Društvene paradigme

Kamatne stope – ispravak / objašnjenje

Ovo je dodatak na prošli post (kasnije ću ga uključiti u originalni post, za slučaj da ga budete tražili). (Hvala Goranu na upozorenju)

Prikazane kamatne stope odnose se na depozite primljene u određenom mjesecu, a ne na sve depozite banaka u tom mjesecu. Stoga je za argumentaciju
– da će biti sve više ‘rentijera’ koji će zaključiti da im je kamata (od koje žive, ili koju vole gledati kako raste) u nekom trenutku biti premala (iz njihove perspektive je npr. pad kamate s 5% na 4% vrlo bolan – naime 20%)
– pa će početi prelijevati novce kaskadno u novčane, obvezničke, mješane i na koncu dioničke fondove
bitno znati kolika je prosječna ročnost depozita. Naime, ako je prosječna ročnost depozita npr. 3 godine, a kako su ugovoreni depoziti uglavnom s fiksnom kamatom, tada bi resetiranje kamate zahvatilo srazmjerno mali broj depozita (ili ‘rentijera’).

Nemam u ovom trenutku podatke o ukupnoj ročnosti banaka, ali je indikativan podatak iz izvješća ZB za 2009. Stavka ‘Tekući računi i depoziti komitenata’ kaže:
– do 1 mj. 28.078,0
– 1-3 mj. 7.252,0
– 3-12 mj. 20.777,0
– 12-60 mj. 7.378,0
– preko 60 mj. 648,0

Ovo je ukupno, a ne samo za stanovništvo, ali su depoziti stanovništva uvjerljivo dominantni (tablice D6-D8 u DSBB HNB-a).
Ako pogledamo samo depozite preko mjesec dana i pretpostavimo da je njihovo dospjeće polovicom navdenog razdoblja, a za one preko 5 godina da je dospjeće 8 godina, dolazimo do prosječnog trajanja oročenog depozita u ZB oko 7,5 mjeseci. Uočimo li da i među onima kraćima od mjesec dana ima dospjeća dužih, slijedi da je prosječno dospjeće vjerojtno između 6 i 7 mjeseci.

Ukupno, možemo biti prilično sigurni da je prosječno dospijeće depozita manje od 8 mjeseci. Što znači da se svakog mjeseca resetira značajan dio oročenih depozita, tako da je argumentacija u prethodnom postu OK.

p.s. Na konferenciji sam ‘4. međunarodna konferencija fondovske industrije’ u Splitu i zanimljivo je da je jedna od bitnijih tema jučer bila upravo prelijevanje novca u fondove, pri čemu praktičari na panelu (upravitelji nekih fondova) primjećuju početak i očekuju daljnje povećanje pretakanja, a zanimljivo je da očekuju da će klasa novčanih fondova biti vrlo brzo preskočena jer se u njoj očekuje značajno smanjenje prinosa (istekom nekih kratkoročnih instrumenata koji više neće biti dostupni po tako atraktivnim prinosima).

11 replies »

  1. 2 kratka pitanja:
    1) mozda cete se naljutiti na ovo pitanje(npr. ako poznate osobno te upravitelje fondova) ali koliku težinu imaju njihovi javni istupi, u smislu da su možda samo propaganda-način da se objasni ljudima da svi krecu sa ulaganjima pa da ce se usreciti ako ulete prije drugih.
    Buducnost je za industriju X svijetla/nije tako loša kao što javnost pretpostavlja je cesca tema na okupljanjima industrije X.
    2) da li je vama važan osobno taj porast imovine fondova. Mislim to bi teretski nabilo cijene dionica koje posjedujete, ali opet ako ne planirate ih prodavati ne vidim neki veliki dobitak za vas, možda čak je i gubitak ako imate buduce prihode koje planirate uložiti u podcjenjene dionice. Naravno uvijek je moguce da ce fondovi napraviti neke gluposti pa da ce vam omoguciti više prostora za zaradu prodajom nekih dionica i kupnjom drugih.

    • 1) Pa gledajte, vjerujem da govore istinu, a također da im odgovara da je to tako. Ne razumijem u čemu bi bila kontradikcija?
      2) Pisao sam već prije da imamo situaciju koja je ‘path-dependent’. Sjetite se Belišća, Medike, IPKK, Plive i mnogih drugih. A i inače je jasno da racionalnim investitorima ponekad odgovora da tržišta postanu više efikasna.

      • Hvala na odg. Vezano za 1) kao što sam rekao:
        “propaganda-način da se objasni ljudima da svi krecu sa ulaganjima pa da ce se usreciti ako ulete prije drugih.”
        Da pojasnim: ako se stvori dojam da uskoro krecu masivne uplate ljudi ce pokušati preduhitriti taj novi val. A naravno da fondovima odgovara porast uplata, dakle odgovara im da ljudi imaju informacije koje ih navode na to. Informacija da krecu uplate je takva informacija. Dakle nisam rekao da je kontradikcija, nego pitanje je koliku vrijednost ima ta informacija- u smislu koji sam rekao
        a)u sektor X su uvijek optimisticni sto se tice buducnosti sektora X
        b)gore navedeno(fondovima odgovara da ljudi misle da uplate krecu)

        Mislim sada vi možete smatrati da ja cjepidlacim, ali moj je stav da morate jako dobro razmatrati ovakve informacije jer je očito da ako se obistine to je dobro za vas, pa je moguce da imate sklonost vjerovati u njih.
        Nadalje evo zgodnih grafova vezanih za ovaj i prethodni post:
        http://www.bea.gov/briefrm/saving.htm

        (oba bi kao trebala prikazivati iste brojeve, ali ako i nije tako valjda je trend ocit)

  2. ovo je fora – ako poznate osobno upravitelje fondova… želite reći da su to neki sumnjivi likovi? ja osobno isto poznam neke od njih, ali nisam skroz ulovio gdje vidite problem, u tome da nisu dovoljno poznati i razvikani da bi ih se slušalo kao nekakav financijsko savjetodavni autoritet kao npr. Rohatinksi ili da su nesposobni pa su samim tim bez veze?

    • @ T_Z
      Poštovani, nisam mislio uvrijediti upravitelje fondova, procitajte moj odgovor gospodinu Bakicu(ako bude odobren-pretp da ce biti jer je dugacak, ali ništa glupo po meni nije napisano u njemu) pa cete vidjeti zašto me zanima mišljenje gospodina Bakica o tome koliko su značajne te izjave(u smislu informacijskog sadržaja).
      A mene zanima ako vi poznajete osobno neke upravitelje fondova da li biste mogli sa nama ostalima podjeliti vaš stav o tome da li ih treba slušati.

    • Naravno da su bezveznjaci. Svatko tko je imao -3 iz matematike u osnovnoj školi može to shvatiti bez da sad ulazimo u neku dublju raspravu na razini čiste četvorke. Sad će netko reći da je meni lako ovako anonimno iz busije pljuvati po njima, no ja nisam plaćen 20-30 000 kn mj. da javno opravdavam svoje stavove dok oni to moraju, a praksa govori u prilog mojoj tvrdnji da ih je kriza zatekla sa spuštenim gaćama. Dobrom upravitelju fonda je malo dati i milijun kn plaće godišnje jer to stvarno vrijedi, dok ovakvih polu prosječnih imaš koliko hoćeš ali od njih prinos nećeš vidjeti.

      • pa ne bih rekao da su bezveznjaci. Mislim da su (one koje znam) vrlo kvalitetni ljudi koji su se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme. Dakle, bez puno iskustva su napredovali jer nisu imali pravu konkurenciju. Problem je da nisu zapravo imali od koga učiti (osim teorije) tako da nisu sami krivi za svoje neiskustvo. To sad banaliziranjem može ispasti da su nesposobni, ali ja se s tim ne slažem. To su najbolji ljudi u svojem poslu (vjerujem u to), ali imaju nedostatak iskustva sa svih strana, i od uprave banaka preko vlasnika fondova ili drugih nadređenih do također podređenih koje oni odgajaju. Naše tržište i znanje je vrlo plitko tako da možda nije teško bilo isplivati, ali teško je ostati na nekoj razini kad tržište povuče prema dolje. Stoga, ja im u načelu vjerujem, ali uz dozu rezerve prema izjavama jer naravno da vode na svoj mlin, jer je i to dio marketinga…

  3. iz ročne strukture depozita nemože se odrediti kamatna struktura na što ste očito aludirali kada ste spominjali reset kamatnih stopa obzirom se radi o dospjeću a depozit može biti uz fiksnu ili uz promjenjivu kamatnu stopu. Kako je vjerojatno većina depozita uz promjenjivu stopu njihov se reset u slučaju kada kamatne stope trebao dogoditi puno prije (kada banka odluči obzirom se u većini slučajeva radi o promjenjivoj stopi po odluci banke, što zapravo znači i da kamata može biti fiksna ako to banci odgovara).
    Tako da vam prosječna ročnost ne znači baš ništa.
    Kamate su trenutno u rh dosta visoke i neminovan je njihov pad, prvo na depozite, a zatim i na kredite.
    Neovisno o navedenome slažem se sa zaključcima koje ste iznjeli, jedino mislim da će put do cilja biti nešto različit jer kod nas tržišni mehanizmi inače ne funkcioniraju pa tako je tome i u bankarstvu.

    • Poštovani,

      1. Oročeni depoziti uglavnom jesu s fiksnom stopom, pogotovo zato jer ih je većina do godinu dana. Stoga se ne može reći da “prosječna ročnost ne znači baš ništa”.
      2. Kad ne bi bili s fiksnom stopom, nego većinom varijabilni, to bi značilo da se reset događa i brže, pa bi moj argument vrijedio i jače.

  4. Nesporno je ako se održi rast u svijetu da će se i u hrvatskoj početi postepeno novac preljevati u dioničke fondove,međutim rekao sam samo sa jednim velikim AKO jer nitko danas ne može sa sigurnošću reći da je “upala pluća” koja je zahvatila financijski sektor završena i izlječena,ne zaboravimo da sve mjere koje su poduzete u svijetu nisu nešto što je svijet do sada testirao i imao iskustvo,učinili su samo suprotno od onoga što je fed radio 30-tih godina u americi a slijedile su tada mnoge europske zemlje i to se pokazalo kao fatalna greška koja nas je odvela u 2.svj. rat.Ako je financijski sustav stabiliziran onda smo stvarno na putu oporavka ali ipak brinu daljnje intervencije fed-a u americi. Jučer sam pročitao podatak da trenutno uvozimo 25% naših potreba struje,kada na to ugradimo buduće potrebe i zastarjelost pogona kojima ističe rok trajanja tek tada vidimo kako smo mi propustili da na vrijeme snažnim energetskim investicijskim zamahom neutraliziramo sve negativne posljedice ove krize.Zamislite da je država samo sa 2 milijarde eura dokapitalizirala hep umjesto da je taj novac bacala u potrošnju,koliko bi radnih mjesta spasili,multiplikatori i efekti bi bili strašni,naravno trebalo je na vrijeme pripremiti projekte i krenuti.Ali mislim da još ima neke nade da ćemo to ipak pokrenuti,naravno investicije hep-a idu i danas ali ova kriza je bila prilika da se one udesetrostruče jer jedna Slovenija proizvodi istu količinu struje kao hrvatska i potpuno je nesporno da to moramo napraviti da osiguramo dostatne količine struje.Mi imamo nišu spas ali nemamo pameti i brzinu razmišljanja,za sve nam treba “desetljeće.”

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.