Trzista kapitala - Hrvatska

Jutarnji se sigurno neće ljutiti

Kako je na webu JL objavljen samo prvi, a značajniji dio ne, evo u nastavku još jedan komad intervjua u JL. Napominjem da sam se baš bio razbrbljao, a praktički nisam autorizirao (tj. ništa ispravljao), pa je ispalo tako kako je.

Zanimljivi su komentari na JL i JF@Facebook i odlično opisuju stanje nacije (jasno, ne zanima me raspravljati s ludorijama, ali ih komentiram jer su odlična ilustracija). Nacija misli:

1. Sramota je nešto probati i ne uspjeti.
2. Vrijednost se stvara sama od sebe, a glavni problem u distribuciji, pri čemu su glavne odrednice kolektivizam i zavist (inače sam mislio, a sada i vidim da je to legitimna tema, objaviti post o zavist i kognitivnoj disonanci). Tu dolazi do izražaja lažno ljevičarstvo, koje – pametnima valjda jasno – u Hrvatskoj gubi kontekst.
3. Kargo kult je zaista jako prisutan.
4. Zatucanost i mržnja je velika. Siguran sam da je mnogim pljuvačima po liberalnoj demokraciji (a s nekima takvima sam i pričao) iPhone najveći objekt žudnje. Zatucanost se sastoji u tome da se shizofreno razlučuje kapitalizam kao mrska suprotnost društvu etatističko-nacionalno-radničkog usmjerenja od onog (istog!) kapitalizma koji proizveo, štoviše, jedini i može koncipirati i proizvesti iPhone.

A evo i nekih ulomaka:

Mnogi kritičari smatraju da je ovaj film kritika liberalnog kapitalizma u kojem nesretni, neprilagođeni nerdovi nesmiljeno preuzimaju svijet ne obazirući se na stara pravila igre, prijateljstvo…
Najprije, govorimo o liberalnoj demokraciji, tj, kapitalizmu. Meni je film malo plošan, ali ipak prikazuje prave stvari, Zuckerberga kao istinskog poduzetnika. On ima tu viziju enormne kreacije vrijednosti, taj njegov pothvat je njegov instrument samoiskazivanja, baš kao što je bio i za mene, iako ne na isti način. On je prikazan kao iskompleksirani dečko koji želi biti frajer, želi se iskazati, no gdje je tu krimen? Što je on napravio loše? Jednu ideju je modificirao i pretvorio u svoju, puno bolju. Tako se ponaša svaki pravi poduzetnik.

Čini se da je za vas riječ poduzetnik sveta?
Taj pojam ljudi kod nas doista ne razumiju. Svaki pravi poduzetnik je inovator na tržištu, i to inovator koji je spreman preuzeti rizik i dokazati svoju ideju na tržištu. Kod nas poduzetnicima nazivamo rentijere, tajkune koji su se obogatili bez rizika, radeći za državne tvrtke. Ja sam manje od 1 posto svog poslovanja imao s državnim tvrtkama i nikad nikog nisam korumpirao. Kod nas ljudi smatraju da je američka književnica Ayn Rand kapitalističko, bešćutno smeće jer govori o poduzetništvu, proizvodnji vrijednosti, slavi libaralni kapitalizam kao društvo kreacije i progovara protiv kolektivizma. A žena je pobjegla iz sovjetske Rusije i znala je o čemu govori. U kolektivizmu nema stvaranja vrijednosti, jer kolektivizam zatire važnu ljudsku osobinu, kompetitivnost, koja se često iskazuje kroz kreaciju.

Ne mislite da je Zuckerbergova kompetitivnost u filmu osvetnička, surova, pohlepna? Mnogi smatraju da liberalni kapitalizam nužno proizvodi takvu vrstu amoralne pohlepe.
Najprije, spomenuo bih da su kapitalizam i liberalna demokracija praktički sinonimi, nema ‘neliberalnog kapitalizma’. Možda iz jedne hrvatske salonsko-ljevičarske pozicije, no pitanje je što je pohlepa. Pohlepa je usmjerena na ono što je na stolu, u kapitalizmu je to novac, u socijalizmu moć, pohlepa je ista, samo je manifestacija drugačija. Jesu li ljudi u Hrvatskoj krajem osamdesetih bili manje pohlepni, je li elita u propalom Sovjestkom savezu bila manje pohlepna od elite danas u Hrvatskoj ili Skandinaviji? Ja sam matematičar i bliske su mi egzaktne stvari, a možda najvećim znanstvenim dosegom smatram razumijevanje evolucije, ne na banalnom nivou, već na nivou razumijevanja prevladavajućih paradigmi svega živog koje su nastale evolucijom. Mi smo kao ljudi evolucijski usmjereni da budemo nosioci za gene koji moraju biti uspješni. Kompetitivnost je ono što život jest. Možemo li zamisliti u staroj Jugi, nakon Drugog svjetskog rata, nekog šefa OZNA-e koji se ponaša beskrupulozno u svojoj borbi za vlast? Dovoljno je da se sjetimo koliko su se često tada prijatelji odricali jedni drugih ako su bili na suprotstavljenim političkim stranama. Ja smatram da su kolektivistička društva zla, vođena željom za supremacijom malog broja pojedinaca nad ostalima I veoma često su toliko brutalna da završavaju u gladi, kanibalizmu.

Je li doista Zuckerberg entrepreneur u najboljem smislu te riječi?

Zuckerberg je apsolutni poduzetnik. On je kreativac, onaj tko želi nešto stvoriti. Pravi poduzetnik nikad ne radi stvari zbog novca, novac je izuzetno dobrodošao kolateral, ali nikad nije osnovna motivacija. Meni zasigurno nije bio, kao I svim ostalim pravim poduzetnicima s kojim sam pričao.

Nabrojite mi tri prava poduzetnika na našoj sceni?

To bih pitanje najradije preskočio da ne uvrijedim nekoga izostavljanjem. Tko se olako domogao novca, taj nije poduzetnik jer mu u glavi fali ta dimenzija prihvaćanja rizika. A kako je radio stvari samo zbog nvca, on se prema tom novcu počinje ponašati zaštitnički, rentijerski. Poduzetnik je pokretač društva, a šo se tiče ostalih važnih paradigmi naše društvene stvarnosti važno je i primjetiti da je tipičan Hrvat je na mentalnoj razini adolescenta, čak i u poslu. On sve želi, odmah, ali ne želi odogovornost. Kad je loše, trči nazad državi ili naciji da mu pomogne i riješi probleme. Kod nas se njeguje mentalite ‘cargo kulta’ u managementu – izvođenje stvari za koje se vidjelo da su drugdje povezane s uspjehom, a bez razumijevanja uzorka, a ekstremna manifestacija toga su Paris Hilton: svi znaju da je dobar menadžer jer se slika u novinama, a slika se u novinama jer svi za njega govore da je dobar menadžer, pa na koncu i dobije neke menadžerske nagrade.

Smatrate li da je Zuckerberg u filmu prikazan kao zrela, odgovorna osoba?
Zapravo da. On je veoma odgovoran prema poslu, vrijednosti koju kreira i spreman je ući i preuzeti rizik bez straha.

Jeste li vi još uvijek poduzetnik?

Imam postojeće stare firme s kojima nešto pokušavam. Neke su prilično uspješne, neke smo stabilizirali.

Koliko sad imate zaposlenih? Na vrhuncu ste imati 120 ljudi.

Možda četrdesetak, ne znam, ne puno, to su takvi biznisi. Sada sam izrazito demoraliziran za poduzimanje u Hrvatskoj.

31 replies »

  1. Ufff i nije Vam to trebalo da ispravljate krive Drine na Jutarnjem. Znate valjda gdje živimo. Još će te nam navući one “komentatore” tu pa ćemo se o dionicama i ostalim stvarima razgovarati negdje u dubokoj ilegali web svemira. Za ekipu koja komentira članke u dnevnom tisku (Jutarnji, Večernji) nadležni su jedino policija, Bajić i Popovača ali ako Vas zabavlja da vidite kako masa liječi svoje frustracije onda samo hrabro u nove izgubljene bitke. Meni je isto ponekad nepojmljivo kako su nas nove tehnologije unazadile i omogućile da opet na scenu ispliva ona glasna i primitivna manjina, a sve je počelo tako obećavajuće. Ništa evo Vam još jedna pjesma pa idemo dalje.

  2. Iskreno mislim da o ovakvim stvarima treba što više raspravljati u javnosti,složili se vi ili ne osobno mislim da 99% novinara i ne zna o čemu vi pričate a kamoli da su sposobni napraviti tv emisiju na tu temu jer ta tema zahtjeva puno znanja i širinu svijesti.Najlakše je udariti po tajkunima i neoliberalnom kapitalizmu,to je “in”a usput još i liječiš svoje frustracije,kud ćeš bolje i to još za plaću od 10-12 tis.kn.Ja danas govorim ljudima da je Franjo Tuđman sa divljom privatizacijom 90-tih donekle spasio današnju hrvatsku,možda je to čak i nesvijesno napravio ali sve današnje činjenice upućuju na to.Pitam se danas dali bi sve te firme da su kojim slučajem ostale u državnom ili “poludržavnom” vlasništvu kroz masu sitnih dioničara uopće egzistirale,ovako su krali neki a ovako bi krali svi.Zamislite gdje bi danas bio ht,adris,konzum,vindija,ericson,kraš itd,itd?Pa to bi danas bile firme kao hž ili 3.maj?Tužno ali jako blizu istine,i sam sam bio jako ljut na hrv privatizaciju ali što vrijeme više prolazi sve više sam uvjerenja da je tada bilo bolje sprovesti ikakvu privatizaciju pa taman hajdučku kakva je tada bila nego nikakvu.Hrvatsko društvo upada u jednu veliku zabludu “nepravde”,što nas odmah kao takve na personalnoj razini oslobađa bilo kakve odgovornosti za stanje u državi,”sve su krivi tajkuni i političari”,a mi jadni i pošteni građani u takvoj situaciji nemamo ni motiv ni želju da postanemo bolji,u principu da se ne lažemo ovo nama i odgovara…U hrvatskoj u svemu vlada magla pa tako i porezna uprava već godinama ne radi svoj posao,da ga radi onda više nitko nebi postavljao pitanje odakle nekome bogatstvo,pa barem je sve to vrlo lako provjerljivo da se vidi dali je to stvoreno na zakonit ili nezakonit način,što je dakako najvažnije treba utvrditi dali su razmjeri bogatstva u skladu sa primanjima.Bez toga mi ćemo moći lajati,biti suci,državi tužitelji,policija itd,ne znam ali možda nam i to odgovara???Sve ćemo mi biti samo da nam je ne raditi.I to je legitimno ali NE možemo onda očekivati da vozimo bmw ili mercedes a mi to upravo hoćemo.Mi kapitalizam nismo uopće ni razumjeli,što je još gore nitko nas nije ništa ni pitao kada smo ga usvajali…

    • ne slažem se sa amnestiranjem kriminala pod krinkom “moglo je biti i gore”.
      Za sve poštene ljude, najbolje i najbezbolnije je da što prije sve izgrađeno na lopovluku propdane, jer ovo koprcanje u kaljuži zvanoj RH je neizdrživo.
      Teško je naravno naći nekoga tko je u potpunosti čist, svi mi na neki način nosimo teret korupcije i pljačke bilo direktno, bilo indirektno – da smo nasljedili “prljavi” novac, bilo da smo radili ili radimo za firme koje su živjele od pljačke i korupcije, ili profititrale na njoj (banke, osiguravajuća društva i sl.).
      Rijetki su oni koji su stvorili vrijednost i sve ove godine plaćale harač parazitima i korumpiranima, bez da su se okaljali i sami. Svaka im čast, ne bih im bio u koži sve ove godine.

      Gosp. Bakić griješi i tu se s njim ne slažem, kada kaže da je Amerika idealna zemlja, neoliberalna. Ja bih rekao da je to samo dio istine, Atlas Shrugged je nastao u Americi i kritika je tom sustavu, gdje se bogate banke, naftne kompanije, vojna industrija, osiguravajuće kuće na nepravedan način i na tuđoj nesreći.
      Po meni je čak i Buffet koji je mnogima guru okaljan. Zaradio je novce na zdravstvenom osiguranju, a znamo svi kako je taj sustav “stvarao” vrijednost i na koji način otimao novac. To je sramota tog nazovi liberalno sustava koji g.Bakić hvali.

      • Poštovani, donekle ste pogrešno razumjeli što govorim. Liberalna demokracija nije savršen sustav, ail je daleko bolji od svih alternativa. Da se nsite rodili u RH, biste il željli zživjeti ovdje? Sanjate li o odlasku u Kinu, Sjevernu Koreju, Rusiju, Venezuelu, Meksiko, UAE? A razlika između SAD i Švedske je daleko manja nego između nas i SAD.

        Ali što je za Hrvastku važno. Pazite, recimo da se ne furamo na kotače, da kotači zaista nisu OK; ali ako imamo auto bez kotača … ajmo malo o kotačima pričati! Znači u našem slučaju, upravo dimenzije koje nam ključno nedostaju, su dimenzije koje su ključne za sva napredna i ODRŽIVA društva. Znači: upravo dimenzije koje liberalnu demokraciju čine liberalnom demokracijom, su one dimenzije koje nama ključno nedostaju.

      • Poštovani g.Vedran apsolutno razumijem vaše nezadovoljstvo ali ja sam vam pokušao objasniti na pragmatičan način što je u određenom momentu za naciju bilo bolje učiniti ili ne učiniti.Sada ću vam na jednom primjeru pokušati objasniti što sam mislio:Kao što i sami znate mi smo se na početku rata našli pod embargom na uvoz oružja,imali smo dvije solucije jedna je bila kršiti međunarodne norme i zakone a druga je bila da uđemo u svijet krijumčara i najvećih svijetskih kriminalaca i na taj način nađemo oružje potrebno za obranu zemlje.Danas se svi čudimo kako to da širom svijeta postoje razni računi i kako to da se za nabavku oružja vežu razne kriminalne radnje.Mi kao da smo pali sa marsa,samo što još ne zahtijevamo od tih kriminalaca koji su nam vodili nabavu da nam još predaju financijska izvješća ili možebitni porezni nadzor “otpisa robe” koji su nam na uhvaćenim brodovima zapljenile neke države i međunarodna zajednica.Pa nije Franjo Tuđman otvarao račune širom svijeta na svoje ime,niti je Franjo mogao poslati Žarka Domjana da pregovara sa najvećim svijetskim kriminalcima,naravno to su za naš račun radili isto tako kriminalci koji su i otvarali takve račune a novce iz hrvatske iznosili u torbama.Pa nismo valjda iz državnog proračuna uplaćivali oružje koje smo stekli mimo svih međunarodnih zabrana?Naravno Tuđmanu je bilo bitno oružje i obrana zemlje a ne dali je neki kriminalac uzeo proviziju ili što maznuo,tada nije bilo izbora,druga stvar je ta da je taj kriminalac imao čitav državni vrh u šaci jer bi ih bilo gdje i bilo kada svojim svijedočenjem mogao diskreditirati,kako njih tako i rh i naravno da je Tuđman takve morao štititi,ne zato jer ih voli već zbog toga što je želio zaštititi kako sebe tako čitav državni vrh a time i legalitet rh.Zar je Đukanović tijekom embarga trebao zabraniti pušenje u cg i odreći se poreznih prihoda države?Pa logično je da je tada došlo do ekspanzije kriminala čiji su krakovi prisutni u cg i na čitavom balkanu do dan danas.Mi danas možemo misliti o tome što god hoćemo ali činjenica je da se mi bez toga nebi obranili od agresije,ne samo mi već i bh.Upravo u tom kontekstu vam govorim da je sa današnje pozicije bilo puno bolje tada ići u privatizaciju nego ne ići jer vam ponavljam i tako mislim:”Ovako su krali neki a ovako bi krali svi,ovako su neke firme propale a ovako bi propale skoro sve,ovako imamo adris,vindiju,agrokor,ericson,kraš a onako bi imali 3maj i varteks .”Ne morate se samnom složiti ali ja vam tako mislim.
        Što se tiče Amerike naravno da nije idealna zemlja,niti je svijet oko nas bio idealan a našoj malenkosti su još manje potrebni revolucionari koji će tražiti i boriti se za pravedan svijet,neka se o pravdi “dogovaraju” veliki narodi:ameri,kinezi,rusi,indijci,njemci i ostali.Danas svi pričaju da je globalizacija nastala kao potreba i hir multinacionalnih kompanija,ni tu se apsolutno ne slažem već je globalizacija otvoreni svakodnevni rat na tržištu za resurse kojima svijet raspolaže,resursi su ključ čitave priče,jedino se ovaj rat vodi u gospodarskim i političkim okvirima a alternativa je opći rat,pa tko jači taj će zauzeti resurse.Zamislite da danas rusi kažu nedamo plin,brazilci i australci nedamo rudaču,arapi nedamo naftu,pa vi u 24 h imate revolucije i opći rat.Sva sreća da mi nemamo te resurse jer bi mi već rekli da ih nedamo i čuvamo za unuke,tako da bi nas već odavno pomeli sa ovih prostora…,valjda je to povijest već izbalansirala?

      • G. Bakić, može biti da se ne razumijemo, i čini se ipak ponešto drukčije gledamo na problem.
        cijenim vaše mišljenje i nemojte zamjeriti, na prethodnom postu, nije bio osobno usmjeren, vi ste eto dali intevju pa sam vas uzeo na zub.
        slažem se s vama u tome da je bolje u SAD nego u Venezueli, i da je SAD pogodnija za stvaranje vrijednosti od nekih drugih zemalja, no i dalje smatram da je trend negativan, odnosno da je taj benefit svakim danom sve manji i manji. Po meni dokaz za to je što se stvaranje novih vrijednosti događa i uglavnom je vezano za internet, koji pokušavaju ali ne uspjevaju regulairati.
        Kako npr. objašnjavate da je Amerika kao napredno društvo, po vama meka za nove vrijednosti do danas iznimno ovisna o nafti i ugljenu? Nije li to sličan primjer kao i u Atlas shruged gdje novi metal ne može doći na tržište jer birokracija to onemogućava. Gdje su ta otkiča iz područja energetike?
        žurim sad, ali nadam se da razumijete pitanje? kako to da imamo Iphone? a automobili još uvijek idu na motor sa unutarnjim izgaranjem?

      • @Antun
        teško da možemo utvrditi što je bolje. da smo sagradili državu na korupciji, ili da je nismo ni imali. vi smatrate prvo, a ja nisam siguran jel da se složim s vama ili ne.

        ja ipak vjerujem da se moglo bolje samo se nije znalo kako.

        logički gledano ovo što tvrdite je meni kao da zarađujete kao diler da prehranite obitelj i govorite da je to što radite dobro jer u protivnom bi vaša obitelj umrla od gladi.

  3. Pozdrav Neven,
    redovno čitam Vaš blog i u pravilu se slažem sa svim Vašim upisima, i već sam čitao Vaše definicije poduzetnika oko kojih se potpuno slažem. Ipak, ovdje ste me malo iznenadili, pa Vas molim da mi malo obrazložite neke tvrdnje. Naime, gledao sam film, neću ulaziti u istinitost događaja, ali pretpostavimo da je sve onako kako je navedeno. Ono što me muči u Vašem izlaganju je rečenica “Jednu ideju je modificirao i pretvorio u svoju, puno bolju. Tako se ponaša svaki pravi poduzetnik.” Čovjek je iskoristio povjerenje drugih ljudi koji su ga željeli za poslovnog partnera, uzeo njihovu ideju (sigurno je bio na sličnom tragu, ali oni su dali ključni impuls). Da li je i to po Vama osobina pravog poduzetnika? Čak i da je procijenio da će ga sudske tužbe kasnije stajati manje od njegovo profita, i svjesno “uzeo” tuđu ideju, da li je to osobina pravog poduzetnika (kao Howard Roarke npr.)? Da ne govorim o odnosu prema svom poslovnom partneru kad je FB krenuo…Je vizionar, je uporan, preuzima rizik, ali…Još jednom, pretpostavimo da je film istinit, jer pravu istinu nećemo saznati
    Pozdrav

    • Poštovani Jurko,

      slažem se u velikoj mjeri s Vama. Eto intervju je takav kakav je, brzo i puno se pričalo, a nekako sam htio biti pošten prema novinarki pa ne mijenjati tekst koji je uglavnom slijedio što je izrečeno (uz mnogo konteksta koji nedostaje).

      Ovdje je bilo pitanje uglavnom tipa ‘je ili nije’ poduzetnik, te je šira tema (koja nije naša u većoj mjeri prisutnost u intervjuu), po čemu je SAD zrela nacija, odnosno nacija trelih ljudi koji se usude probati i ne boje se promašiti.

      Ono što ljudi ne razmiju je da je (globalni) internet iznimno kompetitivno mjesto, i imamo jaki ‘survivalship bias’, naime vidimo samo one koji su uspjeli, a uspjeva uglavnom samo jedan u kategoriji, a ne vidimo desetke onih koji su bili izvrsni, možda čak i bolji koji nisu uspjeli. Svi su se oni vrtjeli oko iste ideje u isto vrijeme i jako su male razlike bile u implementaciji ili vremenu implementacije. Te male razlike su bile bifurkacijske, tako da su bacile projekte na potpuno druge orbite.

      U tom smislu, siguran sam da
      (a) za FB nije bilo ključno da su naručioci imali tu ideju, to je bio okidač za istu ideju koju je on imao u glavi, ali je njegova motivacija bila veća, kao i prevarantska dimenzcija (jer je shvatio da mora biti brz).
      (b) njegova kompetencija je bila ključna. Braća su na koncu dobili odštetu od 65 mil. USD svaki, a to zasigurno ne bi zaradili sa svojim projektom bez njega.
      (c) njegov uspjeh zasigurno nije propocionalan (niti u uobičajenom smislu ‘pravedan’) razlici kvalitete spram sličnih projekata u SAD u to vrijeme.

      Također mislim da on nije procjenjivao vrijednost tužbe, naime vjerujem da nije htio raditi s njima jer su bili ‘lame’ kako kaže u filmu. Smatram da i je on u filmu prikazan karikirano – pogledajte kako je prikazan u filmu (već na razini izraza lica i ponašanja) i kako izgleda i ponaša se u stvarnom svijetu.

      MOje osobno iskustvo je u Hrvatskoj, recimo, drugačije. Često sam za svoje projekte angažirao jako dobre programere. Biznisi u kojima sam se okušavao su redom jako teški (razni internetski, upravljanje ljudskim resursima, uklj. potraga za kadrovima i razni drugi vezani projekti, privremeno zapošljavanje) i neki su mi (bili) uspješni, a neki ne. Imao sam sreće s nekim programerima (relevantni ikvalietni ljudi, pri čemu jasno moram spomenuti prvoga Rusha), a neki ne. Zamislite, bilo je tipova koji su vrlo rado radili sa mnom, primali uredne i visoke plaće, pokazivali entuzijazam za moju ideju i poslovni plan, i ako nismo uspjeli, poslije govorili da sam ja ‘lame’). Nekima sam čak i financirao njihovu ideju za implementaciju u potpunosti. Takva je Hrvatska.

      Ono s partnerom – osnivačem je grozno.

      Ali što sam još htio reći (i rekao, ali nije našlo mjesta u intervjuu). Treva razlučiti njegov poduzetnički uspjeh od njegova karaktera (kakvim je prikazan). U jednakoj mjeri je mogao uspjegi i neki drugi karakter. Pitanje je naime bilo nešto kao: ?mogu li u kapitalizmu uspjeti samo takvi karakteri?’.

  4. Oprostit cete mi što komentiram prošla 3 unosa u jednom komentaru, ali nespretno mi je da odgovaram na sve posebno
    1. ne živim u USA kao što sre pretp, interesantno je što sam ja pretp da vi idolizirate SAD jer ste kao što članak kaže proveli tamo dio života, a mogao bih pretpostaviti da je to iskustvo bilo pozitivno, ali opet to je samo dio SADa. Ukratko da ste probali npr. otvoriti tvrtku u Detroitu mislim da ne biste bili tako oduševljeni. 😀
    Ako imam bias protiv US onda je to vjerojatno jer su jedina 2 jezika koja znam EN i HR, pa ako hocu procitati nešto pametno ili naučiti nešto na YT primjeri ce biti vezani uz US u 90% slučajeva,
    2. problemi sa US: za razliku od npr “socijalisticke” Švedske koja smanjuje nac. dug. Ameri su dužni više nego ijedna nacija u povijesti. I ne mislim samo na nac. dug, nego na sve njihove socijalisticke ponzi scamove… Mislim da kad se sve zbroji dode blizu 10^14$-znam da mislite da sam fulao eksponent, pa provjerite( na YT : watch?v=oskGBe68KMU#t=1m44s -nisam stavio link, jer pretp da onda ne radi time tag).
    3. nije da sam nešto optimistican sto se tice npr PIGS ili HR ili UK ili Francuske- da ne bi ispalo da imam nešto protiv US posebno.
    4. nadam se da vas ovo nece demotivirati da dajete intervjue-mislim ja bih radije da su dovoljno pametni novinari da vas ispituju npr o brodogradilištima ili HŽu, ali ako operiraju na razini- Bakic=HR verzija osnivaca FB, ajmo ga pitati što misli o filmu o osnivacu FB… bolje i to nego ništa(znam da je bio i ontevju o otpuštanju državnih radnika, ali naravno to je drukcije jer su oni neradnici, bla bla, dok su radnici u privatnom gubitašu X žrtve kapitalizma, uprave, horoskopa…).

    • Postovani, hvala na doprinosu.

      ad 1) Bilo mi drago da kazete gdje zivite, jer mi se cini da Vasi (konstruktivni) doprinosi su uglavnom istovremeno i kriticni prema SAD. Znaci ako niste u SAD, moj drugi pokusaj je da radite ili za drzavu ili za nekoga kome je jako dobro u RH, konkretno banku?

      ad 4) Pod tim uvjetom sam i pristao pricati, naime samo ako je ovo s FB samo uvod u glavni razgovor o poduzetnisvtu i ekonomiji. Na webu je objavljen samo prvi dio.

    • Navesti ću vam jedan primjer koji će jasno oslikati kako mi hrvati još ništa nismo razumjeli;Danas u hrvatskoj često slušamo strahovanja da nam se ne dogodi grčka.Nitko ne govori o tome da se danas grci natežu hoće li im plaće u javnom sektoru biti 2000 ili 2500 eura a u hrvatskoj se mi natežemo hoće li one biti 600 ili 700 eura,da je grčki bdp po stanovniku 2,5 puta veći od hrvatskog itd,itd.Mnogi se danas pozivaju i tješe američkim deficitom,kao da su hrvatska i amerika globalno ravnopravni igrači,kao da se nafta može plaćati jednako i kunama kao i dolarima,kao da je bdp po stanovniku isti,kao da je politička i vojna moć ista,mi uporno tražimo gore od nas tamo gdje ih nema ili bolje rečeno u državama koje se ničim ne mogu sa nama uspoređivati.Naša prepotencija je toliko velika da se nikada ne uspoređujemo sa nama komparativnim zemljama u tranziciji koje su sa svojom političkom težinom i gospodarskim parametrima usporedive sa nama.Mi i danas u saboru slušamo baljezganja o vanjskom dugu,deficitu jedne njemačke i sl. zemalja,tako da građani dobijaju info da mi uopće ne stojimo tako loše.Pojedini političari pročitaju par podataka i bez imalo srama izreču ih u saboru kao gotovu usporedivu stvar a da pritom uopće ne ulaze u strukture pojedinih gospodarstava,strukturu proračunskih deficita pojedinih zemalja kao i motive,ciljeve stvaranja tih deficita,političku i stratešku moć itd,itd.Čini mi se da smo se jako udaljili od stvarnosti i svijeta u kojem živimo,nosimo još jugoslavenski sindrom percepcije treće,četvrte vojne sile u svijetu,tajnih vojnih “aerodroma” koji se nalaze ispod zemlje i čekaju neprijatelja…..

  5. Poštovani,g.Bakić,ja bih jako volio da smo mi na mjestu grčke.Hrvatska je nažalost na mjestu bugara,rumunja i baltičkih zemalja kojima je mmf nalagao da rade stvari koje grci nikada nebi prihvatili jer su u takvoj poziciji,neka grci naprave ono što su napravile baltičke zemlje i rumunji koji su proračunske rashode potrošnje rezali i do 20-25%,neka to naprave grci i neće više imati nikakvih problema sa fiskalnim deficitom,neka taj novac ulažu u razvoj a ne u potrošnju i standard građana koji jako dobro žive u odnosu na gore nabrojane.Današnja grčka se na tržištu kapitala zadužuje jeftinije od hrvatske jer je dobila jamstva fonda koje su osnovale članice eurozone.Jedna je stvar smanjiti grku plaću sa 2500 na 2000 eura a druga je stvar u rumunjskoj smanjiti mirovine sa 180eura na 150 eura.Ova kriza je pokazala da je to lakše sprovesti u rumunjskoj i baltičkim zemljama nego u grčkoj.BH ima bolju gospodarsku statistiku od hrvatske ali to ne znači da bih se ja mjenjao sa njima,danas vjerojatno i “kenija” ima bolju statistiku od amerikanaca ali čisto sumnjam da postoji i jedan amerikanac koji bi se zamijenio sa kenijcem.Statistika je jedno a standard,političko značenje,međunarodni položaj,obujam i nivo razvijenosti gospodarstva kao i ovisnost, umreženost drugih “konvertibilnih” gospodarstava u toj zemlji je nešto sasvim drugo.I ova kriza je pokazala kako se drukčije postupa sa grkom a kako sa rumunjom ili baltičkim zamljama.Proučite koliko je pao bdp baltičkih zemalja,što je još važnije koliko je pao standard građana…Zar španjolci nemaju 20% nezaposlenih a sigurno se u madridu više smiju nego u zagrebu i bukureštu i prosječni španjolac bolje živi sa socijalnom pomoći nego rumunj sa redovnom plaćom.Za irsku sam davno prije krize govorio koji su je postavljali kao naš uzor da je pitanje dana kada će tresnuti,usluge i nekretnine i veliki rast su bili i matematički neodrživi,kao što je i kod nas rast cijena nekretnina bio neodrživ na duži rok.Tada 2007g sam nekim ljudima u Dalmaciji govorio ako imaju namjeru prodavati neka prodaju nekretnine odmah jer će ih za 5-max 10g sigurno moći kupiti od istih ljudi u pola cijene.Naravno nisam tada ni znao ni sanjao da će nam se dogoditi ovakva svijetska kriza,ali su mi mnoge cijene kako u nekretninama tako i na burzi bile nerazumljive i nestvarne,jedine dionice koje su me jako iznenadile bile su brodarske jer sam vjerovao da kina,indija i brazil mogu održati taj sektor u zoni profitabilnosti,i tu sam se prevario,sva sreća doduše sa izvijesnim gubicima sam izašao prije najvećeg pada iako sam ih kupovao kada su već pale 50%.Međutim da sam tada bio i malo pametan a nisam mogao sam pogledati kakve je posljedice na brodare imala ruska kriza,imali su identičan pad vozarina kao usred današnje krize,brodovi su bili vezani ili vozili za kikiriki.Zaboravimo usporedbe sa grcima i španjolcima,naša liga su baltičke zemlje,rumunji i bugari,sve što se njima dogodilo može nam biti putokaz što nas čeka ukoliko sami ne uspostavimo fiskalnu disciplinu i iskontroliramo našu potrošnju.Jedina usporedba grčke i hrvatske je potpuno identična gospodarska struktura na kojoj se temeljio rast svih ovih godina.

    • Ma samo nek se oni smiju sa tolikom nezaposlenošću i životom od socijalne pomoći… ne mogu tako baš dugo. Španjolci, nekada vladali sa pola svijeta a danas im nezaposlenost veća nego u RH. Kako ih nije sramota!. A to što od socijalne pomoći žive dobro – put im je u propast i razlog ovolike nezaposlenosti.
      A najgore od svega je to što uvijek ispaštaju oni “nedužni”, što onaj koji radi financira neradnike… opčenito mislim da je za EU najbolje rješenje cijelog mnoštva velikih problema “jednim potezom” upravo maksimalna (i prije svega financijska) decentralizacija svih složenih/”umjetnih” država pa ako treba i dotle (ako ne može drugačije, ako je to želja lokalnog stanovništva) da se velike/složene države raspadnu na nekoliko manjih. Zašto bi EU imala 28 “manje sretnih” članica umjesto npr. 56 “sretnijih” članica?
      Evo vam prilog kako se lijepo uz pjesmu, smijeh, radost… ljudi bore za svoju neovisnost, meni je ovo baš lijepo, i držim im fige da jednog dana uspiju (mada je to još dalek i težak put):

  6. Ima još jedna stvar koju mi čitavo vrijeme zanemarujemo a ta je da smo mi uz akomulirani vanjski dug od 45 milijardi eura potrošili i sav novac koji smo namaknuli privatizacijom,radi se o jako velikom porfelju,ni to nebi bila tragedija da taj novac nije otišao u potrošnju a danas hrv država nema novaca da pokrene kapitalne investicije npr. u energetici ili subvencionira proizvodno-izvozne djelatnosti koje bi jako ublažili ovaj slobodan pad u kojem se nalazimo,nama je još uvijek cilj posuditi i namaknuti sredstva za potrošnju proračunskih ovisnika…,”igra se isti film samo se glumci mijenaju”

    • Teško ćete analizirati brojke o plinu. Problem sa Inom nije u cijeni vađenja plina po meni, nego o načinu na koji se taj plin prodaje pa potom kupuje od mađara.
      princip je isti kao i kad banka majka od banke kćeri želi izvuči dobit a bez da plati porez. platili su dionice koliko su platili i sad mi subvencioniramo razliku u cijeni, a netko im je to dozvolio da dobije izbore.
      dobro kaže Antun igra se ista igra kod nas.

      • To je moj dobri vedrane još jedna hrvatska zabluda,sva sreća da su početkom ove krize banke bile strane jer smo mi jedna od onih država koju su upravo te banke spasile za razliku od većine država koje su spašavale banke,naravno uz pomoć pametne monetarne politike hnb-a,naravno koliko je to tijekom rasta bilo moguće.Floskula je i da te banke izvlače enormne profite,one doduše ostvaruju velike profite ali da ih majke izvlače u takvoj mjeri o kojoj se priča je noturna laž.Što se tiče plina stvar je jasna,u regiji plin košta 3,5kn pa ne vidim zašto bi ga ina prodavala ispod toga,u eu cijene su i veće do čak 6kn u danskoj.Najveće žrtve su naravno distributeri koji od toga nemaju ništa i zato su nam plinski sustavi potpuno zastarjeli i nemodernizirali a o širenju i plinofikaciji da ne pričamo.Nije u cijenu plina ugrađena samo explatacija,i to je floskula,isto se tako ponašamo u hep-u i zato na dubrovačkom području i otocima redovno svake godine tokom zime pa čak i ljeta pučanstva ostanu bez struje najmanje 20 puta,samo mole boga da se kvarovi otklone u par sati,da se ne produže na dane jer i toga je bilo i danas ga imaNaravno da bi se trebao iznaći model koji bi zaštitio soc. kategorije ali i našu industriju,mi smo jedina zemlja u europi gdje je plin za industriju skuplji nego za kućanstva.U nas je uvijek nešto zapetljano,zašto ne kopiramo porezne sustave i naknade za koncesiju i pustimo da tržište regulira cijenu a ako država misli da bi neke kategorije trebala subfinancirati neka to radi.Koliko ja vidim mi smo potpisali nepovoljne ugovore i sada bi ih mi ispravljali pod izgovorom “nismo znali” Uvijek su nam krivi neki zločesti stranci itd,gadi mi se više to slušati.Evo imali smo HPB pa umjesto da hpb posuđuje novac državi država je spašavala hpb,gdje god dođe država tu trava više ne raste.A tko god posluje racionalno i profitabilno on je lihvar i lopov.

      • @Antun
        krivo ste me shvatili, nisam mislio da banke izvlače novac već da se to radi po istom principu kako se svuda radi gdje imamo matica-kćer, sustav internih cijena narihtava rezultate kćeri ako je to potrebno. kod nas to nije potrebno jer banke-država njeguju dobar odnos i nema dodatnih poreza na dividendu. kod ine je to malo škakljiva situacija, jer Mol sa manje od 51% vlasništva kontrolira cijenu 100% cijene plina u Rh (možda griješim nemojte me uzeti za riječ da je baš 100%) ali nema tržišnog natjecanja što je osnova za politiku cijena. žrtve su naravno ptkm, i sl. potrošaći.
        Radi se samo o mojem mišljenju nemogu to dokazati jer nemam uvida u ugovore vlade i mola, ali vjerujem da bi oni dosta razjasnili ovu situaciju.
        općenito se slažem s napisanim s vaše strane i ne vidim da ste bolje upućeni pa ne bih solio pamet. dao bog da tržište profunkcionira i da najbolji dobiju poslove, a ne najpogodniji, pa bili oni hrvati, mađari ili neki treći.
        kod nas se manipulira sa svime, svi su umočeni u korupciju i nema nam dalje dok se to ne otpetlja. vidim sad hsls se pokušava u javnosti poistovjetiti sa rohatinskim.

    • Pa napisao sam da je problem u “nadnaslovu”-“zašto plin ne smije poskupiti”
      Dakle da argumentiram
      :ako tvrtku košta X proizvodnja proizvoda Y to određuje cijenu po kojoj se Y treba prodavati- KRIVO. Cijenu odreduje koliko su ljudi spremni platiti za to. Da karikiram- da sam ja vlasnik nekog rudnika gdje vadim zlato i košta me 550$ a to ne znaci da ga “ne smijem” prodavati po više od 900$(ako je trenutna cijena 1300$).

    • Zaboravio sam napomenuti i klasicni problem kod subvencija- to da cijene nisu neki bezvezni brojevi, nego važni “signali” pa petljanje države dovodi do loše alokacije kapitala-ala više ljudi se grije na plin umjesto na neku alternativu…

    • Naravno pitanje je da li je u tih 0.7 uračunat trošak pronalaska plina i početne investicije ili su strucnjaci 😀 samo podjelili trenutne troškove sa trenutnom proizvodnjom.

  7. Vedrane,Rohatinski nije vanzemaljac,on govori samo ono što ptice na grani više znaju,hrvatska mora početi trošiti u skladu sa svojim mogućnostima a eventualni deficit plasirati u razvoj,bilo kapitalnim investicijama npr u energetici gdje struju uvozimo a zastarjeli sustavi nam rade na rubu održivosti.,bilo u poticaje novog zapošljavanja i djelatnosti koje odredimo kao prioritete a svi znamo što nam je prioritet i da nam je potrebna neutralizacija uvoza,bilo kroz izvoz bilo kroz domaću proizvodnju za naše tržište,pa nećemo valjda subfinancirati trgovačke centre.Ovo je suluda pozicija,mi sa deficitom potičemo potrošnju i to uvijek u korist uvoza.To je umjetan način usporavanja pada,ali dugoročni efekti su pogubni,to neke zemlje u krizi mogu raditi ali samo one koje imaju jaku domaću proizvodnju pa na taj način donekle amortiziraju slabu vanjsku potražnju,tada to kratkoročno ima smisla.

    • ma jasno, ali stvorila se fama da je Rohatinski vanzemaljac, barem kod većine glasačkog aparata. i sad političari koriste njega kako bi prikrili svoje namjere i interese.
      kako me ne razumijete nikome nije stalo da se ova zemlja stabilizira, odnosno stalo je samo onima koji bi u takvoj državi bolje živjeli nego što sada žive, a to su oni koji rade i stvaraju. no oni su u manjini.a demokracija manjini ne dopušta da odlučuje.
      primjer (pročitao u analizi grčke krize na linku koji je tu bio na nekoj od tema) grčka pandan HŽ-u je u trenutku sloma imao 8 puta veće troškove plaća nego što je imao ukupne prihode. HŽ u Rh je na nekih 60% ugrubo nisam provjeravao točno nije ni bitno no nije više od 100%. Dakle prostora za trpanje tuđe love u džepove još ima dok se ne dogodi slom. Vjerojatno nećemo stići dokle su Grci obzirom na situaciju, no ima se još dosta toga za smrdat ovdje.
      Rohatinski, pa i mi svi ovdje trubimo u prazno. kome je stalo da se smanji deficit i krene zdravo i koliko nas ima?

  8. Ova paralela:
    sustav: kapitalizam –> objekt: novac
    sustav: socializam –> objekt: moć

    je fenomenalna! Svaka čast!

    Toliko me se ta paralela dojmila da bi sad mogao napisati knjigu 🙂
    Šalim se, ali svakako >>food for thought<<

    Inače, odličan intervju! ali ja ne kupujem novine pa dajte kad znate da ćete ponovno biti u tisku obavijestite nas unaprijed da znamo kupiti! 🙂

    • Tko će ti kupiti tu knjigu? 😀 A i ono “ne kupujem novine” – niti ja, niti bilo tko koga poznajem. I onda se pitamo zašto je kvaliteta tiska tako loša.

      Nadam se da će zaživjeti koncept iPad-a, jer to bi stvarno moglo učiniti ozbiljan korak naprijed u napokon uvođenje kulture “kupovanja novina”, knjiga, glazbe/filmova, aplikacija/igara…
      Stvarno je više dosta ovog sveopćeg rasula kroz neplaćanje onoga što se konzumira, tj. masovne krađe/piratizacije svega što se piratizirati može.
      Naime moguće da upravo dolazimo i do granica financiranja reklamama, jer svima je već previše reklama na svakom koraku, ljudi ih niti ne gledaju, CTR neće rasti, cijene oglasa više ne mogu rasti brže od opće inflacije… i vjerojatno dolazi vrijeme za ozbiljno pronalaženje nove/dodatne linije financiranja digitalnih (a time i dosadašnjih analognih koji će se sve više digitalizirati) medija pa i onih koji ne pate od piratizacije (jer se financiraju samo reklamama) tj. klasično direktno plaćanje korisnika za sadržaj koji konzumiraju će možda dobivati ponovno na važnosti. Za bivše tiskane medije prelazak u digitalni a klasičnom tisku vrlo vjerno preslikani model je genijalno: potencijal povećanja publike, a smanjenje troškova tiskanja.

      Uistinu bi nam svijet mogao postati ljepši kada postane običaj ujutro uzeti svoj iPad, na kojem te odmah čekaju najsvježija izdanja svih novina (iz bilo kojeg dijela svijeta) na koje si pretplaćen, dakle kvalitetnih izdanja sa kvalitetnim novinarskim/autorskim uradcima jer tu kvalitetu i plaćaš – nešto manje plaćaš to na što si pretplaćen, nešto više ako želiš kupiti pojedinačni primjerak novina na koje nemaš pretplatu i sl. Na dohvat prsta ti je i knjižira sa nepreglednim izborom knjiga, koje normalno platiš umjesto da skineš piratizirani pdf, a doživljaja kao da čitaš papirnato izdanje, slično kao što ti na dohvat prsta i sva glazba svijeta, povoljno, legalno. Slično sa igrama, i drugim aplikacijama… I na svemu tome zarade autori/izdavači/proizvođači, zaradi Apple, svi zarade a ti zapravo ništa previše skupo ne platiš a imaš čistu savijest jer ništa nisi ukrao.

      Stvarno mi se sviđa ideja koju utjelovljuje iPad. Kada budem imao nekakav “iPad”, i kada se Jutarnji bude izdavao u digitalnom obliku (identičnom onome tiskanom) preko nekakvog “iBookStore” tako da su mi novine na dohvat prstiju – “kao prave”, tada ću možda i ja kupovati te novine.
      Do daljnjega… isto, kupujem novine tek kada znam unaprijed da tamo ima nešto posebno zanimljivo/kvalitetno.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.