Trzista kapitala

Mirovinci i INA

Vjerujem da će priča oko INA eskalirati i da će značiti preokret za hrvatske dionice (iako smatram da bi on i bez toga nastupio). Pogledajte ovo “Sprema se kontraponuda mirovinskih fondova“. Mislim da mirovinski fondovi dobro razumiju da su značajno underweight u hrvatskim dionicama, a ovo im je i prilika da se umile vlasti (zbog raznih razloga koje sad ne bih iznosio u javnost jer su predmet moje privatne diskusije s nekim upraviteljima).

Međutim, iako bi kontraponuda fondova bila političko-demagoški odlična, ona bi postavila više pitanja:
– Koliki su troškovi ponude (garancije i ostalo)?
– Puno raznih ‘što ako’?
– Zašto bi mirovinski fondovi intenzivno kupovali INA-u (portfeljno) sada, kada su je svi osim AZ imali značajno podzastupljeno u portfeljima do sada (u praktički zanemarivim količinima) i nisu htjeli kupovati po cijenama ispod 1700?

Smatram, međutim, da je pravo rješenje za fondove, ako žele na ovaj način postati instrumenti političkog ulagaštva (a s čime se NE slažem!), da umjesto javne ponude naprosto počnu kupovati dionice INA-e na razinama 2.900-3.000.

To bi ujedno bio i presedan za druge slučajeve (kad fondovi ne bi imali političku podršku / nagovor za javnu ponudu).

Zanimljvo je da AZ koji zbog veličine ima objektivni problem s ulaskom u hrvatske dionice (bez obzira na razne stavove koje bi itko mogao imati oko zbivanja 2008., a ovdje ne iznosim svoj stav o tome) ima i uvjerljivo najveći udjel u dijelu portfelja domaćih dionica u INA-i (oko 7,1% na kraju studenoga, za razliku od ostalih koji imaju zanemarivo). Istovremeno AZ ima samo oko 25% udjela tog dijela portfelja u HT. (Znam da vam ovaj ‘samo’ zvuci nategnut, ali analizirajte malo …).

Iako se osobno ne bih složio s malom izloženošću AZ-a hrvatskim dionicama (jer je jedan od dva glavna cilja mirovinske reforme i razvoj tržišta kapitala, pri čemu trenutno imamo vrlo štetan proces ‘inverznih IPO-ova’: Pliva, IPKK, Belišće, Medika, INA …, a ne ispunjavanje ovog cilja, uz ostale probleme, može i podstaknuti ukidanje drugog stupa, pa smo svi gubitnici), ima razloga za argumentirati da AZ OMF možda i najkonzistentnije i najstručnije pristupa portfelju.

Čini mi se da je udjel INA-e u Crobexu oko 12%.

Disclaimer: Od spomenutih, autor nema ni jednu dionicu, i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju ni jedne od tih dionica.

p.s. Pogledajte i jučerašnji post.

30 replies »

  1. U potpunosti se slažem s načinom na koji bi sad fondovi trebali kupovati dionice. nikakva kontraponuda već se postaviti na kupnji na 2850-2900 kuna i kupovati. Ako MOL digne vrijednost ponude, jednostavno se opet postaviti na kupnji cca 50 kuna iznad. na taj način je puno jednostavnije kupovati i bez ikakvih dodatnih garancija, ponuda…

    Ovo sam napisao na svom blogu prije skoro dvije godine (dio bloga na poslovnom):

    OMF-ovi svojim ulaganjem na dugački period nisu osjetljivi na kratkotrajne krize:
    Upravo tu su po meni podbacili. Umjesto da pomalo kupuju dionice firmi koje su vodeće u svom segmentu i na taj način zadrže u hrvatskim rukama udio u vlasništvu naših najvažnijih komapnija, oni rade upravo suprotno. Po meni fondovi OMF-ovi i BF nisu smjeli prodavati Inu kao što ne bi smjeli prodavati niti HT, HEP jednog dana… Priče o tome da je 2800 super cijena za INU pokazuju upravo to da njima nije cilj dugoročno držanje dionica.

    • Ne bi smjeli, ne bi smjeli… to se ne može tako govoriti. Ovisi kakve su te firme, kako se možda promijenila njihova perspektiva, po kojoj cijeni je moguće obaviti te prodaje u danom trenutku (odnos cijene i vrijednosti koju procjenjuju)… Mirovinski fondovi moraju raditi u interesu svojih članova, što znači da ništa nije a priori buy ili sell, nego od slučaja do slučaja treba razumno procijeniti gledajući interes imovine fonda kao jedini kojim se vode. Nikakva politika ih se ne smije ticati!

      • Poštovani,

        kao i Vi ne slažem se da bi oni sada ‘trebali’ kupovati po političkom angažmanu. Međutim, ne slažem se s vašim načelnim argumentom da trebaju (malo egzaltiram) ovdje ‘slijepo’ gledati interes članova. Pitanje je, naime, gdje taj interes prestaje i kako se definira, te dokle je moć procjene pojedinih managera.

        Primjerice,
        – što ako se fondovi kao grupa ne ponašaju racionalno, iako se svaki od njih ponaša racionalno (‘prisoner’s dilemma’)
        – što ako fondovi ne vide potreban balans između općih i partikularnih ciljeva, primjerice maksimiziraju prinos/rizik, a zanemaruju opći cilj reforme (alokacija sredstava u domaće tržište kapitala i ne stvaranje prvelikog tranzicijskog troška) i time unose politički rizik u cijelu reformu?

        Da ne govorim o problemu agenta, naime što ako fond manageri maksimiziraju svoj osobni interes – primjerice ne preuzimaju potreban rizik jer se boje za vlastite fotelje?

      • Lynx, što po tebi znači “raditi u interesu svojih članova” ?

        jeli “interes dioničara mirovinskog fonda” da danas njegov fond napravi rasprodaju s kojom bi potopio tržište (što se prometom od cca 1 mil EUR na ZSE nije problem)

        i zatim nakon panike malih investitora i bijega iz fondova i dionica, sve kupiti na rasprodaji….
        i time bi lagano “ubio” tržište kapitala na idućih 5-10 godina
        jer,tko bi kupio dionicu,ako sutra velika riba može srušiti tržište 20% ?

        smatraš da bi tako imao veću mirovinu?
        zbog toga što je tvoj fond zaradio nekoliko desetaka milijuna kn?
        (odnosno, zbog toga što mu je udjel porastao možda 2%)

        ili je možda interes neko dugoročno tržište kapitala na kojem će HR firme moći naći izvore financiranja,a mali dioničari pristojno mjesto za ulaganje?
        a,usporedno s time i mirovinski fondovi optimalne prinose u idućih 30 godina?

        znači li ti išta ona da bi MIF-ovi trebali biti “stabilizatori” tržišta kapitala?

      • @nbakic @ante

        Za mene je interes članova fonda njihova mirovina za 40 godina kao funkcija koju treba maksimizirati što bi trebalo značiti da fond menadžeri jedino što trebaju gledati je koliki će dugoročni prinos ostvariti. Dakle uzeti u obzir sve rizike i potencijale i maksimizirati “očekivanje” prinosa.

        Gdje prestaje interes članova? Tamo gdje su (ljudska) prava i slobode trećih osoba, a koje bi trebao štiti Zakon. Dakle ja bih rekao da fond menadžeri smiju, trebaju, i moraju raditi sve što dopušta zakon (i pripadne “rupe”) kako bi postigli cilj maksimalnog za rizik usklađenog dugoročnog prinosa svojim članovima. A onaj tko piše Zakon treba se potruditi da taj zakon jamči ne ulaženje ovim postupcima u tuđe slobode/prava. Ja bih svakom pridijelio odgovornost za koju je nadležan. Fondovi za prinos, Zakoni za “opće interese”… to je nekakav skladan ples u kojem svatko zna svoje korake i kako ih usklađivati sa drugom stranom.

        Ali… slažem se da kada se gleda dovoljno široko, dalekovidno… i da kada se u potpunosti shvatiti “svoj interes” rezultat može biti malo drugačiji nego li izgleda na prvi pogled.
        Npr. na prvi pogled se može učiniti da “neko političko ulaganje” fonda ne osigurava dovoljan prinos kao investicija sama po sebi… ali naravno da se mora uračunati i sve indirekte utjecaje, npr. ako su procijenili da to ulaganje, to što su se umilili politici s druge strane im nešto “drugo” donosi što u sumi daje bolji rezultat nego da nisu to napravili i nisu dobili to “drugo” naravno da je to umiljavanje politici bilo korisno, bilo dio cilja i da ga je trebalo napraviti. Zato govorim da treba procijeniti sve potencijale, sve pripadne rizike, i nastojati dobiti što veće a što pouzdanije “očekivanje” (a što uključuje svu širinu stvarnosti, ne samo procjenu vrijednosti vrijednosnica, nego procjenu ponašanja politike, svega relevantnoga).

        Ako je interes budućih umirovljenika (a očito da je) da se poveća izdvajanje za 2. stup, ako je interes članova da se poveća dopušteni udjel dionica (a valjda je), ako je najveća prijetanja budućim umirovljenicima to da se naša politika ponese za nedaj Bože idejama sudjeda Mađara… (a sigurno da je!) tada naravno da je itekako dio posla i to ključan dio posla upravitelja fodnova voditi računa o svemu ovome, kvantificirati sve ove utjecaje, i kad vide koliko je to presudno, dati sve od sebe da se pobrinu ukloniti ove negativne mogućnosti, potaknuti ove poztivne, a alati koji se tu mogu koristiti… jasno da mogu biti i neka “politička ulaganja” a ne samo “razgovaranje”, “educiranje”, “lobiranje” (doduše mi niti nemamo zakon o lobiranju, a pitanje da li fondovi uopće smiju i da li će smjeti lobistima plaćati za njihve usluge?).

        Slažem se da ako se oni boje “mađarskih prijetnji”, ili barem ako sumnjaju u lakoću podizanja stope izdvajanja za 2. stup da je pred njima širok skup metoda koje mogu i trebaju koristiti kako bi se izborili za interes svojih članova koji sve ovo itekako uključuje.

        Na kraju krajeva utjecaj na “razvoj tržišta kapitala” ja u načelu smatram dobro došlom “slučajnom posljedicom” njihovih aktivnosti, ne bih uzimao kao osnovni cilj jer ako to nema veze sa “budućim mirovinama” to ne bi smio biti njihov cilj, ali… ako ima veze? Nerazvijeno tržište kapitala neće moći omogučiti njihova ulaganja (neće biti likvidnosti) i zato neće moći ostvariti prinos koji bi inače ostvarili? Tada ako se tako zaključi i “samo tržište kapitala” postaje dio cilja, ali meni ključno za naglasiti “ne zato što je to netko tako izmislio, nego zato što je to ‘slučajno’ potpalo pod onaj primarni cilj” (očekivana mirovina za 40 godina).

  2. ne slažem se u potpunosti.

    što je svrha mirovinskih fondova? osigurati najveći mogući povrat svojim članovima (dakle svima nama koji uplaćujemo).
    Kupovina INE na 2800+ to očito nije, jer da je onda bi je kupovali i na 1700 a nisu. Politička kupovina na 2800 je rasipanje kapitala odnosno prelijevanje našeg novca u džepove pojedinaca (manjinskih dioničara INE).

    Ako je INA od strateške važnosti, zašto ju onda država i vlast sustavno uništavaju. Zašto su se dijelile dionice braniteljima, zašto su se potpisivali štetni ugovori.

    I sada bi to sve trebalo popraviti našim mirovinama.

    Imam dionice INE i dobro bih zaradio kada bi netko stavio na kupnju na 2800+.

    Što se to novog sa fundamentima INE dogodilo od prošlog tjedna do danas,? pa da je vrijednost odjednom skočila? pojavio se netko kome vrijedi, pa tako nam i treba kad nama ne vrijedi.

    Podržavam obranu INE, ali samo ako će to netko raditi svojim novcem, a ne novcem hrvatskih građana, našim mirovinama i sl.
    Nek nađu privatne partnere, nudi im se Adris pa nek prodaju njima onda.

    [izbrisano]

    • Poštovani,

      hvala! Niti ja ne smatram da bi mirovinci trebali kupovati sada po ovim cijenama (ispravit ću sad gore da bude jasnije). Samo sam rekao da ako već budu išli u to, da je bolje bez javne ponude.

      Kao što ste vidjeli u jednom od prethodnih postova, izrazito me čudi bježanje mirovinaca iz hrvatskih dionica, i da nisu kupovali INA na 1700.

      Nemojte se ljutiti, ali sam maknuo zadnju rečenicu (uvredljiva za neke).

    • Bravo Vedrane, vrlo ste dobro to razložili.

      Na stranu mogući drugi razlozi koje g.Bakić znade ali o njima ne smije govoriti (njegove riječi), sa stajališta outsajdera koji situaciju sagledava uvažavajući javno dostupne informacije i činjenice, eventualna protuponuda mirovinskih fondova po 2800 + je doslovno KRAĐA naših budućih mirovina.

      I to ne samo krađa, već se sve više nameće misao da su ti ljudi u potpunosti izgubili kompas i uopće je upitan dugoročni cilj i rezultat ove groteske od ulaganja mirovinskih fondova. Pa ja sve više razumijem i ove retarde od političara koji na glas razmišljaju o ukidanju drugog stupa.

      Ne radi se ovdje o tome što oni to nisu kupovali po 1700, nego što oni to nisu kupovali ni po 900, ni po 1.000, ni po 1.100, ni po 1.200, ni po 1.300, ni po 1.400, ni po 1.500, ni po 1.600, ni po 1.700,ni po 1.800, ni po 1.900. Ali sad odjednom valja po 3000 jer “dugoročno vide potencijal”, a da ne govorim da su je svi prethodno prodali na prvoj ponudi po 2800. Ovdje ne izuzimam ni AZ koji je unazad dvije godine kupio zapravo simbolične količine u odnosu na koliko bi trebao kupiti sada na nadbidivanju. Pa je tako kupovao i pakete Ingre po 400 prije 3 godine ( nema veze sa ovom situacijom, niti je INA INGRA, samo kontriram Bakiću kad kaže da dobro upravljaju portfeljem…mislim oni se hvale što su uzeli na Potashu 100 na kratak rok, a “zaboravili” kako su tih 100 milja izgubili samo na jednoj Ingri)…

      Ja se ispričavam što regiram na ovakav način. Silno sam ljut. Znači spremni su u startu “preplatiti” milijardu kuna naših budućih mirovina iz razloga što nisu u stanju sami valuirati asset nego im to mora napraviti stranac. Sramota.

      Još jednom…moguće da nije sve tako kako se čini, ali ja nisam insajder i nemam kako drugačije ovo tumačiti. Sve im smrdi, ništa ne valja… ali kad dođe baja sa parama i uzme im/nam pred nosom ono što smo desetljećima stvarali i na to plate korektnu premiju (u odnosu na tržišnu cijenu), odjednom je to premalo i oni se idu “nadbidivati”. Bilo bi im bolje da se prime ADPL-a, PTKM-a, VIRO-a, KONČARA itd itd…pa čak i mnogih manje likvidnih (da ih sad ne “reklamiram”) jer će opet biti “netko kasno na kosovo nešto”…kao sa Belišćem, Inom i društvom…

      • možda zanimljiv podatak, a vezano uz AZ ->dobrovoljni MF AZ Profit, odmah iza udjela u INA-i, najveći udio domaćih dionica ima u PTKM.

  3. http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/99915/Ako-da-najvise-prodao-bih-Inu-i-sjevernokorejskom-fondu.html

    jedan odličan članak (zapravo, komentari ispod istog)
    ne mogu vjerovati da su ljudi tako zatucani…ne bi da su mali dioničari rasprodali INI

    šta se tiče kupovine INA-e od fondova sada…kasno Marko na Kosovo stiže…

    tako da definitivno ne podržavam kontra ponudu fondova
    niti podržavam logiku da je INA jeftina po 2800, a da je bila skupa po 1700…ali,to je ljudska psihologija

    doduše, ako je tu druga igra u pitanju…odnosno, ako “se zna” da madjari moraju steći preko 50% da bi trampili udjele s rusima…onda bi se moglo ići na protuponudu i natjerati mađare da svoju povise
    ali,to je već politika

    a,ako su HR dionice mirovincima prejeftine…neka sada kupuju HT, ADRIS, ATPL, ADPL…itd…itd…
    ili i tu čekaju preuzimanja?

    inače, meni se jako svidjelo to što se vlada zapjenila što ih Mol nije obavijestio…nekako mi se čini da je baš to razlog što INA nije narasla 20% par dana uoči preuzimanja 😀
    da je procurila informacija…bila bi sada INA preko 2000 😀

    i slažem se s tvrdnjama o AZ fondu (vode najbolju politiku ZA SVOJE ČLANOVE, pogotovo dobrovoljni – bravo Gjenero), ali za ono iz 2008. su svi trebali pogubiti licence (u najmanju ruku).

  4. Ne razumijem u kojem smislu su mirovinski fondovi “underweight” hr dionice. Prema podacima HANFA-e, u studenom 2010 imali su preko 12% imovine u hr dionicama…ako bi benchmark bio portfolio svih svjetskih likvidnih dionica i obveznica, koji bi bio udio tj. “market weight” hrvatskih dionica u takvom portfelju? pretpostavljam mizeran…i manji od udjela hr dionica u portfelju mirovinskih fondova…iz toga proizlazi da su ustvari “overweight”…tako da ne razumijem na što mislite kad kažete da su “underweight”…ako možete objasniti.

  5. Gospodine Bakic,
    ne znam jeste previdjeli to u prošlim komentarima ili mislite da nije bitno pa ste ignorirali(u tom slucaju cu biti nepristojan i pitati ponovo :D, ako ništa opet je tema INA pa nije offtopic) ali ono INA je dužna oko 11mlrd kn, pa me zanima da li mislite da je to smisleni dug(u smislu da je novac uložen na nacin da ce se barem vratiti ako ne i ostvariti profit).
    Pitam jer tih 11 mlrd nije zanemarivo u smislu da nije tipa 0.74% vrijednosti komapnije.
    BTW tehnicko pitanje za one koji znaju: ako gordon kaže da MF imaju samo 12% u HR dionicama nije mi jasno ovo(iz članka koji je tu ranije stavljen):
    “AZ fond inače je u cijelosti iskoristio pravo da 20 posto imovine uloži na strana tržišta. ”
    takoder sa stranice HANFA-e
    http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&LANG=ENG&AKCIJA=10
    C-04 Mandatory pension fund total assets investment structure
    omjer je oko 30.7/4.17 u korist domacih investicija
    Iako opet vjerojatno sam nešto krivo vidio jer mi se sume ne poklapaju(to je uvijek loš znak :D)

      • oh, gledali smo isto, samo sam ja gledao ukupno domace, a vi samo domace dionice. BTW skuzio sam zasto mi se sume ne poklapaju- ugnjezdeno je 2 puta , ne 1, pa zato. Sramota znam, ali baram sam skuzio sam. 😀
        BTW ne zelim spominjati Ponzi jer svi onda misle da sam neki idiot, ali 22.5 od 35mlrd u drzavnim obveznicama… ouch.

      • I samo da pojasnim što sam htio reci sa ovim ouch:
        u biti to je kao da imate u novcaniku 350 kuna, a od toga je 225 ček koji ste si “sami” napisali.
        Sami je pod “” jer znam da ce sudionici u fondovima biti u profitu(tj nece sve izgubiti, ali ce biti u banani u usporedbi sa npr ulaganjem u neki dionicki fond) jer ce svi(kako bi rekli u Tea Pary naša djeca i unuci :D) otplacivati taj dug, ali ideja ja valjda jasna(HR građani su u biti oporezovani indirektno-fuj, pretp da postoji neki fond koji ulaze samo u dionice da ga vlast ne bi voljela). I baš me zanima da li je gospodin Bakic ikada ovo spomenuo. Možda se ne želi zamjerati mocnim ljudima, mozda misli da pricam gluposti. 😀

  6. ima tu vrlo zanimljivih teza, vidim
    npr. ova da je kupovina domaćih obveznica od strane mirovinaca, dakle našim novcem, ustvari indirektno oporezivanje
    pa npr. bila INA skupa na 2.800 kn, a nešto se kuha ako gledate da je kuna naglo ojačala, netko kupuje kunu (MOL?)
    opet se vraćamo na moje ‘guljenje krumpira’ he, he
    od mene ne bu čipsa… ne, ne

      • Upravo tako

        a, potražnju kreiraju banke koje se spremaju za činjenicu da će MOL kupovati kune

        pogledajte kretanja tečaja PRIJE svakog većeg poremećaja na tržištu (kupovina INAe ii PLIVE ili u obratnom smjeru isplata velike dividende u inozemstvo ili otplata rate vanjskog duga)

        na kraju krajeva…svatko želi dobiti što više EURa za kune…zar nije logično da je puno subjekata zainteresirano da ojača kunu u ovom trenutku?

      • ista je stvar i sa turističkom sezonom…kuna počinje jačati prilično PRIJE početka turističke sezone…iako priljev EURa još nije značajan

        smatrate li i to špekulacijama?

    • a,da pojasnite svoj post?

      jedino što vidim je da EUR sutra slabi daljnjih 0,14% prema kuni

      po mom mišljenju, banke skupljaju kune (da ih mogu prodati MOLu), a ujedno i dižu tečaj da bi dobile više eura za kune

      vi vjerojatno mislite da je MOL već krenuo u konverziju kuna,iako još ne zna hoće li biti protuponude ?

      nije valjda da ste to zaključili iz slabljenja EURa od 0,14% ???

  7. Zed još nešto.
    Napisali ste :
    “jeste sigurni da HNB tako određuje odnosno objavljuje tečajnu listu?
    po najavama i špekulacijama? bez ponude i potražnje?”

    Zapravo, greška vam je u samom startu
    HNB uopće ne određuje tečaj kune
    u RH je na snazi režim fluktuirajućeg tečaja, odnosno odnos kuna/eur se određuje slobodno na deviznom tržištu

    ako je ta promjena neželjena ili prebrza (kuna prilično aprecira/deprecira) HNB intervenira kupnjom7prodajom EUR-a poslovnim bankama čime utječe na tečaj na deviznom tržištu

    dok je kuna u “željenom području”, HNB ne intervenira po pitanju tečaja

  8. pretpostavljam da ih skupljaju

    ali,sve i da ih NE skupljaju…svejedno ih u ovom trenutku ne bi ni prodavali što bi opet dovelo do aprecijacije kune

    u bilo kojem slučaju (1. ili 2.) tržište novca (kao i svako drugo) reagira na “špekulaciju”

  9. G. Bakiću,

    Zamolio bih vas kao člana CFA instituta za odgovor na par pitanja oko špekulacije vezane za Inu i mirovince.

    Nisam upoznat sa hrvatskim zakonima po ovom pitanju, ali pretpostavljam da je i u njima definirano kako mirovinci moraju poslovati prvenstveno u interesu svojih klijenata – dakle nas budućih umirovljenika. Siguran sam međutim da bi se u slučaju sudjelovanja mirovinaca u kontraponudi za Inu pronašla neko alternativna interpretacija zakona koja bi opravdala akciju.
    Za CFA institut mi se ipak čini da bi ovakvu situaciju sagledao objektivno, a po njihovim pravilima nije dopušteno da interes klijenata ne bude na prvome mjestu fond menagera. Fond menager ne bi smjeli davati prioritet niti svojim vlastitim interesima, niti interesa njihovog poslodavca, a niti nacionalnim interesima RH ili bilo čemu sličnom. S obzirom da veliki broj fond menadžera i zaposlenika u fondovima nosi oznaku CFA, meni se čini da bi ovo bilo očito kršenje pravila Instituta (a vjerojatno bi riskirali i izbacivanje).

    U normalnoj situaciji moglo bi se možda raspravljati da li je cijena od 2,800Kn ok za Inu, pogotovo s obzirom na dugoročni vremenski horizont ulaganja mirovinaca i bilo bi izuzetno teško dokazati da li su manageri kršili ikakvo pravilo. Međutim, s obzirom da na cijeni od 1,700kn jučer nisu pokazivali nikakav interes za Inu, čini mi se nemogućim da bi svoju eventualnu ponudu mogli opravdati time da su svi najednom doživjeli prosvjetljenje i otkrili da se isplati dati i 60% više novaca nego što su bili spremni dati samo nekoliko dana/tjedan ranije. Dužnost fondova je da odbiju sve političke pritiske, a davanje njihove kontraponude u ovoj situaciji bio bi očit slučaj instrumentaliziranja od strane politike (na štetu nas klijenata).

    Htio bih reći da nikoga ne optužujem pogotovo pošto fondovi nisu dali nikakvu ponudu (a i osobno vjerujem da neće). Ipak s obzirom da su neki političari već javno izašli s ovom idejom mislim da bi bilo dobro raspraviti ovu situaciju.
    Kakvo je Vaše mišljenje o ovome? Koliko je kršenje ovog pravila teško dokazati? Da li postoje kakvi poznati primjeri djeovanja CFA instituta oko ovog pravila?
    Kako i gdje se uopće radi prijava CFA Institutu (tražio sa po internetu, ali nisam ništa pronašao)? Kakav je proces prijave?

    Molim Vas samo nemojte iskoristiti danas popularni odgovor da ne odgovarate na hipotetska pitanja:) Mislim da iz raspravljanja o ovom hipotetskom slučaju možemo možda nešto naučiti.

    Pozdrav

    • Poštovani, hvala na ovom zanimljivom doprinosu. (Inače nisam član CFA instituta, nisam održavao članstvo – inače mi nisu važne te formalnosti, ali tko zna možda mi ustreba?). Pitanje je što zapravo znači ‘raditi najbolje za članstvo’. Osobno inače mislim da mirovinski fondovi ne rade neke stvari najbolje za članstvo, primjerice značajna izloženost jednoj dionici u RH (HT-R-A), ali naravno, ja sam samo amater i neki upravitelji s kojima sam pričao su mislili da nisam u pravu (i pokazali to djelima ne smanjujući izloženost). NAPOMINJEM: ovo je samo moje osobno mišljenje i nije nikakva ocjena kvalitete upravljača, ipak su oni profesionalci s velikim znanjima.

      Znači ‘raditi najbolje za članstvo’. Što mislite o ovoj tezi:

      1. Recimo hipotetski: neki fond može raditi najbolje za članstvo, usko gledano, pa onda kupovati njemačke obveznice u maksimalnom iznosu, ostali po naravi stvari (zbog konkurencije) rade slično, i onda se pređe nejasna crta rađenja u korist mirovinske reforme (razvoj hrvatskog tržišta kapitala, a također nepreveliki tranzicijski trošak itd.). Onda snage koje traže ukidanje reforme zbog takvih koraka imaju više argumenata i na koncu pobjede. Reforma se ukine i raspuste fondovi i sve se vrati u 1. stup. Pitanje: je li fond kupnjom jakom njemačkih obveznica koristio članovima?

      2. Recimo drugi hipotetski primjer: Neki mirovinski fond znajući da time MULTIPLICIRA market impact (do razmjera pucanja tržišta), agresivno povlači sredstva iz otvorenih fondova. Time tržište jako pada, ali njegova jedinica, relativno gledajući spram ostalih, puno manje. Je li on zaštitio interese svojih članova?

      3. Recimo treći hipotetski primjer. Neki OMF fond radi u nekom investicijskom fondu isto 2 ili 3 puta: nutra-van-nutra-van ili N-V-N-V-N-V u kratkom razdoblju. Time popravlja svoj učinak (recimo kupuje dio tih dionica jeftinije u raspadu tržišta i prolazi ne samo relatvino, nego i apsolutno bolje ili lošije). Je li time zaštitio interese svojih članova?

      Ne znam kako bi se podnosile prijave CFA institutu, ali tko radi, taj i griješi, pa bi me baš zanimalo je li ikoje društvo bilo kontaktriano od strane svojih članova da objasni nešto što se tom članu može učiniti (koji ne mora biti u pravu) kao greška, odnosno neprirodna investicijska odluka? Ili možda tražio zaštitu (ako misli da je ugrožen) od strane hrvastkih institucija?

      • znam za neke prijave koje su podnesene, ali ne znam da je itko dobio zaštitu od HR institucija

        poslat ću Vam tekst na osobni mail, da sad to ne objavljujem ovdjež

        o tome pišem u svom mag. radu (koji još nije gotov) u poglavlju o institucijama RH tržišta kapitala

      • Ova 3 slučaja čine mi se kao dobra vježba za mozak:) Definitivno mogu vidjeti kako bi netko razmišljao drukčije od mene, ali evo mojeg osobnog mišljenja o njima:
        1. Fond nikako ne bi smio stavljati cilj razvijanja tržišta kapitala ili financiranje državne potrošnje ispred prinosa klijenata uz odgovarajući rizik (niti u najmanjoj mjeri). Tržište kapitala ili država Hrvatska nisu klijenti fonda i unatoč postojanju opasnosti ukidanja 2. stupa radi populističke politike, fond menadžer o tome niti malo ne bi trebao razmišljati, pogotovo ako se ništa o tome ne navodi u prospektu fonda (npr. „ponekad ćemo donositi i ne baš najbolje odluke za vas tek kako bi bili sigurni da nas ludi političari neće ukinuti“). Naravno pošto nitko to neće staviti u prospekt, ne treba se time niti baviti. Pošto se radi o imovini klijenta, menadžer se mora ponašati u skladu sa time kako danas imovinu definiraju zakon i ustav. Ako smatra da će imovina biti otuđena u slučaju da on dobro obavlja svoj posao, trebao bi se ograditi od posla ili dati otkaz. U suprotnom mi izgleda kao zubar koji ne obavlja dobro posao i namjerno ne popravlja zube do kraja, samo da bi imao dovoljno posla da jedina ordinacija u selu ne propadne.
        2. Ovo mi izgleda kao malo kompleksniji slučaj koji ovisi o puno parametara. Ovisi npr. o razlogu povlačenja. Ako trebaju sredstva za isplatu ili neku dobru investicijsku priliku, onda ok. Ako izlaze radi manipuliranja tržišnim cijenama, iako može biti u interesu klijenta, ovime se krše pravila koja trebaju imati prednost i pred interesima klijenta (opet ne poznajem toliko dobro naš zakon, ali nadam se da je i tamo ovo zabranjeno).
        Ako se radi o mirovincima koji neće imati navalu klijenata za povlačenje sredstava i ako ne povlače sredstva radi manipuliranja cijenama, mogući pad tržišta ih ne treba zabrinjavati. Pošto fond ne upravlja sredstvima svakog investitora pojedinačno, trebao bi se brinuti samo o sredstvima koja klijenti imaju u fondu i ne bi se trebao zamarati da li možda ti isti klijenti sudjeluju na tržištu i sami ili kroz druge institucije.
        3. Isto kao u točki 2. ako se radi n-v-n-v-n-v radi manipuliranja tržišnim cijenama, ovo svakako ne bih nazvao dopuštenim. Da napravim neku analogiju sličnu sa zubarom iz 1. odgovora – iako je možda u interesu klijenta da menadžer opljačka banku i da mu taj novac preda (sigurno bih mu značajno povećao prinose), ovo svakako nije dopušteno.

        Međutim, kod ova 3 primjera (kao i kod pretjerane izloženosti HT-u) mi se ipak ključnim čini to što je jako teško dokazati da je menadžer radio nešto pogrešno radi postojanja jednostavnih objašnjenja-izgovora. Npr. u slučaju njemačkih obveznica, menadžer sigurno neće reći da je provodio svoju politiku radi straha od ukidanja fonda (čak i da je stvarno to radio). Jednostavno će reći da je imao drugu investiciju koja mu je više odgovarala radi npr. većih prionsa. U slučaju povlačenja sredstava iz fonda, menadžer će jednostavno reći da mu je novac trebao za neku drugu bolju/prikladniju investiciju u tom trenutku.

        Svjestan sam da je određivanje što je dobro ili loše vođenje fonda velikim (najvećim) djelom siva zona, što zbog subjektivnih razloga (poput npr. različitih preferencija oko rizika i prinosa), što zbog objektivnih (poput npr. ograničenih resursa kod donošenja odluka). Također, razumijem da možda i jako dobra odluka u određenom trenutku može završiti s lošim rezultatima. Ono što je međutim još jedan mogući razlog lošeg upravljanja su namjerno donesene loše odluke koje nisu u korist klijenta kako bi netko drugi ostvario korist.

        Sve ovo (kao i gornja 3 primjera) je vjerojatno jako teško procijeniti u velikoj većini slučajeva, međutim kada bi se kontraponuda mirovinaca za Inu stvarno ostvarila možda se ipak radi o izrazito jasnom kršenju pravila i to iz sljedećih razloga koji inače nisu prisutni (ili ne zajedno na jednome mjestu):
        1. Velike razlike u cijeni – oko 60%
        2. Kratkog vremenskog razdoblja od nedjelovanja (nekupovanja dionica Ine), do davanja kontraponude
        3. Razmatranje davanje kontraponude ne kroz apsolutnu vrijednost (tj. da li se isplati sada imati Inu na 2800+), već kroz relativnu vrijednost. Dakle ako je Ina od danas je 60% skuplja, sve ostale investicijske prilike su skoro 40% jeftinije u odnosu na Inu nego što su to bile jučer. Mislim da bi bilo jako teško opravdati nedjelovanje fondova na tako relativno niskoj cijeni Ine prije, ili ne preferiranje drugih relativno atraktivnijih investicija sada.
        4. Nepostojanja kod fondova razloga za plaćanje premije za kontrolu nad poduzećem, što Mol ipak u svojoj procjeni investicijske vrijednosti ima.

        Naravno, uvjeren sam da do ove situacije na kraju neće doći; ako radi ničeg drugog, onda radi velikog znanja, profesionalizma naših fond menadžera.
        Po najavama vlade trebamo samo pričekati sada do kraja tjedna da vidim što će se stvarno desiti.

        Ovo je ispala na kraju puno veća kobasa teksta nego što sam planirao 🙂

  10. Ante: „znam za neke prijave koje su podnesene, ali ne znam da je itko dobio zaštitu od HR institucija
    poslat ću Vam tekst na osobni mail, da sad to ne objavljujem ovdjež
    o tome pišem u svom mag. radu (koji još nije gotov) u poglavlju o institucijama RH tržišta kapitala“

    Meni je za očekivati je da državne institucije neće djelovati. Dešava se i u razvijenijim zemljama, a teško da neće kod nas s obzirom na uplitanje politike u sve – od izbora ljudi u institucijama do uplitanja u njihov operativni rad (ovdje ne mislim samo na institucije vezane za tržišta kapitala).
    Baš zato mi se činila interesantna ova situacija sa CFA institutom koji nije pod utjecajem RH politike, a čija pravila bi menadžeri kao članovi trebali poštovati osim ako naš zakon ne kaže izričito suprotno (lokalni zakon ima prioritet). Ono što ne znam je koliko je aktivan institut u provođenju svojih pravila.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.