Trzista kapitala - Hrvatska

Državni rizik i dionice

Evo me pomalo nazad …

Što sam zapravo htio reći s ovim: Kreditni rizik RH i u RH?

Pitao me, naime, jedan čovjek što mislim je li bolje čuvati (u banci) kune ili ih pretvoriti u eure, s obzirom na moguću devalvaciju ‘iduće godine’. Vjerojatno podrazumijevajući da je na kune viša kamata, ali euro je sigurniji.

Moj odgovor je bio u smislu navedenog posta – da je najbolja zaštita, ako se želi ostati u kunama, a ne brinuti o tajmingu moguće devalvacije (odnosno njoj anticipirajućoj deprecijaciji) ulganja u neke hrvatske dionice, naime:

– rizik zemlje se u našem slučaju uglavnom manifestira u vjerojatnosti snažne deprecijacije (devalvacije), kao alternativnom rješenju obezvrijeđivanja rada (smanjenjenja cijene rada) i ostalih inputa ako se oni ne mogu pojeftiniti ‘realnom (internom) deflacijom’

– rizik zemlje se snažno manifestirao u neselektivnom padu dioničkog tržišta, koji je uzajamno osnažen povlačenjem likvidnosti (financijska imovina je posebna po tome što rast cijene povećava likvidnost, a pad ju smanjuje, a kod nas je to bilo ekstremno manifestirano) uz druge elemente koji su svi jedni druge osnaživali: pucanje margina, povlaćenje novca iz fondova, trka banaka za depozitima itd.

– znači: rizik zemlje se snažno (i po mom sudu daleko pretjerano) manifestirao u padu cijena dionica

– a postoje tvrtke na čije poslovanje (mjereno u eurima) ne utječe u velikoj mjeri moguća deprecijacija, kao i nered državnih financija, recimo ako im glavnina prihoda dolazi iz operacija u inozemstvu (npr. AD Plastik), ako drže vrijednu imovina i imaju operacije (u biti ekvivalentne izvozu) na koje takav razvoj manje utječe (npr. Valamar Holding i Dom Holding), itd; štoviše, nekim od njih deprecijacija može i koristiti kroz smanjenu cijenu rada

Disclaimer: Autor ima hrvatske dionice, a posebno i spomenute ADPL-R-A, VLHO-R-A, KORF-R-A.

36 replies »

  1. Slažem se sa osnovnom idejom:
    – dionice su neki hedge protiv inflacije jer (osim ako je rijec o banci sa tonom kredita sa FKS, ili je firma duzna tonu novca po FKS inflacija nece znacajno promijeniti kupovnu moc koju daje posjedovanje odredenog dijela firme) je vrijednost firme nešto i to nešto ce narasti u kunama ako bude inflacije.

    Ali nije mi jasno zasto bi netko želio drzati (sav) novac u HR dionicama. Razumijem vas argument da je HR trziste neucinkovito , ali opet to bi značilo da investitor mora biti jako dobro informiran sto se tice ulaganja , dok s druge strane po meni je na duge staze puno bolje kupiti neki ETF u Kini gdje je kapitalizam ziv i zdrav. Znam da je ociti kontraargument da su pametni ucinkoviti 😛 brokeri to vec uracunali u cijene dionica i slicno, ali nekako mi se cini da to nije slucaj.

    • Ja bih rekao (a čini mi se da slično govori i g. Bakić): ne u hrvatske dionice općenito, nego u one hrvatske dionice koje po mogućnosti imaju zdrave bilance i obavezno imaju poslovanje “nekorelirano” sa makroekonomskim kretanjima RH, dakle firme koje veći dio proizvodnje (već danas) konkurentno izvoze ili se bave turizmom sa većinom stranih turista (kao što je to slučaj u našem obalnom turizmu) na stvarno profitabilan način (što pak nije tako čest slučaj).

      Ako ne bude devalvacije ok, ako je bude tada ovi koji nisu zaduženi u stranoj valuti neće time patiti niti malo (mada i ako jesu, zbog prihoda u istoj toj valuti, moglo bi biti opet ok… ako je to stvarno “skoro svi prihodi” u stranoj valuti, neokrznuti, i profitabilni), a nekima od njih (koji nisu previše bolno ovisni o uvoznim sirovinama, i/ili stvaraju proizvode “značajne dodane vrijednosti”/marži) bi ta devalvacija i sasvim dobro došla jer bi time postali još konkurentniji (još profitabilniji) što bi značilo da ako su dionice tih firmi kupljene po dobrim cijenama (ovakvim kakve su sada u praktički svim takvim slučajevima) nema razloga za birgu što se tiče dugoročnih investitora, jer će tada stvarno biti nevažno kako će tržište kratkoročno vrednovati te firme u tom vremenu “općeg rasula”, dapače – možda je i “bolje” da ih i tada slabo vrednuje jer ako te firme isplaćuju dividende biti će super prilika za reinvestiranje dividendi što evenutalno može pokvariti naša Vlada ako uvede porez na dividedne, no tada će firme nastojati smanjiti isplatu divendi ako trezor porezno pogodnije može za tu razliku otkupiti dionice koje će poništiti.

      Jedini neprijatelj ovim idejama može biti naša Vlada kojoj svašta može pasti na pamet pa npr. i to da ide na neko ekstra oporezivanja tih naših “ekstra profita” (sve što nije gubitak zvati će možda tada eksta profitom), no i tome se može doskočiti, na razne načine, da sad ne idem baš i u te detalje.

      Poanta je dakle da odlične firme (koje ne ovise o samo jednom tržištu, pa tako niti domaćem) neće propasti, vrijediti će sve više (uglavnom) i time je kupiti njih najbolja zaštita vlastite imovine u svim scenarijama a pogotovo ovakvima.

      Ako (nekako 🙂 ) kupiš zlato, imovinu si tek zamrznuo (a možda i jednim dijelom izgubio ako kupuješ pri vrhu nekog balončića što je možda sada slučaj), ako kupiš neku stabilnu stranu valutu (je li EUR takva?) i držiš u Švicarskoj ili sl., ako ti HNB to dopusti, slična stvar kao zlato, ako kupiš bilo što drugo u RH – sve je podložno kretanjima domaće makroekonomije… jednostavno ti ne preostaje ništa osim ovakvih hrvatskih dionica ili dobro odabranih stranih (što je možda malo teže za mnoge od nas, i vjerojatno slabijih prilika nego na našem tržištu kojega bolje poznajemo i lakše ćemo odabrati dionicu dovoljno nisko omjera cijene i stvarne vrijednosti koju stvarno dovoljno pouzdano i dovoljno samopouzdano procijenimo) ako želiš novac zapravo dobro investirati a ne tek zamrznuti od nesigurnosti koja je pred nama.

      • Osim ovakvih dionica, po meni još jedina stvar koja u našoj državi može biti slično sigurna (ali manjeg prinosa) je kvalitetno poljoprivredno zemljište.

        Disclaimer: Imam neke dionice slične gronjim opisima. Moji roditelji imaju nešto poljoprivrednog zemljišta.

      • Moj je stav da in the long run HR firme ce jako tesko opstati i rasti jer ako se drzimo one izjave M. Tacher dogodit ce se tocno ono sto ste napisali. Vrli socijalisti ce ostati bez novca, i onda ce biti price o manje sretnima, kako svatko treba porez placati koliko može, bla bla, veci porezi za dobre firme.
        BTW kao što sam napisao slažem se sa ovime da ako se mogu naci podcjenjene HR firme da ih treba kupiti. samo sam rekao
        a) prosjecnoj osobi to nije jednostavno
        b) ne bih sva jaja stavio u košaru kojoj vlada ekonomija Jadranke, Ivana i Ljube(danas sam slucajno ga slusao 30 s na TV i odmah mi je bilo zlo).
        Za poljoprivredno zemljiste- u doom scenariju svi uzgajamo svoju hranu 😀 , ali ono što ja hocu reci je sljedece: AFAIK globalno je pred poljoprivredom ok razdoblje, ali za HR sam malo skeptican- premalo kapitalizma, dakle ucinkovitost nikakva, poticaji su sjajni dok vladi ne usfali love…
        A za zlato i da je to zamrzavanje imovine… nije. Mnogi dileri zlata prodaju pricu kako zlato ima konsntnu vrijednost, ali valjda je vecini jasno da nije tako i da kupovna moc iste kolicine zlata ovisi o tome kolika ja panika sto se tice inflacije. Mislim naravno mozete kupiti i gold stocks, pa onda se to više djluje kao da ste kupili zlato i dobivate dividende, samo su odredeni pomaci(i gore i dolje) u cijeni zlata puno jace izrazeni u cijeni gold stocks.
        Da skratim mislim da se nase misljenje ne razilazi puno, osim ako mislite da je kupovanje npr UST10Y(@ 2.48% :P) dobro ulaganje.

      • @Ivan

        Ne mislim da je kupovanje američkih obveznica pametna odluka. Ništa puno pametnija od kupovanje hrvatskih.
        Ne vjerujem da će Amerikanci završiti u deflaciji, što znači da je kupiti te obveznice po ovoj cijeni besmisleno.
        Kao što sam rekao, nisu sve hrvatske dionice dobre, daleko od toga.
        Ali neke jesu i to mi je zanimljivo.
        Što se tiče naših političara, mislim da niti oni nisu svemoćni uništavači.
        Oni ne mogu na ovaj način opljačkati one firme koje će dobro zarađivati, jer će pri tome doživjeti dovoljno snažan otpor.
        Ako ništa drugo, barem je dobit lagano privremeno sakriti…, potpuno legitimnim metodama, pogotovo kada veći dio proizvodnje izvoziš.
        Najbolje firme preživjeti će svako, pa i privremeno jako depresivno razdoblje, i dugoročno će biti puno jače nego danas – a one se kupuju radi toga dugoročnoga.

  2. Poštovani,

    kolika je po Vama vjerojatnost da kuna devalvira sljedeće godine? Vjerujem da ćete sudjelovati na sutrašnjoj skupšini dioničara Lošinjske plovidbe. Stoga bih Vas molio Vaš osvrt u vezi tvrtke i skupštine dioničara. Isto tako bih Vas molio Vaše mišljenje, ukoliko dođe do promjene vlasti sljedeće godine, kako će to utjecati na cijenu dionice i na njihove razvojne projekte na otoku?

    Pozdrav!

    • Mislim da kuna neće devalvirati u pravom smislu riječi. Vjerujem da može deprecirati nekih desetak posto u sklopu nekog općeg plana.

      Čini mi se da je LPLH jedna od onih dionica kojima se trguje po cijeni kao da je u stvari opcija na dionicu :). Pogledajte ovdje: http://www.mojedionice.com/fund/dionica.aspx?sifSim=LPLH-R-A. Probat ću danas skoknuti do Lošinja na skupštinu, pa se javim nakon toga.

      Disclaimer: Imam dionice LPLH-R-A.

    • Evo bio sam na skupštini. Začuđujuće, ili ne, bio sam jedini izvan najužeg (lokalnog) kruga uprave, NO i ključnih dioničara? Ekipa mi se čini korektna i realna, nisam primjetio da bi bilo hohštapleraja kako inače zna biti u našim d.d.-ovima. Nisam nažalost stigao ostati na ručku nakon skupštine jer se kvarilo vrijeme, a stigao avio-taxijem, tako da nemam više dojmova, osim ono malo što sam pričao s Dumanićem, predsjednikom uprave, koji je bio otvoren i čini mi se s pristupom ‘baš kako treba’. Nisam stekao dojam da cijelu priču skupštine, odnosno dioničarstva smatraju kao priliku za proaktivan odnos s vanjskim dioničarima, ali s druge strane, prema meni, kao jedinom ‘vanjskom’ prisutnom su bili vrlo korektni.

      Nisam se stigao ozbiljnije pripremiti za skupštinu, pa nisam previše pitao, uglavnom me zanimalo ono što mi se čini prepasivno upravljanje aktivom, naime držanje prevelike gotovinske pozicije, te sam neobavezno predložio otkup vlastitih dionica, odnosno aktivnu ulogu trezora u smislu građenja pozicije i pripreme za ulaz vanjskog institucionalnog investitora, kao što to npr. radi Atlantic grupa.

      Neke zanimljivije financijske i poslovne okolnosti koje su kazane na skupštini (ako se dobro sjećam), pa je dakle javna informacija:
      – upravo je potpisan ugovor za izgradnju supramaxa od 57.000 tona, za cijenu od cca. 30 mil. usd (+ troškovi nadzora), isporuka rujan 2011. uz opciju narudžbe još jednog za isporuku prosinac 2011. — ovo valjda znači da je brodarstvo na prilično sigurnim nogama kad se usuđuju naručiti novi brod koji je skoro 50% veći od trenutno najvećeg
      – usvojeni su urbanistički planovi koji napokon omogućavaju neke daljnje investicije u turizmu
      – moguća investicija u marinu itd. u kompleksu brodogradilišta i ostalog kod sjedišta može biti čak 60 mil. eura, što je naravno velik projekt za koji su potrebni jaki partneri
      – što se tiče prodaje brodova, na zadnja dva koja su prodali ostvarili su dobit (prema knjigovodstvenoj vrijednosti): Lošinj od 9.450 DWT prodan 9.3.2010. za 1,88 mil. usd, a knj. vr. mu je bila 0,59 mil. usd; Srakane od 5.894 DWT prodan 2.12.2009. za 1,3 mil. usd, uz knj. vr. od 0.
      – ranije u 2009. (prvi kvartal) je prodana Daria za 1,367 mil. usd, uz knj. vr. od 1,68 mil. usd, dakle uz gubitak od 0,3 mil. usd; ova cijena je vjerojatno zbog jake depresije u tom trenutku, a brod je uz Lošinj i bio uvjerljivo najstariji brod u floti, što se može vidjeti ovdje http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/LOSINJSKA-2008..pdf.
      – kažu da su prodali Lošinj i Srakane zbog prekida linijskog poslovanja i velikog smanjenja količine tereta i nerentabilnosti linija.

      Ukupno, vrijednost brodova je u knjigama (konsolidiranima Lošinjska plovidba – brodarstvo) na 31.12.2009. 336 m. kuna (oko 59 m. USD), što znači da je s obzirom na 239,4 m. DWT u floti, prosječna vrijednost DWT-a u knjigama oko 245 USD. Trebam još istražiti cijene, ali izgleda da su ovo barem realne cijene s obzirom na činjenicu da su zadnja 2 prodali po 200, odnosno 220 USD / DWT. K tome, ako dobro razumijem, cijena rabljenog broda s isporukom odmah je trenutno čak veća od cijene novog broda s isporukom za godinu dana (cijena koju će LP platiti za novonaručeni brod je preko 520 USD / DWT). Ako je to jedina značajnija nepoznanica u bilanci, valuacija cijelog biznisa mi bila barem P/B = 0,30 (odnosno jeftinije ako je cijena DWT veća) za cijeli biznis (uzevši u obzir manjinske interese).

  3. …iako s godinama iskustva čovjeku raste osjećaj da ga ništa više ne može iznenaditi, poneki puta ostane lagano zatečen… najveći problem svih investitora, pa i onih pametnih i obrazovanih je racionalno prosuđivanje, isključivanje emocija i spremnost priznanja gubitka ili loše prosudbe (prije svega sebi samom) kada za to dođe vrijeme… zatvaranje pozicije sa malim gubitkom je neosporno bolje od velikog gubitka… osobno se suzdržavam od djeljenja investicijskih savjeta, jer od besplatnih savjeta su jedino gori besplatni – loši savjeti… ali nepretenciozno iznošenje percepcije trenutnog stanja i budućih očekivanja uz kavu valjda ne spada u pokušaj dociranja…
    … „liquidity trap“… Krugman-ov je omiljeni pojam izvučen iz doduše drugačijeg konteksta (deflacijske spirale) , ali primjeren postojećim investitorima u trenutni HR market… nema više mogućnosti izlaska sa tržišta velikih privatnih ulagača (bar ne bez dogovora sa mirovincima 🙂 ), a oporezivanje kapitalne dobiti i devalvacija (kako god ju netko nazivao, pa i „izazovom“) je ante portas… gotovo neizbježni sudbinski djelovi bilo kojeg paketa i raspleta… kismet…
    …ne vidim mehanizam kako će market amortizirati potencijalnu devalvaciju, i kontrakciju već ograničenih investicijskih sredstava (imajući u vidu i trenutno implementirane mjere štednje i probleme osiguranje financijskih sredstava na globalnoj razini, kao i straha od povratka recesije)… pogotovo se ne slažem sa konstatacijom o već implementiranom riziku zemlje u postojećem tržištu… HR market, čini se nema puno veze sa životom, a ponajmanje s tržištem… ali ima sa mirovincima, trenutno jedinim osiguranjem kakve takve mizerne likvidnosti… a vrijednost tržišta je upravo preslika želja i oligopola mirovinaca (i financijskih kompanija u čijem su vlasništvu), a ne tržišnih mehanizama… pitanje je doista vremena kada će se netko sjetiti potencijala mirovinaca (par milijardi kuna godišnje) u krpanju državnog proračuna i sve većih kamata za državni dug… a onda…
    …matematički gledano nema nikakve logike osiguranja od devalvacije (govorimo samo o devalvaciji) ulaganjem u dioničko HR tržište pa čak i u tvrtke izvoznike koje će biti manje pogođene, ako se može direktno investirati na vanjska tržišta ili u euro, dolar ili švicarac… to je kao da putuješ do Lošinja preko Osla…

    btw., netko je spomenuo i US 10-year T (uvijek prekrasna kristalna kugla) … blagi pogled ukazuje u kojem smjeru se sve odvija zadnjih 3-4 mjeseca… neće nedostajati uzbuđenja…

    http://finance.yahoo.com/q/bc?s=%5ETNX&t=5y&l=on&z=m&q=l&c=

    lijep pozdrav…

    • Zašto je tebi a priori loše putovati do Lošinja preko Osla?
      Možda ti netko ponudi kartu preko Osla u pola cijene karte ZG-Lošinj.
      Zar nije onda, ako imaš vremena, zgodno malo se provozati, vidjeti Oslo usput… i sve to u pol cijene?
      Mislim da se o tome govori kada se odlučjemo “hrvatski izvonici” vs. “strane firme”.

    • Za 10-year T pretp da vi mislite da ce biti double dip, s tim se slazem, ali nisam o tome govorio. Htio sam reci da su neki pametni ljudi rekli da su Tr najveci bubble u povijesti i mislim da su u pravu. Mislim nije da sam neki genije pa da je moje misljenje bitno, samo kazem. 😀
      A za ovo direktno ulaganje vani, eure, $… mislim to je IMHO bolje ulaganje od držanja kuna pod madracem, ali euro i $ mi baš nisu neke privlacne valute(in the long run naravno, tona stvari moze utjecati na kratkorocna kretanja-npr u 2008 je $ poludio, nakon sto je slabio godinama).

      • http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=teina011&plugin=1

        …za početak potrebno je uopće znati tehničku definiciju recesije (NBER), a vjeruj mi da velika većina tzv. eksperata to ne zna (uključujući i domaće mlade bankarske janjičare)… tako da je za većinu formalni ulazak ili izlazak iz recesije (uvijek drugačije interpretiran) podloga za generiranje medijskog optimizma ili pesimizma, ne mareći za najbitnije …stope prethodnog pada ili rasta gospodarstva ili nezaposlenosti, kao i trendove… ne mora doći do double dip-a i trenutno je vjerojatnije je da neće doći, nego da će doći, no efeket niza godina iscrpljujuće stagnacije, ali sada sa velikom stopom nezaposlenosti nakon formalnog izlaska iz recesije su jednako razarajuće, ako ne i pogubnije… elementarnom matematikom, rastom od 10%, nakon prvobitnog pada od 10% se ne vraćaš ni na početnu točku… ponovni ulazak u recesiju (double-dip, 1980-82) bi bio ravan katastrofi i zapravo efekt jednak ulasku u depresiju, za što je danas ipak znatno manja vjerojatnost za razliku od opcije dugotrajne stagnacije, ali da ekonomija mjesecima gubi momentum, odnosno da kopni vjera u brzi oporavak (10-year T) to je evidentno, a očekivanja kao i psihološki moment u cijeloj priči nisu nezamarivi… problem s kojim se sada suočavaju je kako ponovo financirati nove stimulanse za ekonomiju u novim okolnostima (osim svježih Bernanke-ovih obećanja QE2?, prekomjerni rast deficita i prekomjerna zaduženja, te implementiranje oštrih mjera štednje su mnogim zavezali ruke, a sve skupa traži globalni sinkronizirani odgovor)… i pronalaženje novih izvora financiranja (vjerojatno opet velika očekivanja od Kineza), možda neće rješiti suštinski američki problem, a to je dugogodišnja preobrazba ekonomije u ekonomiju potrošnje baziranu na neiscrpnim kreditima i jeftinoj i efikasnoj inozemnoj radnoj snazi (tu smo ih dobro kopirali) koja nije sposobna zaposliti svoje građane i biti konkurentna na globaliziranom tržištu, bar ne bez ozbiljnih zahvata i u kratkom roku… no, svejedno… oni će se izvući na ovaj ili onaj način (F32, inflacija ili prebacivanje tereta na nekog drugog, slabijeg…), ono što je zabrinjavajuće je što će se desiti sa malim, ali prezaduženim i nerestrukturiranim gospodarstvima, tržišno neefikasnim, bez ikakve strategije, industrijske politike ili plana B (na koga podsjeća?)… ni uzastopnih sedam osam kvartala pada BDP-a nije strašno (unatoč uvijek optimističnim prognozama tzv. eksperata), koliko je neugodna činjenica da još uvijek ne postoji ni svjest o svemu tome kamo to vodi, a kamoli prijedlog najmanje loših (neprovedivih) rješenja… L-shape ?

        lijep pozdrav…

        btw. hedgiranje financijske imovine traži malo više prostora, nema idealnog, ali odabir dugoročno najmanje lošeg nije nerješiv problem (i ne uključuje ulaganje u HR dioničko tržište)…

    • Poštovani,

      smatram da u ovom i idućem komentaru ne uzimate u obzir cjelinu. Za početak, elementarno je da se kod ulaganja ne gleda prinos ili rizik, nego očekivani prinos s obzirom na rizik.

      Znači poanta nije da je hrvatska dionica ‘najsigurnije’ ulaganje, daleko od toga. Poanta mog posta je da su s obzirom na rizik (a u sklopu disperziranog portfelja), pogotovo neke dionice isplativo ulaganje, budući da se na njih ne bi trebao reflektirati u velikoj mjeri rizik koji se odnosi na Hravtsku. Dao sam vec prije primjer dionice koja se trzi po P/EBITDA = 2,5. Ne znam koliko znate o dionicama, ali ovo je vrlo atraktivno.

      Što se tiče ostalog u ovom i idućem VAšem postu, naravno da postoje analitičari koji autoritativno tvrde jedno ili drugo, ali vrlo je hrabro tek tako autoritativno kako Vi to činite tvrditi da je jasan trend nekih od notorno preteško predvidivih varijabli. Ako zaista možete tako sigurno predvidjeti smjer kretanja US T-a na osnovu zadnjih mjeseci, možete zaraditi milijarde.

      Ili recimo kako ste sigurni da je hedgiranje (za Vas) u potpunosti rješiv problem. Ne znam jeste li se kada hedgirali i ako jeste, kako se ocjenili uspješnost, ali moram Vam reći da je to jako teška disciplina (ovdje, naravno, opet mislim s obzirom na cijenu koju plaćate, ali i druge parametre, kao što je dospjeće, inherentni rizici u svim instrumentima itd.) pa ako zaista tako suverene vladate njome, opet možete zaraditi milijarde.

      • …IMHO, čini mi se da si sve uzeo malo previše k srcu… naravno, radi se samo o laganoj, nadam se pristojnoj razmjeni mišljenja, bez ikakvih autoritativnih stavova koje treba braniti pod svaku cijenu ili kakvih loših namjera… to što imamo dijametralna mišljenja o održivosti i smislenosti tečaja, očekivanim trendovima na dioničkom tržištu, trendu državnog zaduživanja, oporavku hrvatskog gospodarstva, nedodirljivosti monetarne politike HNB-a, hedgiranju, pa i autentičnosti AR… ne znači da je netko zgodniji, viši i “more blond”, tek lamentiranje uz kavu koje može pomoći u utvrđivanju ili preispitivanju vlastite percepcije… bože moj, uvijek je po logici stvari u konačnici netko više, a netko manje u pravu… mea culpa, priznajem kako sam početkom godine najavljivao da u horizontu od godinu dana očekujem stagnaciju sa povremenim scuba divingom, značajno povećanje stope zaduženosti, poteškoće sa otplatom duga, pad gospodarstva, neodrživost tečaja, pad dioničkog tržišta, probleme s deficitom i stimulansima… u jednoj rečenici, procjenjivao sam da će biti prije puno lošije nego što bude bolje… za sada mi se čini da je tako, a tko zna možda završi sasvim drugačije…

        u svakom slučaju želim Vam puno uspjeha u životu i radu…

        lijep pozdrav…

        http://www.nytimes.com/imagepages/2010/08/29/weekinreview/29goodmangrphic.html?ref=weekinreview

  4. @stallkerman

    Većina ovoga što govoriš mi ima smisla, i čak se slažem i u tome da hrvatsko dioničko tržište kao cjelina nije u naročito lijepoj situaciji (jer ima hrpa smeće-firmi potpuno neizvjesne budućnosti) međutim nikako se ne mogu složiti da se to odnosi na sve dionice, jer kod nas postoje i malobrojne (svakako: malog udjela u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji) odlične firme a koje tržište vrednuje isto kao i one “smeće-firme”.

    Previše je prerazličitih firmi da bi sve bile u istom košu. I u Americi 30-ih su neke firme odlično poslovale, odlično zarađivale, i svojim dioničarima donijele odličan povrat gledajući dugoročno.

    Kod nas je jedini problem nefunkcioniranje pravne država, tj. glavno čega se mali dioničar treba bojati je da ne naleti na firmu gdje će uprava u interesu nekih (većinskih npr.) dioničara opljačkati male dioničare.

    Državu nam vode neodgovorni ljudi, ljudi čudnih načina razmišljanja i možda i čudnih motiva… ali nisu nam i sve firme takve. Postoje fundamentalno vrlo kvalitetne firme koje imaju dobre pa čak i odlične uprave, etički izvrsne, a cijene dionica “kao i svih ostalih”. Ulog u takve dugoročno ima smisla. Nije dobro previše se fokusirati na kratkoročna pa i srednjoročna kretanja cijena dionice. Ako imaš dobru firmu, biti ćeš i sretan ako ti u depresivnom razdoblju cijena bude niska!

    A ne može nekakva “depresija” u Hrvatskoj tek tako uništiti odličnu firmu koja ima odličan menadžment i koja dugoročni interes dioničara shvaća kao svoju jedinu svrhu, kada ta firma nije ovisna o jednom (hrvatskom) tržištu nego svoje prilike pronalazi diljem Europe i svijeta.
    Takva firma nije jako različita od slične firme u bilo kojoj drugoj državi, a za detalje je dalje sve stvar kupovne cijene… a mi u RH imamo jako zanimljivih cijena!

  5. Ne mogu se načuditi jer ste jednom napisali da ste prodali vlho-r-a,po meni to je dionica koja je jako perspektivna jer se radi o direktnom upravljanju od cca 10% hrv turističkog kapaciteta sa vrlo velikim nekretninskim porfeljom sa velikim potencijalom…,teško da cijena može padati jer se turizam i u vrijeme krize pokazao žilav,inače nisam pobornik turističkog ulaganja ali ovo je jeftino do boli a iskreno se nadam da će vlasnicima uskoro stizati vrlo primamljive ponude koje neće moći odbiti…,možda griješim ali duboko vjerujem u takav scenarij…,korf jest jeftin ali to je već druga priča,valamar je ključ po meni ključ cijele priče i mislim da vlasdnici ispod 100kn neće ni razgovarati o prodaji a u neka sretnija vremena to može ići i puno više gore…

    • Poštovani, uglavnom se slažem s Vama.

      Međutim, moja je odluka da se riješim VLHO bila motivirana delistanjem s burze, i to dvojako. Naime, za početak, uglavnom ne želim investi ondje gdje me ne žele, a drugo, nisam dobro anticipirao da će se trgovanje nastaviti na burzi nakon ovog uvršenja.

      Zašto sam u početku investirao više u KORF, a manje u VLHO? Zato jer mi se zbog vrlo koncetrirane vlasničke strukture u VLHO činilo da je KORF puno primjereniji za ulaganje, naime ne samo moje, nego i inevsticijskih fondova koji će onda dionicu napraviti dosta likvidnijom itd.

      U ovom trenutku imam dosta veliku poziciju u KORF, ali sam opet počeo i kupovati VLHO.

      Odnos između VLHO i KORF vrlo je zanimljiv, ali mislim da su obje dionice vrlo atraktivne za ulagače:

      – Za početak, treba znati da je po statičkim omjerima (P/B npr.) KORF jeftiniji.

      – Međutim postoji ugovor između Epime i Dom Holdinga (DH) prema kojem DH plaća značajnu naknadu za upravljačke poslove Epimi (koja je u pak u vlasništvu Valamar grupe (VG)); na taj način VG ima trenutno i druge prihode (a DH rashode)

      – Te su naknade nekih od proteklih godina bile povelike, ali zadnjih godina nisu toliko velike jer ovise o tržišnoj vrijednosti ulaganja DH (prvenstveno RIVP) … iako prema ugovoru postoji pravo Epime da zaračunava naknade i na druge načine (prema vlastitoj procjeni vrijednosti ulaganja), čini se da ne zloupotrebljavaju tu mogućnost

      – Valuacija KORF (i onda indirektno VLHO) mi se čini iznimno niska, pogotovo ako se pogleda na pravi način. Ključ je pogledati RIVP kao ‘zbroj dijelova’. Ako pogledate konsolidirano izvješće, koje uključuje i Babin kuk, operativne brojke su prilično loše. Međutim, ako pogledate posebno nekonsolidirano RIVP i posebno HDBK, vidjet ćete da je RIVP već sada pratkički ‘cash cow’ (prošle godine tok novca od operacija 122 miliona kuna!!: http://www.zse.hr/userdocsimages/financ/RIVP-fin2009-1Y-REV-N-HR.xls), a HDBK je operativno negativan, ali je zato vjerojatno jedna od najvrednijih nekretninskih priča na Jadranu. Znači ne bi bilo neobično za zaključiti da RIVP vrijedi i milijardu kuna, a da HDBK vrijedi koliko već vrijedi. Dodajte tome HRBC i možete otprilike zaključiti koliko vrijedi DH

      Investicijski gledano:

      – EPIC je krajnje kontrolno društvo oba entiteta. Smatram da su oni (po mom sudu) ipak u naravi investicijsko-bankarska ekipa.

      – Stoga smatram da im je možda primarna, a ako ne, onda u svakom slučaju sekundarna opcija klasičnog izlaska kroz izlistavanje na relevantnoj burzi ili prodaje cjeline strateškom ulagaču. Stoga smatram da će prije ili kasnije objediniti VLHO i KORF kako bi imali konzistentnu i cjelovitu priču.

      – Također smatram da postoji mogućnost da EPIC želi okrupniti vlasništvo u DH, odnosno čitavoj grupi, ali da trenutno ne raspolaže s dovoljno novca u tu svrhu

      – Smatram da su naknade koje DH plaća VG pretjerane. Postojeći ugovor je sklopljen 2003. i 2008. produžen, te traje do 2012. Također je moguće da mnogi potencijalni dioničari manje skloni kupiti ovu dionicu upravo ubog tog razloga (manje transparentnosti, naime primjerice: u prospektu DH stoji da ugovor vrijedi do 2008., a tek uvidom u original ugovora na Trgovačkom sudu možete vidjeti da se on može ‘automatski’ produžiti).

      Smatram stoga da bi se manjinski (mali) dioničari se trebali fokusirati na ovaj dio poslovanja DH. Primjerice, ovdje je zanimljivo i da DH nije isplaćiavo dividendu, a VG jest.

      Izniman alat bi bilo organiziranje udruge malih dioničara, možda sa podružnicom u Vukovaru i drugim zonama gdje je značajan broj dioničara. Ne zaboravimo da je DH jedno od najbrojnih d.d.-ova u RH, sa skoro 10.000 dioničara stradalnika Domovinskog rata koji su svoje kupone pretvorili u udjele u tadašnjem Dom fondu. Na zadnju skupštinu je došla samo jedna osoba iz te kategorije. Vjerujem da kad bi na iduću skupštinu došlo mnogo dioničara (što bi se kroz djelovanje udruge moglo ostvariti) , da bi ova tema bila shvaćena vrlo ozbiljno od strane uprave, NO i kontrolnih dioničara.

      No, kako bih Vam, kao i drugim dioničarima KORF i VLHO najbolje ilustirao cijelu priču, predlažem da skoknete do Trgovačkog suda u Zagrebu (radi samo prijepodne taj odjel) i tražite uvid u zapisnik sa zadnje skupštine DH. Vjerujte mi, vrlo zabavno štivo!

      NAPOMENA: Stavovi u ovom postu samo su moje skromno mišljenje, nisu nagovor na kupnju ili prodaju navedenih dionica. Autor ima dionice VLHO, KORF i RIVP.

      • Poštovani gosp. Bakić,

        samo sam, vama a i drugima, htio malo pojasniti navedenu situaciju oko ukidanja uvrstenja i prijema na MTP. Dakle, kako je dosao novi zakon o trzistu kapitala (koji vrijedi od 1.1.2009. godine) drustvo moze predloziti Glavnoj skupstini ukidanje uvrstenja dionica s Burze (makar se tu do aktiviranja tog clanka 332. u zakonu dogadalo to da je drustvo trebalo samo dostaviti pismeni zahtjev od strane Uprave da se zele maknuti s Burze sto je i krenulo sve dok nije Belisce zatrazilo isto a onda je doslo do ‘pobune’ inv. i mirovinskih fondova pa je HANFA naknadno aktivirala taj clanak 332. koji je trebao vrijediti tek nakon ulaska u EU). E sad, ako GS donese odluku o ukidanju uvrstenju s vise od 75% a manje od 90% glasova dionicama ce se ukinut i uvrstenje nakon 6 mjeseci. Ako se odluka donjela s vise od 90% glasova ukidanje uvrstenja je odmah.

        E sad, drustvo (izdavatelj9 ili clan Burze moze npr. zatraziti da se napravi prijem dionica nekog drustva na MTP (multilateralnu trgovinsku platformu) – pretpostavljam da je za VLHO prijem napravio netko od clanova…naravno taj clan onda mora preuzeti obveze izvjestavanja koje se odnose na Izdavatelja a pravila za MTP zahtjevaju a to su dostava Poziva na GS i godisnjeg financijskog izvjesca.

        Uglavnom to vam pise sve u Pravilima Burze koje mozete vidjeti na sljedecem linku: http://www.zse.hr/default.aspx?id=144#7.3 a clanak 332. zakona je ovdje:

        Odluka o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu
        Članak 332.
        (1) Glavna skupština društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, može donijeti odluku o povlačenju dionica ili drugih vlasničkih vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu.
        (2) Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala, zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti i veća većina za donošenje ovakve odluke.
        (3) Objava prijedloga odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, kao predmeta dnevnog reda glavne skupštine, valjana je samo kad uključuje i neopozivu izjavu društva kojom se društvo obvezuje od svih dioničara koji glasuju protiv takve odluke, otkupiti njihove dionice uz pravičnu naknadu.
        (4) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu sadrži podatke o tvrtki, sjedištu, vrijednosnom papiru te druge podatke nužne za provedbu te odluke.
        (5) Svaki dioničar društva koji je glasovao protiv odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, može zahtijevati od društva da društvo preuzme njegove dionice, uz pravičnu naknadu. Ovo pravo ima i dioničar koji nije sudjelovao u radu
        odnosne glavne skupštine zbog toga što je glavna skupština sazvana nepravilno ili nepravovremeno.
        (6) Odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije moguće pobijati zbog toga što novčana naknada za dionice nije pravična. Zahtjev dioničara zastarijeva u roku od dva mjeseca od dana upisa odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar.
        (7) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu upisuje se u sudski registar i počinje djelovati:
        1. ako je odluka donesena većinom većom od devet desetina potrebnih glasova, danom upisa odluke u sudski registar, izuzev ako je odlukom određeno da počinje djelovati tek protekom određenog roka od upisa odluke u sudski registar,
        2. u svim ostalim slučajevima, protekom 6 mjeseci od dana upisa odluke u sudski registar.
        (8) Društvo mora, po upisu odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar, izvijestiti uređeno tržište dostavljanjem odluke o povlačenju s uvrštenja, s kojeg će dionice biti povučene iz uvrštenja sljedeći radni dan nakon stupanja na snagu odluke.
        (9) Pravičnom naknadom iz stavka 5. ovog članka, smatra se prosječna cijena dionica ostvarena na uređenom tržištu, izračunata kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na uređenom tržištu u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva.

        Slobodno pitajte ako vas sta jos zanima…

  6. stallkermann… previdjeli ste jednu bitnu činjenicu. dividenda.. Primjerice… na ZSE postoje dionice(malo ih je doduše) koje pri ovim cijenama daju div yield od 5 do 7,5% (izvoznici naravno) pri čemu je isplačivana dividenda 35 do 40% nett earningsa, a ostatak sudjeluje u obrtaju u cilju rasta kapitala kroz redovno poslovanje po stopi većoj od div yielda. Kako je to u benchmarku sa kamatom i/ili inoobveznicama i/ili ino dionicama?

    hvala

    • A znate što je isto zanimljivo za promatrati – “dy na vlastiti ulaz” (ne trenutnu tržišnu cijenu). Tko je imao sreće pa uspio prije godinu dana uloviti neke fantastične cijene na nekim odličnim poduzećima sada ima dividendni prinos na ulaz od cca. 10 %, a uz payout od cca. 40 %, i biti će i dalje kako dividenda bude rasla zanimljivo promatrati te buduće dividende u odnosu na taj ulaz… na mnogim dionicama će se ljudima kroz dividendu početni ulog vratiti u obliku keša za svega par godina – bitno je samo da te dividende imamo gdje reinvestirati, u istu dionicu ili druge… Zato kažem: niske cijene dionica su dar s neba! Oni koji se boje niskih cijena… ti nisu “pravi” investitori.

    • …nisam… možda je netko previdio činjenicu da ni jedna dividenda ne može nadomjestiti razliku u promjeni vrijednosti same dionice u periodu prije i poslije ex-dividenda… ako sam dovoljno jasan… (vidi proljetne hr vedete)

      lijep pozdrav…

      • Meni to nije dovoljno jasno :D. Ne shvaćam zašto bi nekoga brinulo što je cijena dionica dan nakon dividende za taj iznos manja. Bilo bi čudno da je drugačije.

        Kompanije služe za to da bi isplaćivala dividende. Doduše ne možda “sadašnje” nego one buduće.
        Sve što se danas reinvestira u biznis, sve što se danas “reinvestira” u otkup i poništavanje dionica, sve je to radi toga da one buduće dividende budu veće i sigurnije nego što bi bile u suprotnom, odnosno preciznije: da ukupna vrijednost svih dionica koje će investitor imati (posljedicom trajnog držanja dionica, reinvestiranja svih primljenih dividendi, i posljedicom utjecaja poništavanja trezorskih dionica) bude dugoročno čim veća. A cijena će kad-tad biti koliko-toliko približno jednaka toj vrijednosti, a ako i ne bude “kad je ključno”, nema veze jer će tada tu biti iz današnje perspektive te ogromne dividende.

        Dionice je najbolje kupovati sa ciljem da ih nikada ne prodaš. Prodaja je eventualno idealna samo ako te tržište previše nenormalnim valuacijama natjera na to. I tada kada balon pukne, i kada cijene prestanu biti nenormalne, tada ćeš ih ponovno kupiti sa ponovno rođenom nadom da ih nikada nećeš prodati.
        Nikakvi padovi cijene nisu loši ako si u odličnoj kompaniji, tada su odlični! U odličnoj je kompaniji sve odlično, osim rasta cijene koji možda nije uvijek poželjan. Malo suprotno nego kod onih “drugih” kompanija 😀

        P.S. Ovako npr. izgleda otprilike kompanija po mom ukusu, doduše jedan od ne skroz standardnih primjera (pogledati: negativan kapital :P, no još malo pa će bit “normalan”)
        http://www.thecloroxcompany.com/

        Kompanija već preko 30 godina isplaćuje rastuće dividende, rastuće po lijepim stopama (ako se ne varam oko 9 % u prosjeku) a još uvijek umjerenog payouta (oko 50 %) jer rast zarade po dionici je u zadnje vrijeme veći od toga, kombinacijom rasta biznisa (kombinacijom kvalitetnog organskog rasta i mudrih akvizicija) i otkupa i poništavanja dionica (u prikladno vrijeme po prikladnim cijenama :)).

        Prava kompanija se tako ponaša. I tada nije problem što isplaćuje “velike dividende”, što ih isplaćuje po visokim stopama rastuće već destljećima (i “svi očekuju da se to nastavi i naredna destljeća”) jer biznis je fundamentalno super snažan i sve bolji, pa time i dionica na dugoj skali svakako da mora imati dobre perfomanse što se tiče i rasta cijene… I onda dioničari, koji su uz to i svoje dividende reinvestirali (ključno!)… imaju odličan prinos!

        Nadam se da ćemo jednoga dana i u RH imati ovakve kompanije. Koje će se jednom hvaliti silnim destljećima rastućih dividendi (a još uvijek imati payout umjerenih razina i nakanu da taj rast nastave još tako i “zauvijek”!), i koje će uz to čisto usput (htjeli mi ili ne htjeli taj rast zbog želje za reinvestiranjem), imati i rast cijene dionice na razinama iznad 10 % realno!, kroz sva ta silna destljeća, tj. kroz to vrijeme više od indeksa našeg, američkog, svakog!

        Ne može svaka kompanija biti “jedna od najboljih”, neke moraju biti i one lošije, ali na investitoru je da izabere najbolje i po najboljim cijenama.
        Dividenda (sadašnja ili buduće! 😉 ) jedan je od ključnih elemenata gotovo svake odlične kompanije/dionice.
        Dividenda ti ne treba samo ako imaš za upravu “super-investitore” i/ili sam biznis “top klase u kojega se može vječno investirati uz super povrat”.
        U svim ostalim slučajevima dividenda situaciji primjernog iznosa (payouta) je možda i najvažnija stvar, jer je u tvojim rukama i ti odlučuješ što ćeš s njom pa ako i pogriješiš sam si odgovoran za svoje pogreške a ne tamo neka uprava koja nije znala dobro razvijati posao.

      • A onda ste kratkoročni špekulant, jer ulažete na rok kraći od 3 do 5 godina, pa mi je jasno da vam kapitalni pad vrijednosti dionice veći od 10% na rok od godine dana ne može nadomjestiti povrat od dividende. A što se događa na rok dulji od 5 godina uz div yield u rasponu od 7,5 so 10%? (to je uz pretpostavku da cijene dionica idu u smjeru kojem vi predviđate). To je povrat iz dividende (ukamaćeno, jer se sa svakom dividendom kupuje nova tranša dionica po sve nižoj cijeni) cca 50% nove vrijednosti kroz novac. Porast kapitala kompanije tj rast same kompanije na stranu (recimo da je upitno da li će ga cijena dionice na burzi pratiti), kao i potencijalni rast same dividende ako se povećava nett earnings. Možete li ovo benchmarkirati sa ino obveznicama i/ili ino dionicama na rok od minimalno 5 godina?

  7. Poštovani,načelno se slažem sa vama ali mislim da je valamar firma koja je poslužila vlasnicima da čitav stvarajući brend vežu upravo za valamar a naknada i način na koji se financira valamar je samo još jedan dokaz gdje vlasnici vide najveću mogućnost koncentracije dobiti.problem vlasnika nije vlasnički omjer u korf-r-a,oni imaju apsolutnu kontrolu u dom holdingu i kanaliziranjem upravljačke naknade riješili su sve svoje probleme u svezi sa relativno malim porfeljem u dom holdingu…,njima nije ni potrebno da ulaze u konflikt sa malim dioničarima u dom holdingu.u slučaju prodaje valamara vlasnici će itekako paziti na cijenu a novi vlasnik će morati dati ponudu i za korf-r-a ali samo po cijeni koja tada bude na burzi,vlasnike valamara ta cijena neće interesirati…,novi vlasnik može nastaviti istom praksom kao i dosadašnji vlasnici,ništa se ne mora promijeniti,opet ponavljam iz svega do sada se vidi da vlasnici sve koncentriraju na valamar,od imena i brenda do koncentracije kapitala kroz upravljačku naknadu,ugovor je danas kakav jest i ako im ne bude odgovarao naći će si povoljnji modus ugovora a ključ je samo likvidnost za normalan nastavak poslovanja,višak će uvijek ići prema valamaru…,to je moje mišljenje!

    • Poštovani, hvala na komentaru. Slažem se s Vama da je VLHO atraktivnije ulaganje u ovom trenutku. Ali isto tako mislim da neće moći bilo što raditi s DH. Na koncu, ovaj ugovor ističe prilično brzo, a smatram da ga se neće moći, a možda ga kontrolno društvo neće ni htjeti, obnoviti na taj način. Pogotovo uzimajući u obzir vlasničku strukturu i mogućnost osnivanja udruge malih dioničara. Što mislite, kako bi izgledala skupština da na nju dođe recimo 100-200 malih dioničara, recimo da sukladno vlasničkoj strukturi, bude većina stradalnika Domovinskog rata i zahtjeva tumačenja i slično. Recimo, da li bi to privuklo medijsku pažnju? Da li bi to onda privuklo političku pažnju s obzirom na značaj kompanije za hrvatski turizam i inicijalnu ideju PIF-ova? Što mislite, da se ubrzo sazove izvanredna skupština s tom temom kako bi ta priča izgledala? Naravno, ovo su samo pitanja koja sam sebi postavljam, ne impliciram da bi išta u poslovanju bilo nekorektno ili ilegalno …

      U svakom slučaju predlažem uvid u zapisnik sa skupštine DH, na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

  8. Poštovani g.Bakiću slučajno sam bio na skupštini babin kuka prilikom donošenja odluke o delistiranju,sadašnji i bivši zaposlenici su napunili dvoranu u hotelu la croma,vikali su,galamili,spominjali privatizaciju,vrijeđali ali na kraju se ništa nije promijenilo.Grof.Eltz im je vrlo smireno odgovarao da će se o svemu odlučiti glasovanjem i tako je i bilo…,čak im je više puta ponovio kada su se oni referirali na “torbarsku privatizaciju” da on osobno nema niti jednu dionicu babin kuka već je vlasnik riviera poreč i da njih nitko ne prisiljava na prodaju dionica,niti im netko želi uzeti ono što je njihovo…

    • Mislim ipak da se strukture dioničara u KORF i HDBK radikalno razlikuju i da bi kontrolno društvo to itekako uzelo u obzir pri eventualnom dioničarskom aktivizmu.

  9. Naravno,i ja mislim da je korf danas dobro ulaganje jer u slučaju prodaje valamara velikom igraču i korf će postati jako interesantan…

  10. 80% dioničara korf-r-a ni ne zna što i koliko dionica ima a kamoli čime se korf bavi,ista je stvar sa malim dioničara valamara kojih je cca 5tis….,ovi dioničari babin kuka su ljudi iz dubrovnika koji su direktno ili indirektno preko zaposlenja ili roditelja povezani sa babin kukom,tu ima i puno stradalnika i svi u dubrovniku jako dobro znaju sve o toj firmi,kažem vam dvorana je bila puna i ljudi su vikali o isisavanju novca,lopovima,” lopovskoj” privatizaciji firme koju su oni godinama stvarali, prijetnji tužbom,želji vlasnika da im obezvrijedi porfelj,svašta se tu moglo čuti,čak sam se pribojavao da stvari izmaknu kontroli,nisam vidio na eltzu da ga je to posebno uzrujavalo…,rezultat toga je da se čak i uprava babin kuka premjestila u zagreb i sada se “odozgo” upravlja babin kukom…

  11. Poštovani g.Bakiću mislim da vlasnici valamara nemaju nikakvih problema da sutra novim ugovorom zaobiđu dom holding,tko im brani da sutra u zakonskim okvirima potpišu ugovor sa rivijerom i ostalim povezanim hotelskim poduzećima u kojima će se odrediti upravljačka naknada koja njima odgovara,tada o tome na skupštinama odlučuju dioničari tih hotelskih poduzeća…,koliko je meni poznato to su već uradili sa jednim ili par hotelskih poduzeća koji nemaju nikakvu vlasničku poveznicu sa valamarom i koji su potpuno neovisna poduzeća u rukama drugih pravnih ili privatnih osoba,ne znam definiciju takvih ugovora ali tko brani valamaru da ubire provizije npr. kao turističke agencije,ili naknadu za upravljanje a da ne govorimo o mogućim ugovorima o naknadama za kadrovski menagement itd …,mislim da valamar ima tisuću i jednu soluciju,imaju i dovoljan broj glasova da svoje odluke i prijedloge izglasaju i na skupštini korf-a iako ja mislim da im to nije ni potrebno.zar neke naše hotelske kuće nemaju ugovor sa hiltonom,radisonom itd?zar im netko medijskim pritiskom može osporiti legalitet tih ugovora?Možda vam nije poznato ali to je u brodarskom businesu normalna stvar,kompanije prepuštaju drugim firmama da im vode kompletan kadrovski menagement i za to plaćaju naknadu npr. 10% svih primanja svojih zaposlenika,ne samo to već neki brodari u potpunosti prepuštaju drugim srodnim kompanijama da im vode sve i za to plaćaju naknadu ili proviziju,oni samo posjeduju brodove.Takve i slične aražmane u svojoj ponudi ima i uljanik plovidba…,zato vam i kažem da ovaj ugovor koji im danas možda ne odgovara može sutra biti modificiran ili potpuno izmijenjen…,trezor je kupovao dionice korf-r-a do razine koja im je omogućila da potpuno ovladaju firmom,kao dt u ht-u,ne vidim niti jedan razlog zašto bi povećavali vlasnički udio u korf-u a ako budu prodavali busines prodavati će valamar kao krovnu firmu i brend,sigurno neće krenuti u parcijalnu prodaju hotelskih firmi,to bi bilo suludo jer ovaj cijeli posao koji danas rade postao bi besmislen…

  12. Još jedna stvar je jako važna;u slučaju prodaje valamara mislim da će obavijest izaći zajedno sa javnom ponudom za korf,pregovori će se odvijati u najvećoj tajnosti kako cijena korf-a ne bi otišla u nebo i time enormno podigla cijenu ulaska novom vlasniku.zbog tog razloga mislim da vlasnicima iznimno odgovara da cijena korf-a ostane nisko jer da im je cilj bio da kupuju oni bi to radili kada su cijene bile na sramotno niskim razinama,mogli su sve do ulaska “wolksbanke” kupovati sramotno nisko a i danas je to slična priča.moj instikt mi govori da je njima niska cijena korf-a imperativ a znaju da ima na tisuće malih i špekulanata,kada cijena ode malo gore već se pojavi prodaja.na valamaru nemaju tu soluciju jer tamo je malo špekulanata a tko je htio prodati na 30 prodao je,malo ljudi izvan prvih deset je kupilo na cca 30 i upravo ti su danas vama prodavali.koliko ja vidim i znam ostali među prvih deset imaju puno veće apetite od današnje cijene i siguran sam da neće prodavati približno na ovim razinama jer svi jako dobro znaju koliko to vrijedi…,to je moje mišljenje,možda griješim…

  13. Ispričavam se što do sada nisam u svojim komentarima naveo da posjedujem dionice VLHO-R-A,mislio sam da se to podrazumijeva,naravno posjedujem dionice VLHO-R-A.isprika svima na forumu!

  14. Pingback: KORF | Eclectica

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.