Društvene paradigme

Za nove čitaoce

Ne znam što se događa, posjećenost bloga izuzetno raste: postaje li blog popularan sam po sebi ili su tržišta kapitala sve zanimljivija?

U svakom slučaju (kako je posjetilaca uvjerljivo više, a vidim da čitanost starih članaka nije velika) evo pregleda nekih ključnih članaka uz kratko objašnjenje. Ako ste relativno novi posjetilac na ovom blogu i ako vam se ikoji članak sviđa, da biste ih zaista razumjeli trebate vidjeti neke od starih – nećete požaliti.

1. Prvi post na ovom blogu i prije godinu dana jedini glas koji je smatrao da ce tržišta narasti: Zašto bi neke hrvatske dionice uskoro mogle porasti 50-100%.

– podsjetimo se da je na dan objave članka CROBEX bio na 1.325, na tržištu je vladalo potpuno beznađe (teško je to pojmiti onima koji nisu pratili burzu u tom trenutku, a većina oni koji su pratili su to stanje već i zaboravili, potisnuli)
– članak je pokazao kao logika, makar i nekonvencionalnog pristupa, ipak ima smisla; u to vrijeme kao i danas, ‘analiza’ i ‘preporuke’ tržišta se uglavnom sastojala od dvije vrste razmišljanja:
(i) traderski: ‘to mora gore / dolje jer je već puno raslo/padalo … bla bla …’ često vezano uz neka ‘razmatranja’ tipa tko kupuje, a tko prodaje itd.
(ii) kvazianalitičarski (analitikantski): pristup koji prevladava kod većine institucionalnih (profesionalnih) analitičara koji će ako ‘vjeruju’ u neku dionicu dati preporuke za kupnju / prodaju uz marginalno veću ciljanu cijenu, a što se tiče tržišta uglavnom nešto ovoga tipa: ‘tržište bi moglo rasti ako se nastavi … ovisit će o stavu investitora koji bi mogli … bla bla ‘
– za ilustraciju je preporučeno za praćenje nekoliko dionica (isključivo bazirano na fundamentima) koje su do danas u prosjeku ostvarile 82% porasta, u usporedbi s Crobex 54%, S&P 500 64%, DAX 77%. Fundamenti vrijede: vjerujte u fundamente, ne vjerujte traderima koji tvrde da konzistentno zarađuju više skačući s jedne na drugu dionicu, i držite dionice ‘zauvijek’!

2. Nestašica hrvatskih dionica.
– Da bi ‘marketplace’ mogao donekle kvalitetno odrediti cijene, nužna je minimalna likvidnost;
– Preko te minimalne, doprinos dodatne likvidnosti je sve manji (zamislite da prodajete stan: ponude 10 ozbiljnih kupaca formirat će sličnu cijenu kao i njih 100 ili 1000, ali ako je sam jedan …);
– Izrazita nelikvidnost na hrvatskom tržištu onemogućava formiranje cijene koja odgovara fundamentima; jedan od razloga sporog vraćanja likvidnosti je izrazita koncetracija vlasništva zbog koje će, kad rast krene, ta nelikvidnost ‘raditi’ u suprotnom smjeru: dionice se neće moći brzo kupiti u značajnijim količinama (vidjeli ste možda trgovanje s KOEI, VIRO, KORF … čim je cijena malo krenula na više).

3. Megatrend – mirovinski fondovi.
– Zašto mirovinski fondovi ne mogu izbjeći hrvatsko tržište, koja je međuigra među mirovinskim fondovima, i kako će to snažno utjecati na hrvatske dionice (halo INA)

4. Zašto se oslanjati na fundamente, pogotovo na neefikasnom tržištu: Povratak fundamenata.

5. Rizik zemlje je još davno opravdavao CROBEX na razinama 3000.

Ovo su bili neki postovi koji su se direktno ticali hrvatskog tržišta kapitala. Što se tiče šireg društvenog i ekonomskog orkužja, svakako pogledajte sljedeće postove:

6. Zašto će možda Jadranka Kosor biti najbolji hrvatski premijer:
– Kad su se svi smijali oktroiranju JK na čelo Vlade, ustvrdio sam da će ona moža biti i najbolji hrvatski premijer (a nisam glasač HDZ-a). Mnogi potcjenjuju njen doprinos u ovoj ‘antikorupcijskoj borbi’, ali to je povijesno! Ovaj ‘ekstravagantni’ post za koji su mi se mnogi smijali, pokazuje da logika ipak najčešće pobjeđuje
– Jasno, moja tadašnja ‘best guess’ teza o pravom razlogu odlaska ‘Dr’ Ive iz ove perspektive izgleda naivno, ali ipak sam to pisao prije 16 mjeseci i odmah nakon njegova odlaska.

7. Jedino možemo biti zemlja rentijera.

8. Stvaranje vrijednosti kao najbitnija ekonomska i društvena varijabla. Promašene rasprave o ‘neoliberalizmu’ (za početak, većina sudionika ne zna što je to ‘neoliberalizam’, nego ‘neo’ koristi kao pežorativni dodatak pojmu ‘liberalizam’, kao neodređenoj kritici na liberalnu demokraciju tj. kapitalizam. Njima samo možemo reći: doviđenja na Kubi, Sjevernoj Koreji, staroj Jugi (da, ucjenjivanjem se moglo dobro živjeti i kad se nije stvarala dovoljna vrijednost) ili SSSR.

9. Ekonomska situacija, missing links: Razmjeri nekonkurentnosti i tereta države.

10. Pokazatelji procjepa u svijesti kojih je sadašnja ekonomska situacija samo simptom: Ako ovo razumijete, razumijete mnogo.

11. Hrvatska i kraj povijesti. Što je u biti naš glavni problem?

12. O ljudima.

15 replies »

  1. citat: Fundamenti vrijede: vjerujte u fundamente, ne vjerujte traderima koji tvrde da konzistentno zarađuju više skačući s jedne na drugu dionicu, i držite dionice ‘zauvijek’!
    Uglavnom se slažem s Vašim pisanjem, ovdje nam se mišljenja djelomično razilaze. Trading može biti profitabilan ako investitor ima dovoljno znanja i discipline.

    • Poštovani, hvala na doprinosu. Sve o čemu pišem je relativno. Primjerice, što znači ‘efikastnost tržišta’ (ključna osobina za uspješan trading)? Naime ono može biti efikasno za neke (recimo male), a za neke druge ne (recimo za velike).

      Tako i oko tradinga. Ako smo u vrlo neefikasnom tržištu (a usudio bih se reći da jesmo ne samo za neke, nego skoro za sve), onda čak i najočitije trading strategije bazirane na momentu funkcioniraju dobro. Pa tko imalo vidi, mogao je znati da će moment od INA-e potrajati neko vrijeme. Market timing je krajnje težak kad su tržišta koliko-toliko efikasna, a ovdje smo mogli vidjeti i očitu mogućnost market timinga, pa zaista govorimo o velikoj neefikasnosti.

      No, ovo su neki od mnogo argumenata protiv tradinga:

      – ako je tržište vrlo nelikvidno, s velikim bid-ask spreadom, ne možete napraviti dobru egzekuciju, pogotovo zato jer je stvarni bid-ask spread jako velik (naime, kad pogledate dubinu tržišta); primjerice ja sam za dvije dionice zadnjih dana (obje u Crobexu), dobio upite da prodam količine u iznosu od 2-tjednog prometa! (Naravno, nisam prodao). Obje su u 7 dana skočile nekih 10-15%. Pa si mislite koliki bi bio trošak ulaza-izlaza i za daleko manje količine

      – osim ovog ogromnog indirektnog troška transakcije, imate i direktne troškove

      – problem je ako su dionice jako potcijenjene (a kako ne znate kada će točno biti rast, koji lako može biti eksplozivan), bolje je biti stalno ‘unutra’, nego ići ‘unutra-van’

      – itd. mnogo drugih razmatranja.

      S druge strane, ako trgujete s malo dionica, zbog velikog bid-ask spreada, dobitna strategija može biti kapitaliziranje na drugima koji ga preskaču (kupovanje na bidu i prodaja na asku), ali znate da je to moguće s vrlo malo dionica.

      Ukupno, siguran sam da ima vrlo uspješnih tradera i sa solidnim iznosima na Zagrebačkoj burzi. Ali čak i ako oni konzistentno ostvaruju iznadprosječne prinose (pri čemu njihovu vlastitu percepciju, kao i ono što govore drugima treba relativizirati jer je većina njih, jasno, žrtva pretjeranog optimizma i hedonističke cenzure – dobro opisanih paradigmi, kao što je i istraženo zašto su one prisutne iako smo ih svjesni), za većinu investitora je daleko bolja ‘buy and hold’ strategija.

      • Poštovani, hvala na iscrpnom objašnjenju, jasnije mi je što ste mislili. Trenutno se na ZSE dosta teško baviti uspješno samo tradingom, i divim se kolegama ako im to uspijeva. Moj portfelj je oko 90% u fundamentalnim investicijama, a do 2008. omjer je bio cca. 60:40 fundamentalne investicije/trading. Višegodišnji rezultati takvog investiranja su meni jako zanimljivi; prinosi i investicijskog i traderskog dijela portfelja su uz manje oscilacije bili približno jednaki. Iz ovog bi se moglo zaključiti da se ne isplati trud oko tradinga (svakodnevno praćenje, TA, strategija…), ali s povećanjem likvidnosti tržišta namjeravam opet povećavati udio portfelja za kratkoročno trgovanje…

    • Ne znam koliko je moguće “običnom smrtniku” biti dugoročno uspješan u trejdanju… nekako mislim da je to samo za Godlman Sachs i sl. igrače, ali kako god time se ja ne mogu baviti, tu ne vidim dovoljno logike, ništa dovoljno čvrsto za čega se uhvatiti, “klasično trejdanje” mi izgleda kao obična kocka, a ja se ne volim kockati.

      Ali da sam ja npr. baš otišao u drugu krajnost, to je istina, to je problem koji moram popraviti, naime moja najveća greška je vjerojatno to što se kad je bilo ključno nisam usudio puno “rebalansirati” portfelj. Nije trejdanje u klasičnom smislu, ali prodati ono manje podcijenjeno kako bi kupio ono više podcijenjeno to ima smisla i od toga ne treba bježati onim “vječno držati” nego bar u posebnim situacijama (velika raslojavanja) treba rebalasnirati. O tome i u mom donjem komentaru.

  2. Ja bih ponudio hipotezu za popularnost bloga. Blog je i prije bio relativno popularan, i sad kad je poraslo zanimanje oko TK zbog INAe cak i da se odrzi relativna popularnost medu stranicama o TK to znaci vecu posjecenost zbog toga što više ljudi trazi takve informacije.

  3. Odličan izbor! Meni su od ovdje svih redom izvrsnih članaka ovi izdvojeni vjerojatno također najbolji.

    Ali ona rečenica “…većina oni koji su pratili su to stanje već i zaboravili, potisnuli” – ja se nadam da ipak ne, nadam se da dobro pamtimo te događaje!

    To je povijest koju treba pamtiti, iz koje treba učiti, bila bi šteta zaboraviti kada smo već to imali priliku doživijeti.

    Meni je to bilo nešto turbo zabavno, san snova. Uvijek sam razmišljao o tome kako je “doživjeti neki veliki povijesni događaj”, a u ožujku 2009., “znao” sam da doživljavamo “povijesni događaj”, da je ovo nešto slično kao chrash 1929, da ćemo unucima o 2009. pričati kao što su svojima oni koji su u Americi 1929. godinu uživo vidjeli i doživjeli.

    Možda u USA dionice nisu “izgledale jeftino” baš kao 1929., ali u RH su i “blue chipovi” trgovani na P/E 4-5 (kao 1929. u USA), ponekad i na razinama ispod NCAVPS… a kompanija vrlo snažnih bilanci i relativno otpornih biznisa koje bi izdržale bilo kakvu “depresiju” i čiji su prihodi dobrim dijelom devizni pa nije problem ni u nekim “domaćim strahovima”.., nisam ja znao hoće li bilo što rasti ili padati, ali izgledalo je da se po tim cijenam isplati kupovati, za jako puno toga bilo prilično jasno da vrijedi puno puno više (i u “najgorim scenarijima”).

    Tada sam donio 3 velike investicijske odluke koje uopće smatram jednim od najboljih poteza do sada. Naime radi se o tome da su meni već u jesen 2008. dionice bile jeftine, i ja sam se tada sav sretan “nakracao”. No kad je došao ovaj pad, nisam očajavao, znao sam da je sada još puno bolje i da treba dati sve od sebe to iskoristiti. Rastegnuo sam se koliko sam mogao, sav keš do kojega sam uspio doći sam uzeo, i povrh toga radio i veliku “pretumbaciju”.

    Jednu svoju veliku poziciju koja mi je izgledala neusporedivo manje podcijenjena nego sve ostale koje imam, čak vrlo blizu realne vrijednosti (ne znam kako se to dogodilo, valjda je to mirovinac “branio”) sam teška srca prodao, i za taj keš zajedno sa svim drugim kešom krenuo u kupovinu, koja se sastojala u tome da sam svoje dvije najdraže pozcije količinski uduplao, pa su postale definitivno i najveće pozicije, zajedno više od trećine portfelja.

    To je vrijeme koje se ne smije zaboraviti, iz kojeg treba naučiti što se više može, iz dobrih i loših poteza.

    Ja sam sa ove svoje 3 odluke jako zadovoljan a kao glavnu grešku si uzimam to što nisam bio aktivniji, što nisam još neke “manje podcijenjene” stvari prodao radi kupnje onih više podcijenjih. Problem mi je što se ja teško odlučim na prodaju nečega što mi je “jako podcijenjeno”. Definitivno je pouka da uvijek treba točno znati koliko ti je što podcijenjeno i “rebalansirati” ako dođe do dovoljno jasnog većeg “raslojavanja”. Ne smije se libiti prodavati ako za to kupuješ nešto još bolje. Onda je bilo toliko puno toga za kupiti a tako ograničena sredstva jer ja valjda neiskusan i uplašen da mi “ne pobjegnu cijene” sam već u jesen sve pokupovao, nisam znao da se “povijest” ni u današnje vrijeme ne može odigrati u par dana nego da se to sve još rastegne mjesecima… tko bi to znao da će tako ispasti, ali kada je došlo proljeće, kada nisu sve dionice na jednak način pale pa su mi se u potfelju “raslojile” po podcijenjenosti, to je sigurno bilo moguće bolje iskoristiti. Jedna od stvari koja me isto kočila je i to da sam znao da ću kroza naredne mjesece imati dotoke svježeg keša za ulaganja, pa sam se mislio da “nikamo ne kasnim”, da ću sa novim svježim kešom sljedećih mjeseci malo po malo kupovati… i jesam još kupovao po malo, ali ne ono i po onim cijenama što se moglo prije i što se moglo i bez keša bar djelomično iskoristi “rebalansiranjem”.

    U svakom slučaju iz povijesti treba učiti, iz vlastitih dobrih i loših poteza a oni koji nisu pratili/sudjelovali: iz tuđih poteza!!

    • Joj, Lynx, hvala na komentaru ali ipak ‘Meni je to bilo nešto turbo zabavno, san snova.’ 🙂 … Znate kako se kaže: ‘Ne dao bog da živim u zanimljiva vremena’. Jer u krajnosti bismo mogli željeti i da živimo u novom ratu da i to doživimo?

      • Sigurno da sam pretjerao 🙂 Ali meni je to tada bilo više zabavno a daleko manje sam doživljavao kao nešto “loše” u smislu da će nekome nešto nauditi (kao rat što bi) pa je meni ukupni dojam bio više kao “oluja koja je došla i koja će proći, malo će netko pokisnuti ali nikoga neće ubiti” (a da oni koji pokisnu malo osvježenja su “i zaslužili”).

        Ja inače volim vidjeti nove, nesvakidašnje stvari, one koje se ne mogu tek tako vidjeti bilo kad i bilo gdje, koje neće svatko vidjeti… pa mi je slijedom toga i ovo bilo posebno zanimljivo kao nešto vjerojatno jedinstveno u životu.
        “Znatiželja je i mačku ubila”, tako kažu… možda bih na to trebao pripaziti obzirom da je znatiželja jedna od rijetkih sila koja mene može natjerati i na “riskantne stvari” 😀

        Ali ipak kada malo stanem na zemlju i uzmem u obzir koliko je to opasno vrijeme bilo, kakve je to moglo imati dugoročne posljedice da nije spretno riješene (čemu se još uvijek zapravo tek nadamo) i koje bi stvarno mnogim ljudima naštetile jasno da razloga za neko ushićenje nema. Vidio sam povijesni događaj, i dao Bog da se više ne ponovio, sad neka su ubuduće bar nekih 100 godina samo male obične ciklične recesije, s time u skladu mali obični bear marketi i svi sretno! 😀

  4. G.Bakić je skroz u pravu,samo fundamenti opravdavaju kupnju i treba držati dionice toliko dugo dok ne zaključite da su preskupe,naravno mi svi imamo različite poglede na isto ali tu se i vidi tko je uspješan a tko manje ili nije uspješan investitor,na ovom neefikasnom tržištu je nemoguće zaključivati bilo što na osnovu kretanja cjena,mislim da je puno važnije gledati koji su rizici za takve tvrtke,kakav je njen budući i sadašnji potencijal,koliki trenutna cjena opravdava kupnju za sutra,tko su mogući kupci i prodavači,vlasnička struktura,makroekonomsko okruženje i rizici,itd,itd,još puno toga treba sagledati ali strpljivost je najveća odlika dobrog investitora,za primjer ću vam reći jednu dionicu koju imam i kojom se trguje na usporednom tržištu,to je podcjenjeno do boli ali me još iznenadilo što je dobit skočila cca 50% u odnosu na lani i usprkos nepredviđenom rastu financijskih rashoda jer imaju kredite u chf.Znate li kakva je reakcija tržišta?Zero ništa,ista prodaja ista kupnja.Što se tiče trejdanja to je čista lutrija i utopija ako netko misli tako zaraditi,vrlo često to radim sa manjim iznosima,više iz zabave ili eto da se nešto radi ali to je iz mog iskustva siguran put u gubitak,tko vam kaže drukčije taj laže jer znam puno malih trejdera i nitko nije na dobitku,naprotiv svih je prošla volja zbog gubitaka.Samo stabilan i disperziran porfelj sa vremenskim učinkom može donjeti dobitke.Naravno tko sam ja da vam govorim kako i što ali samo prenosim moje neveliko iskustvo jer se G.Bakić obraća novim čitaocima za koje se pretpostavlja da će se možda uključiti na tržište kapitala pa je dobro reći neke stvari a vi ćete svi odlučiti sami što i kako treba.I ja i g.Bakić mislimo da je sada dobar momenat ući na tržište ali to ne znači da smo mi u pravu jer kada bih ja znao 100% da je to tako onda ne bih uopće imao dilema već bi založio sve što imam i uložio na burzu,međutim tu treba biti jako oprezan i raditi sa novcem koji vam je na neki način višak za život jer na burzi nikada ne znate što nosi sutra,lehman se srušio u 24h a jedna velika njemačka banka je samo dva sata prije objave bankrota napravila prema lehmanu transakciju 500mil eura i nepovratno izgubila taj novac.Ponavljam i ja mislim da je sada vrijeme za ulaz,nitko nikada nije u ničemu zaradio ako nije postojao nekakav rizik,na burzi šansa i rizik žive zajedno,jer da bi netko dobio netko mora izgubiti…

  5. Čestitke na dobrom odabiru dionica, Hrvatsko tržište se stvarno pokazalo tržištem limuna tokom vrhunca krize. Međutim, mislim da vaša usporedba Hrvatske i Njemačke (post br. 5 i nekoliko naknadnih) pomoću koje opravdavate određenu razinu CROBEX-a nije na mjestu.

    Od razvijenih zemalja Njemačka je možda i najbolje prebrodila ovu krizu. Stopa nezaposlenosti im je na najnižoj razini od ujedinjenja, imaju ogroman trgovinski suficit i svi hvale njihove gospodarski model (neki čak smatraju da bi bilo dobro da su manje konkurentni za dobro ostalih u Eurozoni, ali to je druga priča). Njemačka je zemlja koja bi Hrvatskoj svakako trebala služiti kao uzor, ali mislim da nije dobro izvlačiti zaključke iz performansi njihovog dioničkog tržišta i onda ih primjenjivati na naše.

    Ako bi se Hrvatska trebala s kime uspoređivati to su PIGS-ovi, zemlje kojima smo po neefikasnosti, deficitima i kulturi puno bliže nego Njemačkoj. I zaista, kada se usporede performanse od dna krize početkom 2009. kada se, da se poslužim Buffetovom usporedbom, vidjelo tko pliva bez kupaćih, dionički indeksi Hrvatske (CROBEX), Portugala (PSI 20), Španjolske (IBEX 35) i Italije (MIB) http://img221.imageshack.us/img221/8751/indeksi.jpg pokazuju iznimnu korelaciju performansi. Na ovome grafu se to ne vidi, ali sva četiri indeksa su se odmaknula od performansi njemačkog dioničkog indeksa (DAX-a) u ožujku ove godine kada su na vidjelo izišli novi strukturni problemi perifernih EU država.

    Istovremeno je došlo do razilaženja u performansama obveznica Portugala, Španjolske i Italije. http://img5.imageshack.us/img5/4600/obveznice.jpg Štoviše, dionički indeks Portugala, na čijim obveznicama se spread najviše proširio, ostvario je najbolje performanse. Da li su sva četiri spomenuta dionička tržišta neefikasna i to na istovjetan način? Mislim da je to malo vjerojatno.

    • Poštovani, ovdje niste u pravu zato jer ste propustili GLAVNI argument u mojoj analizi, a to je RELATIVNI performans uzevši u obzir i promjenu spreada, tj. državni rizik. To je ukomponiranu u mojoj analizi. Znači, nikako ne govorim o jednostavnoj usporedbi dioničkih indeksa.

      K tome, iskoristio bih ovdje i priliku da pojasnim narav argumenata koje iznosim na ovom blogu. Naime, kod dioničkih tržišta rijetko imate ‘pobjednički’ argument koji sve objašnjava. Međutim, druga je situacija kad se situacija može konzistentno objasniti s više strana. Svaki argument tada više vrijedi sam po sebi, a naravno i oni kao grupa.

      Glavna teza na ovom blogu je od početka bila:
      – neovisno o razini fundamenata pad tržišta dionica je bio bez veze s fundamentima (bezvezan)
      – to zorno možete vidjeti u prvom blogu iz ožujka 2009.
      – budući da smo jasno locirali argumente pada, pokazali smo kako je i vjerojatno bila pretjerana i bezvezna reakcija
      – dodatni argumenti poput spreada vs. indeksa samo dodatno argumentiraju cijelu stvar
      . … itd. da ne ponavljam godinu i pol pisanja ovdje.

  6. U zadnjem paragrafu sam se osvrnuo na relativne prinose i kretanje spreadova. Graf za koji sam vam priložio link pokazuje kretanje spreada državnih obveznica Portugala, Španjolske i Italije. Iz njega se može vidjeti da je došlo do znatnog međusobnog razilaženja u njihovim spreadovima u zadnjih 6 mjeseci. Međutim, to razilaženje se nije prenijelo na performanse njihovih dioničkih indeksa.

    Jasno mi je da ste zaključak o razini koju bi CROBEX trebao dosegnuti donijeli i na temelju drugih argumenata, ali smatram da zbog gore navedenih razloga ovaj o relativnim performansama takvo razmišljanje ne podupire.

  7. ajde bum se i ja malo aktiviro na ovom blogu
    ipak sam zahvakjujuci Vasim analizama nesto zaradio na korifeju i nekim drugim dionicama
    da sam Vas vise slušo jos bi i kavicu zajedno pili jer bi postali najbolji prijatelji

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.