ADPL

AD Plastik

Disclaimer: Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju. Autor ima dionice ADPL-R-A. Podaci u ovom članku mogu biti pogrešni. Prije eventualne financijske odluke svakako razmotrite sve tvrdnje navedene ovdje samostalno, uvidom u financijska izvješća i druge izvore. Ulaganje u dionice, i u pojedinu dionicu, treba raditi u kontekstu cjelokupnog portfelja.

Kako je ovo ipak blog na adresi ‘trzistakapitala….’, vrijeme je i za ovakav post. 🙂

Najavio sam prije da ću napisati neke stavove o nekim dionicama. ADPL-R-A je jedna od njih. Također, smatram da ovo nije mjesto za pravu analizu (spreadsheetovi, valuacije itd.), pa ću ovdje samo u revijalnom stilu navesti nekoliko okolnosti.

ADPl je odličan primjer kako su valuacije na hrvatskom tržištu kapitala često bez-vezne i kako i na našoj ‘burzi’ ima vrijednih kompanija ulaganje u koje treba ozbiljno razmotriti, a ne a priori odbaciti tvrdnjom ‘sve je to bezveze’.

ADPL je jedno od mojih omiljenih ulaganja na hrvatskom tržištu kapitala. Kao što ste mogli vidjeti u mojim ranijim postovima, smatram da u hrvatske dionice vrijedi ulagati. Ali ne zato (da se izrazim slikovito) jer bi poslovanje bilo predobro s obzirom na cijenu, nego zato jer je cijena preniska s obzirom na poslovanje (znam da nekima zvuči glupo, ali nisam mogao odoliti). Zašto, pogledajte npr. ovdje (prvi post na ovom blogu), ovdje, ovdje, ili ovdje. Poanta je naime u tome da prije ili kasnije imovina koja vrijedi će morati biti valorizirana s obzirom na dugoročni potencijal (koliki on god bio, osim ako nije 0), ili će doći u ozbiljnije ruke.

Malo je međutim kompanija na hrvatskom tržištu čije sam dionice spreman kupovati ne prvenstveno zato jer je dionica jeftina, nego zato jer je kompanija dobra (NARAVNO, uzimajući u obzir omjer cijene i kvalitete). Ili, drugačije rečeno, u čijoj dokapitalizaciji bih rado sudjelovao čak i po (revaloriziranoj) knjigovodstvenoj vrijednosti. Opet ovo, naravno, znači s obzirom na oportunitetni trošak, naime uzimajući u obzir da ima i možda lošijih ali znatno jeftinijih tvrtki. Jedna od takvih je ADPL.

Kao što ćete vidjeti, radi se za hrvatske prilike o pravom čudu: značajnoj i međunarodno konkurentnoj proizvodnoj tvrtci! Pri tome, u mojoj viziji, AD Plastik može biti upravo ono što je Institut IGH htio biti: projektna tvrtka s ‘pametnim’ operacijama u RH i glavninom operacija u inozemstvu, međutim na kvalitetniji način – jedno je trčati od projekta do projekta, a drugo imati izrazito konkurentne tvornice.

Pogledajte za početak sljedeće članke:
AD Plastik otvorit će tvornice u Moskvi, Srbiji i Rumunjskoj
AD Plastik i francuska Faurecia otvaraju tvornicu u Rusiji
Nova ‘ruska era’ solinskog proizvođača automobilskih dijelova

Znači, što se tiče autodijelova, koji su uvjerljivo glavni proizvod, AD Plastik ima trenutno sljedeće operacije:
• EURO APS, u Mioveni (Rumunjska), 50% suvlasništva s Faureciom (nekonsolidirano) (svakako pogledajte tko je Faurecia); ova tvornica je posvećena Daciai, koja je pobjednik sadašnjeg ciklusa na tržištu automobila
• ZAO PHR (99,99%) u Samari (Rusijaa), s klijentima kao što su Ford, Renault, ali uglavnom AvtoVAZ
• 40% u ZAO ADP LUGA, JV s Faureciaom u Lugi (Petrograd, Rusija)
• hrvatske operacije, najveći klijent Renaultova tvornica u Novom Mestu koja proizvodi naročito uspješan model Twingo.

Mislim da odavdje možemo vidjeti opću sliku.

Bitne su naravno financije, tj. kako AD Plastik posluje i kakva je cijena dionice s obzirom na to. Da ne duljim, najbolje je da situaciju razmotrite u detalje sami, financijska izvješća su na Zagrebačkoj burzi. No, ono malo što bih rekao je (moje razmišljanja, ne 100% sigurne činjenice):

1. Prvi kvartal 2010. je reprezentativan za poslovanje, tj. trend, a s obzirom na postojeće operacije
2. U konsolidiranom izvješću možete vidjeti da je dobit 11,2 miliona kuna. Međutim, puno relevantniji je tok novca, odnosno EBITDA kao ‘brza i prljava’ aproksimacija operativnog toka novca:
– uočite da je udjel u dobiti u sudjelujućim društvima 2,3 miliona kuna
– uočite da se rezervacije od 11,7 miliona pojavljuju samo u konsolidiranom izvješću, kao i većina prihoda od “Kamata, tečajnih razlika, dividendi i sličniih prihoda iz odnosa s povezanim poduzetnicima” (znači oboje se odnosi na Rusiju)
– uočite da je rubalj bio u Q1 za oko 4-5% viši nego prošle godine
– uočite operativni tok novca (niže).
Kao jedino rješenje se nameće da su ovo rezervacije zbog promjene tečaja, tj. naglog rasta tečaja rublje spram eura. No, to je umjetno. Jer u tome i jest poanta međunarodne trgovine: izvoz se više isplati kad je tečaj na izvoznom tržištu veći i nema stvarnog razloga (osim ako se ne radi o predvidivo cikličkom tečaju ili ako se ne želi prikazati što manju dobit ili ako se je naročito konzervativan) da se ovakva stavka stavlja u rezervacije.

Kad se sve zbroji, slijedi da je (modificrani) EBITDA oko 30 mil. kn. (Slično kao i prethodni kvartal). Još zanimljiviji je, ali i potvrđujući za ovu računicu, tok novca od operacija: 45,2 mil. kn.

Potvrđujuće, ali i samo po sebi zanimljivo je za Q1 i
– upotreba novca (investiranje iz toka novca od operacija i vraćanje duga)
– bilanca (trenutno su kratkotrajna imovina i plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi veći od ukupnih obaveza!)

Uočimo da je tržišna kapitalizacija prema jučerašnjoj cijeni svega 358 mil. kn. Odnosno, kad bi se ostvarila tokom godine upravo četverostruki EBITDA i operativni tok novca iz Q1, imali bismo prema sadašnjim cijenama (unaprijedno gledani) P/ (modificirani) EBITDA ispod 3, a P / operativni tok nvoca ispod 2!

Međutim, treba uzeti u obzir i sljedeći tok vijesti:
Renault to support AvtoVAZ shake-up
Russia’s AvtoVAZ to start Renault and Nissan production after 2012
Russian Technologies to own over 40 pct in Avtovaz,

te vrlo zanimljiv daljnji porast tečaja rublje (ako su moje kalkulacije gore točne, i ako se nastavi kao u Q1, te tečaj ostane gdje jest – nakon što je i dalje znatno narastao – onda bi rezervacije za Q2 trebale biti dvostruke od onih za Q1, tj. ukupno u H1 tri puta veće nego u Q1; ili će se morati prikazati znatno veća dobit; uostalom, na koncu izvještajnog razdoblja, tj. godišnjeg izvješća, prema MRS se ovakve rezervacije moraju priznati u prihode).

Sve ovo ne uzevši u obzir najavu poslovne ekspanzije s početka članka (tj. gornjeg linka na članak u VL), što je zaista nezanemariva opcija (nisam vidio da naši analitikanti ikad u valuacijama koriste već klasični, dakle ne ‘novi’, pristup ‘realnih opcija’, dakle opcija za širenje poslovanja i slično, koje u biti imaju vriejdnost kao i financijske opcije).

Postoje i neki bonusi, kao što je zemljište u Makarskoj s kojeg su iseljene operacije. Ali koliko god takve stvari u nekim drugim pričama mogle biti značajne, ovdje je u biti nevažno, jer se prava priča odvija u temeljnom poslovanju.

I zadnje, iako vrlo važno: imao sam prilike pričati s nekim članovima uprave AD Plastika. Po mom sudu, na osnovu tih površnih informacija koje imam, radi se o ozbiljnim (ali ne i mrkim … to se često kod nas smatra da je isto), skromnim i pouzdanim ljudima, dakle upravo suprotno od tipčnog hrvatskog blefera.

47 replies »

  1. Hvala na osvrtu na adpl. Imam nesto te dionice i zanima me sljedece:
    – kakv je odnos izmedju prvog i drugog dionicara? Izmedju GRUPA AEROKOSMICHESKOE OBORUDOVANIE (30%) i PREVENT GLOBAL D.D. (25,76%)? Jesu li oni na neki nacin povezani (djeluju zajednicki)?
    Hvala.

  2. Zadnji pasus mi se čini nekako najvažniji. Odgovorno i profesionalno rukovodstvo je jedini garant budućeg dobrog poslovanja.
    Brojke su tu samo final touch…

    • Garant uspješnog poslovanja u tržišnom gospodarstvu ne postoji ;). Firme s kvalitetnim menadžmentom propadaju svaki dan.

      Zahvaljujem g. Bakiću na analizi ADPL. Stvarno se čini da je to perspektivna firma čija dionica će rasti.

    • Ne znam je li ovo mjesto za raspravu ovog tipa (možda i pridjelog g. Bakiću na napiše nešto više na tu temu), ali navedite barem jednu tvrtku u HRV koja je imala odličan management i otišla u stečaj… Ne znam, trenutno sve tvrtke na ZSE koje su u stečaju ili predstečajnoj fazi imaju management upitnih i stručnih, etičkih i moralnih kvaliteta.
      Osobno stavljam naglasak na etiku i moral

  3. Poštovani,
    odlično da ste se osvrnuli na adpl, i nadam se da ćete ubuduće nastaviti s Vašim viđenjima i pojedinih drugih tvrtki s našeg tržišta. Vjerujem da većinu čitatelja ovog bloga Vaše mišljenje o pojedinim tvrtkama, njihovom stanju, valuaciji i outlooku itekako zanima. Vjerujem da bi kvalitetan osvrt na neke od perjanica domaćeg tržišta kapitala barem malo pridonio raščišćavanju guste magle na našem TK.
    Ne bih se složio kako “ovo nije mjesto za pravu analizu (spreadsheetovi, valuacije itd.)”. Iznošenje nekakve procjene vrijednosti i pretpostavki za valuaciju bila bi, također, i dobra osnova za raspravu čitatelja.
    Pitanjce za kraj:
    koje su Vaše procjene rasta prodaje po pojedinim tržištima (naravno, u “core” businessu); kakva je Vaša procjena tržišne pozicije i kretanja profitne marže u budućem razdoblju; i, na kraju, kolika je procjena marže sigurnosti za firmu.
    Još jedan disclaimer: komentator posjeduje simbolični udio u predmetu rasprave, i drži kako je navedena i po trenutnim cijenama vrlo povoljna kupnja (naravno, u odnosu na ostale)…

    • Poštovani, smatram da će se izraziti rast dogoditi u Rusiji. Također, ako FIAT-ove operacjie u Srbiji budu značajne i AD Plastik ih bude ondje pratio, to je joše jedan velik iskorak. Profitna marža može i dalje rasti, iako je teško govoriti o brojkama, zato jer se ‘ne zna’ što to znači u ovom slučaju. Recimo, s korigiranim EBITDA kako sam iznio (od oko 30 mil. kuna u Q1) je EBITDA marža već oko 16%, ali stvarni EBITDA nije toliki jer u ‘prihodima’ nemate operacije iz Rumunjske i Luge, nego samo srazmjerni udjel u dobiti. Zato ću se referirati na EBITDA u apsolutnom iznosu, za koji mislim da da može biti 200 mil. kn. već u 2 godine.

      Što se tiče marže sigurnosti, ne bih znao, ali misilm da su prilično fleksibilni.

  4. Jeste li vidjeli pametnjakoviće iz hsls-a?traže porez na plaće preko 25 tis kn od 50%?žalosno i smiješno jer ovo kao da su predlagali štern i kosor koji ionako nemaju plaće,oni imaju bogatstvo.pa kada su već takvi frajeri neka predlože socijalnu pravdu kao bogati njemci,neka oni plate 5% na svoje bogatstvo…,koja demagogija?potpuno se slažem sa poslodavcima koji su u priopćenju rekli da je 25tis kn sve samo ne bogatstvo.ništa ovo nebi bilo čudno da isti taj kosor danas ne spominje sebe kao bogataša kojega treba oporezovati već mu je jako važno da 50% oporezuje sve preko 25tis kuna.iako je uopće porez na bogate čista manipulacija i populizam jer još nitko nije izračunao koji su efekti tog poreza.sramota da se na našoj političkoj sceni pojavljuju ovakvi k…..i i manipulatori koji predlažu mjere po svom “vlastitom odjelu…”,tako prozirno i populistički manipuliraju ljudima…,nitko u ovoj zemlji nije spreman reći “prvo meni najviše pa onda svima”,to su jadnici,beskičmenjaci ,interesne skupine i izazvali su potpuno opravdanu,argumentiranu i ciljano usmjerenu reakciju poslodavaca..

    • Poštovani, hvala na doprinosu kao i inače. Međutim, ovdje se ne slažem (ne moramo se uvijek slagati), a to o temi sam mislio napisati poseban post.

  5. Zanimljiv post vezan za ADPL, uz komentar da je to jedna od rijetkih dionica iz vašeg portfelja koja mi se sviđa. Kompanija radi uz vrhunsku tehnologiju (osobno sam se uvjerio) i stvarno su čudo za ovo naše okruženje. Jedina strepnja kratkoročno je pogođeno automobilsko tržište, no i taj ciklus će nekad završiti. Unatoč krizi izuzetno se dobro drže. Vezano za Antunov komentar, ja bi se složio, jer se očigledno radi o mjeri koja neće postići osobiti učinak osim stvaranja dojma, ali samo stvaranja dojma da i bogati podnose teret krize. I to sa čak 50%. Klasični bull shit kao i niz drugih “mjera”,uz prognozu da se vlada neće održati do kraja mandata.

      • Poštovanje g. Bakić,
        Malo čudno pitanje obzirom da ste mnogima (namjerno) otkrili svoje karte, a osim toga vjerojatno nebi isticali adute firmi koje nemate. Poglavito mislim tu na jednu PTKM koja je po meni velika špekulacija obzirom na njihovo poslovanje, iako se radi o moguće, na srednji rok, perspektivnoj proizvodnoj grani.
        Ne znam treba li navodit još DKVS, BLKL, LPLH, BDMR i druge igre na sreću, u koje se ja osobno nikad nebi upustio, a pogotovo ne u ova vremena. Ne vidim tu ništa osim čiste špekulacije u koju ste ušli nedavno i sa Validusom, kojeg i osobno nešto imam, a kojeg s obzirom na količinu informacija sada nebi ni prodavao ni kupovao. Naravno ima tu po mom skromnom sudu i dobrih izbora, ali mi se vaš portfelj zbog fundamentalne upitnosti većine tvrtki pretežno ne sviđa. No svatko ima svoj pristup, pa ako se vaša formula do sada pokazala uspješnom i da će tako ostati, thumbs up.

      • @gagant

        G. Bakić očito govori o tome da ima mnogo dionica u kojima nije među top 10, a kako je spomenuo samo neke, vjerojatno da mnoge od njih ne znamo pa ne možemo puno govoriti o portfelju kao cjelini kada vidimo samo dio a za koji uopče ne znamo da li je više od pola portfelja ili ne…

        Kada tako stvari stoje očito je da se radi o portfelju sa jako puno pozicija a sudeći i prema pozicijama koje su poznate (top10 i spomenute na ovom blogu) i opisu strategije u nekim postovima ovog bloga, očito da se radi više-manje o varijanti klasične filozofije B. Grahama.
        A taj princip se pokazao kao vrlo uspješan! I za naše uvjete (“ne postojanje puno izvrsnih poduzeća”) možda i vrlo mudra odluka. Možda bolje u ovim uvjetima kupovati i osrednje firme po super cijeni nego li ona naša “izvrsne firme po prihvatljivoj cijeni” – naime ako izvrsnih nema… ili se prevarimo oko toga… ovaj prvi pristup se može učiniti pametnim i pragmatičnim izborom.

        Mi koji gledamo stvari tako “malo izbirljivije” (dakle malo udaljeno od klasične Graham filozofije, u smijeru filozofije suvremenih “value investitora fokusiranog tipa”) jasno da se ne možemo pronaći u velikom broju ovih dionica, ali mi je drago kada se poklopimo u nekima jer za njih mislim da će biti svijetle točke portfelja g. Bakića, a cijenim ga i želim mu uspjeh – pa što više “tih dobrih” dionica vidim to bolje! 😀 (no shvaćaš da to nije potrebno da “mi” vidimo? 😉 Princip ovakvog ulaganja se pokazuje uspješnim i logika iza toga je na mjestu, pa nema razloga da njegov portfelj na kraju završi loše… bez obzira kako se nama sa ovim drugim pristupom sviđale ili ne njegove pozicije)

        Npr. g. Bakić je negdje napisao da ima značajno KOEI, i nešto JDGT a koje su među mojim omiljenim (odmah iza KODT, ADRS, LURA, BCIN), a vidimo da ima nešto i ZVCV, te značjano PTKM (o kojoj imam bolje mišljenje od tebe :D) … koje su među mojim “rizičnijimm”.

        Istina da su zadnje dvije “rizične” (zato su i u mom malom portfelju vrlo skromno zastupljene) ali cijena koja je za njih plaćena – daleko nadmašuje taj rizik pa njemu obzirom na očito veliki stupanj diverzifkacije to na kraju ispada super. Ako su mu i ostale poznate i nepozante pozicije o kojima ja ne znam dovoljno sličnog “omjera potencijala i rizika” (sudeći prema priči o ADPL… izgleda je upravo tako!), tada je to uz spomenutu diverzifikaciju jako zanimljiv portfelj. Štoviše zadnje 2 su puno primjerenije takvom portfelju nego mojem slabo diverzificiranom, bez obzira na mali udio, bez obzira na cijenu kojoj nisam mogao odoljeti.

        To je ono ovdje zanimljivo: kako različiti pristupi mogu dovesti do istih pozicija.
        Slično kao što je zanimljivo i to da isti pristup često dovede do različitih pozicija 😀

        Eto kada bih još čuo od g. Bakića da slučajno ima pored KOEI i JDGT i ove moje druge miljenice (KODT, ADRS, LURA, BCIN) te možda da je imao/ima moje miljenice koje nisam nikad uspio kupiti (ZAPI, LEDO) obzirom da nisam uspio uloviti po cijeni koju sam htio… ili možda TUHO koja mi je zanimljiva po ovime/nedavnim cijenama ali je nemam… tada bih imao stvarno super mišljenje o njegovom portfelju. Jer premda je on očito diverzificirani “grahamovski” portfelj, bilo bi mi drago da vidim u njemu dovoljno onih za koje i konkretno mislim da će u tom portfelju odraditi onu pozitivnu ulogu (a onda one ostale tko šiša, za portfelj nevažno).

        Za mene je upravo jedna od naj zanimljivosti “tržišta kapitala” to što različiti ljudi sa različitim filozofijama… svatko na svoj način – postiže neke uspjehe! Uglavnom je bitno samo dosljedno provođenje neke ozbiljne/smislene strategije/filozofije.

      • @gagant

        Poštovani, zahvaljujem na doprinosu.

        Ipak, mislim da griješite u pristupu i procjeni rizika, ali i podacima. Evo ukratko kako:

        1. Kao što sam naveo prije, ne možete znati ničije pozicije tako da gledate promjene u ‘top 10’, vjerojatno izvor kojim se koristite, kako zbog ulaganja ispod top 10, tako i skrbničkih računa. Također, i da ste moj prijatelj, ne biste znali sve moje značajnije pozicije. Recimo, nikad nisam isticao da sam imao značajnu poziciju u ERNT, koju sam nedavno eleminirao. (samo za primjer).

        2. Vaš izraz ‘igre na sreću’ vjerujem da nije namjerno htio biti uvredljiv, iako je tako ispao. Po mom sudu igre na sreću su (uglavnom svi) građevinari, (uglavnom svi) brodari, HT i mnogi drugi. Kako? Jednom sam napisao kojim se načelima služim pri ulaganjima. Pri tome moram napomenuti da sam možda naivan (zasigurno jesam prenaivan s obzirom na okolnost na hrvatskom tržištu), oslanjajući se na javno dostupne podatke. Pa sam tako, s obzirom da sam se u tom trenutku jako izložio dionicama pokupovao dosta paketa i nelikvidnijih dionica koji su razni iskrcavali, ali uzimajuci u obzir ravnomjeran balans (štoviše, čak i uz analizu osjetiljivosti) raznih fundamentalnih pokazatelja (uključivo i elememente bilance, kao što je zaduženost i likvidnost). Naravno da će među takvim dionicama, a s obzirom na snagu globalne krize koja se naročito materijalizirala u Hrvatskoj (lažu svi koji su ‘znali’ da će tržišt puknuti u ovim razmjerima, iako ima onih koji su ‘pogodili’ kao i sat koji stoji), su neke od njih prošle loše. No, konkretno kod DKVS koju spominjete radi se o sistemskom riziku, riziku društva u kojem živimo koje dozvoljava da se događaju lažne bilance i krađa iz silosa. No, ništa manje se ne radi o takvom tipu rizika i kod npr. ‘blue chip’ IGH gdje vam predsjednik uprave mrtav-hladan daje izjave kakve je davao (‘dobili posao u Crnoj Gori’ i slično) ili Ht u vezi infrastrukture.

        Znači ovdje radite dvije greške:
        – rizik ocjenjujete a posteriori
        – rizik ocjenjujete selektivno, ne uzimajući u obzir portfelj.

        Kod ostalih koje ste naveli ste većinom pogriješili, najbolji primjer je BLKL. Kao što možete vidjeti na burzi (s obzirom na veličinu moga paketa), paket je kupljen 15.9.2008, po 90 kuna, kad je CROBEX bio 3255. U međuvremenu je Crobex pao 38%, a ja sam dio prodao po 150, odbio ponudu po 90, i siguran sam da ću dobiti 200, prije ili kasnije. Pri tome se ovdje također materijalizirao grozan sistemski rizik, ako ste možda pratili, znate o čemu se radi (ali i drugi primjer: koliki se sistemski rizik materijalizira u nesigurnosti oko infrastrukte koju koristi i razvija HT?). Znači, ovdje je lako razumjeti da se nije radilo o rizičnom ulaganju a priori (s obzirom na fundamente); štovište, ulaganje je toliko nerizično da je čak i nakon što se materijalizirala jedna izrazito loša i malo vjerojatna varijanta, bilo 63% bolje od Crobexa.

        Pa kad smo već kod dionica koje spominjete. Ovo o čemu sam pisao su male pozicije. Ali recimo LPLH mi je nešto veća pozicija. Ne znam jeste li proučili izvješća kad možete tvrditi da je ovo naročito rizična pozicija? Ja sam uvjeren da u ovom trenutko to nije naročito rizična pozicija, a pogotovo ne u trenutku kupnje – mislim da mi je ulazna cijena kroz cijelu akumulaciju niža od trenutne cijene (a počela je akumulacija u doba priličnih cijena) (usporedite to s nekim drugim plovidbama, građevinarima i crobexom). Slično vjerujem da odokativno govorite i za BDMR – proučite izvješća! Uvjeren sam da ćete, ako proučite izvješča, početi kupovati spomenute dionice.

        3. Ovime sam valjda pokrio sve dionice koje spominjete. Ali poanta ovog odgovora nije u tome da se nadmećemo tko je bolje prošao, nego možda malo edukacijski što se tiče rizika i odnosa prema riziku u smislu portfelja i a priori / a posteriori. Primjerice, neki ljudi kad vide ‘rizičnu’ (a to najčešće ne znaju kvantificirati … sjećam se da je većina ljudi koje sam savjetovao da kupe ERNT po 180 kuna i Dom holding po 11 kuna odgovarala da su ‘naprosto prerizična ulaganja’ ne uzimajući u obzir cijenu (da li je ERNT u to doba bio prerizičan s obzirom na cijenu od 1,8, 18, 180, 1800 kuna, to nisu razumjeli), a pogotovo unutar portfelja.

        4. Primjerice, za ilustraciju, uvjeren sam da je portfelj sastavljen u ovom trenutku od ‘rizičnih’ dionica LPLH, BDMR, SAPN, BLKL, pa čak i neke za koji neiki kažu da ih ne bi ‘štapom dirali’ kao što su FMPS, OPTE (hvala na pitanju, imam poziciju u FMPS, a u OPTE sam eliminirao uz profit od nekih 20-30%) znatno (znatno!) manje rizičan od npr. T-HT (što ne znači da smatram da je 0 vjerojojatnost da će DT dati ponudu na 400 kuna ili više, smatram ju realnom, ali malo vjerojatnom varijantom u skorije vrijeme). Primjerice, ako ste razumjeli moj gornji post o ADPL, vjerojatno ćete se složiti da je ona sama daleko manje rizična dionica (uz daleeeeko veći potencijal) od HT. Ili jednako dobar primjer: ako znate čitati financijska izvješća (pogotovo konsolidirane bilance), možete li reći da je KORF rizično ulaganje (pogotovo u sklopu diperziranog portfelja i JASNO (uglavnom većini ulagača nejasno) s obzirom na CIJENU … a vidite jedan novinar me nedavno zvao da komentiram ‘velike gubitke’ u RDiG Dom holdinga, uoće ne razumjevajući konsolidaciju – u ovom slučaju RIVP – uz istovremen stav da je RIVP ‘OK’). Iako se tipični hrvatski ulagač ne bi složio s ovo ilustracijom pomoću HT (poznata paradigma ‘poznatosti’). (Disclaimer: ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju ovih dionica, nego samo ilustracija koncepta disperzije rizika pri čemu se ne disperzira prinos; autor ima sve nabrojane dionice u ovom paragrafu osim T-HT i OPTE).

        Evo, malo sam se raspisao, kako bih otklonio pogrešne navode iz Vašeg posta, i istovremeno ilustrirao neke fundamentalne stvari bitne za ovu temu.

        Pri tome moram napomenuti da se ne bih htio raspravljati na ovom mjestu oko izvedbe portfelja, pogotovo ne s anonimnim korisnicima (postoje razni forumi za takve stvari) … ovaj sam post pustio iz pristojnosti i dobrih običaja, ali ga možda zajedno s odgovorom kasnije obrišem, ta također molim čitaoce da ne ulazimo u ovakve rasprave. Pri čemu Vas, kao autora prethodnog posta molim da razumijete da nemam ništa protiv Vašeg posta, štoviše, zahvaljujem se na doprinosu, ali naprosto imam stav kako sam objasnio.

      • @Lynx:

        LURA imam vrlo malo, nije mi se uspio izvrštii nalog kad sam svojevremeno kupovao.

        KODT sam imao davno (2003.-2007.), a u zadnje vrjieme sam se fokusirao na KOEI (učinio mi se veći potencijal za rast).

        BCIN nisam nikad ni razmatrao, a ADRS ne mogu komentirati.

      • @nbakic

        Zahvaljujem na odgovoru, i bez ulaženja u daljnje rasprave na ovu temu, samo da kažem da željno očekujem i vaš najavljeni post o i ovdje spomenutoj KOEI! 😉

        Skoro sam (opet, kao inače često) pretjerao pa i sam u nastavku ovoga posta nadugačko i naširoko napisao o KOEI (i HEP-u vezano za to, i tko zna čemu sve ne…) no to ipak nije tema ovog posta pa niti komentara ne bi trebala biti 😀

        O KOEI u nekom Vašem budućem postu (i komentarima), koji mislim da puno čitatelja željno iščekuje!

  6. Naravno da se ne moramo slagati u svemu,ali ne znam što je ovdje sporno?Čitav problem se sastoji u tome što čovjek kao kosor pokušava na jeftin i prizeman način izmanipulirati javnost sa pravednošću umjesto da je izašao vani sa izračunom bruto plaće i objašnjenjem koliko taj naš neto na ruke košta hrvatskog poslodavca…,ako mislite na zastupnika i neka njihova mirovinska prava,onda je to prava tema za otvaranje pitanja socijalne pravde i osjetljivosti…,druga stvar kosor je zadnja osoba koja to može predlagati jer ova porezna reforma njega ne dira kao ni mene.kao da ja sada kažem da treba oporezivati dobit od prodaje nekretnina a ne spomenem kapitalnu dobit od prodaje dionica jer ja trgujem na burzi.mislio sam da je čovjek pametniji…,a taj njegov izgovor o pravednosti je folklor,pravi argument je predočiti javnosti što je to bruto a što neto na ruke i koliko obrazovan,izvrstan čovjek kojega svaki ozbiljan poslodavac treba košta tog poslodavca.to je prava tema a ne razina milanke opačić i populizam koji je upropastio ovu zemlju…

  7. Prava tema je predočiti javnosti koliku plaću ima rumunj,bugar,mađar,čeh,litvanac,austrijanac,talijan i kolika je tamo razlika od radnika do izvrsnog menađera ili inženjera i koliki im je bdp po stanovniku.Prava tema je reći da u tenisu top 100 mogu od toga živjeti do kraja života a da ostali uza sav trud i talent to ne mogu…samo prava slika nam može pomoći,ovo što mi radimo je falsifikat…,mi smo pogriješili vrijeme i društvo…,friščić bi bio puno korektnji da kaže da u podravci želi socijalizam nego da radi ovo što danas radi…,pa taj ne može izgubiti izbore nikako…,obama je u americi sasuo amerikancima istinu i rekao da ih nije država tjerala da uzimaju kredite i peglaju kartice do beskonačnosti,naravno u sljedećoj rečenici nije poricao odgovornost države…,a kosor nije imao pametnjeg posla i ideju nego da bez čvrstog dogovora sa vladom izlazi sa potpuno marginalnim i beznačajnim stvarima.zar je to sve što on može ponuditi?zar je to poticaj za izvrsne da se vrate ili ostanu u hrvatskoj?ionako je ova glupa demokracija postala diktatura prosječnih…

    • rasprava koju vodite nije tema (AD Plastik) ali moram odgovoriti: ‘vladavina prosječnih’ je za sada najbolje rješenje koje se iznjedrilo kroz povijest, jer ‘vladavina izvrsnih’ na kraju završi, kao npr. u trećem rajhu, sa Zakonom o čistoći rase

      vrlo opasno i tendeciozno, tko bi odredio kriterije tih izvrsnika?

      • ovo je vrlo ružno i nekorektno što si napisao, zed! “vladavina izvrsnih” ne podrazumijeva ni rasu ni koncentracione logore. ako se mogu vući paralele između “vladavine izvrsnih” i nacista onda se to jednako može raditi i sa “vladavinom prosječnih” i postaviti ista pitanja koja si ti postavio!

  8. Moj dobri Zed,ova tema je jako važna i za Ad Plastik,ali ima vremena naučiti ćemo i to,ne moramo sve tako brzo shvatiti.Što se tiče demokracije u hrvata ja čvrsto stojim na tim stajalištima,a što se tiče trećeg rajha koliko ja znam hitleru baš nije dobro išlo u školici ali se ne može reći da i to nije bila svojevrsna demokracija njemačkog naroda.zar milošević nije produkt demokracije?zar tito nebi dobio izbore 45g u jugi?jedino što sam naučio iz povijesti je to da je besmisleno zaklinjanje u bilo kakav oblik društvenog uređenja,pa taman se ona i zvala demokracija.Jer da je takva demokracija bila za vrijeme galilea svijet bi još bio šahovska ploča,a globus nogometna lopta…,smisao cijele moje priče i kritike je da se osposobimo kroz obrazovanje da biramo kvalificirane i izvrsne…,što će vam demokracija koja treba odrediti tko je najbolji nuklearni fizičar u hrvatskoj kada ih 90% ni ne zna što je nuklearna fizika.zato sam siguran da smo vrlo kvalificirani da znamo tko je najbolji nogometaš i trener u povijesti hrvata.U taj odabir uopće ne sumnjan i siguran sam da bi iza odluke stala kvalificirana većina.tu smo jako dobri…

  9. Poštovani,
    sažeto i jasno ste dali uvid u stanje tvrtke ADPL-r-a i svaka čast na trudu te hvala autoru na osvrtu iz vaše perspektive. Samo dio vašeg izlaganja ću komentirati.
    Dotaknut ću se tečaja tj.uočili ste da je rubalj bio u Q1 za oko 4-5% viši nego prošle godine, pošto ne pratim stanje tečaja da li je izvjesan rast rublja i u Q2, jer znam da je euro odnosno kuna oslabila u odnosu na franak i dolar u Q2?!
    Dakle, hoću reći da bi rubalj mogao rasti i ubuduće te bi mogla biti značajna pozitivna tečajna razlika. Izvoznicima bi odgovaralo slabljenje kune u odnosu na euro ali ovdje je vidiljivo fiksan tečaj euro/kn sa malim odstupanjima uz rast dolara, franka pa i rublja koji je ovdje bitan u odnosu na euro/kn.
    Istaknuo bih zbog tečaja da i imovina u Rusiji vrijedi više, premda tečaj rubalj/euro trenutno jest takav i nema indicija da će ostati na ovim razinama ili da će rasti, znam da je rubalj u nekim kvartalima tijekom 2008. ili 2009.znatno izgubio na vrijednosti u odnosu na euro.

    Bilo bi zanimljivo od autora vidjeti usporedbu kretanja tečaja euro/rubalj kroz posljednji period od 3-5 godina.

  10. g.Bakić,

    zašto ulazite u rasprave kad ste što kupili i kada ste što prodali? Mislim da imate logičan portfelj za ulagača sa relativno puno kapitala, također mi se čini da imate i logično posloženu izloženost (share) po tickeru u odnosu na rizik i potencijalnu nagradu na neki rok s obzirom na trenutnu cijenu. Ono što bi mene zanimalo (ako nije preosobno) da li vam je sav kapital u košarici vrijednosnih papira (dionice) ili ima još kapitala u ostalim “agregatnim stanjima” poput nekretnina, cash fondova, dužničkim papirima,commodityima (zlato) i sl. Pitam zato jer me zanima jeste li generalno high risk ulagač ( izloženi samo i isključivo dionicama) ili ste možda konzervativniji ulagač.

    g.Lynx,

    Bakićev portfelj nije klasičan Grahamovski iz razloga što naprosto nema dovoljno mogućnosti na ZSE da takav bude. Primjeice, prema mojim istraživanjima (nisam još doduše završio, ali nisam ni daleko) svega 3 dionice trenutno prolaze Grahamov rigorozni kriterij od SP<= 0,66 x NCAVPS. To su za sada HRDR (ali ne možete ništa kupiti), CHAG (mogli ste dosta kupiti ako ste bili spretni) i FRNK (može se kupiti). No, da bi portfelj barem dijelom replicirao Grahamovu košaricu dionica, takvih bi dionica trebalo biti puno veći izbor. Što nije.

    • @ CortexThrill Jednim dijelom ste u pravu da ne bih trebao ulaziti u rasprave, ali sam rastegnut između potrebe da ipak pustim skori svaki komentar (iako je ovo privatni blog, a ne forum) i navođenja pogrešnih ‘činjenica’ u tim komentarima, ponekad i provokacija. Pa da ne ispadne da je tako kako neki komentatori navode.

      Što se tiče portfelja, zahvaljujem na kvalitetnom pitanju. Znači:

      1. Postoji značajan element koji nije samo u domeni finacnijskih instrumenata, naime da imam i neke tvrtke, kod kojih se nadam kapitalizaciji, znači jedan u (najčvršćem) smislu ‘private equity’ dio koji, dakle, aktivno kontroliram, i koji doprinosi razini apsolutne sigurnosti.

      2. Što se tiče financijskih instrumenata, kako ste mogli vidjeti, smatram da je hrvtsko tržište vrlo neefikasno, te da nudi kvalitetan omjer prinosa i rizočnosti, pa je velik dio uložen u hrvatske dionice, među kojima opet ima dionica koje smatram vrlo sigurnima (npr. ADPL) i onih koje gledam više portfeljno. Pri tome treba imati na umu ne samo dionice koje imam, nego i ‘market timing’, koji je moguć na ovako neefikasnom tržištu, u širim fazama (pogledajte moj prvi napis na ovom blogu).

      3. Značajan dio ‘portfelja’ je u gotovini i ekvivalentima jer ne želim ugroziti sigurnost svoje obitelji. Pogotovo zato jer se nadam veliki povratima u 2., to ne optimiziram ovdje za pokoji postotak (ulaganjem npr. u obveznice).

      4. Financijsku polugu (margin) praktički ne koristim, jer sam zadovoljan omjerom rizika i prinosa u 2. (možemo reći da se ponašam kao ulagač, a ne kao špekulant koji trči za maksimalnim profitom, mislim da imam dovoljno i ne žudim za umnogostručavanjem).

      Znači, iako je dio pod 2. dosta rizičan, smatram da u kontekstu cijelog portfelja nije pretjerano. A kombinacija 2. i 3., s obzirom na kontekst 1., je u biti dosta bliska, na jeadn karikiran (diskretiziran) način onome što bi bio neki optimalan portfelj u smislu MPT. Možemo reći da i ovdje vrijedi Paretovo pravilo: s 20% ‘optimiziranja’ postižete 80% optimuma. Također, moram reći da sam čitao jedan intervju s Markowitzem (‘otac’ MPT), koji je izjavio da je njegov portfelj ‘50% dionice i 50% obveznice’ … dosta jednostavno i nakon dugačkog puta zaključak koji bi imao i netko tko postupa potpuno intuitivno (ili neobrazovano), iako je ova njegova podjela vrlo ‘educirana’. Također, moram napomenuti da jako volim tržišta kapitala, a pogotovo dionice!

    • @ CortexThrill

      Nisam govorio o toj strategiji traženje <= 2/3 NCAVPS (što je i u njegovo vrijeme bilo nešto "ekstremno"), nego o široj (uobičajenoj) definiciji Grahamovog pristupa (koji uzima više kvantitativnih faktora, ali malo labavijih, ne sad nužno tražiti nemoguće :D) Dakle to se odnosilo (bez ulaženja u detalje što su kriteriji) na pristup "kupiti ono što izgleda jako jeftino, i dobro diverzificirati "

      A to što na ZSE pronalaziš čak i to što se smatra u suvremenom svijetu gotovo nemoguće za naći (<= 2/3 NCAVPS) zbilja slikovito govori o tome na kakvim su razinama cijene na ZSE!

      A kad si spomenuo "nekretnine, commodities…" sjetio sam se odmah jedne svoje dionice (otkrij sam koja je to! :D) koja ima praktički sve što nabrajaš 🙂

      Ne samo da je na cca. 2/3 NCAVPS sada (samo malo iznad toga), nego još ima i u bilanci (dugotrajna imovina) nekretnina tj. zemljišta u vrijednosti 2xmcap, a na neki način je sama firma "nešto poput" commodities ETF-a, i to jedne vrlo zanimljive agriculture commodity (koja je trenutno cca. duplo skuplja u Kini nego u USA, fali im, i sad idu prvi puta u 15 godina uvoziti iz USA…, što možda nešto govori o kratkoročnim kretanjima cijena koja su pred nama…) a sama firma se ne kupuje niti zbog tih nekretnina u vrijednosti 2xmcap, niti zbog ovih trenutnih commodity špekulacija a koje direktno utječu na cijenu njihovog proizvoda, nego zato što ima zanimljiv biznis koji se planira trajno razvijati, "baziran na znanju" (R&D im je zapravo core biznis, a proizvodnja u suradnji sa kooperantima, prodaja i marketing koje su razvili, su tu da svoj R&D kontrolirano unovče), u kojemu su svjetski konkurentni (i imaju veliko, nigdje u bilanci evidentirano, intelektualno blago, know-how, registrirane proizvode u 15-ak tržišta svijeta već…) i pripremaju izvoznu ofenzivu… uključujući i mnoga daleka ne-eurska tržišta (Turska – gdje imaju svoju i proizvodnju od nedavno, te Ukrajina, Rusija, Iran…) što im je slučajno također i kratkročno opet dobro posloženih karata (obzirom na kn-EUR slabljenje koje doprinosi prodornosti na ta daleka tržišta).

      A nije na odmet spomenuti i to da firma premda ima većinskog vlasnika, čovjek je čini se skroz ok!, s poštovanjem se odnosi prema manjinskim dioničarima, od kojih su mnogi zapravo zaspolenici… koje doduše i možda malo previše nagrađuje dionicama (stalno firma otkupljuje dioncie, i umjesto da ih poništi što bih ja volio, on ih podijeli kolegama zaposlenicima… no i to je ok ako ih tako motivira – jer ovakvog "research intensive" biznisa zaposlenici su glavna snaga, moraju biti motivirani!)

      Dakle kada se i takve stvari (a ne samo neke "upitne"…) mogu naći na cca. tih tvojih 2/3 NCAVPS… očito smo jako neobično tržište TK.

      • Poštovani,
        g.Bakić, mislim da ovo što iznosite u javnost i ovaj blog je “pun pogodak” i značajan psihološki faktor u zadnje 2 godine jer jasno i kratko iznosite činjenice sa dozom optimizma u vezi tvrtki tj.portfelja dionica. Naravno, moram utvrditi da 90% negativnih vijesti dolazi sa svih strana(medija) a vi uvijek na svoj jedinstven način izvučete pozitivne kontekste tih vijesti.
        Smatram da ipak imate značajne i “vrlo sigurne” pozicije poput AD Plastika koji po mom skromnom mišljenju “sigurna investicija” sa mogućim višestrukim povratom na ulog.
        @ CortexThrill
        drago mi je što ste spomenuli Grahamov rigorozni kriterij od SP<= 0,66 x NCAVPS. Već sam prije napomenuo da značajnu poziciju u mom portfelju ima spomenuta Chromos agro/CHAG/ te da je praktički na 1/3 NCAVPS a bila je i nedavno "jeftinija" a uz to dividendna dionica sa puno pozitivnih value karakteristika.
        g.Lynx,
        vaš BC Institut/BCIN/ uistinu zadovoljava dosta kriterija kao i CHAG, premda moram napisati da je CHAG i prodao dotičnom većinskom vlasniku dionice BC INstituta tj.prije je bila pod okriljem chromos agra. Sve ste dobro izložili i pojasnili situaciju oko BCIN-a, nemam što kritički napisati osim što je nelikvidna dionica kao i većina drugih/npr.Chag/ "jeftinih" na tržištu kapitala te smo jako neobični.

  11. Poštovani gosp. Bakić,

    Sviđa mi se kako pišete, i komentirate stanje dionica u lijepoj našoj. Mislim i sam da neke dionice imaju potencijala rasti.
    Pokušao sam pronaći e-mail da Vas pohvalim. Kako ga nigdje nisam pronašao ovim putem šaljem pozdrav i jedan veliki plus za daljnje tekstove!

    Lijep pozdrav!
    Antun Kovačević

  12. Postovani g. bakic,
    dosta redovito pratim razmisljanja koja se iznose na vasem blogu, ali ne komentiram jer je problematika koja se tu obrađuje poprilicno kompleksna pa ne zelim ‘doprinositi’ ispodprosjecno kvalitetnim opservacijama. Zelio sam upitati kojom metodom ili metodama kvantificirate sistemski rizik u formiranju disperziranog rizicnog portfelja (ili se naprosto radi o pretpostavci da je priblizno jednak riziku zemlje?) i koju biste literaturu s tom temom preporucili?
    Drugo pitanje je vezano za razmjerno veliku vasu izlozenost u dionici ADPL koju sam danas opazio na Mojedionice. Naime neko vrijeme nisam pratio stanje trzista detaljno. Ova dionica/firma ne izgleda mi kao ‘stara guma’ vec prije kao nova guma spremna za voznju 🙂 Radi li se o napustanju prethodne strategije investiranja koja mi se bila vrlo svidjela zbog svoje jasnoce?

    U nadi da nisam postavio suvise indiskretna ili bezvezna pitanja, srdacno vas pozdravljam i zelim puno uspjeha u tek zapocetoj godini, T.

    • Poštovani, hvala na ovim pitanjima.

      1. Učinke disperzije ne računam (numerički). Kad biste to išli raditi (u smislu MPT), mogli biste računati po prilično jednostavnim formulama pomoću kojih se izračunava ‘rizičnost’ portfelja, uzimajući u obzir vremenske serije cijena ili krenuti od koeficijenata korelacije ako ih je netko već izračunao. Ali to bi bilo besmisleno iz barem 2 razloga: relevantnost samih tih izračuna (npr. kao što se zna što je ‘beta’ i zna se da ona postoji kao teorijski koncept, ali ju nitko ne može izračunati na relevantan način .- tj. računica postoji, ali nije relevantna), te velika neefikasnost hrvatskog tržišta.

      Razumije se ipak da je prilično pouzdano da disperzijom u 5-10, ili 7-8 dionica (ovisno o tržištu) postižete skoro sve efekte diverzifikacije (jasno ako nise birali dionice iz iste branše).

      2. Moja pozicjia u ADPL je i veća nego ste vidjeli pod mojim imenom u ‘Top 10’. To jasno ne mora značiti da sam toj dionici pretjerano izložen (iako jesam overweigth), može naprosto značiti da mi je portfelj velik. Neke moje velike pozicije ne vidite jer su rascjepkane u više računa (što je prvenstveno zato da ljudi koji to vole pratiti iz dana u dan ne mogu vidjeti što točno radim) ili su dionicama koje su tako velike da moja srazmjerno velika pozicjia opet nije u top 10.

  13. ADPL dobila Zlatnu kunu kao najbolja velika tvrtka: http://www.poslovni.hr/hrvatska/ad-plastik-iz-solina-najbolja-velika-hrvatska-tvrtka-232400

    Prije dvije godine i 9 mjeseci je ovo bila prva tvrtka (dionica) o kojoj sam konkretno pisao na ovom blogu, na ovom mjestu (članak gore). Cijena je tada bila 88,99 kn, a pogledajmo neke druge dionice, koje se broje u hrvatske ‘blue chipove’
    – HT 264,71
    – ERNT 1465
    – KNZM 160
    – PODR 310
    – ISTT 380
    – ADRS-p 262
    – ATGR 694,30
    – KOEI 460

    ERNT i HT su isplatili u međuvremenu lijepe dividende, ali ADPL je porastao 35% i isplatio 2 i pol velike dividende (jedna polovica upravo dolazi) i jednu malu dividendu, što bi reinvestirano donijelo vjerojatno još jedno 20% rasta, dakle ukupno vjerojatno preko 60%.

    Jasno je da je ADPL sada vrlo uvjerljivo u ligi ‘hrvatskih blue chipova’ (što god to bilo), a rastom kao ona ima samo KOEI.

    Zanimljivo je koliko je vremena trebalo profesionalnim analitičarima i fond mangerima da ‘prokuljuve’ ovu tvrtku / dionicu (većina ih ju ni sada nema, iz znanih razloga., a kao što znamo, zadnji intenzivni rast KOEI je počeo tako da su ga mirovinci počeli ‘napucavati’ pri kupnji blokova – pitam se što bi bilo da tako ‘napuavaju’ ADPL).

    • Plus tko se nije udubio u zadnji Izvještaj ADPL i usporedio pad dobiti PSA grupe s dobiti ADPL u kontekstu okruženja u kojem ADPL i dalje raste.
      Plus to da u izvještaju stoji da neki pogoni u Rusiji tek ove godine počinju s radom plus projekt Edison!

      Mislim da je dosta argumenata, ne?! 🙂

      Imam dionice ADPL-R-A.

    • Inače, zaboravio sam reći …
      Kao što možda znate, uglavnom sam aktivistički dioničar, što se tiče mojih većih pozicija, kad treba ispravljati neke stvari. Pa vjerojatno znate za moj angažman u tom smislu u KORF, PTKM, DDJH, ali ima i drugih primjera.

      ADPL je jedina od mojih pozicija (i to veća), gdje sam punomoć za skupštiu dao udruzi malih dioničara, tj. de facto upravi društva. To je zaista kompanija kojoj vjerujem.

  14. Pingback: ADPL | Eclectica
  15. Pingback: ADPL | Eclectica

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.