Društvene paradigme

Prirodni plin u Hrvatskoj – tko tu koga?

Vezano uz današnji bombastični članak u VL (naime, oni koji su ga vidjeli samo na webu, trebaju pogledati i naslovnicu tiskanog izdanja, gdje je ta tema prikazana kao čak jedno dva puta važnija od Lady Gaga!?) – svaka čast Večernjaku na otvaranju teme!

Mislim da u članku nije prezentirana prava istina, pa evo dajem neke podatke (za koje sam se prilično namučio, nećete vjerovati koliko su nekonzistentno prezentirani podaci za ovaku krucijalnu stvar od strane DZS). Najveća greška (molim da me isprave znali ako griješim) je u količini proizvedenog plina u RH. On je bio u 2007. 2892 mil., a u 2008. 2792 mil. kubičnih metara!

NAPOMENA: Sljedeće analize su autorove najbolje procjene na osnovu javnodostupnih podataka, prezentirane u dobroj vjeri. Ako zainteresirane strane (npr. dioničari INA-e, INA ili kakva treća strana, uvidi grešku molim da mi se javi). Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju dionica INA ili dionica drugih tvrtki koje se spominju u članku. Autor nema dionice INA. Autor ima dionice PTKM.

+ + +

1. Sljedeći grafikoni prikazuju proizvodnju i uvoz prirodnog plina. Uvoz je prikazan u NETO iznosu, dakle uvoz umanjen za izvoz. Izvor je Statistički ljetopis DZS.

Kao što možete vidjeti za zadnje godine za koje su u cjelosti dostupni službeni podaci, proizvodnja u RH je zadovoljavala preko 90% potrošnje (92,2% u 2006. i 90,5% u 2007.), ako se izuzmu efekti promjene zaliha – njihov neto učinak u 2006.-2007. je bio svega 0,7% od ukupne potrošnje, kao što je i za očekivati.

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

2. Sljedeći grafikoni prikazuju proizvodnju i neto uvoz (zanemarujući također učinke promjena zaliha) po mjesecima u 2009. i 2010. (do kolovoza).

Važne napomene:

  • Izvor podataka je DZS, Priopćenja i mjesečna statistička izvješća, te Godišnji izvještaj o industrijskoj proizvodnji u 2008.
  • Mjesečni podaci su prezentirani u navedeno izvoru za mjesece veljača 2009.-kolovoz 2009., te veljača 2010.-kolovoz 2010.
  • Mjesečni podaci za siječanj 2009., te listopad 2009.-siječanj 2010. su izračunati iz dostupnih brojki za te mjesece ovdje, koje su prezentirane u jedinicama TJ (GOM), pri čemu sam konverziju u milione kubičnih metara napravio pomoću faktora 36,13; 33,88; 33,60 redom za proizvodnju, uvoz i izvoz, a koje sam dobio usrednjavanjem faktora za te stavke u mjesecima svibanj-kolovoz 2009. i svibanj-kolovoz 2010. za koje su prezentirani podaci i u milionima m3 i u TJ (GOM). VAŽNO: budući da se ovi faktori mjenjaju iz mjeseca u mjesec u prezentiranim podacima, ovo su samo aproksimacije.
  • Mjesečne podatke za rujan 2009. dobio sam kao linearnu aproksimaciju (prosjek) podataka za kolovoz i listopad (budući da mi drugi podaci nisu bili dostupni).

Dolazimo do sljedećih podataka (mjeseci u kojima se podaci ne zbrajaju do 100% su mjeseci u kojima je neto izvoz pozitivan):

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

3. Pitanje same cijene prirodnog plina je vrlo diskutabilno. Prema upravo objavljenom izvješću INA, na stranici 45 piše sljedeće:
“c) Obveza po ugovoru: 164.997.000 m3 od 01.10.2010.-31.12.2010. godina
d) Procijenjeni prihod za preostalo razdoblje: 309 milijuna kn”

iz čega bi slijedilo da Petrokemiji imaju namjeru u zadnjem kvartalu naplatiti 1,873 kune po m3.

Prava pitanje su: ako je Petrokemija skoro 40% potrošnje naše ukupne proizvodnje i neto uvoza (naime, ovih 309 miliona podijeljeno s ukupnim brojkama za zadnji kvartal prošle godine, što nam daje neku aproksimaciju, uz pretpostavku da će zadnji kvartal ove godine biti sličan zadnjem kvartalu prošle), a njena potrošnja je izrazito anticiklička (remont u siječnju i velika potrošnja ljeti):

  • Da li na otvorenom tržištu kao anticklički i siguran veliki klijent može Petrokemija dobiti povoljnije uvjete?
  • Da li cijela država može na otvorenom tržištu dobiti bolje uvjete jer je cikličnost cijele državne potrošnje značajno ispeglana ovako velikim anticikličkim potrošačem
  • Ima li to ikakve veze sa zakupom plinovoda u RH; naime da li najveći potrošači (poput Petrokemije) i mogu pristupiti stvarnom europskom tržištu?

Osobno mi se čini da je stoga pitanje novog magistralnog plinovoda krucijalno.

Upućenijima od mene prepuštam važna pitanja:

  • Kolika je danas stvarna vrijednost INA-e s obzirom na ovu proizvodnju i perspektive
  • Je li INA prodana prejeftino?
  • Je li prošli kvartal za INA-u reprezentativan, u smislu da je INA d.d. Istraživanje i proizvodnja ostvarila ogromnu dobit iz osnovne djelatnos, a svi ostali sektori (INA d.d. Rafinerije i marketing, INA d.d. Trgovina na malo, INA d.d. Korporativne funkcije) značajne gubitke.

8 replies »

  1. Ja nemam što pametno za nadodati, ali me zanima vaše mišljenje o 3 stvari koje mi se čine bitne za analizui:
    1) kao što sam napisao u komentarima na prošli post-što mislite da li ovih 0.7-1.0 uračunava samo trenutne troškove ili i troškove istraživanja i započinjanja proizvodnje.
    2) ovo o EU i tržišnim cijenama- imate li neke ideje koliko ce to stvarno biti tako u tom vremenskom roku-tipa je li to fiskno u smislu da je nemoguce/nevjerojatno da ce politicari probati “zaštiti narod od EU(buuu EU, jeeej za naša brodogradilišta i jeftini plin)”.
    “Usto, moramo voditi računa o pretpristupnom sporazumu za EU koji Ini i MOL-u jamči da će plin od 2012. godine prodavati po tržišnim cijenama. ”
    3) možda glupo pitanje jer ne znam detalje o industriji- ali da li postoje neke procjene rezervi.

  2. ispada da ina uopće ne uvozi plin prema vašoj analizi. kako sam već spomenuo mislim da ina prodaje “jedtinije” svoj plin molu i otkupljuje ga “skuplje”. Prikazala je dobit ali ni približno onakvu kakava bi mogla biti.
    Ina je prodana prejeftino po meni obzirom se radi o prodaje ne samo dionice nego i kontrole, što je i bio razlog za cijenu od 2800 kad se moglo i puno jeftinije kupiti na tržištu.
    da sad neko ponudi 2800 mi bismo je opet prodali, jer neznamo cijeniti vrijednost kompanije ne samo u kontekstu ine, već i u kontekstu čitavog niza kompanija koje ovise o ini.

    imam dionice ine i nije nagovor na kupnju ni prodaju, nemam dionice ptkm.

  3. Poštovani,

    Potpune podatke o energetskoj bilanci i bilanci prirodnog plina u Hrvatskoj možete pronaći u slijedećim publikacijama:

    Click to access EUH08_za%20web.pdf


    Click to access PGH-2009-web.pdf


    Ukratko, podaci iz izvješća DZS-a su vjerojatno točni ali nedostaje odgovarajuća interpretacija. Naime, proizvodnja plina u Hrvatskoj sastoji se od proizvodnje na bušotinama u sjevernom Jadranu i proizvodnje na bušotinama u sjeverozapadnoj hrvatskoj (Podravina). Prema gore navedenim publikacijama ukupna domaća proizvodnja prirodnog plina je u 2009. bila 2.960 milijuna m3, od čega na sjeverni Jadran otpada 1.681 milijun m3 a na Podravinu 1.024 milijun m3.
    E sad tu dolazi kvaka. Naime bušotine, platforme i pripadajući spojni plinovodi na sjevernom Jadranu su Joint Venture INA-e i talijanskih partnera (AGIP i najnovije Edison). Pritom su prema mojim informacijama talijani više manje financijski partner dok INA izvodi rudarske radove
    i upravlja platformama. Prema ugovoru između dviju strana, talijani vlastitu investiciju vraćaju u isporukama plina prema cijeni definiranoj formulom. Dakle njihova godišnja kompenzacija je vjerojatno približno fiksna u novcu ali varijablina u količini isporučenog plina (u slučaju više cijene po m3 isporučuju se manje količine i obrnuto). Tako je u 2009. isporuka plina talijanskoj strani iznosila 804 milijuna m3. Ovaj plin proizveden je na Hrvatskoj strani Jadrana što znači da se on tretira kao domaća proizvodnja te izvoz (vidi str. 154 prve i str.3 druge publikacije). Dakle ukupno domaća proizvodnja je bila 2.960 milijuna m3 ali od toga je 1901 milijun m3 bilo raspoloživo za potrošnju u Hrvatskoj. Dodajmo tome 1.000 milijuna m3 uvoza iz Rusije dolazimo do famoznog omjera domaćeg i uvoznog plina koji se u razdoblju 2003-2008 kretao približno na razini 60:40 (u 2009. i vjerojatno slijedećih nekoliko godina proizvodnja na Jadranu bit će veća pa će omjer vjerojatno nešto porasti u korist “domaćeg” plina).

    Vezano uz domaće rezerve plina, nalazišta u Podravini se polako iscrpljuju i srednjoročno će njihova proizvodnja padati. U Jadranu su otvorene nove bušotine te bi proizvodnja trebala u slijedećih nekoliko godina porasti nakon čega slijedi pad. Nešto ugrubo o tome može se naći u Strategiji energetskog razvitka:
    http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html

    Nadam se da sam malo rasvijetlio situaciju.

    O cijeloj problematici plinskog biznisa u Hrvatskoj, uključujući problematiku cijena za pojedine kategorije potrošača, mogla bi se napisati omanja knjiga ili barem solidan esej (pri čemu novinari konstantno izvlače ili plasiraju selektivne informacije bez cjelovite slike). Možda o tome drugom prilikom.

    • Poštovani, hvala na odgovoru.
      Konkretni podaci su sljedeći:
      A. U 2009. (prema podacima koje sam koristio gore, što je aproksimacija, ali zasigurno nije daleko od istine) je bilo
      – Proizvodnja 2732, Uvoz 1051, Izvoz 811, Povećanje zaliha 83
      – što znači: Potrošnja (=Proizvodnja+Uvoz-Izvoz-Povećanje zaliha) 2889, što je pokriveno s Proizvodnja – izvoz: 1922; Uvoz-povećanje zaliha: 968.
      – Dakle, kad izuzmemo učinke zaliha, naša proizvodnja umanjenja za izvoz je pokrivala oko 67% potrošnje, a izvoz 33%.

      B. U zadnjih 12 dostupnih mjeseci (do kolovoza 2010.) je izvoz bio svea 611, pa je
      – naša proizvodnja umanjenja za izvoz je pokrivala oko 68% potrošnje, a izvoz 32%.

      Ako je točno što kažete, onda je manji izvoz vjerojatno vezan uz veće cijene plina.

      To bi značilo da čim je cijena plina viša, mi moramo manje izvoziti.

      Ovdje je i pripadni grafikon:

      Image Hosted by ImageShack.us

  4. Koliko se sjećam iz nekog članka kojeg sam davno čitao, INA je potpisala dugoročni ugovor sa nekom tvrtkom iz Italije o prodaji plina. Sjećam se da volumen bio velik a cijena niska pa je tu INA “navodno” dosta gubila.

    Ako je to istina onda je jasno zašto trebamo uvoziti i također je jasno zašto su Mađari nervozni.

  5. Prema mojim informacija zaključak pod B. je točan. Naime cijene plina za talijanski stranu vjerojatno su također na neki način vezane uz kretanje cijena naftnih derivata. Kako je cijena nafte/derivata zabilježila oštar pad krajem 2008 i početkom 2009 te određeni porast tijekom 2009. to može objasniti zašto je izvoz u 2009. bio veći od izvoza u poslijednjh 12 mjeseci.

    Postavlja se međutim pitanje kamo s plinom koji nije izvezen uz pretpostavku nešto smanjene potrošnje zbog krize. Odgovor možda leži u dinamici punjenja skladišta (koje se vjerojatno brže napunilo) te poslijednjem komentaru. Mislim da nije bio u pitanju dugoročni već kratkoročni ugovor te mi se čini (ali nisam siguran) da je on služio upravo da se plasiraju viškovi domaće proizvodnje, vjerojatno po cijeni na talijanskom spot tržišu (cijene na spot tržištima su poslijednjih godina dosta niske zbog viškova uzrokovanih krizom i povećanjem ponude – jedan od razloga odgode projekta LNG termina na Krku). To može značiti da je INA ovaj plin morala negdje izvesti jer ga nije imala kome prodati u Hrvatskoj ali ne znači i da je na tom poslu zapravo izgubila (ovisno o trošku proizvodnje plina u Jadranu ili alternativno trošku obustave crpljenja koji može biti značajan s obzirom da bi to moglo ugroziti stabilnost bušotina).

    Drugim rječima, Hrvatski plinski sustav talac je nedostatka slobodnih interkonekcijskih kapaciteta s drugim tržavama koji onemogućuju slobodan uvoz i izvoz viškova i manjkova. U tom smislu slažem se da je pitanje interkonekcije s Mađarskom krucijalno i rezultirat će vrlo zanimljivim događanjima na tržištu plina u Hrvatskoj.

  6. Nedavno sam pročitao da je Izrael kao zemlja koja je totalno siromašna resursima imao jednu od najnižih rudarskih renti iznenada otkrio golema nalazišta plina u vrijednosti 150B$. Sad razmišljaju kako to naknadno povisiti i kako izvesti jer im je okruženje nesigurno za transport.
    http://energetika-net.hr/plin

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.