Uncategorized

Prodaja automobila

Prodaja novih automobila u RH pala skoro 60%!

Kao i u mnogim drugim stvarima, o prodaji novih automobila mediji izvještavaju na razini podataka, umjesto informacija (ili ‘znanja’). Tako javno dobijamo podatke o ‘prodaji u odnosu na prethodni mjesec’ ili u najboljem slučaju ‘u odnosu na isti mjesec prošle godine’. Prave informacije, naravno, treba prezentirati kao desezonirani trend.

Prema mojim analizama, prodaja novih automobila je u Hrvatskoj od ‘početka krize’ (v. niže), pala za skoro 60%, uz lagan negativni trend (‘zabijena u zemlju’), za razliku od Europe, gdje je u jezgri Europe (EU 15) pala za nekih 17%:

Image Hosted by ImageShack.us

Ova informacija je naročito važna jer ilustrira više teza:
– kad je kriza već debelo došla u svijet, Hrvati su se pravili da ih se to ne tiče (navikli smo na život na ‘đemdo’), a banke su iz nekog razloga i dalje ‘gurale’ novce u ovaj vid potrošnje (?), tako je kriza kod nas ‘počela’ 7-8 mjeseci kasnije nego u svijetu (iako je lako moguće da je svo do sada bio preludij)
– velik dio krize je uzrokovan životom građanstva iznad odgovarajuće razine produktivnosti, pa je dio našeg rješenje (samokorektivno) u smanjenoj potrošnji građanstva (ne povećanoj, po ponavljanju bez razumijevanja recepata za neke druge zemlje), sadašnji pad desezoniranog trenda od oko 5.000 automobila mjesečno uz pretpostavku prosječne uvozne cijene od 12.000 eura za novi auto, znači mjesečnu ‘uštedu’ od 60 mil. eura, odnosno na godišnjoj razini od oko 720 miliona kuna (podaci pokazuju da se kupnja novih auta ne kompenzira uvozom rabljenih, štoviše; dakle ‘ušteda’ je i veća).

Kategorije:Uncategorized

23 replies »

  1. Izvinjavam se za skretanje sa teme sve što pišeš je zanimljivo za čitat iako se naravno ne slažem sa svime
    kako bi bilo da opet malo pišeš o kretanjima na burzi i pogotovo o onome kako je naš crobex potcijenjen i koliko bi trebao biti itd.
    Nama koji smo unutra bilo bi to milozvučno utješno štivo

    • Ako si dugoročni investitor, najmilozvučnije bi ti moglo biti upravo ovo što se piše u svjetlu činjenica da izgleda kao da ipak, polako, ali ipak naši građani postaju malo racionalniji a što je je osnova budućoj makroekonomskoj stabilnosti zemlje i budućem zdravom rastu gospodarstva – a što bi moglo imati pozitivne efekte na mnoge tvoje pozicije (teško da su ti baš sve dionice takve “da su neutralne na makroekonomiju RH” – jer makar da se radilo i nekome tko svu proizvodnju izvozi, kao vrlo konkurentan proizvođač… ili se bavi turizmom na profitabilan način, što je isto vrsta izvoza tj. pod utjecajem makroekonomija emitivnih tržišta a ne RH, čak i u tom slučaju ti naša situacija može doći glave preko npr. fiskalne politike i koja može domaćim nestabilnostima, i domaćim ludostima, postati nerazumna).

      Zato je ovo što daje naznake da nam građani mogu doći k pameti, znači da nam i gospodarstvo može krenuti (kvaliteta gospodarskog rasta ovisi prije svega o mentalitetu građana dotičnog kraja/država), a to onda dugoročno znači sigurno okruženje za poslovanje tvojih poduzeća i zato to može biti milozvučno, puno više nego ponavljati one stvari koje su očite same po sebi (ili tebi nije očito da dionice koje držiš vrijede više nego li si platio za njih?).

  2. Moze izvor za EU15 -17%. Nekako mi se cini da ne bi bili tako ocajni proizvodaci i vlade da je samo 17%. Mislim ne prodaju oni samo u EU15 aute, ali ipak mi se to cini premalo.
    BTW koliko mislite da je realno da ce doci do velikih problema(tipa bankrot vlade, što vodi do defaultanja na potrošačke kredite, jer naravno ako imas posao u drzavnoj firmi onda nije problem uzeti kredit, (vjerojatno je u kolektivnom ugovoru da moraš 😉 )
    P.S. to sam vas pitao prije da li znate, rekli ste da ne znate(koliko ljudi uzima auto na kredit u HR, a koliko u EU, koliki postotak primanja je kredit i sl.) Pricam ovo jer u slucaju da je postotak takvih ljudi velik na trezistu ce se pojaviti hrpa auti starih 2-3 godine, i to ce naravno smanjivati prodaju novih.

    • i bit će hrpa staro-novih auta (2-3 god.) po super povoljnim cijenama koje će si dobri, pošteni, marljivi ljudi, koji su nešto uštedjeli i treba im auto kojega nemaju lijepo si kupiti po njima prihvatljivoj cijeni. To je nekakva “korektivna uloga tržišta” na ostale dijelove društva.

      Tržište između ostaloga služi za to da bi svojim zakonitostima (ponuda/potražnja) ispravilo ljudske gluposti. Na taj način će oni koji su to zaslužili biti kažnjeni, a neki drugi pak nagrađeni (jer su slično kao ovi prvi kaznu, zavrijedili taj svoj probitak svojim dosadašnjim odgovornim, radišnim, i štedljivim ponašanjem).

      Biti će na našem tržištu jeftinih automobila (jeftinijih nego li je trošak proizvodnje takvog automobila), jeftinih stanova (jeftinijih nego li je trošak izgradnje)… mnogi će zbog toga dakle direktno gubiti (jer su zaslužili da im se to dogodi!) dok će s druge strane drugi direktno od toga profitirati (jer su to zaslužili!)

      Banke će mnoge kredite morati otpisati… istina, zato je dobro da imaju jake bilance, da optimiraju sve svoje poslovanje do maksimuma, pa da bez velikih poteškoća izdrže taj udar koji bi mogao uslijediti.

      Slobodno tržište je stvar koja najbolje funkcionira od svih izuma naše civilizacije.
      Mi često imamo iracionalnu potrebu u njegovo funkcioniranje se petljati… i tada napravimo gluposti (kojih možda nismo na prvi pogled svjesni, čini nam se kao da smo napravili nešto dobro, i kratkoročno to tako izgleda, ali nam se zato u budućnosti višestrukom snagom kao bumerang vrate i obiju o glavu)

      Bankrot naše države – nije opcija!, ali default mnogih kredita… se mora dogoditi (i banke to znaju, i nadam se da se na to dobro pripremaju, da se to prebrodi nekako…), i upravo je to način kao izbjeći totalno rasulo: čim prije defaultiraju oni koji trebaju, to bolje! Odgađanje je uvijek opasno (to je nešto kao napuhavanje već prenapuhanog balona… pa onda kada pukne: pukne razornije nego bi inače!)

    • @ Ivan
      Poštovani, podatak od -17% je s obzirom na trend desezoniranih podataka, na gornjem grafikonu. Treba gledati ne samo desezonirane, nego i trend, zato jer neki mjeseci mogu biti potaknuti prodajnim akcijama ili državnim programima (recimo ‘gotovina za stare aute’). U pravu ste da je bilo velikih padova, čak i na usporednim mjesecima, kao što vidite na ovom grafikonu i preko 25% YoY (mjesec spram istog prošle godine). Izvor podataka je http://www.acea.be/, obrada podataka moja.

      Image Hosted by ImageShack.us

      • Hvala,
        nadalje mogu li pretpostaviti da se slažete da bi “cash for clunkers by Jadranka Kosor” bila jako jako glupa ideja(ako ne gledamo malenu ekolosku dobit od toga)?
        Mislim ne bojim se da ce se to dogoditi, nema u HR proizvodaca koji bi to mogli prisapnuti 🙂 vladi.

      • @ Ivan
        Ako dobro razumijem (a valjda razumijem), ‘gotovina za podrtine’ se koristi da se stimulira domaća proizvodnja auta.

        Ali ako dobro vidim, ima proizvođača i u RH koji će ozbiljno profitirati od toga – vidite ovo o AvtoVAZ: Russia auto giant AvtoVAZ May sales up 60 pct y/y, koji je AD Plastiku ozbiljan klijent (ima tvornicu za njih). Čudno je kako naši novinari takve stvari ne vide (a ja nisam htio objaviti da ne ispadne da drukam za ADPL). Kad smo već kod toga pogledajte i ovu uzbudljivu promjenu tečaja rublje za sve hrvatske izvoznike u Rusiju.

      • kao i promjene tečajeva svih valuta “vezanih za USD” prema kuni (“vezanoj za EUR”)… Dakle hrvatski izvoznici nažalost sa izvozom u EU stoje na istome…, ali zajedno sa cijelom eurozonom (kao da smo u njoj:P) mnogim drugima (ovim dalekima uglavnom…) imaju nešto ugodniji položaj nego do sada… zar ne 😉

      • @Lynx
        Koji će po Vama hrvatski izvoznici stoga naročito profitirati odmah direktno od tečaja (osim KODT, Končar energetski, tj. KOEI 🙂 ), primjerice CMC Sisak …?

      • @ ADPL – sad ne razumijem vaš stav da li bi HR trebala ili ne uvesti sličan program. Po meni bi to bilo jako jako glupo, a dobitak ADPL bi bio jako mali u usporedbi sa tim koliko novca bi se potrošilo na te automobile.
        BTW cash for clunkers je samo po sebi glupa ideja- uništavaju se (u vecini slucajeva) ispravni auti. Ako su totalno zabrinuti za okoliš(ja npr. jesam oko nekih stvari, da ne bi bilo da sam slijep) onda neka to bude trajno i bez uništavanja ispravnih automobila. Ili ako ih vec uništavaju neka maknu samo najgore(zna se koliko goriva i sl troši svaki pojedini model) iz opticaja.

        + + +
        NB @ Ivan: Smatram da ne treba, naravno, jer mi nemamo proizvodnju koja bi od toga značajno profitirala.

      • Pa to baš i ne znam 🙂 Jer osim koristi za moj KODT, za Energetske.. koji puno izvoze na Bliski Istok koji se cijeli veže za USD (čak u zadnje vrijeme AED i prema USD još zapravo oslabio), i time koristi i za cijelu našu Grupu, u Rusiji koristi za vaš ADPL ;), baš i ne znam tko drugi… koliko ja znam nitko naš ne izvozi npr. u Kinu, niti nažalost ni u USA (nešto što nije željezo, koje pretpostavljam da neće profitirati od toga), a niti na Bliski Istok ne znam tko drugi nešto značajnije osim Končara… (TDR nažalost tamo još ništa značajno, a što se tiče Irana – to isto još uvijek valjda ide skroz beznačajno, a i ne znam u kojoj valuti s njima ugovaraju cijene… ako je IRR ili USD super, ali sve imam feelinga da su mogli dogovoriti upravo u EUR, pa onda sad kratkoročno ništa koristi od svega ovoga čak i ako idu neke pošljike prema tamo… )

        Inače moj mali BCIN bi mogao na neki način uživati ovo kretanje TRY u paraleli sa dolarom, u kosnolidaciji turske podružnice, kada bi se konsolidacija napravila… ali to sad tu nije važno, podružnica tamo posluje kao samostalna, bitno je da se širi a kad-tad će se konsolidirati (i za to ovo kratkotrajno kretanje nije od značaja).

        Tako da, svjestan sam ja da nema puno onih koji su sposobni izvoziti na ta daleka tržišta… ali u skladu sa onom mojom “koji su zaslužili, profitirat će!”, veselim se dobrobiti i za ove malobrojne, zaslužne! Svjestan sam da su to potencijalno vrlo kratkotrajni efekti (možda neće EUR/USD uspijevati ostati na ovim/nižim razinama… neko značajnije vrijeme), ali ono “dok ide ide”, lijepo je sve što bar malo ide na ruku… jer toliko je toga što ne ide, pa su ovakvi nenadani “poticaji” uvijek dobrodošli.

        Jer neke od ovih firmi imaju kvalitetan i već vrlo konkurentan proizvod, značajne “dodane vrijednosti”, kojima cijena uvoznih sirovina sa u USD tržišta neće nužno pojesti sav probitak na prihodovnoj strani u stranim valutama tečajem podebljan, a onda… svaka ta kuna, svaka dodatna kuna koja se dotano stvori je zlata vrijedna, bolje da ima ovih ugodnih tečajnih razlika nego onih neugodnih (na koje smo obično naviknuli). Sve su to firme koje te dobiti misle značajnim dijelom reinvestirati u daljni razvoj biznisa… i važno je što god može doprinijeti da bude više profita. Kada se svaka kuna gleda, tada je svaki ovaj i najmanji doprinos važan!

        Eto jedino moj Dukat jadni, u Sloveniji, BIH, Srbiji, Makedoniji, Rumunjskoj, Bugarskoj… baš nigdje mu tečaj ne ide na ruku, ili ravno sa HRK(EUR), ili u neugodnom smjeru kao npr. u Srbiji… a to se tiče mnogih naših poduzeća kojima je Srbija “najveći domet” izvoza!

        P.S

        O CMC-u stvarno ne znam ništa, na koja sve tržišta izvoze… koliko vidim pola prodaju matičnoj kompaniji, valjda onda u USA ?, a to po tko zna kojim cijenama… lako tako i izvlačiti dobit, a zapravo sirovinu (i koja je velik udio u ukupnim troškovima, a to je valjda i inače posao male “dodane vrijednosti”, zar ne?) očito uvoze i ona se trguje u USD i onda tečajna kretanja tu baš i ne idu u prilog…? Nekako mi ne zvuči da bi to moglo profitirati od tečajnih kretanja (dapače, što se tiče izvoza u Europu gdje je vjerojatno cca. pola, a ovo što ide u USA, taman neutralno), ali ne znam ništa pouzdano o tome pa nema smisla da ovako nagađam. Uostalom, to je u vlasništvu stranaca… a znate moj stav o važnosti vlasništva… pa mi nekako ispada čisto svejedno kako njima ide, neka gube, neka dobivaju… njihova stvar – za sebe gube ili dobivaju, neću se ja brinuti još “i o njima” 🙂 Mene brine ono što je moje (i mojih dragih sugrađana i drugih ljudi koje poznajem, imam prema njima neke osjećaje…)

        Dakle ako Končar profitira, makar da je i jedini – to je dobro, i ono najvažnije! Ali profitiraju manje ili više (ako baš ne uvoze sirovinu i bez ikakvog naročitog dodavanja vrijednosti je izvezu nazad) svi koji nešto prodaju u USD i spomenutim valutama (uključivo i male obične ljude/djecu koji rade neke male web-straničice “ukusno” načičkane reklamama pa im Google Inc. svaki mjesec pošalje onaj lijepi zeleni ček… i sl. :D)

  3. slažem se lynx sa tobom samo što se tiče naše makroekonomije nisam siguran da ćemo mi tako brzo krenuti na bolje čini mi se da nas čekaju godine stagnacije da ne rečem valjanja po blatu

    • i stagnacija je nešto, prvi korak ka usponu 😉

      (“umjetni rast” nije nikakav rast, više će nam značiti ta stagnacija i potom lagani zdravi (održivi) rast, nego li ovaj dosadašnji balon bez uporišta u realnosti, koji je samo “lijepo izgledao”, ali nije bio stvarnost nego tek fikcija koja se mora jednom rasplinuti kao balon od sapunice)

    • @Zed

      Nisam ja ničiji alter-, nego sam, svoj i jednostruki ego.

      Radi se o tome da vrlo rado čitam ovaj odlični blog g. Bakića, a onda mi za oko zapadnu i komentari… na koje također mi često bude teško ne-odgovoriti (bilo zato što se s njima slažem, ili pogotovo kada se ne slažem – a što je onda i rizik da ode u raspravu…) a pri čemu se i manifestira jedan moj problemčić: ne znam se kratko i jasno izraziti (za razliku od g. Bakića koji ima super sposobnost da na jednostavan način izloži i vrlo “velike teme”… ja nažalost i za vrlo malu misao – napišem cijeli roman teksta… to (“stil”) bih definitivno trebao popraviti… a vjerojatno ne možeš ni zamisliti: koliko je to teško!)

      • Vjerujem da nećete zamjeriti jer mi se čini da ste dobronamjerni. Ja sam daleko od odličnog, ali meni je jako pomogao The Economist Style Guide (“This guide is based on the style book which is given to all journalists at The Economist.”). Znate koji ugled ima The Economist (uz naravno izrazito iritantno ‘sve znam i prikazujem sve aspekte i pravim se da imamo neki stav, iako nemam’ stil), u svakom slučaju u pitanju stila.

        The Style Guide bi morao pročitati svatko tko piše (kao što bi svatko tko piše, a to smo svi, morao znati pisati s 10 prstiju – iako je to u normalnim zemljama ‘naravno’, kod nas je to ‘nisam valjda tajnica'(!?)).

        Najkorisniji Vam može biti dio http://www.economist.com/research/styleGuide/index.cfm?page=673919. Da karikiram: pročitati tekst i izbaciti svaku riječ bez koje može funkciorati. Zatim proči i prekrižiti svaku drugu riječ. (Kao što vidite, daleko sam od toga).

      • Hvala na savjetima i linkovima!

        Ne mogu zamjeriti, jasno mi je da ste i Vi dobronamjerni, zato i pratim ovaj blog sa posebnim zadovoljstvom.

        O temama koje me zanimaju Volim čuti misli kvalitetnih ljudi, “živih”, domaćih, a ne isključivo iz literature.
        Vaš blog govori osim o univerzalnim konceptima/idejama, posebice i o konkretnim/aktualnim temama vezanim za domaće gospodarstvo, kompanije i tržište kapitala u konačnici, a sve na bitno višoj razini nego li imamo priliku čitati u drugim “online publikacijama” ove tematike na našem jeziku – zato Vam želim još puno uspješnog blogiranja – jer time doprinosite “društvu” (svojoj čitalačkoj publici, ako nikome drugom), što vjerujem da Vam je cilj i zadovljstvo.

  4. tako je kriza kod nas ‘počela’ 7-8 mjeseci kasnije nego u svijetu (iako je lako moguće da je svo do sada bio preludij)

    g.Bakic,
    Mozete molim Vas pojasniti ovo gore napisano ?

    • Znači: dok je u svijetu jasno bilo da je kriza, mi smo se pravili da se to nas ne tiče, nego smo po starom gurali još preko pola godine (umjesto da smo odmah počeli krizni management), iako je – naravno – u stvarnosti kriza počela kad je počela, za nas je ‘počela’ tek sredinom 2008.

      A što se tiče preludija, prilično je jasno da prava prilagodba kod nas još nije počela. Prilagodba u biti znači dizanje konkurentnosti na (kratkoročno-srednjoročno) održivu razinu. Jasno je da se to može napraviti na samo dva načina (ili kombinacijom): deprecijacija (kao Srbija npr.) ili (sada već popularna kao floskula) ‘unutarnja deflacija’ (znači smanjivanje cijena, prvenstveno plaća), koaj je naravno vezana s padom BDP-a i rastom nezaposlenosti.

      Kako deprecirati ne možemo, unutarnjom deflacijom ne upravljamo, nego se ona ‘događa’, smatram da nas čeka smanjenje BDP-a od još barem 5, ako ne i 10%; a kako se time ne upravlja, pa u skladu s time nisu ni očekivanja naroda (spremnost na žrtve – gledajte kako su sad svi stali u obranu prava javnih službenika koji su zaštićeni ‘k’o bijeli mede’), bit će još i više društvenih napetosti koje će negativno utjecati na reforme. Dakle, prave teškoće tek dolaze (ali ćemo ih prebroditi za godinu-dvije).

      • Mislim da si prestrog. U rikverc je lako predvidjeti krizu, ali to je unaprijed ili u toku krize gotovo nemoguće.

        Autosalon nudi popust od 15%… kupiti sad ili čekati jer je prije mjesec dana bankrotirao Lehman (10. mjesec 2008)?

        Odakle prosječnom čovjeku koji sanja novu Corsu ili Clia (većina prodanih automobila u Hrvatskoj su oni najjeftiniji) sposobnost da vidi implikacije propasti Lehmana na stanje u Hrvatskoj?

        Uostalom, kako prosječni čovjek može znati da to nije neka “osrednja” kriza poput azijske koju je Hrvatska prošla uz rast BDP-a?

        Da bi ljudi “vidjeli” krizu bilo je potrebno da zagusti toliko da počnu otpuštanja i banke počnu odbijati zahtjeve za kreditima, a to se kod nas jednostavno nije dogodilo u 2008.

        EU je bolje uključena u svjetsko gospodarstvo i prije je osjetila posljedice financijske krize.

        Naš pad je strmiji jer smo siromašniji, automobil nam pojede veći dio raspoloživog dohodka nego Nijemcu.

        Slažem se da nas čeka unutrašnja deflacija a la baltičke države, odnosno, ona traje već cca godinu dana . Slično kao i na Baltiku, to će i ovdje proći bez većih potresa (u vidu štrajkova ili političke nestabilnosti), ali uz velike frustracije.

        Ja se samo nadam da će kriza uspjeti natjerati vlast da ozbiljno zagrize barem u jedan krupan problem (brodogradilišta?) i riješi ga do kraja.

        • Nisam ni htio reći da je prosječni Hrvat trebao pratiti ekonomske vijesti (iz inozemstva) i na osnovu njih odlučivati. Nego je poanta u tome da je prosječan (ili bolje rečeno, tipičan) Hrvat, ali i država, živio bez osvrta na ekonomsku stvarnost; slikovito rečeno država i tipičan Hrvat se nisu obazirali na ‘račun dobiti i gubitka’ i ‘bilancu’, nego na ‘tok novca’. Pri čemu samo s obzirom na ‘tok novca od financiranja’, a ne od operacija i investicija (u ovom slučaju moguće prodaje imovine). Istovremeno, zbog izuzetne profitabilnosti su banke imale veliku motivaciju dalje vrtiti taj krug, a država nije gledala na trošak zaduživanja (sjećate se kako su neki visoki dužnosnici svako novo zaduživajne shvaćali kao ‘uspjeh’ – još ima onih koji nam daju!), vjerojatno velikim dijelom motivirana kupnjom glasova, kao i financiranjem velikih infrastrukturnih projekata na koje su se neke strukture mogle lijepo ‘prikopčati.

          Tako iako je realno kriza već počela i u Hrvatskoj, Hrvati i RH su živjeli u nekoj svojoj stvarnosti, gdje ‘problema nema jer nova dolazi i dalje’.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.