Društvene paradigme

Koje su iduće dionice na meti mirovinaca (1)?

Impresivna izvedba nekih dobrovoljnih fondova i stvarni potencijal obveznih

AZ dobrovoljni se pohvalio – s pravom, zaista impresivan prinos u kategoriji mirovinskih fondova (Mirex je težinski prosjek obveznih):

Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us

Pravo pitanje je, međutim, koji je stvarni potencijal obveznih fondova?

Pogledajmo, što trenutno rade obvezni fondovi. Onima koji znaju makar malo o investicijama vjerojatno će čudno izgledati ovaj prikaz izloženosti jednoj dionici:

Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us

Ne tvrdim da ovo ‘čudno’ znači i neprofesionalno, naprosto je ‘čudno’ dok ne čujemo dobre argumente. Možda postoji dobar razlog za ovakvu izloženost, a možda razlog nije dobar.

Zanimljivo je, na primjer, da je u 15 mjeseci završno sa 7.12.2010. akumulacija (neto stjecanje) OMF-ova bilo preko 35% svih protrgovanih dionica HT-R-A, a što je ujedno 3% svih HT-ovh dionica, što po mom sudu svakako obara argument da OMF-ovi nisu mogli kupovati dionice INA-R-A po tržišnim cijenama jer im je udjel u trgovini tom dionicom bio daleko manji.

Pogledajte sljedeći grafikon. On prikazuje kretanje cijene dionice HT-R-A relativno spram Crobexa, uz reinvestiranu dividendu (na dan dobijanja prava na dividendu pretpostavljam reinvestiranje neoporezovane dividende u uz financiranje do stvarnog dospjeća po 8%):

Image Hosted by ImageShack.us

I stoga se postavljaju pitanja:
– jesu li OMF-ovi ispravno zaključili da će dionica HT-R-A konzistentno rasti spram CROBEX-a (uočite da je rast spram ostalih dionica u stvari značajno veći jer je HT velik dio Crobexa), ili je dionica HT rasla jer su je kupovali OMF-ovi?
– je li ovaj relativan rast u stvari ostvaren stoga što OMF-ovi nisu u prosjeku kupovali ostale dioniceu Crobexu srazmjerno dionici HT?

Vezano na to, pogledajmo grafikon direktne izloženosti OMF-ova dionicama (domaćim i stranim):

Image Hosted by ImageShack.us

Podsjetimo se i čudnom (barem meni) značajnom smanjivanju izloženosti hrvatskim dionicima iako (barem po meni) se u proteklom razdoblju radilo o povijesnoj prilici za kupnju hrvatskih dionica (a mislim da se i dalje radi, što mirovinci dokazuju svojom kupnjom INA-e uz veliku premiju):

Image Hosted by ImageShack.us

Radi potpunosti (želim reći: nije vam dosta šarenih grafikona?), prikažimo i ulaganja u hrvatske dionice (direktno držane) pojedinačno:

Image Hosted by ImageShack.us

[Na ovom mjestu, zlobnici bi rekli: ‘Pa naravno, oni se međusobno takmiče i bitna im je samo relativna izvedba spram drugih fondova, a ne i maksimiziranje dobrobiti članova, pa stoga
(a) AZ ne želi kupovati hrvatske dionice u značajnijim iznosima jer bi time potpomogao rast drugih fondova, a
(b) drugi su tijesno benhcmarkirani jedan na drugoga jer je bitno biti samo marginalni bolji, odnosno ne lošiji od drugih: ‘It is better to fail conventionally then to succeed unconventionally’, naime, glavni je ulog za upravitelja njegovo radno mjesto, a ne dobrobit člana.

Mislim da su upravitelji preprofesionalni i prepametni da bi to bila istina jer smatram da i sami znaju da je ‘atomska bomba’ od argumenta za očuvanje drugog stupa zapravo izvedba (prinos) fondova. Stoga valjda ne bi žrtvovali prinos tek tako, te da se tu nešto događa – o čemu u idućem nastavku – najava čega je aktivnost oko INA.]

Budući da OMF-ovi imaju i udjela u investicijskim fondovima, a kako ne izvještavaju o strukturi tih fondova, pretpostavimo li da ti investicijski fondovi imaju 50% dionica u svojim portfeljima, dobijamo ovo:

Image Hosted by ImageShack.us

Znači: nekih 20% (+/- 1%) dionica u portfeljima OMF-ova.

A ako mislite da naši mirovinci ne mogu više ulagati u dionice kad moraju (ili im je snažno sugerirano) ulagati u obveznice RH, pogledajte kako ipak imaju slobodu: udjel u obveznicama im varira, ali još važnije – udjeli im se značajno razlikuju, a teško je za pretpostaviti da bi država jednima zavrtala ruku više nego drugima:

Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us

S druge strane, ovo su vrlo svježi podaci iz poznatog Mercerovog istraživanja o strukturi ulaganja mirovinskih fondova u Europi u 2010.:

Image Hosted by ImageShack.us

Uočite pri tome da:
– osim ulaganja u dionice, mirovinski fondovi značajan dio portfelja ulažu i još rizičniju investicijsku klasu, nekretnine
– u nekim zemljama, kao npr. Njemačkoj, prevladavaju fondovi garantiranih isplata, što znači da oni prirodno naginju većinom portfelja k obveznicama (da bi mogli ‘izračunati’ svoje obaveze).

Dakle, prema ovim rezultatima europski fondovi, čak iako su jednim dijelom tipa ‘garantiranih visina isplata’, ulažu u dionice 43% svoje imovine, a zajedno u dionice i nekretnine preko 45%.

S druge strane, na koncu studenoga, naši su OMF-ovi imali oko 20% uloženog u dionice (direktno i indirektno), uz padajući trend, a među domaćim dionicama čak 40% u jednoj jedinoj dionici.

Postavlja se pitanje:
– Znaju li naši OMF manageri nešto što europski fond manageri još nisu otkrili kao ‘najbolje prakse’,
– ILI se radi li se o pogrešnoj strategiji naših fond managera,
– ILI naprosto o čudnom spletu okolnosti?

Također, da se vratimo na početak, u čemu je tajna uspjeha AZ dobrovoljnih fondova i zašto taj uspjeh ne bi mogli replicirati OMF-ovi? (uočite da je npr. AZ profit među svim fondovima imao najznačajniju izloženost dionici INA-R-A).

+ + +

I na koncu ZAHVALA: Velika zahvala vjernim komentatorima, a naročitu Antunu, Lynxu i Ivanu na izuzetnim komentarima (preporuka čitaocima koji pregledaju samo glavni post: izniman doprinos nalazi se u komentarima) – možda bismo se mogli naći jednog dana u novoj?

+ + +

Napomena: Autor nije član ni jednog dobrovoljnog, a član je PBZ-CO obveznog fonda. Autor nema dionice INA ni HT. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju ni jedne dionice niti na upis u ili ispis iz članstvo ni u jednom fondu.

36 replies »

  1. Po meni ne biste trebali imati Twitter jer ga vecina autora koristi na nacin da im ga netko drugi piše(tipa :{“novi blog: (link)” , “veselim se drzanju predavanja danas u (lokacija)})”.
    A sad vezano za HT vs CROBEX-što nije netko rekao u komentarima(a vi ste se složili) da je CROBEX “strgan”.
    I možete se naljutiti ali ja vas baš ne bih reklamirao prejavno-npr preporucim vas osobno(tj. mailom) nekome kome mislim da bi bilo korisno, ali zaista ne želim citati komentare “salonskih ljevicara” 🙂 tu. Ne jer ne volim argumentirane rasprave nego jer ne volim neargumentirane. 😛
    Dalje vezano za temu-ne znam sa 100% sigurnoscu zašto preskacete po meni puuuno prevelik (65%)udjel HR obveznica u imovini fondova. Mislim razumijem vaše moguce razloge: čak i ako država “sugerira” fondovima da kupuju obveznice i time im smanjuje očekivani prinos alternativa je da se drzava pobrine da se ne doogdi da se kapitalisti nezasluženo bogate na mirovinama jadnih radnika(tj. da 100% uplata ide u drž. proracun).
    Vezano uz to-moja sucut Njemcima(osim ako je tih 85% u obveznicama Kine, Singrapura, Švedske… :)).
    P.S. Znam da je dug kao % GDPa u HR jako mali i neusporediv sa npr Irskom, ali stvar je u tome da ako se dogode slicni problemi sumnjam da je izlozenost stranih banaka u HR tako velik da bi se politicki moglo progutati davanje love HR koja nije ni članica EU

    BTW znam da cesto pljujem po HR novinama ali ovo je cool clanak:
    http://www.jutarnji.hr/-veliki-igraci–na-plasticnim-bocama-zaraduju-milijune/912560/

    • Gledajte, s jedne strane imamo ‘sugeriranje’ od strane države da upišu državne obveznice.

      Ali je isto tako jasno da se radi o ODLUCI pojedinih fondova da ih imaju puno. Jer kako inače objasniti da jedan fond ima 70,5%, a drugi svega 58,8% u svom portfelju. Stoga je i HANFA upozoravala da su možda naknade koje društva primaju prevelike jer uglavnom drže obveznice.

      U biti, toliko ste u pravu da ću dodati grafikon vezan uz to u post.

      • teoretsko pitanje.

        Ne bi li bilo logičnije ulagati u obveznice zdravih država nego u obveznice država pred financijskim slomom? Znači ako već toliko vole obveznice, zašto baš RH? Pa u ćemu je onda razlika između prvog stupa i drugog stupa uloženog u obveznice iste te države (ćemu onda drugi stup i nije li to nož u leđa mirovinskoj reformi?)
        Zatim, meni se kao logično nameće da bi bilo razborito ulagati u obveznice kada se procjenjuje da je tržište kapitala na vrhuncu, balon, a prodavati ih i kupovati dionice sada kad je tržište dionica na početku ciklusa.
        Koliko vidim to rade svi kojima je imalo stalo do prinosa, odnosno barataju svojim novcem.
        Mirovinski fondovi čini mi se rade suprotno, kupuju dionice na vrhuncu i prodaju ih na dnu te kupuju obveznice sada?
        Ok ako im je to strategija, pa idu kontra logike, no od kud onda interes za inu odjednom na 2800?

        Inače odličan članak i preporučit ćemo vas kako kaže Ivan samo onima koje mislimo da bi to moglo zanimati.

      • @ vedran
        procitao sam negdje da im je ograniceno da samo 20% mogu van HR ulagati. Sad u kontekstu clanka nije jasno da li se to odnosi na dionice ili sveukupno, ali rekao bih sveukupno.
        http://www.vecernji.hr/biznis/nitko-nece-pogrijesiti-ako-sam-bira-kojeg-ce-sustava-mirovinu-clanak-186923
        “findajte” u clanku “20 p”
        Za ostatak se slažem sa vama(ako ne vjerujete medu komentarima na prijašnje postove ima barem 1 moj rant o tome ) , samo naravno po meni preskacete činjenicu da je strahovito teško pogoditi vrhunac jer (inace ne bi bilo vrhunaca :D). Dakle moje razilazenje sa vama je da je tesko pogoditi peak, drugo ja bi više manje iz nekih drugih razloga izbjegavao fondove koji imaju obveznice(jer je lako im se uvuci u situaciju kad bacaju good money after bad jer ne žele priznati da je kraj).

      • @Vedran
        Evo zašto u domaće obveznice. Naime, vezano uz mirovinsku reformu, prelazak s PAYGO (pay-as-you-go) sustava ‘generacijske solidardnosti’ na kapitaliziranu štednju, imate tzv. tranzicijski trošak, a to je onaj novac koji će otići u kapitalizirane fondove, iz sustava PAYGO, dakle iz budgeta. Realnost je naprosto da postoji da rupa u budgetu.

        Stoga se u takvim situacijama uvijek propisuje da jedan dio fondova mora biti investiran u državne obveznice, recimo ako je to 50%, onda je stvarni tranzicijski trošak samo 50% … i to se kasnije smanjuje, imate ‘phase-out’.

        Neke države idu čak tako daleko da propišu da se u početku svih 100% mora uložiti u državne obveznice, i tada imate sustav gdje se de facto nije promijenilo ništa, ali se promijenilo mnogo toga jer svaki čovjek točno zna koliko je njegova novca i postoje individualni računi.

        Znači: ovo s ulaganjima u državne obveznice je OK.

      • @nbakic: Kad već spominjete rupu u budgetu mislim je ona ponajviše uzrokovana jazom između broja zaposlenika i osigiuranika a nisam siguran da sam igdje vidio raspravu o povećanju izdavanja za prvi, a ne drugi stup. Naime, taj se omjer sve više i više pogoršava (što će tek biti ako broj nezaposlenih dosegne vaše prognoze a vjerojatno i hoće, plus sve veća rupa u proračunu, plus sve što nas trenutno muči…..) i mislim da se fondovi zapravo bore da im ostane njihovih 15% a da se 5% za prvi stup poveća putem dodatnog terora u oprezivanju dohotka. Biti će zanimljivo vidjeti ishod jer i jedna i druga strana drže jake karte u rukama, iako svojim prinosima mirovinci malo dovode svoju ulogu u pitanje (imho)…

        • Poštovani, ne bih ulazio u temu o demografiji, mirovinama i slično. Iako ovdje imate pogrešne glavne parametre 15 vs. 5), ni to nije bitno, nego naprosto mirovinska osnova je takva kakva je, a dio toga se pokušava riješiti kapitaliziranim stupom, koji onda uzrokuje tranzicijski trošak, uzevši u obzir i sve ostalo.

      • Eh evo nešto za one koji su se smijali kad je g. Bakic rekao da dvoumi o objavi nekih podataka jer ne želi ugroziti reformu… :
        http://www.jutarnji.hr/s-amp-p-snizio-rejting-hrvatskoj–jos-jedna-losa-ocjena-i-hrvatska-je-u-kategoriji-financijskog-smeca-/912941/
        Vidite da očigledno S&P čita i naše komentare o HR obveznicama, kako ne bi blog. 😛
        A sad šalu na stranu ovo je vrlo zabrinjavajuc podatak. Zašto to kažem? Imam svoje razloge, ali da ne bude dugi komentar da citiram g. Bakica:
        “Mislim da default ne rješava konkurentnost, niti osigurava ekonomski rast, nego da se dobijaju svi negativni učinci drugih načina nošenja s drugom (npr. štednja, koja dovodi do pada BDP i nezaposlenosti), ali u daleko lošijoj situaciji (nedostupnost strane pomoći, neredi itd.).”
        Mislim najvjerojatniji scenarij je da se HR još malo zaduži po vecim kamatama onda kada za par godina sve bude krasno (a ne crashno :D) državi ponovo padnu k.s. i to je to. Ali sama mogucnost defaulta je vrlo vrlo zastrasujuca. Mislim logicki gledano ako ce HR se ponašati tako da je default neminovan bolje prije nego kasnije, ali svejedno necu biti pretjerano vesel ako se to dogodi.

      • Zamijenio sam brojeve, nisam ni primjetio, ali sve ostalo stoji… Pogotovo ovo na kraju sa povećanjem izdvajanja za drugi stup na uštrb prvog. I tu se nameće puno teških pitanja bez da se uđe u dublje analize i filozofije/demagogije da ne pišem sad eseje:
        -Mirovine za trenutne korisnike su, s obzirom na njihov broj u odnosu na obveznike koji uplaćuju, velik teret za državu
        -Ako se izdvajanja za drugi stup povećaju na uštrb prvog to znači još manju pokrivenost tekućim doprinosima a svi znamo da u proračunu baš i nema mjesta za to
        -Druga solucija, da za prvi stup ostane i dalje 15%, a da se za drugi stup povećava izdvajanje definitivno je još jedan udarac za poslodavce i oporavak, ali i razvoj gospodarstva……
        -E sad, ono što je meni najteže pitanje ovdje je što se ovdje ne može baš donijeti neka odluka kakve vlada voli donositi, a to je “malo im daj, puno obećaj, al nemoj ništa uzeti”. Ovo je veliki problem, velika odluka, i posljedice će biti teške, samo je pitanje tko će ih snositi.

        Sigurno je najveća glupost ukidanje drugog stupa, jer mirovinsk fondovi su jedini koji ozbiljnije (koliko toliko) drže ulogu izvora financiranja za naša poduzeća i drže ih u našem vlasništvu. Ukidanjem bi se tržište kapitala vjerojatno raspalo i bili bi lak zalogaj inozmenim kompanijama. Jedino što me brine je velika moć i utjecaj naših sindikata, što je zabrinjavajuće s obzirom na njihovu stručnost (Još kad tu dodamo Hrelju i Friščića….).
        Prelazim tekst i ispada prvi dio kao da brljezgam pa ću probati naći do kraja dana malo vremena i potkrijepiti to brojkama. Iako, činjenice su tu.

  2. Pozdrav! Ja mogu reći da sam Vaš čitatetelj (ajme što ne volim ovo “čitaoc” što vi upotrebljavate, iako je pravopisno sasvim ispravno) od samog početka, prvi post sam pročitao možda svega par dana nakon objavljivanja (mislim da sam dobio preporuku od nekog kolege forumaša, ali ne sjećam se više). Od tada Vas pratim redovno, i vjerujem da sam zaslužan za bar jedno 30ak Vaših redovnih posjetitelja. 🙂

    Mislim da Vas je nepotrebno više hvaliti (da se ne umislite :D), svatko tko imalo prati hrvatsko tržište kapitala zna koliko nam nedostaje upravo ovakvih postova/analiza/whatever.

    Ono što već dugo želim komentirati je upravo ovo redovno komentiranje od strane Lynksa i antuna. Apsolutno se slažem da se često mogu pročitati vrlo kvalitetna i zanimljiva razmišljanja od strane spomenutih (koliko sam im samo podijelio zvjezdica), koje često zasjene i Vaš post. 🙂 Ali mislim da su zadnjih tjedana/mjeseci ipak malo pretjerali (to se posebno odnosi na Lynksa) s brojem i dužinom komentara. Gotovo svaki komentar Lynksa je od kilometar, i koliko god ima smisla to što komentira, uistinu zna ići na živce. Dajte mu ograničite komentar na 300 riječi max i recimo 3 komentara po postu. 😀 Bit će kvalitetnija rasprava.
    A gosp. antuna bih samo zamolio da stisne koji put enter dok piše komentar (da bude preglednije), drugih zamjerki nemam. 🙂

    • Čitalac, ali mn. čitaoci je ispravno, mislim da nisam previše griješio?
      Slažem se: Lynx molim skratite (radikalno) komentare da ne moramo uvoditi pravila!

      • Ne, niste uopće pogriješili, rekoh to.
        Samo je meni nekako čitatetelj/čitatelji više u duhu hrvatskog jezika.
        Ma, nebitno. 😉

        • sori, mene su u skoli tako ucili (ali sam reagira jer ste rekli da sam upotrijebio ‘citaoc’ sto nisam), pa nekako tesko ispravljam. moram priznati da nisam usvojio ni zrakomlata ni glede ni njeznika ni one izraze koji su s velikim ponosom ubaceni kao ‘izvorno hrvatsko’ u govor, kao ‘gonjati’

      • Evo ja cu opet biti dezurni contrarian i braniti Lynxa jer je jako teško kratko ispricati neku pricu bez da se izostave bitni detalji. Ali bih sugerirao Lynxu da proba numerirati ako ima više odlomaka tako da je lakše referencirati ako netko odgovara na dio komentara.
        (npr krace je “@2. ne slažem se u potpunosti ali mislim da aproksimacijom ne gubimo puno” nego
        “@”smatram da je zemlja savršena kugla”
        ne slažem se u potpunosti, ali mislim da je aproksimacijom ne gubimo puno”)

      • @Ivan.

        MOj stil nije neki, ali bi bio puno gori da ne primjenjujem najbolji savjet za pisanje koji sam ikad dobio, a piše u The Economist Style Guide: ‘Prođi kroz tekst i izbaci svaku riječ bez koje tekst može dobro funkcionirati. Zatim prođi opet i izbaci svaku drugu riječ!’.

        Ili tako nekako.

        Lynx?

      • @nbakic

        Hvala na spomenu u članku (nema na čemu! 😉 )
        Već sam preporučio Vaš blog ljudima koje bi mogao zanimati. Dobar glas ću i dalje širiti kad god imam priliku.

        Što se tiče uvođenja pravila – znate da smatram da “nepotrebna regulacija” nije dobra, stoga ću se potruditi ne izazivati potrebu za njom! 🙂

        Već ste mi preporučili ovaj vodić za pisanje. Odličnan je. Puno hvala na toj preporuci. Sad ću se više potruditi primjeniti ove savjete.

    • Sto posto ste u pravu,jako sam nemaran u tome,čak toliko da sam umislio da je to ok.Samo trpam a kužim da je skroz nepregledno i nečitljivo…

  3. Da još komentiram ovo oko INAe, a vezano za porast likvidnosti (a samim time i porast cijena dionica – sami ste argumentirali razlog).
    Mislim da bi puno veći utjecaj na porast likvidnosti i cijena dionica na ZSE bio da mirovinci nisu išli u ovu bjesomučnu kupovinu INAe zadnjih dana, već da su ih prodali recimo MOLu. Ipak će se ovako dosta istrošiti, a u ovom drugom slučaju bi dobili znatno količinu novog keša koji bi morali barem manjim dijelom “spucati” u druge dionice na ZSE. Već sada bi Crobex bio na 2500 bodova minimalno, IMHO.

    Ovako, mislim da je efekt INAe više manje odrađen. No, dionice bi mogle rasti iz nekih drugih razloga, nevezanih za INAu.

  4. Iz kuta privatnog investitora cini se zanimljivo znati gdje ce ulagati mirovnici, ali mene to nikada nije pretjerano zanimalo. Ako mislis biti dugorocno uspjesan investitor moras razviti sustav vrednovanja i ponasanja velikim dijelom neovisan o ponasanju drugih investitora. Procitao sam i pogledao misljenja puno starih, cijelozivotnih investitora i svi provlace cinjenicu da vrijednost ne moze promaci njeno vrijeme ce doci, nekada prije nekad kasnije. Dakle nakon dobre kupovine potrebno je strpljenje.
    Da ne duzim jer bi se moglo cijeli dan o tome, reci cu par recenica o mirovincima ili opcenito o institucionalnim investitorima. Cast iznimakama, ali svjetska povijest (vecina dugorocno ne moze pobijediti odgovarajuci index) pokazuje da mahom nisu dorasli poslu. Najcesce im nedostaje dobra doza zdravog razuma, pa strpljenje, pa hrabrost, pa odgovornost, pa svijest koliko ne znaju…trebam li navodititi primjere? Pa evo popularno je pa spomenimo ulaganje temeljem rejtinga kreditne agencije bez vlastite procjene rizika u, recimo grcke ili subprime obveznice ili kupnja tvrtki bez poslovanja kao u dot com krizi ili danas kupnja americkih obveznica (uf, ovdje sam pozurio to se jos nije pokazalo velikom greskom:).
    Hrvatski mirovinci imaju prakticki idealnu situaciju za fond managera. Stabilan priliv novca bez odljeva i svi ulagaci im imaju dugorocni horizont. I kakvo tijesto oni smjese od tih sastojaka? Kupe do 70% obveznica. Sto to znaci, da misle da ne mogu ostvariti bolji prinos od 6-7% godisnje (ovdje iz pristojnosti necemo spominjati infalciju kao najveceg neprijatelja obveznica i realni prinos). Pravdaju se nekom likvidnoscu, ma koja nesretna likvidnost sa tim horizontom? P.Lynch je to jednom simpaticno prokomnetirao – izbjegavati dobru dionicu zbog likvidosti je slicno izbjegavanju dobre zenidbe zbog otezane rastave. Znamo da su to bezvezni izgovori, ako im INA nije bila likvidna sto je falilo uzeti MOL kad mu je kapitalizacija u 2009. bila manja od cijene po kojoj danas placaju INU.

    Da ne bude da sam protiv mirovinske reforme i drugog i treceg stupa, nisam, ali sam protiv onih koji upravljaju tim sredstvima. Necu sad otvarati temu o situaciji da iste banke upravljaju mirovnskim i obicnim fondovima.. Zakljucit cu da je, po meni, najbolje da se ugase ti upravljaci OMFovima i da se sredstva uplacuju u neke, jeftine za upravljanja, indexne fondove, i to manjim dijelom u hrvatske.

  5. Dobrim djelom bi se složio sa Spring Masterom, htio sam već nešto slično napisati oko kvalitete (ne mislim da se pišu gluposti nego da ima previše općenitosti/generaliziranja) i posebno kvantitete određenih pratiTELJA 🙂
    Naravno, nije ovo držanje lekcija i prigovaranje nikome, samo konstruktivna kritika. Ima komentara koji jako dobro nadopunjuju same postove.
    Što se vas tiče gosp. Bakić ni ja ne mislim da je potrebna reklama na način koji ste predložili jer ćete s time postići samo suprotni efekt (imho). Dosta ljudi za koje sam mislio da im je korisno (iako je upitno tko si od nas može dospustiti da misli šta je nekome bolje i potrebno….) ili zanimljivo sam preporučio, tj. proslijedio ovaj blog jer mislim da nema ozbiljnu konkurenciju na domaćem webu. Većini se svidjelo ali ima i onih koji su, rjeđe zbog averzije prema dionicama ili češće zbog ega koji je u ovoj “industriji” više nego prisutan, odmah rekli da su to sve gluposti. Najbolji komentar je bio: “šta ti isto čitaš, taj pametuje više od birtića….” hehehe
    Zato, samo nastavite ok i sa malo ćešćom objavom postova (kao u zadnje vrijeme) doći će sve na svoje. Treba također uzeti u obzir da nije interes za dionice trenutno kao prije dvije-tri godine… A kad se već razbacujemo sa kritikama i pohvalama, jedan mali prijedlog za moguće unaprijeđenje bloga. Stariji postovi, npr. Ina od prije (ovdje samo) tjedan dana brzo padnu u zaborav što se komentara tiče jer nakon što objavite dva-tri nova posta tamo više nema nikoga na komentarima. Moj prijedlog je, ako se slažete, da stavite sa strane listu zadnjih npr. deset komentara. Možda između kljućnih postova i arhive, tako nešto…

    • Poštovani, hvala Vam, na komentarima i prijedlozima.

      – prijedloge sam usvojio (eno komentara gore desno)
      – što se tiče komentara analitikanata, najprije treba krenuti od toga što su točno oni napisali / objavili / rekli, ali da nije prenošnje općenitih i standardnih tvrdnji koje čujemo svaki dan (i koje su uglavnom pogrešne)

      • Tako nekako.. Valjda neće za dva dana netko reći da maknete to jer je previše stvari 🙂 Ne znam na što se iz mojeg komentara nadovezujete s drugom crticom, ali slažem se da je kod nas previše “stručnjaka” kojima je jedini cilj da se pojave u medijima iako najčešće nemaju za reći ništa što većina komentatora ovdje ne bi znala, pogotovo generaliziranje tipa jaka kuna, slab izvoz, manjak investicija itd itd.
        Stvarno ste zapeli za Twitter 🙂 ali mislim da vam je to nepotrebno jer kod nas nije niti nešto posebno prisutan, a i obično se koristi za teme koje nisu baš ozbiljne kao ovaj blog, bez obzira na opušten pristup. Kao što većina kaže, nastavite ovako i porasti će posjećensot sigurno. Dobar glas daleko se čuje…

        I samo jedno pitanje, niste nam rekli otkud jednom želja za probijanjem na ljestvici popularnosti domaćeg web prostora? 🙂

        • Ma nikakva posebna želja, mislim da sam već dobrano probio sve rekorde za jedan blog: preko 1700 posjeta jučer … moglo bi se reći praktički koje bi ovo i trebalo zanimati, ali rekoh ‘idem vidjeti koliko bi stvarno ljudi ovo moglo zanimati’.

      • Prigovarao sam a sad zatrpavam… Izgelda da je ovako s komentarima sa strane lakše jer ne treba “skrolati” i gledati vrijeme komentara nego klikneš i to je to, kad pročitaš ctrl + home i opet ispočetka. Iako priznajem da nisam imao to kao ideju, čini se da je dobro ispalo.
        Obećajem, neću više danas 🙂

  6. @Ivan
    Htio sam ukazati na nelogičnosti u postupcima i odlukama koje OMFovi donose unazad nekoliko godina. I mislim da se dogodilo upravo to što kažete, ne žele priznati grešku i tvrdoglavo tjeraju po svome.
    No kupovina Ine se nikako ne uklapa u taj tvrdoglavi pristup, i meni to sad smrdi na političke igrice.
    Na stranu jel razumna kupnja na 2830 kad postoji kupac na 2800 i hoće li netko ponuditi više. Mol se nije uključio u bitku i bojim se da ne ostanemo kratkih rukava dok netko kupuje našim novcem našu budućnost, koju je isti taj prodao 2 godine ranije.
    Također plasira se priča kako je Ina ispravna kupnja, jer je prodana za 2800 i sad ju se nakon 2 g. kupuje za 2830. No ta priča stoji ako su sve ostale varijable iste. No usporedimo li crobex tada i ostale dionice od tada do danas, bilo je puno boljih poteza.
    Naravno nije bila poanta da pogode vrhunac, nitko to ne očekuje od njih.

  7. G. Bakić, vaš blog je rijetko korisna web destinacija. Ne bavim se toliko financijskim tržištima, ali nalazim strašno korisne poveznice za svakodnevni posao.
    Društvene mreže, nisu toliki bauk, al dok se ne ‘nakacite’ pomoći ćemo malo. I da, to nije reklama to je preporuka za dobar sadržaj :-).

    • Hvala! I naravno da ih se ne bojim, nego nisam nešto aktivan na FB, a Twitter mi se čini skroz neautentičan … ali pogledajte ovaj uzbudljivi start up: http://about.me/. I osim te tri, što ćeš više?

  8. Hvala na komplimentu,što mislite da su naši komentari izniman doprinos ovom blogu ali ja bih se nadovezao na česte kritike omf i moja teorija nije ta da omf-i trebaju podizati crobex jer oni nisu ni pozvani da to rade,i zašto bi?Moja kritika omf je ta da je njihova kupnja potpuno iracionalna,periodična, jako nelogična i što su propustili na jako niskim razinama crobexa održati likvidnost i dinamiku tržišta kupnjom svih jeftinih dionica a jedini su imali novac da to održe jer to je i njihov najveći interes,naravno kao posljedica toga je došla iznimna nelikvidnost,neefikasnost i odlazak velikog broja investitora sa hrvatskog tržišta kapitala.Upravo primjer ine daje mi za pravo da moji argumenti imaju smisla.Slična se stvar dogodila na ht-u,nakon ulaska stranaca na razinama 185-220,mirovinci su se tek kasnije uključili na cca235- 240kn,pratio sam jer sam kupovao.Nitko me ne može uvjeriti da mirovinci nisu trebali pojačano kupovati naravno dionice koje su tada bile prejeftine,ne sve ali počevši od ine,ht-a,ericsona,končara,podravke,adrisa itd,ne oni su se ponašali kao da imaju 100tis kn dostupnih sredstava za kupnju dionica,nisu vidjeli ništa dalje od nosa,kada su i kupovali napadali su kao sumanuti samo po ht-u,što je sigurno sigurno je,kao da je njihova investicijska strategija određena godinom dana ili tako jako limitirana sredstvima kao npr. moja a ne defakto “beskonačno” duga…

  9. Špekulacije da bi se mogao ukinuti drugi stup su po meni na rubu pameti,taj koji o tome uopće i govori trebalo bi ga vezati u luđačku košulju.Evo i zašto:zamislimo što bi se dogodilo sa burzom(crobexom) da to nekome padne na pamet,crobex bi se raspao ali kao što kaže g.Bakić i stare gume imaju svoju cjenu a tko danas može kupovati “stare gume” po sramotno niskim cjenama,hrvatski burzovno needucirani građani sigurno ne,oni malo odvažnji koji su se opekli u fondovima ipak će malo sačekati jer nisu baš pri novcu.Što želim reći,to bi bila točka na i rasprodaje hrvatskih poduzeća po sramotno niskim cjenama stranim equity fondovima i investitorima koji u ovome momentu raspolažu sa novcem a kao posljedica toga bi se dogodilo da bi defakto sva dividenda,nova vrijednost, eventualna preuzimanja po višoj cjeni itd išla u tom djelu porfelja u budućnosti van iz hrvatske.Pa mirovinski fondovi su ostali jedina poveznica vlasništva između hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva.Znate još ću jedanput ponoviti,kada sam kupovao dionice na hrv tržištu kapitala tada su prekonoćne kamate dostizale i 30%,mnogi su me odgovarali od kupnje i govorili su mi što će mi ht kada je kta 20-30% ali ja sam im tada odgovarao ako prekonoćne kamate ostanu na tim razinama bolje je danas kupiti telefone,cigarete i naftu nego imati novac jer uskoro uopće neće biti banaka ni novca ako se takav trend nastavi…

  10. @nbakic: Dakle, prema ovim rezultatima europski fondovi, čak iako su jednim dijelom tipa ‘garantiranih visina isplata’, ulažu u dionice 43% svoje imovine, a zajedno u dionice i nekretnine preko 45%.
    S druge strane, na koncu studenoga, naši su OMF-ovi imali oko 20% uloženog u dionice (direktno i indirektno), uz padajući trend, a među domaćim dionicama čak 40% u jednoj jedinoj dionici.

    Polazim od sebe, svoje obitelji, društva u kojem živim te načina života većine ljudi. Konzervativni smo pri investiranju, ulaže se u kuće,stanove, zemljišta, poslovne prostore,auta te razne potrošačke luksuze na kredit.
    Poanta jest da gledajući sebe i svoju obitelj smo konzervativni pri investiranju, veći dio pripada grupi koju čine obiteljska kuća, zemljište i poslovni prostor u kojem se radi(d.o.o.) koji ipak nose 80-90% portfelja po nekoj mojoj procjeni. Financijska imovina je još uvijek manji dio a tu su uračunate dionice, police ž.o.,ugovori o DMF(3.stup), cash u kunama, nešto eura na banci oročenih.
    Moram li napomenuti da dok nisam počeo “upirati” te dok nisam došao “do nekih godina” finacijska imovina je bila zanemariva tj.počela je rasti zadnjih godina i postoji trend rasta u ukupnoj imovini koji neće doći preko noći.

    Zaključno, hoću reći da mi kao društvo još uvijek nismo dovoljno obrazovani, financijski pismeni, te smo tek na početku puta kulture ulaganja u dionice i financijsku imovinu. Ne pravdam OMF, usporedba vaša sa evropskim fondovima stoji ali naglašavam da je “mirovinska reforma u nas mlada” te pokušavam razumjeti i upravitelje OMF -a.
    P.S.Smatram da OMF se moraju pokrenuti i podupirem vašu tezu te mi nije jasan ovakav stil ulaganja upravitelja OMF jer su to ipak stručni ljudi. Pokušavam ih razumjeti(OMF) jer sam na svom primjeru vidio žestoko opiranje ulaganju u financijsku imovinu ali polako i sigurno nadolazi svijest te potreba za ulaganjem(dionice), nije sve u materijalnoj imovini uz ogromnu sigurnost(konzervativni).

  11. Poštovani,
    prvo bih pozdravio sve jer sam ovjde “novi” te dodao svoje skromno razmišljanje…naravno da su se manageri OMF-ova “ulijenili” kada defacto ne postoji bencmark njihovog poslovanja…zelim reci tko ih moze “probuditi” da rade bolje ?… Nema poluge koja bi to ucinila! Clanovi ih ne mogtu probuditi jer nemaju drugog izbora nego biti u jednom u 4 OMF do mirovine, hipotetski prelazak svih clanova u ” najbolji ” OMF gledajuci vrijednost OJ je samo teorija, HANFA takodjer nema zakonsku niti ikakvu drugu polugu…itd
    Znaci manageri “difoltno” 🙂 primaju svaki mjesec velike novce, ulazu pasivno i pri tome godisnje uzimaju cca 200 mil kn naknada…
    Za kraj bih samo jos dodao da postoje istrazivanja gdje se govori da ako se naknada za upravljanje umanji za 1% to znaci da ce buduca mirovina biti veca cca. 20%.
    Za sada toliko…pozdravi svima

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.