Društvene paradigme

Toksični koktel: zavist + kognitivna disonanca

Zavist je jedna od najjačih emocija, a zajedno s kognitivnom disonancom objašnava mnoge ljudske postupke

1. Zavist. Svima je jasno da je zavist jedna od najjačih emocija, a uz potisnutost i stigmu infantilnosti koju ima, postaje i najrazornija emocija.

1.1. Nereligioznima, dakle onima koji prihvaćaju evolucijski argument kao možda i najsnažniji u svakoj situaciji u kojoj se može primjeniti, se čini možda kao i najjača emocija. Naime, tijelo (osoba) kao nosilac gena, zapravo treba omogućiti propagiranje gena. Kako je jasno da smo genetski ekvivalentni predcivilizacijskom čovjeku (poljoprivreda, odnosno uzgoj žitarica, počeli su prije svega nekih dvanaestak tisuća godina u tzv. plodnom polumjesecu), to smo hijerarhijski određeni, pa time i odnosima alfa, beta itd. mužjaka i ženki. Stoga je jasno da je uspon na hijerarhijskoj ljestvici značajan za jače propagiranje gena. Motiv koji homo sapiensa navodi na napredak u odnosu na druge u društvenoj hijerarhiji, odnosno stizanje društvenog statusa drugih se najjače ispoljava kao zavist.

1.2. Zavist se u modernim društvima, koja se velikim dijelom baziraju na kooperativnosti, snažno stigmatizira i potiskuje u djetinjstvu. Stoga ima stigmu infantilnosti.

1.3. Ipak se, kako je genetski uvjetovana (ili religiozni će reći: urođena), zavist ne može potisnuti, samo je izbačena iz ‘javnosti’, ali se smatra praktički riješenom (‘pa nisi valjda zavidan?’).

Ukupno gledano, stoga (zbog snage zavisti, potisnutosti i stigme infantilnosti), optužiti nekoga za zavist se smatra jednom od najvećih uvreda, i optužba za zavist vam garantira neprijatelja možda i do kraja života.

2. Kognitivna disonanca. Jedna je od vjerojatno najznačajnih paradigmi u psihologiji i zasigurno jedna od najznačajnih u polju bihevioralnig financija. (Nobelova nagrada iz ekonomije 2002., po mom sudu, za doprinose u tom polju nije dodjeljena prvenstveno za objašnjavanje nekih psiholoških paradigmi u okviru ‘financija’, nego za pokazivanje koliko su one teško iskorjenjive čak i kad su poznate, koliko se god čovjek borio protiv njih.)

Ako se do sada niste više informirali o kognitivnoj disonanci, svakako to učinite, npr. ovdje.

3. Zavist i kognitivna disonanca, i sami po sebi objašnavaju mnoge ljudske postupke. Kognitivna disonanca, primjerice: iako je ad hominem argument često osvješten (npr. u pravnim slučajevima), a ponekad ima čak i legitimiteta, on je najznačajniji u neosviještenim situacijama. Primjerice, kad jedna strana ne želi prihvatiti argumente druge strane (jer im se ne može logički suprotstaviti), onda argumente pokušava diskvalificirati navodnom motivacijom druge strane ili naprosto osobnošću (ima interese u argumentima ili je zao).

No, zavist i kognitivna disonanca zajedno su zapravo toksični koktel: zavist motivira na akciju, a kognitivna disonanca sprječava razrješenje problema.

 

Oglasi

15 replies »

  1. nisam baš shvatio poveznicu teksta i zaključka. zapravo očekivao sam da ćete reći suprotno jer štediše koje su se opekle na tržištu kapitala i sad štede u bankama (većina čini upravo suprotno od onoga što je racionalno ili se barem čini racionalnim: prodati dionice na vrhu i kupovati na dnu)
    sada osjećaju kognitivnu disonancu i zaist u slučaju une jer nemaju dionice ili nekom drugom preuzimanju).
    ja bih možda zaključio drukčije, npr. da će smanjenje stopa dovesti do ponovnog rasta kredita, te da će to biti okidač jer hrvati poznato je vole kupovati sve ne kredit pa tako i dionice.
    e kažem da niste u pravu samo dajem i modući drukčiji pogled.

    • Postovani Ivane, hvala i na ovom doprinosu. Jasno, radikalne razlike / mutacije s obzirom na radikalnu promjenu uvjeta mogu brzo dovesti do prilagodbe, i ovdje je naveden jedan primjer. Sto se inace tice evolucijskih prilagodbi, one su vrlo spore (iz perspektive jedne jedinke), najcesce se zasnivaju na maloj statistickoj prednosti, kojoj treba vremena da propagira kroz populaciju. Po naravi stvari su vecina inovacija (uopce) i mutacija male (jer radikalne – imaju malu sansu da im nosilac bude ugorzen) i one dovode do spore evolucije. U svakom slucaju, mislim da je ocito da su psiholoske odrednice covjeka vrlo vrlo stare.

      Sto se tice izuma poljoprivrede, nije najjasnije kad je izumljena, ali cini mi se da je koncenzus da je to bilo negdje prije 10-12k godina. Poljoprivreda je omogucila razvoj civilizacije jer je omogucila specijalizaciju ljudi unutar grupe itd. Odlican pregled toga i nekih drugim stvari imate u izvanrednoj knjizi Guns, Germs and Steel od Jareda Diamonda: http://www.amazon.co.uk/Guns-Germs-Steel-history-everybody/dp/0099302780/ref=sr_1_1?ie=UTF8&qid=1291615831&sr=8-1.

  2. Pingback: Zavist | Eclectica
  3. Dobro ste se sjetili kognitivne disonance jer “walk the talk” je u hrvatskoj možda jedan od najačih problema.Hrvatski “walk the talk” se najviše ogleda kod tkz. dežurnih profesionalnih humanitaraca-uzurpatora medijskog i političkog prostora koji “brinu” za tkz. opće dobro a u biti i na kraju samo i samo dobro brinu da osiguraju svoju monopolističku guzicu ili da nabijaju mlaćenjem prazne slame svoj đep i “kreditni rejting” u javnosti koja većinski boluje od iste bolesti,kada njih slušaš dobiješ dojam da sve što oni kažu da sve treba raditi kontra da se dostignu ideali koje oni promoviraju u javnosti,što je najgore masa ih vjeruje u ono što govore,pisao sam više puta da je to u hrvatskoj prešlo u domenu religije.Tako u hrvatskoj imamo da se svi zalažu za državu blagostanja ali da se to ostvari ,masu puta dokazano nemoguće, socijalističkim putevima,to su kognitivne disonance ali tko te pita važno je da ti vjeruješ u to i da lažeš sam sebe i druge oko sebe i prođe ti život kao “humanitarcu”,to što je iza tebe ostao pakao tko te pita,nije bitno što si radio i realizirao u životu nego za što si se čitav život zalagao,dobiješ peticu iz zalaganja a za ostalo te nitko više ništa ni ne pita,dojam uvijek sakrije sadržaj…

    Bitno se zalagati i biti pri tome jako glasan,to se na ovim i latinoameričkim prostorima traži jer che guevara je rekao “ukoliko se treseš od ljutnje na svaku nepravdu onda si moj suborac”,evo moj susjed se trese od ljutnje što mu žena ima 150kg a susjedova samo 60kg i uz to susjedova ima fakultet a njegova srednju školu i to strukovnu,on smatra da je to jako nepravedno i idealan je che guevarin suborac,che guevara je rekao i ovo “tužna je stvar nemati prijatelje a još tužnija nemati neprijatelje”
    još ako si pametan pa odabereš za neprijatelje kakvu manjinu ili po mogućnosti još i neku bogatu manjinu,udri brale po neprijateljima sa svojim prijateljima svim raspoloživim sredstvima.Interesantno najveći “humanitarci”
    danas nose majice sa slikom che guevare koji je izricao ovako “humanitarne” misli a i tito se kao što vidimo pomalo vraća u modu,čak i kod onih koji su navodno jako religiozni,ne bi me začudilo da uskoro u crkvu počmu ići sa titovim majicama ili da svećenici krizmaju djecu obučenu u “dres” titovih pionira?Ovakve vam se stvari čine nemogućim?Mislite da pretjerujem?Vjerujte mi kada društva “odlete glavom” sve je moguće…Kognitivna disonanca?Ima u nas materijala koliko ti duša hoće,koliko je u nas lažnjaka-junaka koji jedno rade a drugo promoviraju u javnosti?

  4. Inače promocija zavisti je specijalitet NAŠIH političara,sjetite se parola račana “dobar život svima a ne samo njima”,mesića “vratiti ćemo u zemlju ukradeni novac i lopove izvesti pred sud”,josipovića “revizija pretvorbe i privatizacije,ukinuta zastara”,tako sa promocijom zavisti dolaze na vlast a rezultat obećanog nula,prazne parole i floskule da se zapali raja,na kraju tresla se brda a rodili se miševi,rezultat zero-nula,bitno da su iz “zalaganja” dobili peticu a za rezultat te nitko i ne pita?U nas si siguran kada se ti likovi igraju velikih socijalističkih parola koje udaraju na najprizemnije emocije ljudi da je sigurno zajeb u igri.Ali zavist i dalje živi među narodom i stalno se potpaljuje da se slučajno nebi ugasila?Što je sljedeće za potpirivanje zavisti?Smisliti će oni već nešto,možda sada udare na bogate članice eu sa parolom sličnom račanovim “dobar život svima a ne samo njima”,čim dobiju vlast navodno će otići u berlin i bruxelles i reći im da ovako više ne ide,da je nama dosta da oni žive na NAŠOJ grbači?

  5. U ovome članku a i brojnim starijim više mi nisu vidljivi priloženi dijagrami. U čemu je problem i kako da ga ispravim?

    • Nažalost, tad sam još slike hostao na ImageShacku, a poslije prešao na WordPress i zaboravio obnoviti račun na IS … sada bih morao sve slike potražiti lokalno i staviti ih opet 😦

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s