Društvene paradigme

Bolonja

U vezi današnjeg (površno-novinskog) članka o ‘Bologni’, svakako treba pročitati ovaj članak, koji je najbolji prikaz provođenja bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Ako vas i ne zanima obrazovanje, pročitajte kako biste vidjeli kako se upravlja državom (inače, bio sam na jednoj konferenciji kad je nadležni ministar zažareno vikao kako je napravio veliki uspjeh jer je ‘zaposlio još 2.000 ljudi’ u ‘svom’ ministarstvu, kao da im je on dao plaću).

Dio zaključak iz ovog lijepog prikaza, kojega je glavna poruka ne da su reforme loše (pa ni ‘Bolonja’ nije loše zamišljena), nego potpuna nekompetencija pri implementaciji može napraviti ‘čuda’:

Krajnji rezultat je sustav koji nije ništa bolji od staroga, te sustav koji naše visoko obrazovanje ne harmonizira s ostatkom Europe i Europskom unijom. Skuplji je, a razina nezadovoljstva studenata i akademskog osoblja, posebice u društvenim znanostima, je zabrinjavajuća. Najgore tek predstoji. Ako je ideja ˝Bolonje˝ bila zaštita našeg visokog obrazovanja i naše stare diplome njezinim izjednačavanjem s novim magistarskim zvanjem, pokazala se fatalnom. Pun opseg te pogreške postat će evidentan kad konačno postanemo članica Europske unije. Tad će postati jasno kako sustav oblikovan da nas obrani od uvoznih modela uopće nije bio potreban dok nismo bili u Europskoj uniji, te da je potpuno beskoristan kad u nju uđemo. Ustvari, ˝Bolonja˝ će postati oblik diskriminacije protiv naših vlastitih građana zbog toga što će se od njih očekivati da studiraju pet godina za poslove za koje Europljani studiraju tri. Odljev mozgova bit će logičan ishod te pogreške.

Zaključno, ako i druge reforme provodimo samo zato da ih skinemo s vrata, te ako reforme doživljavamo kao davež koji nam je nametnula prezahtjevna Europska unija, rezultati će biti podjednako nepoželjni. ˝Bolonja˝ je primjer kako ne provoditi reformu.”

‘Zaključno’ se vjorojatno dobro odnosi na brobu protiv korupcije, privatizaciju brodogradilišta i slično.

15 replies »

  1. Clanak je zaista odlican, pored vrlo dobrog opisa bolonjskog procesa i onoga sto smo mi od njega napravili, na lijep nacin pokazuje i koliko je nas pristup “ispunjavanju zahtjeva za clanstvo” povrsan, duboko problematican, i kako ce umjesto koristi cesto generirati velike probleme.

    Sto se tice clanka u vecernjem, moram priznati da me je zastrasila kolicina mladih ljudi koja je izabrala politologiju, novinarstvo i slicna zanimanja. Vjerojatno je metoda malo iskrivila rezlutate (jer su ti studiji vjerojatno vecini ipak bili rezervna varijanta, a ne prvi izbor), ali ipak cinjenica da se takvi studiji koji pruzaju gotovo nikakvu mogucnost zaposljavanja uopce pojavljuju u nekom znacajnijem postotku vrlo je zabrinjavajuca.

  2. Kako ne? Novinari su ti glavna fora u državi i to najviše ovi priučeni. Upali HTV pa pogledaj. Solidno obrazovanog čovjeka tamo ni sam vidi već godinama.

  3. Gosp. Bakić,

    kako ste se na toj ” jednoj konferenciji kad je nadležni ministar zažareno vikao kako je napravio veliki uspjeh jer je ‘zaposlio još 2.000 ljudi’ u ‘svom’ ministarstvu, kao da im je on dao plaću” zasigurno (u skladu sa vašim duhom) usprostavili toj njegovoj izjavi, kakva je bila reakcija ministra i nazočne okoline?

  4. Gosp.Bakić,

    Znam da je ovo važna tema,ali možemo li ipak dobiti vaš osvrt na najnovija događanja na tržištu kapitala u SAD-u i EU. Na jednoj od tema ste pisali o podcijenjenosti CROBEX-a u odnosu na DAX s time da niste uzeli u obzir mogućnost da DAX ode u minus 10 -20 % ,pa bi primjerice CROBEX uz niži pad tada bio na realnoj razini.

    Na temi neke dionice niste dovršili analizu Končara uz opravdanje da nemate vremena,ali ste u međuvremenu napisali veliki broj blogova bez dovršetka te teme.Slučajno ili namjerno ?!

    Srdačan pozdrav,

    Mladen

    • Poštovani, uzimao sam u obzir RELATIVNU razinu CROBEX-a; jasno dakle da ako se DAX (kao proxy za globalne indekse) značajno iskorigira, uz uvjet da rizik zemlje ostane relativno isti spram njemačkog, i ako CROBEX ostane ‘isti’, da se razlika smanjila. Baš bih mogao prezentirati novi izračun.

      Što se tiče tržišta, mogao bih za pad navoditi već znana objašnjenja, poput mnogih koja su u opticaju i sada su već prihvaćena kao normalno. Ali poanta, nije kako objasniti promjenu cijena koja se već dogodila, nego unaprijed. Tu zaista ne mislim da sam pametniji od tržišta i moja najbolja procjena je sadašnja cijena uz neku zahtjevanu stopu povrata u budućnosti.

      Ovo ne treba brkati s onima koji unaprijed navedu neki razlog pa im se poklopi. Recimo – da navedem banalno – netko može navesti: cijena nafte MORA rasti jer je ograničena (koliko je samo bilo takvih?). Naravno, ako cijena naraste, bili su ‘u pravu’ i imali superioran uvid. Ali radi se o tome da je cijena u trenutku procjene bila balans tog argumenta i drugih (negativnih i pozitivnih argumenata, svi forward-looking). Budućnost se na koncu raspetlja na neki način (najčešće ne na prosjek, recimo u utakmicama podjednakih nogometnih timova ipak često netko pobjedi, a ne bude uvijek remi). Što ne znači da je onaj tko je rekao da će biti na jednu stranu JER (… nafta ograničena, ili sl.) je imao superioran uvid. On pokazuje samo da nije razumio da je cijena balans takvih tvrdnji.

      Što se tiče Končara, spomenuo sam i ADPL o kojoj već imam dosta napisano, a o KOEI manje (u biti sam samo malo pobrojavao realizaciju i tok narudžbi, što izgleda vrlo solidno, tj. uspješan zaokret k izvozu). Mislim da ću prvo napisati nešto o ADPL.

      Ima još toga … obećao sam napisati o ‘kraju povijesti’ za Hrvatsku, ali iako mi je koncept jasan, ne znam se dobro izraziti, pa to čeka.

  5. Jedno je sigurno na burzi će još biti svega…,problemi u eu su iz sadašnje perspektive skoro nerješivi iako sam mislio da će ovaj fond donijeti nazad povjerenje barem za neko vrijeme.to se nije dogodilo,a otvorilo se i pitanje sa sj. korejom,miriše na loše je su španjolske banke došle u probleme.čitavo vrijeme govorim da tamo još uvijek visi nekretninski balon koje su te banke financirale…,svi počinju sa mjerama štednje i to bi moglo prouzročiti novu recesiju u eu…

    • Zašto bi bilo nerješivo??

      Ukoliko se zadrži stabilnost eurozone (nitko ne izađe) i stabilnost Unije (nikoga ne izbacimo :D) a što je moguće i ono najvjerojatnije, te smanje “opasni” deficiti na “razumne mjere” (što je moguće, čak će im Njemačka lijepo i na svom šok-primjeru pokazati, idu na 0,35 % GDP-a za deficit 2016., raditi će uštede svake godine od 10 mlrd EUR) ne vidim razloga za paniku.

      Javne financije će se svuda u Uniji stablizirati, gospodarstvo ako privremeno i bude što se tiče domaće potražnje pod određenim negativnim pritiskom… u kombinaciji sa slabim EUR kroz to razdoblje uopće nije loše.
      Naime ukupna domaća potražnja će možda padati, ali će se mijenjati i struktura, manje uvoznoga, više domaćega… pa prodaja domaćih proizvođaća na domaćem tržištu uopće ne mora padati… a povrh toga će na inozemnima rasti (podržavano slabim EUR) pa sve skupa “kratkoročno” uopće ne mora biti loše što se tiče same EU…, dapače! Pa ako se to vrijeme iskoristi za postavljanje temelja za dugoročni napredak… sve skupa: super!

      S druge strane (ako ćemo o “opasnostima”) mene više zanima što će biti sa Kinom… hoće li se ponoviti 1783. godina?
      http://lib.umd.edu/digital/worldsfairs/record.jsp?pid=umd:992

      (naime njihov uvoze u EU bi se mogao naći pred velikim izazovom, a i Amerikanci žele postati “pravi izvoznici” pa i njima pretjerani uvoz iz Kine nije u interesu…, a osim slabljenja izvoza imaju oni i druge probleme koje bi im npr. krah nekretninskog tržišta mogao donijeti… stvarno Kina “u neku ruku” danas sliči Austriji 1783., pa i ova simbolika sa održavanjem svjetskog EXPO-a, ponašanjem dioničkog tržišta u vrijeme izložbe i sl. djeluje kao baš zanimljiva koincidencija)

  6. Nisam siguran da se ovaj problem može riješiti sa ove razine bdp-a,kako u americi tako u eu…,ne kažem da nije moguće već nisam siguran…,imate na businesu hr članak o milijarderu koji je sve prebacio u zlato.On kaže sam da sve ostalo nije više sigurno,pa kako onda ja mogu biti siguran da je rast sa ove razine moguć,a ako nije onda je to potres i padati će banke kao kruške,a kada takva domino situacija dođe onda više ništa nije sigurno,pa čak ni društveno uređenje…,sada znamo da ništa ne znamo…

    • Poštovani, neki su ljudi su na prijelazu u 2000. iseljavali u pustinje u nastambe samodostatne za razinu kamenog doba. Nesigurnost je bila velika. Nije se moglo znati. Uvijek će biti oni koji će vidjeti samo jedan ekstremni scenarij. Pogrešno je zaključiti da zato jer netko vidi ekstremni scenarij, da će se upravo on i ostvariti. Sjetite se samo (vrlo uvjerljivih) scenarija o potpunom krahu (znatno lošije nego što je sada) civilizacije kad nafta prebaci 200 USD po barelu, a ‘nakon 200, 1000 je tu odmah iza ugla; zaključujemo da cijeli svijet staje, bez nafte se ne može’.

  7. Bolonja ili ne, ja često nailazim da sustav generira totalno nesposobne ljude. Primjer: član uprave HEP-a kupuje MW, a ne MWH prema članku http://www.vecernji.hr/vijesti/srbijanski-tajkun-vuk-hamovic-spasava-hep-jeftinom-strujom-clanak-146832.

    Drugo, bolonjski sustav će omogućiti mobilnost visokoobrazovanih. S obzirom na mobilnost hrvatske radne snage, koja je ravna nuli, to samo znači da će lošije stojeći stranci sjesti na radna mjesta u RH, a rijetki naši stručnjaci će uzeti kruh nekome u razvijenijim zemljama.

    primjećujem dvije stvari.

  8. G.Bakiću načelno se slažem sa vama,ali ovdje se ne radi o crnim slutnjama nego o matematici.Još mi nitko nije odgovorio koje će posljedice prouzročiti serija rezova diljem eu.Kako će to utjecati na globalni oporavak koji je bio na vidiku?kakav će to psihološki šok biti na ipak još uvijek velikom svijetskom konzumentu kakva je eu?Nisam ni malo katastrofičan,nego realno sagledavam rizike a i ja se nadam najboljem…,međutim nitko ne može reći da ne postoji rizik od nove recesije.Neka se zatrese samo jedna velika banka tipa santander sve se vraća na početak i još gore,barem za eu…

  9. u vezi ovog komentara o broju prijava na studije koji ne osiguravaju zaposlenje poput politologije i sl. ‘drustvenih’ smjerova:

    (studiram pravo i politologiju pa da vas unaprijed upozorim da sam pristran)

    ne smatram da bi ljudi nuzno morali odabirati studij prema mogucnosti zaposljenja. onda bismo svi trebali biti instalateri centralnog grijanja jer omjer ulozenog u obrazovanje i zarade je daleko najpovoljniji. (malo se salim, nemojte me preozbiljno shvatiti)

    mislim da je problem u nacinu razmisljanja. poznajem lika, amerikanca, zavrsio je sociologiju u americi, radio neko vrijeme u ZG, vratio se u ameriku. radi sada u seattleu u laboratoriju za mikroskopom. sociolog.

    kod nas bi vjerojatno odmah bio odbijen jer nije odgovarajuce struke.

    tu upucujem i na, po mojem misljenju, u HR pretjerivanje u vezi ‘rada u struci’.

    naravno, postoji nekoliko zanimanja u kojima je prethodno obrazovanje presudno. prvo medju njima je naravno medicina… ima ih jos, no ne vidim razloga zasto bi povijest u srednjim skolama morao predavati povjesnicar, a zasto npr. politolog ili pravnik ili prof. engleskog ne bi mogao. s matematikom je naravno druga stvar, ali i tu ne bi trebalo biti iskljuciv. moj najbolji profesor iz matematike nije zapravo bio profesor matematike. predavao je to zbog manjka kadra. ali je znao predavati matematiku. i to ga je cinilo dobrim nastavnikom. a ne diploma. imam jos takvih primjera ali mislim da ste shvatili.

    diploma bi vise trebala sluziti kao pokazatelj necijih interesa i kao potvrda da je netko dovoljno sposobn da dobije diplomu, a ne kao birokratsko sredstvo diskriminacije.

    da ukratko sazmem ovo gore: politolog nije osoba koja se razumije jedino u politiku (shvacenu u popularnom smislu te rijeci). postoje mnogi poslovi koje politolog moze raditi. u konacnoj liniji, politika je svagdje oko nas- od sabornice preko turizma do svlacionice dinama…

    (ovo sam pojednostavio; svjestan sam da je to kompliciranije pitanje, ali mislim da cete shvatiti poantu)

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.