Društvene paradigme

Kriza – dijagnoza i izgledi

Naše novine fragmentarno prenose elemente rasprave s MMF-om koja je za Hrvatsku vrlo relevantna (jer nam je MMF partner, ali i znatno više jer objetkivnije prikazuje stanje).

Obavezno štivo je stoga ovdje (piše da je objavljeno 21.6., ali čini se ipak da je objavljeno jučer).

Kao teaser, evo samo iz dijagnoze (sve to uglavnom znamo, ali jako je lijepo kazano ovdje):

“… Također, jedinični troškovi rada su rasli znatno brže u Hrvatskoj nego u trgovinskim partnerima – rast plaća u privatnom sektoru je vjerojatno bio potaknut brzim rastom plaća u javnom sektoru u godinama prije krize (tablica u tekstu). Stoga se ukupna razina plaća čini visokom u odnosu na razinu produktivnosti i dohotka u Hrvatskoj. To je odraz nekonkurentnog određivanja plaća i snažne prisutnosti sindikata u javnom sektoru koji zapošljava jednu četvrtinu radne snage, isključujući javna poduzeća.”

Image Hosted by ImageShack.us

” … Obilni kapitalni priljevi potaknuli su nagli rast kredita i povećali ranjivosti na povijesno visoke razine. Dug je bio dominantna sastavnica priljeva, dok je znatan dio priljeva od inozemnih izravnih ulaganja bio usmjeren u financijski sektor i sektore trgovine na veliko i malo. Unatoč nastojanjima HNB-a da obuzda velike kapitalne priljeve bonitetnim i regulatornim mjerama, bankovni sustav u stranom vlasništvu je stimulirao kreditni rast, uključujući putem prekograničnog zaduživanja. Tim su zaduživanjem većinom financirane aktivnosti u sektoru međunarodno nerazmjenjivih dobara, čime je pojačana njegova već izražena dominantnost u strukturi hrvatskog gospodarstva. Iz tog su razloga u razdoblju od 2001. do 2008. privatna potrošnja i investicije (uglavnom u sektoru građevinarstva) postali glavni pokretači gospodarskog rasta, dok je doprinos neto izvoza bio negativan.”

I za ilustraciju objavljujem još jednom (dotjeran) možda i najznačajniji grafikon koji je objavljen na ovom blogu. Prikazuje zemlje s eurom iil tečajem vezanim uz euro. On pokazuje razmjere naše nekonkurentnosti a inicijalno je objavljen u zapisu Ekonomska situacija – missing links koji predlažem da pogledate kako biste razumjeli sve njegove (vrlo važne) implikacije. Iz njega lako slijedi (uz pokoju dodatnu informaciju):

  1. Tečaj kune zadnjih 10 godina je daleko manji problem od fiskalne politike, uklj. državnu potrošnju (čak zanemarimo li činjenicu da bi padajući tečaj tek bio problem jer bi bio vezan uz inflaciju, znači štampanje novca i tek tada nekontroliranu distribuciju po babi i stričevima, tj. onima bliže izvoru novca, znači još i jače djelovanje uzroka nekonkurentnosti)
  2. Čeka nas još dugo doba prilagodbe, vjerojatno uz daljnji pad BDP 5-10% (reletivni – ako Europa povuče, i mi ćemo bolje proći); nažalost jedino uz interno smanjenje troškova (interna deflacija). To jasno znači da se niti jedna vlast neće održati popularnim mjerama, koliko god lako došla ili ostala na vlasti.
  3. Upozoravajuća je pripadnost skupini Španjolska-Grčka-Portugal (čak smo i jači od njih, a Španjolska i Portugal na Svjetskom prvenstvu – nije fer!)

Image Hosted by ImageShack.us

U međuvremenu, javnost ne obraća pažnju na analizu HNB koja na ovo gleda s druge strane (jasno, NE govori: “kuna je precijenjena, treba ju devalvirati”, nego: “gledajte što konkurentnosti radi fiskalna politika i nekontrolirani troškovi, te forsirana kreditirana potrošnja građanstva”):

(klik za veliki grafikon)

p.s. Zbilja ovi iz MMF-a znaju lijepo (diplomatski) govoriti: “29. Hrvatske su vlasti potvrdile potrebu premještanja ravnoteže izvora rasta iz sektora međunarodno nerazmjenjivih dobara u sektor međunarodno razmjenjivih dobara i naglasile ulogu strukturnih reformi.”

Ja bih si to narodski preveo: U komponenti rasta generiranoj domaćom potražnjom, treba se odreći
– (a) prevelikog državnog naručivanja usluga koje su svakako međunarodno nerazmjenjive (npr. držana uprava i javna poduzeća – izmišljena i preplaćena radna mjesta) i
– (b) naručivanja dobara i usluga koje su međunarodno razmjenjive ali zbog korupcije de facto nisu (recimo kod bojanja tunela prednost ima ponuđač koji je nekoliko puta skuplji). Ovo ujedno radi distorziju tržišta i smanjuje konkurentnost i međunarodnu razmjenjivost naših dobara i usluga (recimo onaj tko je naučio bojati tunele po 46, teško može konkurirati međunarodno po normalnoj cijeni, a istovremeno se ne-naručivanjem od konkurentnijeg, taj uništava: što skuplji – to bolji! inače vrijedi za mnoge poslove) (ovo jasno uz razumnu pretpostavku da se država ne poujavljuje kao poduzetnik koji direktno pokušava financirati konkurentne).

A tko misli da nas MMF zeza, može pogledati ovaj zastrašujući grafikon:
Image Hosted by ImageShack.us
(izvor: HNB, Haver i izračuni članova misije MMF)

Ma u biti, sigurno su te MMF-ove izjave neobjektivne, dio globalističke zavjere protiv nas, koje nam trebaju pokazati da smo slabi i moramo se pokoriti … ili možda ipak ne: Šuker: Od rujna nemamo za mirovine. Zaista ne razumijem zašto Kosor (odnosno kako bi naši vrli mediji rekli ‘Kosorica’) ne raspiše izbore i preda vlast onima (kojima god, možda čak opet i svojima) koji misle da je problem u Vladinoj nevoljkosti da upravo njima ne preraspodjeli više od onoga čega više nemamo.

45 replies »

  1. Nisam baš siguran u namjere MMF-a, no odavno smo mi već progutali udicu. No neznam koliko dokaza je potrebno da se u ovoj zemlji nešto promjeni. Najžalosnije od svega je što se sad prijeti mirovinama, kao da su nas mirovine odvukle tu gdje jesmo. Dobro ima onih koji su dobili nezaslućene mirovine i to bi trebalo skresati, no kako objasniti našim djedovima i bakama koji su radili čitav radni vijek i sad kada su u najosjetljivijoj životnoj dobi prijeti im se.
    Bojim se da je to dno dna moralnog hazarda u ovoj našoj prčiji a ne zemlji.
    Da se razumijemo relativno sam mlad, pa neznam tko će meni garantirati mirovinu, mislim ja sam svjestan da je ja neću imati, ali ipak suosjećam sa ljudima koji su zaslužili svoju mirovinu.

    I još jedan znakoviiti primjer u kakvoj zemlji živimo. Imam prijatelja koji je radio u firmi koja je prodana i ponuđen mu je posao u toj novoj firmi za znatno manju plaću. Odbio je jer mu je burza plaćala 30% manje a ne mora ništa raditi. I tko je tu lud? Taj moj prijatelj svakako nije.

    • Slažem se s vama. Iako mislim da ovi ne prijete mirovinama jer bi umirovljenici bili krivi, nego da prikažu kako je voda do grla.

      • voda je bila do grla i prije, no odgovr na tu vodu je bio krizni porez. prema vama dobar potez vlade jer je smanjio potrošnju (iako mu to nije bio cilj) i kupio vrijeme vladi da pokrene promjene, koje se pak nisu dogodile. zašto?
        to je ono što ja nerazumijem, zašto se ništa još uvijek nije napravilo.
        za koga se kupuje vrijeme?
        ja nerazumijem, koliko ja vidim jedino što šuker ii ekipa znaju je uzeti novi kredit.
        jedini zaključak koji ja vidim je da su oni potpuno nesposobni i uopće ne čitaju vaš blog.

        pozicija ministra financija je po meni ključna u ovoj našoj zemlji, po meni to je pozicija utjecajnija za sudbinu ove zemlje i ljudi koji tu žive i rade i od premijera i od guvernera HNB-a. I takva pozicija dana je lokalnom političaru, sumnjiva morala i koliko sam čuo jedva je završio i ekonomiju. pa zar nemamo boljih ljudi?
        Ili su neke druge sposobnosti važnije za mjesto ministra financija?

        • U tom trenutku je to bio dobar potez, jer je smanjio potrošnju i kupio vrijeme. Što se s tim vremenom radi, drugo je pitanje. Ovisi o Vladi, ali i drugim političkim faktorima.

  2. veći dio je u skladu sa mojim razmišljanjima osim pitanja tečaja. zašto je prilagodba tečajem pravi put, po mom mišljenju? točno je da će ona ostaviti neke strukturne disbalanse i neće državu( u najširem smislu) svesti na pravu mjeru no jedno ne isključuje drugo. tim više što su takve reforme dugotrajne. upravo zato što su dugotrajne i što cijene u kratkom roku idu teško dolje istovremeno uzrokujući masovnu nezaposlenost( i to u realnom sektoru dakle onom koji stvara novu vrijednost) sa svim negativnim nuspojavama takve nezaposlenosti( tu se radi o ljudima koji ne bi ostali bez posla da je tečaj odnosno cijena radne snage niža, neplaćenim doprinosima, porezima,…). najbolji primjer otpora smanjenju cijene rada je ovaj referendum a radi se o tek o djeliću potrebnih reformi i rezanja stečenih prava. pad tečaja u ovakvim deflacijskim uvjetima( od početka godina bilježimo temeljnu deflaciju u hrvatskoj) neće uzrokovati visoku inflaciju što je strah i trepet HNB-a.
    europski primjeri pokazuju da zemlje sa fleksibilnim tečajem bilježe manji ekonomski pad od onih sa fiksnim. u više navrata je to i MMF upozorio.

    • Poštovani, pad tečaja sada ne bi bio problem zbog inflacije (iako stalni padajući tečaj bi) direktno, nego najprije zbog defaulta mnogih dužnika (krediti uz valutnu klauzulu) i stoga urušavanja njih i bankarskog sektora i to zatim u kombinaciji s inflacijom. Na to se nekako misli kad se kaže. “Troškovi promjene tečaja bi bili veći od koristi”.

      • interna deflacija bi trebala imati isti učinak na default dužnika kao i pad tečaja. i jedno i drugo smanjuje plaće u eurima. s obzirom na visinu troškova rada to će se trebati poprilično korigirati. deflacija to radi postepeno godinama, devalvacija brže. bankarski sektor je jak, u stanju je primiti udarac do neke mjere.

  3. Mmf je po definiciji institucija koja pomaže onima koji nisu u stanju da upravljaju na racionalan način svojim financijama…,naravno mi volimo teoriju urote i za sve će nam biti krive strane banke,mmf,eu i udba,a čitava priča se svodi na to da jedan radi i plaća drugoga koji sjedi.u nas je uvijek manjina radila i financirala većinu,tako je u familjama,lokalnim zajednicama i državi…,ma koliko mi šutali o tome…,meni se puno puta dogodilo kada bi preko siz-a tražio zaposlenike da mi ih od desetak poslanih šest ili sedam kaže da se njima ne radi iz ovog ili onog razloga i zamolili su me da ih ne primim kako nebi izgubili pravo na siz-u…,naravno nikada nisam bio cinkator iako je to neispravno…

    • je right.
      i slučajno se mmf uvijek nađe soliti zemljama sa strateškim geopolitičkim položajem ili značajnim bogatstvom u nafti, zlatu ili sl.

      kako to da mmf nikad nije zauzdao američku neodrživu ekonomiju? možda zato što je i ustanovljen da bio obavljao prljave poslove za amerikance.

      također, obično vrlo brzo nakon što dođe mmf, zemlje padaju u još dublje dubioze neg što je to bilo prije dolaska.

      navedite jedan slučaj gdje je mmf pomogao nekom narodu?

      nemojmo zaboraviti od kud je sve krenulo i tko je izazvao krizu. tko je štampao dolare i tko je sad krizu prebacio u europu. uz pomoć koga? mmf-a. ok europa je isto zadužena i ima svoje slabosti, što je naravno i iskorišteno, no i dalje problem ostaje još uvijek u Americi.
      odite u ameriku pa vidite kako se tamo troši, mi smo male bebe za njih. hrvati jesu rastrošni, ali nisu još tako daleko otišli kao Amrikanci.
      Što ne znači da se ne trebamo osvjestiti i promjeniti navike, i sve što g. Bakić piše na blogu stoji, no MMF nam nije nikakav “frend” u toj situaciji.

      • Mislim da je kolega Antun zaista u pravu. MMF je za one koji ne mogu sami sa sobom. Iil još bolje, služi onima normalnima u zemlji da imaju neku polugu prema nenormalnima (kao i EU: zar mislite da bi sva ova korupcija počela izlaziti na vidjelo bez njihove uloge?).

        Inače su nam još u staroj Jugi govorili (išao ja u osnovnu školu) da smo upravo MI na najbitnijoj geostrateškoj poziciji u svijetu i da imamo najviše rudnih bogatstava koja svi žele itd.

      • Amerikanci i Europljani… khm, pa razlikujemo se u filozofskom pristupu 😀

        Amerikanci misle da će iz krize izaći tako da troše još više…, a Europljani im kontriraju, misle da je primarno srezati deficite. (a i situacija nije baš 100 % jednaka, možda je svatko u pravu na svom terenu – pa tako najbolje da se i ponašaju, svatko u skladu sa svojim uvjerenjima)

        Zgodan osvrt na tu temu:
        http://seekingalpha.com/article/212258-g20-the-new-ideological-divide?source=hp_wc

        P.S. Što se tiče MMF, njegov je zadatak osigurati da vjerovnici dobiju svoje novce, dužnike dovesti u red da to uspiju servisirati… na koliko toliko obostranu korist. Ne vidim što je tu sporno.
        Pa makar da dužnik izvukao deblji kraj u svemu tome… ne vidim gdje je problem? Za mene je primarno (sa etičke točke gledišta) da vjerovnik, koji je tu nevin (a može biti oštećen!), dobije čim više… a sa dužnikom… zbilja svejedno, dogodit će se što se mora dogoditi, sam si je kriv – bitno je da onaj koji je svoje pošteno zarađene novce posudio, ne bude tako pokvareno preveslan od neodgovornog dužnika koji proglasi default. Fiat iustitia, pereat mundus!

      • u vezi Grčke, mislim od kad ja znam za sebe govori se dužan si ko grčka i odjednom je to baš sad postao problem.
        moje je mišljenje da cijela igra oko grčke i španjolske i sl. je pokrenuta radi usporavanja i zauzdavanja Njemačke.
        ako ste pročitali stoljeće rata, primjetit ćete mnogo koncidencija sa današnjom situacijom, i uvijek je u središtu amričkog problema bila Njemačka, odnosno povezivanje Europe (Njemačke) i Rusije, što bi ugrozilo američku dominaciju.
        ok, nema puno veze s temom, ali mislim da nije nevažno kao big picture.

      • @vedran

        Njemačkoj od Grčke u konačnici vjerojatno više koristi nego štete… kao npr. slikoviti primjer:
        http://www.poslovni.hr/vijesti/neke-tvrtke-iznalaze-nacine-zarade-na-europskoj-duznickoj-krizi-151174.aspx

        Ovo je super prilika za “ukrotiti” te neodgovorne članice da srežu deficite, a usput slabim eurom Njemačka i ostali izvoznici kratkoročno profitiraju (a dovođenjem u red državnih financija loših članica dugoročno svi profitiraju…).

        Bitno je samo da Nijemci održe red kod kuće. Da ne padaju na pamet ideje kao povratak marki i sl. Jer to bi bilo katastrofalno. I zato Njemačka vjerojatno neće nikada izaći iz eurozone, a ako netko bude izlazio, EUR će još i dalje slabiti, Njemačkoj i dalje na korist – bitno je samo da sama Njemačka slučajno ne izađe, jer bi ih to pokopalo, marka bi drastično ojačala, euro oslabio, i Njemački izvoz i u ostatak EU i u svijet bi bio onemogućen.

        Zato dok je status quo, za Njemačku idealno. Jedini je problem za neke ostale zemlje, koje stvarno možda završe u deflacijskoj spirali i pretrpe još puno štete prije konačnog oporavka. Ali tu im nema pomoći. Nijemci ne odustaju od svojih štednji. A te zemlje neka nađu način kako se same pobrinuti za sebe – ne može Njemačka svima biti mama koja pazi na sve, neka se nauče konačno sami brinuti o sebi.

      • Teško ti ja sada mogu objasniti suprotno…,ali imam možda riješenje; postanimo Amerika pa i mi toliko trošimo!

      • Lynx

        Ne kuzim bas tocno ulogu MMF-a u Grckoj tragediji ali slijedeca teza:

        “Za mene je primarno (sa etičke točke gledišta) da vjerovnik, koji je tu nevin (a može biti oštećen!), dobije čim više”

        Mi se ne cini OK. Zasto bi se itko brinu da vjerovnici koji su bili toliko glupi da Grckoj daju novac sada ne ostanu bez svega. Da nema opasnosti da se ponovo uzdrma cijeli financijski sustav vjerujem da bi se mirno pustilo da ti “pametni” vjerovnici propadnu. Zar bi se netko sada trebao brinuti za vjerovnike Peveca pogotovo kategorija Banke i dobavljači.

      • daleko od toga da MMF nije pomagao i razvijenim zemljama. zadnji put velikoj britaniji 1976.

      • @Lynx
        Ovdje su bitne i dvije stvari. Keynezijanski pristup daje značajno različite rezultate kod ekonomija koje mali dio BDP-a razmjenjuju i kod onih koje velik dio BDP-a razmjenjuju. U drugom slučaju poticaji mogu samo biti poticaji drugim zemljama (recimo, izolirano, poticaji za kupnju auta u Hrvatskoj) i dalje narušavati platnu bilancu.

        SAD razmjenjuje znatno manje nego EU.

        Osim toga, kod općeg poticaja (cijele ekonomije) bitna je konzitentnost. Ako imate nejednačena područja (Grčka i Njemačka) s različitim pozicijama i politikama,može se (vjerojatno i mora) da poticaj ode upravo u krivom smjeru: potakne npr. Grčku na daljnje destruktivno ponašanje.

      • I upravo zato su “i jedni i drugi u pravu”?
        Dakle Amerikancima je njihov pristup primjeren, a nama (EU) naš? Da, tako mi se i učinilo već na prvi pogled.

        Jedino se čini (čitao sam Sorosovo predavanje od neki dan, pa mi ima smisla dosta toga – osim toga što se on zalaže da i Njemačka “troši” kao Amerikanci) da bi posljedicom svega ovoga okolne zemlje EU koje dosta izvoze u Njemačku i druge svoje susjede ovim štednjama kod kuće “na koje su ih natjerali” + štednjama u njihovim partnerskim zemljama koje si oni “izabrali”, mogle zakoračiti u novu recesiju opasnu da se čak može pretvoriti u depresiju a što može sve skupa povratno uzdrmati i Njemačku i cijelu EU. Međutim sa ovim zadnjim on vjerojatno pretjeruje 😀 Niti je on sveznajući, niti možemo znati da govori iskreno.

        Meni zvuči vjerojatno da će ovim mjerama mnogim ostalim zemljama biti teško, ali ne baš toliko i ne baš tako da povratnom vezom to utječe negativno i na Njemačku i cijelu EU.

  4. G.Bakiću interesantan je podatak da je masa plaća u javnom sektoru 2003g. bila 14 milijardi kn a 2009g 24 milijarde.Kada bi to usporedili sa rastom bdp-a vidimo da tu matematika ne drži vodu jer smo tečaj imali fiksan…

    • Oprostite, ne vidim koja matematika, pa tvrdnja i jest da su plaće (po visini i broju zaposlenih) rasle u tom razdoblju. To bi bilo oko 9,4% godišnje.

  5. O tome vam ja i govorim kao što sam vam i govorio da će grčka usporiti ili čak uvesti svijet u novu recesiju a pesimistično ali ne nerealno možda i u depresiju.Krugman misli da smo u početnoj fazi depresije,takvo mišljenje jednog nobelovca za ekonomiju nije u najmanju ruku za podcjenjivanje…

  6. sjajan tekst
    bilo bi super kada bi ga nekako mogao objaviti na pollitika.com?

    p.s. sorry na privatizaciji ali jel mi možeš poslati mail, imam nekoliko pitanja

  7. Zapravo je sve svima jasno…

    Ovi sada ocito nisu u stanju vjerodostojno i ucinkovito sprovoditi politiku, ali me zanima motivacija kosor et al. sto njh zapravo drzi na vlasti?

    Zeljko Ivankovic je danas u komentaru na banka.hr iznio jedan predivan i jasan zakljucak, a to je da se vladine mjere sastoje ikljucivo od stampanja pismenih dokumenata bez ikakvog realnog ucinka koji bi se dao kvantificirati. Radi se vise o dobrim namjerama da se postane jedna normalna drzava, a nikako o antikriznoj politici.

    Cak i da ne sumnjamo u njihove namjere, koja zapravo motivacija drzi te ljude na vlasti? Ne mogu svi biti lopovi. Cak i ako pretpostavimo ljubav za javno dobro, to se ne da vidjeti u konkretnim rezultatima politike. Sto ih dakle drzi na vlasti?

    • ukratko: veze (informacije)!

      1. u počecima je bilo koje dionice kupiti
      1a. modificirano, gdje dobiti menadžerski kredit da kupiš firmu
      2. koje zemljište kupiti (gdje će prolaziti auto-cesta)
      3. već sam spomenuo ranije, provođenje porezne politike neoporezivanja imovine dok se ‘odabrani’ ne natrpaju
      4. najvažnije: na izvoru si mita i korupcije (iako to više, nadam se, nije prednost)

      ne znam zašto bi inače jedan ministar hrvatske Vlade malo-malo ručavao sa svitom lokalnih političara u restoranu povrh Velike Gorice (prema Pokupskom); pa ne pričaju oni o kupnji školskih knjiga za djecu…

  8. Malo o krizi, malo o dijagnozi a evo o izgledima!!!!!!

    http://seebiz.eu/hr/tvrtke/slovenci-popustili-emil-tedeschi-preuzima-drogu-kolinsku!,83641.html

    Ako je novinarska pakta, treba ih sve pred sud časti (ako ne onaj “pravi”) izvesti, jer ovako se z. sa svojim čitateljima bi bio krajnji bezobrazluk.

    Ako je istina: juuuuuuuuupiiiiiiiiii!!!!!!!!!!!!!! Čestitke Atlanticu!! Nemam njihove dionice jer ih nisam nikada uspio kupiti po cijeni koju sam htio… ali ih jako volim i želim im sve najbolje!!!

    Uspjeh hrvatskih firmi na stranim tržištima (gdje su akvizicije važan dio) – sastavni je dio izlaska iz naše krize!

  9. P.S. Naravno, ako je cijena primjerena… 🙂 Ovdje nadam se da je, ako je uopće ovo istina (još ne mogu vjerovati)

    • Bravo Atlantic, i tu ne mislim zato sto su preuzeli slovensku kompaniju nego zato sto se uspijevaju siriti i u ovakova vremena.

      Samo se nadam da imaju nekakove zdrave izvore, i da se nece previse nakrcati sa dugovima, jer je more dosta nemirno a i prognoza nije najbolja.

      • Stvarno bravo! Sada kad smo čuli detalje, bar izgleda na prvi pogled (a nadam se da tako i je): da niti je baš preskupo plaćeno, a niti financijska konstrukcija nije zatvorena na tako jako rizičan način (što smo mnogi vjerojatno pretpostavljali da će biti, ali ova kombinacija sa dokap je stvari malo uravnotežila).

        Eto, da se drugi ugledaju na njih… Izgledi za naše gospodarstvo bi bili lijepi 😉

        Treba se širiti van granica RH, to je presudno za budućnost naših kompanija. U Sloveniji eto da je npr. po nekoj ok cijeni još i Mercator preuzeti… mislim da bi bilo dosta za naše kompanije. I onda pohod na Austriju?? (mislim, zašto samo na istok ići?)

  10. …nazivanje MMF-a (u revijalnom tonu) …partnerom, je kao i nazivanje gadnog problema – izazovom, sasvim školski… svi su tada nekako opušteniji, vedriji… u avanturističkom raspoloženju i lakše im se suočiti s činjenicom da su u pravilu… u banani… izraz pušiona je za loosere… tako da „partnersko pregovaranje s vjerovnikom“ ima ipak više cool prizvuk u odnosu na ultimatum utjerivača duga… i sve je nekako pinky…

    …što se tiče datuma publiciranja i problema s prijevodom …„lost in translation“… ovdje su originalni dokumenti, zajedno sa „poviješću bolesti“…

    http://www.imf.org/external/country/hrv/index.htm

    Click to access cr10179.pdf

    …inače misija IMF-a se u pravilu svodi (to kažu oni iskusniji koji su imali priliku „poslovati“ s dotičnima, kada im ništa drugo više nije preostalo) na kreditiranje i implimentaciju svih poznatih metoda štednje, prisila i rezanja svih socijalnih prava pod svaku cijenu bez obzira na razinu boli radi osiguranja vanjske likvidnosti… ili jednostavno rečeno održati dužnika iznad površine taman toliko da se mogu prisilno naplatiti svi dugovi… dok se ne naplate… tu pripada i ona priča o devalvaciji valute… koja ima sudbinski karakter… kismet…

    …podsjetnik od prije godinu dana, za one koji ga nisu već vidjeli… zanimljiv izvod iz aranžmana IMF-a sa Srbijom…

    The Devil’s Contract – Stand-By Arrangement (SBA) IMF

    Click to access cr09158.pdf

    A. Revised Fiscal Policy

    12. Under unchanged policies, fiscal deficits in 2009–10 would surge to 6–7 percent of GDP. In 2009, the sharp widening of the deficit by some 4 percent of GDP is due to the carry-over of the 2008 revenue shortfall (1 percent of GDP), automatic fiscal stabilizers (1½ percent of GDP), but also a deteriorating structural fiscal position as underlying growth has slowed markedly (1½ percent of GDP).

    13. We will limit the 2009 fiscal deficit to 3 percent of GDP. The implied moderate relaxation in the fiscal target (from 1¾ percent of GDP) avoids shifting to a strongly procyclical stance, while signaling that public finances remain on a sound footing. Importantly, this represents the maximum deficit that can be financed in a noninflationary way. Additional budget support, including from the World Bank and the European Union,
    will still be required. To achieve the revised deficit target, the government will submit to Parliament a supplementary 2009 budget for the Republic and the social security funds consistent with the revised program, including the necessary legal provisions on supporting measures (prior actions).

    14. On the expenditure side, our strategy aims at a wide and balanced distribution of the adjustment effort across all levels of government and budget institutions. We will focus on tightening recurrent spending on wages, pensions, and discretionary spending at all levels. In particular, we will:

    (i) freeze all general government and public enterprise wages
    and salaries in nominal terms in 2009 and 2010;
    (ii) extend the nominal freeze of pension benefits to end-2010; and
    (iii) freeze hiring at all levels of government, including for temporary contracts, with only duly motivated and limited exceptions.
    Moreover, we will cutspending by
    (i) cutting discretionary budget allocations in all ministries of the Republican budget by 40 billion out of the originally budgeted 155 billion dinars;
    (ii) returning to the Republican budget 40 percent of own resources of budgetary institutions in 2009;
    (iii) reducing transfers to local governments (while ensuring that this fully translates into spending cuts); and
    (iv) cutting transfers to the health fund, with a corresponding reduction in its budget on goods and services. Each of these institutions will determine the required
    policy changes and savings measures needed to adjust to the tighter budget resources. Social and priority capital spending will be protected, however. In addition, we will aim at accelerating the implementation of IFI-financed capital projects to provide some stimulus to growth. Given the high implementation risks, we will take all necessary steps to enforce
    these measures. Deviations from the strict nominal wage and pension freezes envisaged for 60 2010 under our program will only be considered if growth and budget revenues in 2010 exceed significantly present program projections, and after consulting with the IMF.

    15. Revenue-raising measures, with limited adverse impact on growth, will include:
    (i) raising excise taxes on gasoline (to 43.5 dinars) and diesel (to 30 dinars);
    (ii) introducing a new excise tax on mobile phone services;
    (iii) raising levies on cars; and
    (iv) taking steps to broaden the base and improve collection of the property tax. In addition, we will require higher dividend payments by profitable public enterprises in 2009.

    16. We will also take determined action to improve revenue administration and compliance. This will involve steps to reinforce audit processes, but also to improve taxpayer services. Importantly, we will assign a specific unit to monitor VAT collection and review the reasons for the sharp increase in VAT refunds and credits in 2008 by end-June 2009 (structural benchmark, see TMU) and adopt new procedures for VAT verification and
    audits by end-2009.

    17. These emergency measures will be supplemented by more lasting structural reforms to ensure the durability of fiscal adjustment. To this end, we will initiate education, health, and pension systems reforms, focusing on permanently reducing the level of public spending while improving service delivery. Details on specific reform plans will form part of the discussions at the next program review.

    18. Coordination across all levels of government, as well as strengthening of public financial management, will be key to successful program implementation. Local governments and the health fund will need to play an important role in the fiscal consolidation by targeting balanced budgets. Thus, key municipalities and the province of Vojvodina will contribute to the consolidation effort. Further, should policies on wages and
    spending not be in line with the adjustment targets, we will promptly cut their transfers. To avoid arrears accumulation, the Ministry of Finance will prepare three-month rolling treasury plans with clear expenditure prioritization by June 2009 (structural benchmark). It will strengthen ex ante controls over commitments, and set up a monitoring system for arrears at the general government level tracking spending from the commitment to the payment stage on a monthly basis. We will promptly clear the arrears of the Road Company of Serbia and stay recurrent in our payment obligations going forward. We will tightly control the provision of additional guarantees by the Guarantee and National Development Funds and by the Republican budget (indicative target).

    19. Despite these measures, achieving the revised 2009 fiscal target may prove to be challenging in view of downside risks. The government stands ready to take measures to preserve program objectives, including by increasing VAT rates and cutting nominal wages.

    20. For 2010, we plan to reduce the general government deficit to 2½ percent of GDP given continued tight financing constraints. This adjustment largely reflects the full61 year effect of our 2009 measures, including the extension of the nominal freeze in pension benefits and public sector wages through end-2010.

    21. We will improve fiscal data monitoring and reporting. We are still facing shortcomings in the reporting of fiscal data by local government and social and other funds,as well as the treatment of foreign-financed projects which are not paid through the single treasury account. To reduce risks of inadvertent misreporting of fiscal data, we will—with technical support from the IMF—review and amend our fiscal reporting procedures for
    different levels of government, and ensure that all Project Implementation Units and the NBS inform the Treasury immediately about all transactions related to foreign loans. Monitoring of arrears will be strengthened. Finally, we will include a projected amount of 12 billion dinars of foreign-financed projects on the spending side of the revised 2009 budget.

    …probni baloni i najava teške jeseni osim hvatanja pregovaračkih pozicija sa sindikatima su čini se i najava neizbježnog povećeg inozemnog zaduživanja… a možda i aranžmana… autumn may prove to be challenging…

    • Poštovani,

      mislim da pretjerujete u kritici MMF-a. Inače su kritike MMF-a uglavnom ideološke naravi (iako se čini da Vi u stvari niste jako kritični), tako da je s njima u načelu teško diskutirati.

      Ali recimo ovako:
      – Aranžman s MMF-om nije obavezan; država u problemima se može suočiti s posljedicama svoje nesposobnosti i bez MMF-a
      – Kritika MMF-a se skoro uvijek fokusira na trenutak ‘dolaska’ doktora, umjesto na to zašto je uopće potreban doktor (kako smo došli gdje smo) i što bi bila alternativa (doktoru)
      – Primjer: glupim, ali ugodnim, ponašanjem iščašim rame i nešto u meni i dalje inzistira na istom ponašanju i dalje. Ali nešto drugo u meni zove doktora i sklapamo ‘deal s đavolom’: on će mi vratiti rame (bit će jako jako bolno) i zabraniti daljnju ugodu, ponašanje koje k tome vodi.

      Naravno, kad se gleda deal s MMF-om statički (što on točno nosi u trenutku implementacije), to izgleda grdo.

      Ali razmislite i ovako: kamo sreće da je MMF bio ovdje zadnjih 5 godina? Možda taj doktor i ne bi bio tako štetan?

      Da ne duljim …

      • Usporedba MMF-a s doktorom ima i jednu značajnu razliku, a to je kad dođe doktor vi ipak imate mogućnost odabrati koje pilule želite a koje pilule ne želite popiti.
        Možda će vam Doktor(MMF) ispraviti iščašećno rame, no istovremeno će vam ubrizgati i serum od kojeg ćete izgubiti mogućnost samostalnog odlučivanja.
        Ovisi i kako gledamo na doktore, ako smatramo da je doktoru jedini interes da nama bude bolje, no što ako je isti doktor financiran od strane farmaceutskih kompanija i ima primarni interes prodati lijekove.

        Dakle ima različitih vrsta doktora s kojim možete uspoređivati MMF., a dosta vas je već reklo MMF-u je interes naplatiti dugove, a to je moguće i ako nas se pretvori u doživotne robove.

        Što ako MMF naredi devalvaciju, pa nam dugovi višestruko narastu?
        to je po meni nešto kao ispravio nam je iščašeno rame, ali nam je slomio ruku nakon toga.

        • A tko nas tjera da razgovaramo s MMF? Možemo mi odlučiti i da ćemo bez njega. Znači naša je odluka, imamo slobodu.

      • slažem se, to je nekako i moje mišljenje.
        samo na ovom blogu izneseno je niz koraka za koje smo 100% sigurni da su korak naprijed pa makar i bolan, no ipak se ništa ne mijenja.

        no meni se nekako čini iz posupaka naše vlade, da je već dogovreno da dolazi MMF, samo im se priprema teren. prilog tome je i što smo svi primjetili, sve dosadašnje mjere su kozmetika ili očajnički potezi kupovine vremena, kao nešto se pokušava a pravi potezi se ostavljaju nekom drugom, možda MMFu upravo.

        Neznam, smatrate li možda da ja pretjerujem?
        stvarno vjerujete da je odluka naša (tko smo to mi, vlada?, narod?). možemo li o tome odlučiti referendumom?

      • …možda se tako doimalo, ali doista nema kritike IMF-a niti njihova ekonomsko&političkog backgrounda, oni samo ozbiljno i profesionalno rade svoj posao… posao stečajnog upravitelja…

        …što bi netko rekao …neki puta sjedim i razmišljam, a neki puta samo sjedim…

        • Mislim da ste uglavno u pravu vecinom (stvar je samo u iscitavanju), a ovdje bih dodao da je MMF vise kao ‘company doctor’, tj. prinudni upravitelj neposredno prije moguceg stecaja koji treba pomoci da se on ne dogodi.

      • Kritika MMF-a je posebno dobila na zamahu nakon azijske i argentinske krize. Ono što se prigovaralo jest upravo činjenica da je MMF savjetovao, čak nametnuo mjere štednje, a ne pojačanu državnu potrošnju u duhu kejnzijanizma. Oko toga su se sukobili Rogoff i Stiglitz u ljeto 2002. Danas opet imamo istu situaciju, ali bez MMF. Države, razvijene i bogate države provode različite politike. A da im MMF pritom ništa ne savjetuje ni ne nameće-. Očito da se radi o različitim pristupima, a ne o smišljenim politikama da se osiromaše države kako se to onda tumačilo. Koji će se pristup boljim pokazat će vrijeme.

  11. Kao i uvijek, zanimljiva tema, zanimljiva obrada…

    Iako se nisam slagao sa nekim Nenadovim idejama o valuaciji vrijednosnih papira u Hrvata, i to prvenstveno jer sam bio poprilično “bearish” glede a u svezidbi stanja u našoj ekonomiji, a još više u vezi mogućnosti naše Vlade da učiti nešto pametno po tom pitanju, sa ovim pogledima se apsolutno slažem.

    I MMF, i EU, i velika većina takvih organizacija, institucija…služe malim narodima da im “pomognu protiv njih samih”. Pred hrvatsku javnost podastire se ideja kako je ulazak u EU glavni i osnovni cilj svekolikog pučanstva, i da će time (a nego čime!?!?!?) biti riješeni SVI naši problemi.

    1. Ulazak u EU nije CILJ, već SREDSTVO. Za što? Za postizanje boljeg života svih građana RH.
    2. Ukoliko uđemo u EU, bit će nam bolje samo ako stvrano (ali STVARNO) prihvatimo sva pravila igre tog kluba. Dakle, manje populizma, manje ljenčarenja, više rada itd.itd.itd.

    EU (a i MMF) ne traže ništa od nas što mi sami ne bi trebali napraviti i bez njihovih “diktata”. Zar moramo sređivati stanje u sudstvu zbog EU? Ili rješavati korupciju zbog EU? Ili zbog građana RH????

    Po pitanju MMF-a – zar nam oni trebaju reći da smo preplaćeni, neefikasni, itd.itd.? Zar to ne vidimo sami? Očito ne. Ili – što je gore – vidimo, a ne reagiramo. Pa je onda političkim elitama lakše narodu obajsniti da “netko” od nas traži rezove, “netko” nas na to prisiljava…I onda se čude kad podrška ulasku u EU oscilira. A mislim da su narodi s ovih područja tradicionalno poznati po tvrdoglavosti, inatljivosti i ostalim interesantnim karakteristikama slične vrste.
    Dakle, našoj vrhuški te su institucije potrebne kao baba-roga kojom se plaše široke narodne mase, a kad plašenje više nije efikasno, onda se rezovi – koji su ionako morali biti provedeni – pravdaju njihovim (nerazumnim) prohtijevima.

    O tečaju – stanje naših financija je takvo da smo visoko eurizirana zemlja, i ako i zanemarimo moguć strah od inflacije – slabljenjem kune veliki broj poduzeća i građana dolazi u opasnost od defaulta. Pored toga, iako bi se na prvi pogled tečajem mogli stimulirati izvoznici, iznimno velik dio ulazne komponente našim je uvoznicima vezan uz euro. Pa ako poskupe inputi, logično je da bi poskupio i output. Ne? Meni se to čini jednostavnim. A velika većina onih teoretičara koji tvrde drugačije, na žalost, nema veze sa relanim svijetom. Jer njihovi (loši) modeli pokazuju da se može i drugačije.

    • Deflacijom veliki broj poduzeća i građana jednako dolazi u opasnost od defaulta!
      Cijena ulazne komponentne u eurima ostaje ista! Cijena rada u eurima pada! Što popravlja trgovinsku bilancu i mijenja strukturu BDP-a, manje osobne potrošnje i stranogradnje, više neto izvoza i proizvodnih investicija.

      • U pravu ste. Situacija je loša kako god se okrene. Dakle, preostaje nam rasprodaja imovine kao važan element stabilizacije, odnosno njen prelazak u ruke onih koji će njome znati bolje upravljati od nas.

  12. Izgleda da neki ona forumu nisu dobro shvatili ulogu mmf-a,mmf vam u blažim varijantama pomoći ne daje novac za potrošnju,u pravilu vam ojačava devizne rezerve sa kojima možete onda intervenirati i upravljati tržištem,nikada vam mmf neće reći da idete u devalvaciju valute,to su neke zemlje same izabrale jer im je tako bilo lakše sprovesti rezove i realno smanjiti javnu potrošnju a sa druge strane su jednim potezom svoju robu napravili konkurentnjom,da bi vam se to isplatilo morate imati takvu gospodarsku strukturu a mi je nemamo.Što se tiče bilo koje vlade ona je zadnja koja priziva mmf ali se često događa zemljama sličnim nama da moramo udariti glavom u zid i onda pozvati mmf da nam nametne ucjenom za novac ono što smo i sami morali napraviti…,to je u suštini mmf!

    • neki su i sami odabrali skočiti kroz prozor 🙂
      Shvaćam ja ulogu MMF-a, samo se više u životu držim one stare, u tuđoj ruci raste samo …. Ili one druge nema besplatnog ručka. Tako da sve dobro što donese MMF imat će svoju cijenu, koja neće biti mala siguran sam. Ili vi mislite da je MMF nešto kao Caritas, pa ojačava devizne rezerve iz humanitarnih razloga.

      Poanta je da s jedne strane vjerujemo da se možemo izvuči sami, a s druge strane se ništa na tom planu ne radi. pitam zašto, postoji li neko logično objašnjenje?
      tonemo sve dublje i dublje i lagano se kuhamo, što nam nikom izgleda ne smeta dovoljno da nešto promjenimo. znate onu priču o žabi i kuhanju?

      Ja svrhu ovog bloga i truda koji se ovdje ulaže vidim samo ako iza toga krene neka organizacija za pokretanje promjena, jer očito oni koji bi ih trebali provoditi nisu to u stanju, pa imamo valjda nekoga u ovoj zemlji tko je.
      Ili sve ovo pišemo u nadi da nas Jadranka i Šuker čitaju? Da se razumijemo ja mislim da nisam taj koji može puno napraviti ali sam spreman pomoći. vjerujem da nas ovdje ima puno takvih.

  13. … ovo je bilo predvidivo, čisti fiks… ali to nije sve… autumn may prove to be challenging…

    http://noir.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aKymeeNeNrdk

    July 6 (Bloomberg) — Croatia plans to raise $1.25 billion in its first sale of dollar-denominated bonds since October 2009 as the nation bordering the Adriatic Sea struggles to revive its economy.

    The former Yugoslav republic is marketing 10-year, syndicated notes that may yield 6.75 percent, a banker involved in the sale said. Barclays Capital, Citigroup Inc. and JPMorgan Chase & Co. are managing the sale…

    http://www.jutarnji.hr/rohatinski–krajnje-je-vrijeme-da-nesto-napravimo/844960/

    “Teoretski, ministar Šuker može državne financije održavati na životu cijele ove godine.

    Danas se zadužio u SAD-u za novih 1,25 milijardi dolara, u jesen bi mu trebalo još oko milijardu eura, a u zemlji se planira zadužiti za 4 do 4,5 milijardi kuna. S tim bi preživio ovu godinu, no i tu vreba opasnost.

    Guverner Rohatinski kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio sto posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. Uz to, u jesen će na svjetsko tržište kapitala po novac doći i Španjolska, Portugal, Italija i još neke europske države, pa će i konkurencija biti jaka.

    No, najveća opasnost za Hrvatsku su upravo obazrivi investitori, jer smo proteklih mjeseci vidjeli što oprez investitora čini pojedinim zemljama. Hrvatskoj uz rast duga neminovno prijeti i pad kreditnog rejtinga, što znači da bismo pali natrag u ‘junk’ status, odakle smo jedva isplivali prije nekoliko godina…”

    (op.a. http://www.hnb.hr/publikac/bilten/statisticki_pregled/h13.xls )

    …da čika zubar …zeku… 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.