno sam unakazio citat jer je moj enl loš, ali fascinantno je kako biraci ne kuze ovo iako je ocito. Ili ih nije briga. 🙂

    • ili kako je tedeski nedavno rekao: netko nije propao zato što je premalo zadađivao, nego zato što je previše trošio

  4. Škegro je rekao “da je predhodno razdoblje bilo praznik demokracije,birači su htjeli standard sad i odmah,a vlast im je to obećavala i uredno ispunjavala”,to je to moj Ivane…,sada smo tu gdje jesmo,a još ni sami ne znamo gdje smo,ne znaju ni grci i španjolci,a kamoli mi…

    • Ako je to zaista rekao, to je velika greška. Prošlo razdoblje je bio ‘praznik’ kolektivizma (kojemu je demokracjia samo pokriće) i nerealne potrošnje.

  5. Poštovani gosp. Bakić,

    nije moguce ne sloziti se s Vasim zdravorazumskim promisljanjem i zakljuckom. Mozda bih jedino produbio tematiku sa jednom ili dvije točke:

    1.Krizni porez –
    s obzirom na stanje u RH (1.visoka zaduzenost na svim razinama drustva – pojedinac, tvrtke, Država po ‘svim oblicima’,…; 2.visoki uvoz robe i ogromna negativa vansjkotrg. bilanca ), jasno je da trosimo daleko iznad svojih mogucnosti. S tim na umu krizni porez ima smisla u smislu uvodjenja discipline u potrosnji i vracanju nagomilanih dugova (iako, u ovom slucaju samo Drzavnih…). No, cini mi se da bi daleko poticajnije i korisnije bilo uvodjenje VECEG POREZA NA POTROSNJU (ili ti povecanje PDV-a) uz bitno smanjenje oprorezivanja dohodka, posebice na nizim razinama dohodka (npr. osobni odbitak za poreznu osnovicu u iznosu od 5000kn). To bi, moguce je, impliciralo usmjerenje novcane mase u stednju i/ili vracanje dugova (umjesto u novu potrosnju primarno uvezene robe i domace egzistencijalno nepotrebne usluge). Posto ova ideja u orginalu nije moja, preporucam posjetiti ‘sajt’ prof. Guste Santinija (www.rifin.com) i prouciti detaljnije navedenu tematiku, ali i ostalu visoko kvalitetnu obradu ekonomske stvarnosti (ako malo dublje udjete u arhivu njegovih clanaka moci cete vidjeti s kakvom je preciznoscu zadnjih 10-15 godina predvidio razvoj situacije u ovo sto danas imamo , ali ujedno mogu se vidjeti i predlozena rjesenja popracena istrazivacko – znanstvenim radom).

    2. “Fetiš rasta BDP-a” –
    smatram da ste pravilno uocili problem nerealne produkcije pozitivne raste BDP-a u RH. Osobno bih dodao da je situacija prakticno sveprisutna ‘all over the world’. Volio bih da mi netko ukaze na drzavu koja nema vanjski dug (sto implicira za odredjeno razdoblje vecu potrosnju od proizvedenog tj veci uvoz od izvoza) ili recimo, koja nema javni dug (sto implicira vecu potrosnju od prihoda – ali samo na razini Države – u taj zbir dakle ne ulaze i dugovanja firmi, banaka i stanovnistva (!) ). To znaci da imamo nerealno generiranu potrosnju/potraznju na svim razinama globalnog drustva. Tko je vlasnik svih tih dugova – jest pravo pitanje. Posto privilegiju neizravnog kreiranja novca imaju iskljucivo banke (kreditni multiplikatori + kamatna stopa), odgovor se sam po sebi namece… I ne samo to, oni koji su sami generirali vecu potrosnju od realne (banke i financ. institucije u vlasnistvima banaka – kreditiranjem, kupovanjem obveznica, akcijama sa raznim izvedenicama novca i izvedenicama na izvedenicama), ‘ne smiju propasti’, vec si i dalje isplacuju visoke bonuse, generiraju iznimne dobiti (na ogromne apsolutne iznose stvaraju ogromnu relativnu dobit – ne moze se mjeriti profitabilnost od npr. 10% u odredjenom sustavu na prihode od 1.000.000 kn/E/$ i na prihode od 1.000.000.000 kn/E/$….).

    Postovani gosp. Bakic, evo, sve je to poprilicno iskomplicirano i nemoguce je u ovoj kratkoj formi uzeti sve elemente u obzir. No, slazem se s vama da se prvo treba gledati u vlastito dvoriste (opet, na svim razinama drustva – pojedinac, organizacija, Drzava) i provoditi politiku dugorocne odrzivosti (ako ne i razvoja…). Sve ostalo vodi nas zapravo u poziciju da ne mozemo odlucivati samostalno o vlastitoj sudbini (sto ne mora uvjek biti lose, ali tko zna kada ce nasem ‘dobrocinitelju sa strane’ pasti na um da ode i bavi se sa svojim problemima umjesto nasima…)

    Toliko za ovu priliku,
    velike pohvale na blogu!

    Lijepi pozdrav vama i vasim citateljima,

    Tomislav

    • Hvala. Povećanje PDV-a bi bilo bolje (moja se kritika odnosi na odustajanje – sad kad je već ovdje – od kriznog poreza zbog populizma), a prva je to direktno rekla Katarina Ott: http://www.poslovni.hr/116556.aspx. Iako ju prilično cijenim, mislim da se neprimjereno drži po strani jer je ipak direktorica Instituta za javne financije, znači državni službenik koji bi morao s takve pozicije artikulirano, prosvjetiteljski i politički (na način na koji je to Rohatinski) djelovati.

      Mislim da se vlastodršcima svidjela kombinacjia poreza na dohodak i PDV-a jer je (a) u narodnom shvaćanju PDV zli porez (‘nametnuo ga Škegro’), a ovdje su kao hjeli dobiti političke bodove jer više poreza bi plaćali bogatiji i (b) naročito zgodno, to je porez po odbitku, dakle se odmah, predvidivo i jednostavno puni državna blagajna. Dosta je to diletanstki bilo izvedeno, ne znam tko se još uopće sjeća zaboravljanja uključivajna slobodnih profesija (odvjetnici, liječnici i slično).

      • Lynx,

        uistinu, takve informacije sam i ja dobio brzinskim ‘googlanjem’. Jedino nisam siguran da li je Lihenštajn u kakvoj ekonomskoj korelaciji sa Švicarskom…

        U svakom slučaju Lihenštajn može biti dobar primjer kako na svjesnoj interesnoj sferi (u svjesnom intersenom društvu-a sto je ono manje, pretostavljam da je i svjesnije svoga stanja, zelja, interesa, mogucnosti (Lih. ima 30ak tis. stanovništva) ) stvari mogu vrlo dobro funkcionirati bez obzira na velicinu…

      • @tomislavo8

        Definitivno da mala država u odnosu na veliku državu kao prednost ima to što se unutar tako male zajednice lakše doći do određenog “političkog konsenzusa” oko toga gdje idemo, koje su metode kojima ćemo doći do toga… i lakše je to na kraju i konkretno provesti.
        To je jedan od razloga zašto su npr. Liechteinstein, pa i San Marino (isto nula duga!), Monaco i sl. tako uspješni. Isto tako spram nabrojanih 10-ak puta veći Luxembourg zašto može biti tako uspješna mala europska država, inače meni jedna od najzanimljivijih državica u Europi…

        U velikim državama je vjerojatnije da će doći do situacija da i dobre ideje, dobri planovi, dobri programi… u praksi i uz ekstremno veliki trud ipak ne mogu zaživjeti jer uvijek postoje struje koje iz nekih svojih privatnih interesa opstruiraju izvođenje tih planova čiji je cilj opće dobro.

        Kada govorimo o malim sredinama i njihovim metodama uspjeha i dovodimo u pitanje mogućnost preslikavanja svega toga na veću cjelinu, nužno se sjetim slučaja Istre i jednog njihovog malog mjesta koje se zove Bale (Valle). Radi se o općini koje je do nedavno (“oduvijek”) bila jedna od općenito najzaostalijih i najsiromašnijih općina u Istri, a nakon što su primijenili novu paradigmu upravljanja lokalnom zajednicom i razvoja a koje je uvela njihova udruga građana (Ladonja) nakon što je kao nezavisna lista dobila povjerenje građana na izborima, ta općina je doživjela značajan napredak, otvorila nove perspektive… čak posljedicom svega upala i na ovu top-listu http://www.jutarnji.hr/infografika–razvijenost-hrvatskih-regija/763383/?artId=763372&foto=2 .

        Kada su došli županijski izbori, kada je građanima ta ista udruga preko svoje nezavisne liste i svog nezavisnog kandidata za župana ponudila razvoj na tom istom prinicipu… glavni argument političkih konkurenatana (pored ekstremno gnjusne anti-kampanje izmišljotinama na temu “mafija”, “krupni kapital”…) je bio u službenom dijelu sučeljavanja i to da se “ne može preslikati slučaj Bala na cijelu Istru”, i posebice “ne može se lokalna zajednica upravljati na način na kojim se upravlja firmom” – ja ne znam zašto se ne bi mogla i nisu mi jasni ti koji tvrde da je to tako jako drugačije, da npr. efikasnost rashodovne strane nije moguće postići sličnim metodama kojima se to postiže u poduzeću… (upravo sve spomenute europske državice su upravljanje na način “kao da su firma”)

        U malim sredinama je lakše postići konsenzus oko koraka koji će nas i stvarno odvesti naprijed, sa rastom sredine/države eksponenijcalno raste i složenost postavljanja sustava na način da razvoj i stvarno u praksi bude moguće ostvariti.

        Možda je baš zato dobar način za pokretanja kvalitetnog dugoročnog razvoja npr. u potpunosti (financijski) decentralizirati državu (u smislene i samoodržive regije) pa da svatko u svojoj maloj sredini svojim snagama postigne svoje ciljeve napretka – pa suma tih malih naprednih sredina će nam i cijelu RH kao cjelinu činiti jednom visoko razvijenom zemljom.

  6. Da,

    uglavnom se slazem se sa vasim vidjenjem razloga uvoda ‘kriznoga’. Kombinacija – veci PDV – manji porez na dohodak – mislim da ima smisla narocito sada, kada se (svi se skupa nadamo…) gleda dugorocniji cilj od krpanja proracunskih rupa…

  7. Možda je prošlo nezapaženo ali nafta je pala 15% u sedam dana,mislim da je sada svakome u svietu jasno da će oporavak biti jako dug i težak.Mogući su bankroti država u eu,politička nestabilnost itd,itd.Ohrabruje da konačno portugal i španjolska polako shvaćaju da neće biti toga rasta koji će prevladati njihove strukturalne probleme.Mislim da polako shvaćaju što ih čeka,prvi korak je uvijek dobar,ali morati će uraditi puno više…,odricanja će morati biti velika.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.