Društvene paradigme

Kreću li uskoro uplate u dioničke fondove i u skladu s time porast cijena dionica?

Dinamika štednje, kamatnih stopa kao i imovine obvezničkih fondova najavljuju novi ciklus ‘potrage za prinosom’ i uplate u dioničke fondove

Poznata je paradigma dinamika uplata u fondove: najprije se počnu puniti novčani, pa obveznički, zatim mještovi i na koncu dionički. Na nelikvidnom hrvatskom tržištu, gdje je nelikvidnost tolika da uglavnom onemogućava iskazivanje realne cijene, porast imovine u dioničkim fondovima bio bi značajan događaj koji bi izrazito pozitivno utjecao na vrijednost mnogih dionica.

1. Novca na tržištu ima u izbilju, pogledajte najprije porast depozita građana u RH:

Image Hosted by ImageShack.us.

Pogledajmo i stopu rasta (YoY – mjesec prama pripadnom mjesecu prošle godine):

Image Hosted by ImageShack.us.

Kao što vidite, stopa rasta se ubrzava! Želim reći, jasno je da depoziti rastu nakon ljeta, ali rast je sve brži (npr. kolovoz spram kolovoza u odnosu na lipanj spram lipnja).

2. Kamatne stope na deviznu štednju (znači: štednju) padaju (podaci samo do kolovoza):

Image Hosted by ImageShack.us.

3. Jedan dio ljudi ima rentijerski mentalitet, a jedan dio je i pohlepan.

Rentijerski mentalitet: nekome, tko novac čuva i štedi, te mu je bitan nekakav prinos i sigurnost, nije presudno je li kamata 4% ili 5%. Onome tko živi od rente (novac stekao najčešće na lak način) razlika 5% i 4% znači 20% manji prihod. On postaje nervozan! Ne zaboravite da je omiljena investicijska klasa rentijera – nekretnine – u Hrvatskoj u krizi koja je vjerojatno dugoročna: naprosto je teško pomisliti da bi u ovakvoj situaciji uz evidentnu pretjerenu ponudu nekretninama mogla cijena rasti ili iznajmljivanje biti isplativo.

Rentijerski mentalitet, rentijerska pozicija i pohlepa – što više reći od ovoga: Afera Forex – Kako su ugledni Hrvati – financijski stručnjaci, liječnici, odvjetnici – nasjeli na lukavu prevaru i izgubili milijune kuna! Suzdržat ću se komentara kako su neki liječnici milijuneri.

4. U potrazi za prinosom, uz smanjenje kamate, novci su se počeli slijevati najprije u novčane, a zatim i u obvezničke fondove (relativno mala komponenta je ovdje prinos, pa ga zanemarujemo u ovoj analizi), jasno, zanemarujemo i razdiobu na novce pravnih i privatnih osoba:

Image Hosted by ImageShack.us.

5. Fokusirajmo se na obvezničke fondove, pa evo prikaza njihova rasta zajedno s prikazom pada kamatne stope. Jasno je kako je pad kamate izrazito koreliran s rastom imovine obvezničkih fondova!

Image Hosted by ImageShack.us.

+ + +

Mislim da je sve jasno: Prinos će se uskoro tražiti i u dionicama.

Naravno, u ovom prikazu nedostaje važna karika, a to je kako (povijesno) nakon punjenja obvezničkih fondova na red dolaze mještoviti, pa dionički. Izračun za dioničke je znatno kompliciraniji (pa mi nemojte zamjeriti da ga preskačem) zbog vrijednosti ulaganja i značajne razlike po tržištima, ali sam siguran da će netko od odlično plaćenih analitičara u našim bankama uskoro dopuniti ovaj djelić analize.

27 replies »

  1. Načelno se slažem sa vama jer je očigledno da je investicijski prostor znatno sužen od kada su nekretnine izgubile kod hrvata ono mjesto koje su nekada imale a očigledno je da štednja raste.Mislim da će pri objavljivanju prvih gospodarskih pozitivnih signala kao i završetkom pregovora sa eu doći do početka uzlaznog trenda ulaganja novaca u otvorene investicijske fondove,prvo vrijeme naravno jako bojažljivo i oprezno ali ako se rast pokaže stabilan sve više bakovnih službenika će vrlo aktivno početi nuditi takve opcije ulaganja i mislim da će uzlazni trend prevladati.Naravno to će biti i jasan signal mirovinskim fondovima da se značajnije uključe na burzu.
    Međutim još nije izvjesno kada će se to dogoditi i dali će biti potrebni puno čvršći signali iz gospodarstva koji će to sve zajedno pokrenuti,u tom slučaju moguće je i da dvije,tri god kisimo na ovoj razini crobex-a.I po meni je ta varijanta manje izgledna.Postoji i treća opcija u koju ja duboko vjerujem da je moguća,na ovakvome plitkom tržištu vrlo je lako sa “malom” količinom kapitala povući crobex prema gore i tu vidim šansu da se značajnije uključe fondovi rizičnog kapitala koji su možebitno odlučili uzeti predah na brzorastućim tržištima kapitala koja će se možebitno pretjerano napuhati velikim očekivanjima.Hrvatsko tržište im je idealno za takvu vrstu špekulacije i brze zarade jer ono nije značajnije raslo kao neka tržišta a ipak bi se na neki način trebala kapitalizirati vijest o završetku pregovora sa eu.Takva aktivnost bi jako povećala likvidnost crobexa i to bi bio jasan signal za ovo o čemu vi pričate.To se savršeno uklapa u vašu priču sa petrokemijom,malo ljudi je ušlo na 150kn i niže a nije nemoguće da “stampedo” krene kada bude već preko 200kn,takva je priroda čovjeka.
    Međutim složiti ćete se rizici i strahovi su još uvijek veliki i ovo su ipak naše želje i očekivanja.Ali bez rizika nema ni profita!

    Autor nema dionice ptkm-r-a i nije nagovor na kupnju ili prodaju.

    • Neki su ušli u PTKM-R-A na 200 kn još prije 2 godine :D, preživjeli pad na 60 kn (bez i najmanje “zabrinutosti”), uskoro će dočekati pozitivnu nulu a onda i neki prinos – sa “stampedom” ili bez njega.

      Buy-and-hold tj. strpljenje – se isplati, čak i kad je vožnja ovako turbulentna. Zamislite samo alternativno, da je netko kupio prije 2 godine po 200 kn, pa onda u ožujku 2009. “iz straha” prodao na 60 kn. Na čemu je on sada? Da bi bio na istome kao da nije prodao morao je ostvariti prinos od tih cca. 190 % u godinu i pol, na toj nekoj drugoj dionici koju je kupio za taj novac od prodaje i da je ta druga sada i dalje podcijenjena onoliko koliko mislimo da je Petrokemija danas… a koja je šansa da je to ostvario? I baš taj čovjek koji je u to doba po tim cijenama ovo prodavao, pa što je onda htio i po kojim cijenama kupovati??

      Petrokemija na 200 kn je bila prejeftina onda, a iz sadašnje perspektive mi je 200 kn još luđe jeftino tako da je baš i ova dionica primjer, iako se radi o dionici na kojoj mnogi navodno uspješno “surfaju”/”trejdaju” ili su bili tako pametni da nisu kupovali do proljeća 2009. i tek onda kupili prvi puta… da je ipak buy-and-hold, ako znaš što si kupio i koliko si platio (i bez obzira na kretanja cijene nakon toga) – ipak recept za najmirnji san. Siguran sam da “u prosjeku” mirnije spava onaj koji još uvijek drži plaćenu dionicu po 200 kn, nego onaj koji je prodao na 60 kn i pitaj Boga što kupio i na čemu je sada. Naravno da je najbolje ako si imao sreće pa kupio u jednom od zadnja 3 kvartala prošle godine… ali to nisu mogli svi, jer je bila i prije jeftina, tko će znati da će postati još jeftinija – evenutalno se u to vrijeme moglo pametno dokupljivati prethodno skuplje plaćeno 🙂

      Disclaimer: imam PTKM-R-A, ovo nije nagovor na kupnju, prodaju ili držanje.

      • Poštovani, ima mnogo ljudi koji se ravnaju na najjednostavniji oblik ‘tehničke’ analize, naime gledaju grafikone onako intuitivno i onda na osnovu izgleda grafikona zaključuju da ‘mora rasti’ ili ‘mora padati’ jer ‘taj trend mora se nastaviti’ ili ‘već je previše rasla’.

        Takvim promatranjem, a ne uzimajući u obzir fundamente, je jako teško razumjeti koliki potencijal rasta ili pada može imati pojedina dionica.

        Evo samo za ilustraciju o čemu govorim, prikazujem usporedbu kretanje cijene dionica Petrokemije s jednim uglavnom nasumično odabranim izborom dionica vodećih tvrtki u sektoru:

        Image Hosted by ImageShack.us

        Izvor podataka: Yahoo!, Zagrebačka burza, obrada Autor

        Uvijek je kod ovakvih prikaza stvar baznog datuma, pa bi slika bila drugačija da je bazni datum bio negdje u ožujku 2009., ali to je bila tesška anomalija čisto trgovisnki uvjetovana izlaskom na silu jednog glupog fonda. Ali zato… kako bi tek izgledala slika s baznim datumom od prije 3 godine? Ili 5? Odgovor je da je takav da mu možda ne biste vjerovali (recimo u 5 g. POT narasao 6 puta, MOS 5, YAR 3 puta …).

        Napomena: ovo je sve BEZ dividendi, kako većina prikazanih tvrtki isplaćuje dividendu, stvari prinos bi bio veći.

      • I hoćete reći da ti intuitivni-tehničari vidjeviši da je POT u 5 godina narastao 6 puta, te vidjevši intenzitet kojim PTKM sada raste, a gledajući i koliko do sada zaostaje za sektorom, te čuvši da “neki fundamentalci” pričaju “kako ovo vrijedi 2000 kn”, mogli zaključiti “pa može i ovo narasti 5-6 i više puta, ma ide ovo i na 2000 kn, sto posto, ne pitam za cijenu – samo kupujem” i tako utjecajem svojih kupnji “potaknuti” iskazivanje vrijedosti na tržištu?

        Inače se ne zamaram s detaljima činjenice “zašto” nešto “u praksi” raste prema fundamentima (dovoljno mi je shvaćati da sve ipak mora kako-tako kad-tad doći približno na fundamentalne vrijednosti dugoročno gledano)… jedino što mi je važno kada nešto pada da na ovaj način otprilike znam “zašto” pada ukoliko držim vrijednost višom od toga, da smanjim mogućnost da se iza pada ipak krije neki meni nepoznat fundamentani razlog (tzv. “value-trap”).

        Uvijek mi je razlog rasta nekako manje važan, ali činjenica je da se i to može promatrati na ovoj razini i da nije nezanimljivo, a to je i malo komično u cijelom TK, da kada nešto i raste prema fundementima to nije posljedica toga što je veći dio sudionika tržišta konačno “spoznao fundamente” nego o fundamentima i dalje zapravo na “ispravan način” razmišlja manji dio ljudi a veči dio su ti špekulanti koji ovako sasvim nesvijesni da to stvarno toliko vrijedi cijene “guraju” ili bolje rečeno stvaraju likvidnost svojim aktivnostima.

        Sve ovo je i očiti razlog zašto se cijene nikada ne mogu nekom čarolijom zaustaviti na fundamentalo opravdanim razinama i dalje nastaviti “efikasno” nego će opet, kao što su ovdje jednom bile podcijenjene jednoga dana otići i u precijenjeni teritorij… i tada je na “inteligentnim investitorima” onaj najteži zadatak, kada cijena bude precijenjena, odlučiti da to više nema smisla i da se mora prodavati.

        • Što se tiče ovoga, dodao bih još jednu paradigmu, a to je kad je likvidnost nedostatna za realizaciju kakve-takve efikasnosti (tj. nema dovoljno kupaca / kapitala koji će kupti sve ispod neke cijene koja je realna, nego veliki ili ‘veliki’ prodavač(i) mogu samo svojom akcije prodaje srušiti cijenu) mogu za rast dionice biti otpori na čudnim razinama, često možda na 20-30% od neke ustaljene razine, ondosno iznad razine porasta tržišta. Argument bi išao ovako: ima mnogo dioničara koji su zaglavili u mnogim dionicama koje su nelikvidne i niske su im cijene i potpuno su ‘rastegnti’. Kad nema dionica poraste značajno uz dobru likvidnost, oni ju uz olakšanje prodaju jer im je to rijetka prilika da izvuku nešto novca iz svojih pozicija. Oni ne gledaju fundamente i razlog rasta, njima je samo važno da je porasla i da mogu prodati uz barem nekakvu satisfakciju.

      • Zato treba biti strpljiv, a svi ti “otpori” će se s vremenom “probiti”, kako koji prodavač rasproda svoje.

        Sigurno da postoje investitori koji su “zaglavili” u svemu nelikvidnome a treba im keš (npr. nekim fondovima) pa oni prodaju čim se negdje pojavi dostatna likvidnost i to stvarno ne mora uvijek značiti niti da su nešto naročito glupi nego jednostavno silom prilika to moraju raditi… Zato je tako važno ono temeljno pravilo: “nikada ne ulagati onaj keš koji bi ti moagao zatrebati u nekom ne jako dalekom roku”. Fondovi su tu stvarno u malo nezahvalnoj situaciji, jer ne odlučuju oni sami kad će im trebati keš nego sve ovisi o ponašanju udjelničara. U tom kontekstu bi se čak moglo i djelomično razumijeti one neke naše što su smislili u Ameriku “radi likvidnosti”. Nekome je nešto važno, njima zbilja likvidnost možda i najviše od svega.

  2. Kako i sami kažete da je izračun cijene u dioničkima fondovima kompliciraniji svejedno bi me zanimalo vaše mišljenje o tome kakav utjecaj će taj povratak ulaganja imati na one ulagače koji nisu bezglavo rasprodavali svoje udjele. Najjednostavnije je reći da će rasti ali pitanje je po kojoj stopi jer su neke dionice u portfelju fondova pale na 1/10. Možda je moguć i strelovit rast tj. brži od indeksa? I još nešto što vi sigurno znate. Neko pojašnjenje o inicijalnom kapitalu u tim fondovima?
    Hvala.

    • Poštovani, poanta čitave priče je upravo u tome da pri ovako nevjerojratnoj nelikvidnosti makar i malo svježeg kapitala će jako utjecati na iskazivanje realnije cijene mnogih dionica. Rast uplata u dioničke fondove bi stoga bio direktno povezan s dinamčnim rastom cijena mnogih dionica. Ne razumijem što želite reći time da je moguće da će rast nekih dionica biti veći od indeksa? Kako je indeks prosjek, jasno je da neke sastavnice moraju rasti brže, a neke sporije. (Dodao sam sad gore uvodni paragraf u tom smislu.)

      • Mislio sam na dionice koje nisu zastupljene u indeksu ili je njihov udio beznačajan a njih ima podosta u fondovima i najviše su pale. Posebno razne turističke čija cijena je zapravo bazirana na kvadratima koje posjeduju. Da ne dužim ima firmi na čije poslovanje kriza nije pretjerano utjecala a pale su na 1/10 cijene. Fondovi drže u nekima od tih i po 10% vlasništva.

        • S time se slažem. Smatrao sam odavno da će to tako biti ali sam potcijenio želju mirovinskih fondova da međusobno napucavaju iste dionice, naime efekt stada. Ako jedan ima HT, moraju ga imati i drugi jer tako minimiziraju rizik da onaj jedan ima znatno bolju izvedbu. Rast tih dionica, tzv. ‘usual suspects’, je iznenadio i njih. Kad-tad, a mislim da je krajnje vrijeme, i drugi, pa i treci, esalon mora poceti raditi jace od nasih ‘blue chipova’, sto god oni bili. Među njima će naravno biti velikih razlika, bit će selektivno. Ako pratite moja pisanja, vidjet ćete da sam prilično uvjereno tvrdio da bi tako moglo biti za neke dionice, i tako je bilo. Siguran sam da će se za te neke dionice to nastaviti, a da će se uključiti i neke druge koje nisu u indeksu, a koje će rasti znatno brže od indeksa.

  3. Iz pozicije nekoga tko i dalje drži udjele u domaćim fondovima, svakako se nadam novim uplatama, ali osobno mislim da ne bi više njima povjerio ni kune. Razlozi su jednostavni ako se imalo analiziraju dostupni podaci o njihovom ponašanju 2007, 8, 9 i 10 godine (koji su naravno dostupni samo za PBZ i malo za Erste fondove, što je po mojem mišljenju sramotno jer su na recimo zapadnim tržištima svi podaci o njihovom poslovanju dostupni već deseciam godina), naime od bezglavog kupovanja svega što se moglo kupiti na domaćem i srpskom marketu i posljedičnog dizanja cijena i previsoko, do ponašanja nakon 3. mjeseca 09 kod nas, gdje skoro da uopće nisu kupovali ništa niti kod nas, a pogotovo ne u srbiji. Mislim da jednostavno nisu pokazali ni minimum sposobnosti da upravljaju i puno manjim stvarima od novaca povjerenih im na upravljanje, da ne pišem sad romane…

  4. Malo kasno komentiram, ali ako još pratite komentare:
    1) ovi grafovi:
    ako dobro razumijem ne govore nužno o tome da ljudi povecavaju svoje uplate u fondove, nego to da raste imovina fondova(dakle da li je moguce da nitko ništa ne uplati a da dionice porastu pa da poraste imovina fonda). Možda krivo citam podatke ali valjda je ocito što želim pitati.
    2) Pretp da se dosta ljudi preplašilo kad su fondovi pali nakon booma i povukli lovu i sada im ni na kraj pameti nije ponovo uložiti.
    3) Puno bih radije imao lovu u d. fondu nego u banci-slobodno se vi smijte i mislite kako gomilam hranu u konzervama :D, ali ja nisam baš 100% uvjeren da ne postoji rizik.

    • 1) Prikazao sam obvezničke i novčane fondove gdje je promjena vrijednosti imovine vrlo mali u odnosu na cijeli rast aktive.

      2) To je istina. Govorimo ipak o segmentaciji / stratifikaciji trzista. Štednje građana u bankama ima oko 150 milijardi kuna. Novca u obvezničkim fondovima ima oko milijardu. Nije sve od građana, vjerojatno je veći dio od tvrtki i institucionalnih ulagača. Međutim, govorimo o tome da ako samo dio građana, samo mali dio svoje imovine preusmjere u fondove (počevši kaskadno od obvezničkih, preko mješovitih do dioničkih) to može dovesti do ogromnog porasta likvidnosti na hrvatskom tržištu dionica.

      3) Ovo ne razumijem, možda ste htjeli reći da biste rađe imali novce u banci, nego u dioničkmom fondu? U svakom slučaju, ovako ili onako, to je VAša preferencija koja je u skladu s Vašim portfeljom i percepcijom rizika. Mnogi razmišljaju drugačije, naime gledaju portfelj kao cjelinu i s njegovim dijelom ‘love’ veći prinos, disperzirajući ujedno rizik.

      • Hvala na odgovoru.
        @3)
        ma mislio sam da teoretski banka može imati problema a tada je osigurana štednja “osigurana” jer država nema šanse da podmiri propast neke vece banke, a 15 razlicitih dionica teško mogu na baš na nulu otici.
        P.S. Nikad ne bi pogodio da je štednje 150 mlrd kn. Mislim nije to nešto ekstra po glavi stanovnika kad se razmisli, ali nikad ne bih pogodio takav omjer depoziti/obv. fondovi

  5. Poštovani gosp. Bakić evo jedno hipotetično pitanje, bio bih Vam zahvalan na odgovoru. Da morate odabrati 5 dionica u koje bi ulagali, a da vam je cilj ostvariti 150% prinosa u slijedećih par godina, u koje bi bionice uložili?

    • Poštovani, ovo je zanimljivo pitanje kao jedna vježba, pa ću biti tako slobodan ovih dana na njega odgovoriti u posebnom postu.

  6. Ako napravimo analizu što nam se dogodilo možemo sa sigurnošću utvrditi da je crobex “milimetarski točan”,mi se danas nalazimo na gospodarskom nivou sa početka do sredine 2005g i ako tada vidimo vrijednost crobexa vidjet ćemo da je tada crobex bio oko 1700-1850,naravno puno toga se u sastavnicama promijenilo ali to je otprilike to je to…Odgovor o brzini rasta ili pada crobexa ovisi o visini rasta ili pada bdp-a.Naravno u slučaju oporavka u buduće cijene će se ugrađivati percepcija pozitivne budućnosti kao što smo isto tako krajem 2008 i tokom 2009g bili svjedoci ugrađivanja u cijene negativne budućnosti,kao što se 2007-2008g pretjerivalo u optimizmu tako se 2009g pretjerivalo u pesimizmu a sada smo rekao bih na ravnici .Na nama je “samo” da procijenimo kuda plovi ovaj brod.Čini se jako jednostavno?

    • Mislim da u svakom slučaju nije jednostavno ni približno kako kažete. A što se tiče korektnih valuacija, da se ne ponavljam, uglavnom na ovom blogu sam argumentirao da upravo nije tako. U mnogim slučajevima su cijene dionica naprosto – slučajne; nemaju veze s BDP-om.

  7. Naravno da je puno toga “slučajno” ali je presudno za vrijednost indeksa koliki kolač dijelimo,odnosno koliki nam je obujam gospodarske aktivnosti…Pokušajte analizirati neke cijene dionica pa ćete vidjeti dosta koleracija u cijenama,naravno puno toga ovisi o kojoj dionici je riječ ali u globalu mi danas imamo gospodarsku aktivnost na prelazu 2005/2006g,naravno treba uzeti u obzir veliku korekciju svijetskih burzi između 2000-2002g, značajan rast je započeo 2003g.Želio sam reći da je burza sada na jednoj “ravnici” koja može biti jako duga ili kratka,može biti put koji vodi ka gore što se svi nadamo ali uvijek postoji opasnost da u nekom periodu kliznemo i dole.Najviše ovisimo o tome dali ćemo krenuti ka stabilnom rastu bdp-a a da bi to postigli moramo u to i vjerovati.Ako povjerujemo da smo na putu oporavka tada ćemo i povjerovati da je danas dobro kupiti dionice na burzi,važan je taj indeks optimizma i percepcije budućnosti.Otprilike sam to htio reći.Naravno na pojedinim dionicama će se i na stagnaciji moći zaraditi ali i izgubiti,puno toga ovisi i o sektorima,tržištima kojima su te firme izložene,strukturi vlasništva,zakonskim ograničenjima,interesima i preuzimanjima itd,itd.Nije mi bila namjera da govorim o dionicama pojedinačno nego o oporavku cijelog tržišta,povećanju likvidnosti što uvijek podrazumijeva otvoren i stabilan put za bolja financijska izvješća barem većine dionica.Jako sam pobornik grahamove teorije o p/bxp/e,što u prijevodu znači kupi jeftino prodaj skupo.Za to skupo treba biti strpljiv a za kupiti jeftino jako hrabar jer je nemoguće pogoditi najjeftinije.Možda se zavaravam ali mislim da moj današnji porfelj neću značajnije prodavati dok ne dostignemo kontinuitet rasta bdp-a od cca 4-5%,naravno uvijek će biti preslagivanja i uskakanja.Koliko ćemo to čekati i što će se do tada dogoditi to još neznamo?Da znamo,uopće nebi dvojio i zadnju lipu staviti na burzu.Siguran sam samo jedno,da je najbrži prst najgora opcija.Strpljenje je ključ cijele priče,ali ponekad je to najteže naročito kada si prisiljen to čekati godinama.Ali prema dionicama se uz stalno praćenje vijesti treba odnositi kao prema oročenoj štednji koju kada oročimo zaboravimo na taj rok a kod dionica nam nikada vrag neda mira,stalno nešto čačkamo…Čisto sumnjam da ćemo na stabilnom rastu bdp-a od cca 4-5% moći kupiti dionicu na burzi sa p/b ispod 0,5 i p/e 5-7?Imamo jednadžbu sa jednom nepoznanicom,kada i koliki će rast bdp-a hrvatska ostvarivati u budućnosti a ako imate disperziju porfelja tada se velikim uspjehom smatra ako svojim porfeljom uspijete pobijediti index.Ne možemo gledati samo pojedinačnu dionicu jer po toj logici ja se mogu pohvaliti da sam neki dan doduše ne sa značajnim iznosom u par mjeseci kupio pa prodao sa dobitkom 80% ali isto tako sam na nekim dionicama sa značajnim iznosom potonuo 20-30%,tako da je to jako relativno.

  8. Ako pogledamo gdje je down jones bio npr. 01.06.2005g vidjet ćemo da je bio na razini 10500 a crobex na 1750.Slučajno ili ne imamo savršenu koleraciju.Danas je down jones 11164 a crobex 1870.Naravno tu nema neke velike sličnosti i nije za usporedbu ali ako pretpostavimo da je to nekakva čvrsta baza sa koje krećemo i ako vjerujemo da će se rast u svijetu stabilizirati sljedećih 5-6 godina tada možemo očekivati da će crobex ipak rasti u koleraciji sa veličinama kojim je i padao u odnosu na down jones,naravno ne možemo očekivati taj tempo i brzinu.Naravno u svemu tome je ključno dali je rast svijetskog gospodarstva održiv i dali su sve anomalije neutralizirane i stabilizirane…Ako u to vjerujemo onda ne vidim ni jedan razlog da se dio toga rasta i razvoja ne prelije na naše prostore.Nama za to ne treba puno i vjerujem da će se onda i kod nas otvoriti novi ciklus.Najviše me brine kada će se to preliti na nas i koliko je kako kažu naši ekonomisti ovaj ravan tunel dugačak?Jako se dobro sjećam kada je u hrvatskoj nastala pomama stranaca za nekretninama na jadranu,to se upravo dogodilo preko noći a sve je krenulo 2004/2005g i ako to stavimo u kontekst snažnog rasta burzi koji je započeo nakon korekcije 2000-2003g tada možemo i danas pretpostaviti da će se ponoviti nešto slično,naravno pod prepostavkom sličnog scenarija u svijetu…Neki ekonomisti su izračunali da je nama potreban minimalan rast bdp-a od 4% da preokrenemo i značajnije osjetimo trend zapošljavanja,od 2002g do kraja 2007g imali smo uvijek takav rast,već 2008g padamo na 2,5%.Gdje vidim našu šansu u novom ciklusu?Modernizacija luka,željeznica,nastavak gradnje započetih autocesta,kakvu takvu turističku aktivnost i moguća preuzimanja kao i veću turističku potrošnju,veći interes za nekretnine na jadranu,realizacija golf projekata,veći interes za investicije i preuzimanja kroz nastavak privatizacije i kapitaliziranja stabilnosti koje dobijamo ulaskom u eu,naravno i veću potražnju za hrvatskim proizvodima koji su izvozno orijentirani,investiranja u oblasti energetike poljoprivrede gdje jako računam na fondove eu,sve to da se minimalno pokrene mi ćemo doći do rasta od 4% jer će se automatizmom sa novim zapošljavanjem povećati i domaća potrošnja,ne zaboravimo da nam je danas baza niža za cca 8% nego 2008g.Jako me naravno u tomu kao što rekoh brine koliko će tunel nakon što zaustavimo pad biti dug,to jako i najviše ovisi o vanjskim faktorima i razvoju situacije u svijetu.Moja pretpostavka je da ćemo gospodarski obujam iz 2008g doseći 2014-2015g.Ako su moje prepostavke točne onda mislim da je današnja kupnja dionica na pragu 2011g više nego opravdana jer sam siguran da će burza na to reagirati bez obzira na današnju neefikasnost i nelikvidnost tržišta,naravno sa ulaskom u eu očekujem i puno jači interes investitora na burzi kao i interes naših današnjih vlasnika da “konačno” kapitaliziraju ono što su stekli na ovaj ili onaj način.Upravo takva percepcija ulaska u eu je odvratila mnoge ljude da prodaju svoje firme,nekretnine ili dionice 2007-2008g kada su cijene bile na vrhuncu,što se pokazalo kao fatalna pogreška,mislim da sljedeći put neće oklijevati i kalkulirati na taj način…

    • ”jako računam na fondove eu” – nekolicina privatnih subjekata je pokazala da se do takvih sredstava može doći kvalitetnom pripremom dokumentacije. bojim se da na razini državnih institucija za to, nažalost, jednostavno nismo sposobni (luke, željeznice…) pretpristupne smo fondove propustili, a pod nadom ulaska 2012. ostaje nam se nadati da pristupne, od 2013. na dalje ipak nećemo (bar ne u tolikoj mjeri).
      usput vam zahvaljujem (kao i autoru bloga) na pisanju ovdje i dijeljenja zanimljivih promišljanja s ostalima.

  9. Jako je važno ne zaboraviti da je crobex 30.09.1997 bio 1226 a samo 11 mj. kasnije vrijednost mu je pala na 431,naravno bilo je to u vrijeme ruske krize.tada mu je trebalo šest godina 2003g. da naraste i stabilizira se na razini 1200-1250 a tek u drugoj polovici 2004g slijedi značajan rast koji se nastavio do 2008g.Ako tadašnji pad stavimo u koleraciju današnih vrijednosti vidjeti ćemo da je pad bio jednako “bolan” ako ne i veći.Naravno baze su bile tada manje i to je jedina razlika.Usporedbe radi dionica končara je 08.05.1997g. bila 325kn a 08.12.1999g čak je nešto sitno trgovano po 25kn,inače je cijena u drugoj polovici 1999g bila između 35-40kn,vrijednost od 325kn doseže ponovno tek na početku 2006g.Ovaj današnji pad nije nešto što nije viđeno i na hrvatskoj burzi,doduše ja tada nisam ni znao što je burza ali povijest je tu da nas uči.

  10. “Suzdržat ću se komentara kako su neki liječnici milijuneri.”

    – Ovo mi nekako miriši na “otkud to njima”. Ispravite me ako griješim.
    Prežalosno je ako neki vrhunski stručnjak nakon više desetljeća rada nema, što ja znam, 50 ili 100 tisuća eura za ulaganje. Za što se školovao desetljeće i pol (i odgađao zarađivanje!) i onda radio, radio, radio…!? Da bi na kraju ispao, em lopov (“otkud mu!?”), em pohlepnik (“tako mu i treba”).
    – Rentijerstvo? Pa što ima loše u tome? Ne, ideal je valjda raditi za bonove od Konzuma, dobit dio plaće u paštetama ili još bolje, raditi zabadava…
    (Nemojte me krivo shvatiti. Imam razne diplome i rintam kao budala. Zapravo jesam budala; vrhnje pobiru drugi.)

    • Načelno ste u pravu. Problem je što liječnici legalno ne mogu toliko zaraditi. Ali je još veći problem velika deformacija sustava gdje se dobri liječnici moraju platiti ispod stola. Složit ćete se, mala je, skoro nikakva, šansa da je liječnik legalno postao milijunaš. Znači: ako si se školovao za liječnika, znaš kakve je situaciju u društvu i ako imaš plaću kakavu imaš, ne smiješ se žaliti. Ako usprkos toga postaneš milijunaš ‘jer na to imaš pravo jer tvoj rad vrijedi’, a prvenstveno na osnovu mita (‘nagrada’), zar to nije problem?

  11. Da. Pretpostavila sam da ste na to mislili…
    Kad smo već kod liječnika… (Ja nisam, ali poznajem neke.) Liječnik u bolnici, specijalist, ima ca 1500-1600 EUR mjesečno. Ako štedi 200 EUR kroz 20 godina to je 48K EUR, sve legalno 100%… (Izostavila sam sad diskontiranje itd…, jer pretpostavljam da plaća ugrubo prati inflaciju.) Ako je bračni par u pitanju, može biti (barem) duplo. To sam mislila.
    Sad baš milijuni… Makar, u mojem primjeru će se to dogoditi nakon, eh, 30 godina. Imat će milijun (kuna).
    Neki liječnici imaju svoje poliklinike; njima ne bi trebao biti problem.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.