Politika

Koje su iduće dionice na meti mirovinaca (2)?

Kako će se OMF-ovi postaviti u vezi drugih vrijednih i strateških dionica koje nisu mogli, a htjeli su kupiti?

(ovo je drugi post danas, pogledajte i prethodni)

Ovo je drugi nastavak, za njegovo razumijevanje je potrebno pročitati prvi nastavak ovdje.

Mirovinskim fondovima se može štošta prigovoriti. Ali ne treba ih osuđivati zbog kupnje INA-om. U biti su bili hrabri, napokon kvalitetno ispunjavaju svoj mandat (povećavaju svoju patetičnu izloženost dionicama, o čemu više pogledajte u prethodnom postu pri dnu) i nakon što su uvidjeli grešku ili uvidjeli da im dosadašnja taktika ne funkcionira (samo budala ne mijenja mišljenje, a upravitelji nisu budale), pitanje je: koje je značenje ove promjene paradigme?

1. Trgovanje INA-om.

Brzo jenjava:

Image Hosted by ImageShack.us

Još zanimljivije je jučerašnje trgovanje po satima:

Image Hosted by ImageShack.us

Čini mi se jasno da OMF-ovi više ne mogu akumulirati značajne količine jer:
(1) volumeni se brzo smanjuju sami po sebi
(2) uključivanje više kupaca, uz za sada mali, porast cijene poručuju vlasnicima da ne žure s prodajom
(3) moguća akumulacija od strane špekulanata kojih je očito bilo
(4) djelomičan uspjeh MOL-ove kupnje
(5) postojanje ‘taloga’, naime onih koji ionako nemaju namjeru prodati (od najbanalnijih razloga, npr. dionice su dio nedovršene ostavinske rasprave, do ulagačkih razmatranja).

Vjeojatno je od dosad 285k protrgovanih oko 280k njihovo, čime su investirali oko 800 mil. kn. Po mom sudu, mogu skupiti – svejedno uz kakve akrobacije s cijenom – još oko 25.000-40.000 dionica.

Time bi njihov ukupni otkup bio nešto preko 3% svih dionica, i ukupno bi imali oko 3,5% svih dionica. (To, naravno, znači da ni MOL, niti Vlada + OMF-ov, ako slučajno budu djelovali zajedno, neće imati većinu i morat će sjesti za stol).

Cijena te investicije bi, dakle, bila oko 900 mil. kn, a s obzirom na prije držane dionice, čitava vrijednost uloga u INA-R-A oko 1 milijarde kuna. Za njih to nije prevelik zalogaj, pa samo u HT-R-A imaju uloženo oko 1,8 milijardi.

Zanimljivo je, međutim, znati da su OMF-ovi implicitno najavili ‘otkup koliko treba do većine’, znači da su računali na nekih 5%, odnosno kupnju oko 4,6%. Znači, za početak, nekih 400 mil. rezeviranih kuna će ostati nepotrošeno.

2. Dionice koje su zanimljive OMF-ovima.
Tijekom 2010. dana OMF-ovi su pokušavali kupiti raznih dionica, ovo su neke od njih (cjelovita tablica dolazi uskoro) bez zadnje kupnje INA-e

– AZ: BLSC, INA, JNAF, PTKM
– Erste plavi: ADRS-P, CROS-R, ERNT, KOEI, MGMA
– PBZ-CO: ADRS-R (smanjio P!), ATGR, CKML, ERNT, HT, LEDO, PTKM, RIVP, ZABA
– Raiffeisen: ATGR, BLSC, CKML, ERNT, HT, HUPZ, ISTT, MGMA.

Znači, vrlo uvjetno, ovo bi bio jedan dio njihove ‘wish liste’.

Kao što ćete vidjeti uskoro kad objavim tablicu, većinu toga s obzirom na kupljene količine i uvid u trgovanje (za one koji prate malo više) vjerojatno nisu mogli kupiti u količina koje su željeli (mislim da trebamo izuzeti HT, ERNT, ATGR i MGMA, ADRS-R, ADRS-P čega mi se čini da su mogli kupiti koliko su htjeli).

3. Narav trgovanja OMF-ova.
Stoga je valjda sada jasno da je mirovincima jasno nakon ove nužde da plate poveliku premiju za INA-R-A za dionice koje nisu mogli ili ‘nisu mogli’ kupiti jeftinije, da strategijom koju su do sada uglavnom provodili (čekanje ‘na bidu’ na ovim niskim razinama cijena) ne mogu akumulirati značajne količine. Čak ni približno tolike da odražavaju, a povećavaju izloženost dionicama (a kao što smo vidjeli u prethodnom nastavku, ta izloženost je znatno niža nego prosječna u EU).

Znači: likvidnost se nalazi na većim razinama. Trenutni bid-ask rasponi ne odražavaju razinu cijena koja bi bila uz neku normalnu likvidnost. Ti bid-askovi su posljedica velike nelikvidnosti. A kad netko želi kupiti veću količinu dionica … vidjeli ste što se dogodili s VIRO, KOEI u zadnjih tjedan dana.

Stoga je za pretpostaviti da ako mirovinci imaju mozga i dosljednosti (a mislim da imaju) da će pristupti kupovini dionica koje zaista žele, na način kako su nam s INA-om objasnili da je jedino moguće: davanjem velike ponude na znatno većim cijenama. (Nadamo se da neće čekati druge javne ponude na 40-50-60-70% višoj cijeni od trenutne tzv. tržišne i onda dati 1% veću ponudu, niti da će iskipati na javnoj ponudi ključnih par postotaka kao kod npr. Medike).

Znači da će pokušati realizirati svoje kupnje na razinama gdje ima neke značajnije likvidnosti, a to je za velik broj dionica na nekih 20-30% većim cijenama od sadašnjih.

4. Primjeri dionica.

VAŽNO: Ovo su samo primjeri i prevladavaju dionice koje imam značajnije u portfelju i stoga o njima znam više (ili se možda pri svojim ulaganjima ponašam onako kako bi se mirovinski fond trebao ponašati … tko će ga znati?) . Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju ni jedne od tih dionica.

Znači, govorimo o
– dionicama tvrtki koje su ‘strateški važne’ (ako sam dobro razumio argumente OMF-ova oko INA-e)
– dionice koje su pogodne za ulaganje (mcap. od 350 mil. kn ako se ne varam?)
– glavne kandidate trebamo tražiti među onima koje su već kupovali (iako dajem i primjere onih koje nisu, jer je i kupnja vjerojatno bila uvjetovana prethodnim pozicijama, pa uz toliku nelikivdnost nisu htjeli tek početi ulaziti u te dionice).

A. ADPL. O ovome znam puno. Po mom sudu biser hrvatske proizvodnje i jedina hrvatska tvrtka koja ima značajne tvornice u inozemstvu (osim onih u Hrvatskoj). Partner (30%) u toj tvrtci je jedna od prvoklasnih i moćnih ruskih industrijskih grupacija. Kažu:

” Today the «Aerospace Equipment» Corporation is:
* a key developer and manufacturer of equipment and accessories for military and civil aviation, air defense, space exploration, automotive industry and other hi-tech sectors;
* an effectively managed and economically independent conglomerate, which total sales in 2009 reached 8,8 milliard rub.;
* a huge investor, allocating about 10 percent of its revenues for innovation, and seeking to create competitive technologies for future progress.”

Je li to dovoljno zanimljivo i strateško?

B. ATPL: Naš najveći brodar, ne znam skoro ništa o njima, ali je li to dovoljno strateško i isplativo? Budući da je likvidnosti bilo, a nisu kupovali, vjerojatno nije!?

C. BLSC: Vjerojatno nije bilo kad je bila javna ponuda (nisu dali kontraponudu?), ali da li bi sada situacija bila drugačija?

D. JNAF: Tu se ne razumijem nešto posebno, ali ako je priča oko INA važna i strateška, onda ovo što je?

E. KOEI: Rekao bih da su upravo OMF-ovi isforsirali uvršetenje KOEI u službenu kotaciju. Ovo je naša najveća proizvodna tvrtka u tom segmentu, ‘hrvatski Siemens’. Valjda je ovdje stvar jasna?

F. KORF: 10% svih kategoriziranih kapacitete u najstrateškijoj od svih strateških grana? (Po mom sudu smiješno) Mala tržišna kapitalizacija sprječava kupnu OMF-ova koji bi možda i kupovali da je mcap. minimalne veličine podobne za njih (350 mil.?). Pa drugovi, zašto onda ne dati ponudu na 50 kn?

G. PODR: Ovo je valjda strateško kad su se mirovinci sjatil u NO Podravke?

H. PTKM: E o ovome fakat znam puno. Ako je INA ‘strateška’, nije li vertikala do poljoprivrede strateška? Ima li ova tvrtka u vlasništvu najveće indsutrijsko postrojenje u zemlji? Vodi li se oko INA-e priča u stvari oko plina? Je il PTKM najveći potrošač plina u široj regiji? Plaća li PTKM preveliku cijenu plina jer je ucijenjena monopolom na distribucijskom kanalu u vlasništvu Prirodni plin u vlasništvu INA? Je li taj monopol uzrokovan time što mađarska strana oklijeva pustiti interkonekcijski plinovod u promet?

Ma da ne duljim, pogledajte ovaj post na Poslovnom i par postova okolo njega.

Zanimljivo je da je ovu dionicu kupovao upravo AZ – fond koji relativno daleko najmanje ulaže u hrvatske dionice, a koji je takođe jedini imao značajnije količine INA-e.

I. VIRO: Konsolidator u ovoj vrlo važnoj grani naše strateške grane?

Koje su premije na primjer kod tih dionica spremni platiti OMF-ovi da bi skupili veće količine?

ILI IPAK…. Malo zrno sumnje … Što ako su ipak neprofesionalni, pa blefirali za količine INA za koje nemaju gotovine, a ne žele prodavati strane dionice i obveznice jer se međusobno benchmarkiraju, pa počnu izvlačiti novce iz hrvatskih investicijskih fondova (uz istovremene uplate u FGS-ove!?)?

Napomena: Autor ima dionice ADPL, KOEI, VIRO, PTKM, KORF i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju ni jedne od tih dionica.

12 replies »

  1. bravo!

    1. U nekom od intervjua sam pročitao da OMF-ovi nadrastaju hrvatsko tržište kapitala i trebaju ulagati van RH. Ne kažem da ne trebaju, ali da nadrastaju mislim da je sada očito da su još daleko od nadrastanja.
    2. Strategija?! Imaju li je. Npr. da su zadržali kontrolni paket u INI (npr. AZ) koliko bi im višestruko vrijedila investicija u PTKM sada. Ovako su taoci svoje nepromišljenosti. Naravno mislim da je pozitivno da su shvatili svoju stratešku ulogu. Nadam se da će nastaviti, jer ako se ne obistini ovo što tvrdite, te da je Ina izolirani slučaj, i da rade po naputku vlade, onda mislim da smo “na putu da dođemo na put”, kako bi jaca rekla, u propast mirovinske reforme. Iskreno se nadam da je ovo put ka putu u shvaćanje strateške važnosti OMF (jer što nam znače dobri prinosi u OMFovima ako ćemo u svojoj domovini biti stranci i robovi?!)
    3. Ono što mi se ne sviđa je što brane svoje loše investicije, i investiraju u trgovinu, te start up tvrtke na IPO-ima matičnih banaka (Mgma, hgspot,optima..) a npr. bježe od strateški važnih poduzeća (lidera u svojem biznisu). Npr. brodarstvo je na koljenima, no to su tvrtke koje posluju na svjetskom tržištu i uspješne su i u krizi, no to smatraju ogromnim rizikom, a neke naše kompanije koje se tek trebaju okušati u konkurentskom okruženju, spadaju u gore navedene, posluju s politikom i upletene su u afere, to su im ziceri. Osim toga ulažu i u ht i u optimu, jel to hedge ili što. Mislim radi se o malom iznosu ali puno govori o tome tko odlučuje o investicijskim politikama OMF-ova i kojim se strategijama vode.
    4. Također spomenuli ste neki dan uspjeh AZ profita, koji je kupovao Inu, pa zašto je taj fond kupovao Inu a ne OMF? Imaju li dobrovoljni fondovi prednost pri izboru dionica pa im se OMF ne žele konkurirati. Koja je poruka dobar prinos zaslužuju samo odabrani. Znači može se ali se ne želi?!
    5. Nažalost kad si sve zbrojim i oduzmem nekako bojim se da osim ako im vaše izlaganje nije otvorilo oči, i ako ljudi koji vode OMFove već nisu korumpirani foteljaši, nećemo tako skoro dočekati pomak naprijed.

    • Kratko ću komentirat.
      AZ Profit i AZ OMF su dosta količina INA-r-a kupovali na razinama 1000-1200kn i nastavili kupovati do 1700kn. Napominjem kada je na ZSE sve padalo i došao crobex na 1300-1400 bodova, jedino ova 2 su kupovali značajnije dionice ine. Možda su trebali više ali u tim danima je njihova kupnja bila na razini 50-75% ukupno protrgovanih količina.
      Inače, AZ OMf u krizi je najviše dionica prodavao od svih OMF a najmanje dionica na ZSE je kupovao od svih OMF.

  2. Poštovani g. Bakić,
    Svaka čast na postovima, hrabrosti, angažiranosti i na kraju kupovanju dionica na ZSE.
    Mislim da ovo vaše istupanje u javnosti je nužno i održivo te dobro za društvo u cjelini.
    Da napomenem, postoji još dionica na ZSE koje su akumulirane od strane OMF tijekom 2009.i 2010.godine premda je to u ukupnoj imovini zanemarivo.
    Samo ću napomenuti, pošto ste naveli da ste člna PBZ OMF kao i jedan član moje obitelji da taj fond dosta ulaže u domaće dionice gledajući u postotku i da nije to HT(kao u RBA OMF). Kupio je PBZ OMF 1830 komada CKMLu zadnjih par mjeseci, naveli ste kod RBA OMF(dokup) a niste tu kupnju naveli kod PBZ OMF. Inače, sva 4 OMF imaju u portfelju koliko ja znam dionice INGRE, CKML, Viro, HT, sada INA,BLSC,KOEI,PTKM,ERNT, ATGR itd… Hoću reći, valjda bi im ove koje sada trenutno posjeduju u portfeljima trebale biti na meti danas, sutra i za 5 godina?!

    Za ADPL ste pratili i znate da su ga imala 3 OMF ali zbog glupe regulative koja više nije na snazi su morali prodati a sada valjda iz inata neće da kupuju po 2-3puta većim cijenama od rasprodaje(na 40-50kn). P.S.znam da su kupovali ADPL prije 3 godine na 225-240kn ali sada valjda iz inata neće premda za njihove portfelje bi to bila dobra investicija na dugi rok

  3. Cijenjeni gosp. Bakiću,
    dioničar sam Vira i obradovalo me kad sam vidio vaše ime na listi dioničara. Sada vidim da jedan mirovinski fond prodaje dionice Vira. Ne razumijem zašto to rade. Da li je to pritisak na vas da prestanete negativno pisati o njihovim ulaganjima u HT? Da li ste svjesni rizika za vaš vlastiti portfelj?

    • Poštovani, ovo oko Vira sam skoro siguran da nije nešto kao što kažete. Međutim, hipotetski, da ste Vi na mom mjestu, i da VAm manager jednog velikog fonda kaže (a zna da imam veliku poziciju u PTKM): PTKM vrijedi već sada 400, ali ju JA neću kupovati još sada (recimo da je tada bila 150) jer ju čekam još jeftinije? Recimo hipotetski da sam ja tom manageru objasnio kako je iluzorno količine čekati na tim razinama. Da li biste takve izjave svatili samo kao neznanje ili kao prijetnju? Ili kao kazneno djelo, da ne želiš kupiti dionice za koje znaš da vrijede samo jer … Ja bih shvatio kao prijetjnu, ali se ne bih uplašio.

      Mislim da se za VIRO ne morate bojati. Ako mogu podijeliti mali info s Vama, što se tiče flowa (to nije insiderska info), imao sam upite da bih prodao velike količine po velikim cijenama.

      I inače se uglavnom ne obazirem tko prodaje tko kupuje. Evo recimo, primjer. Bio sam vrlo aktivan na ADPL prošli tjedan, i između ostaloga kupio, mislim, u 2 dana nekih 6000 po 105. Sad ljudi na forumima špekuliraju da li to prodaje neki veliki fond (jer u tom slučaju je kao frka), zašto podmećem leđa itd. A sad je već preko 112, nije loše (7%). Ali najbolje su kupnje kad netko veliki prodaje. Jer likvidnost privlači likvidnost itd.

  4. Mislim i da nije neka tajna da su ili ce manje-vise svi mirovinci uloziti u FGS. Ali navodno se radi o min iznosima ( 10m po fondu ) ukupno cca 50ak milj. svaki od njih. Iskreno vise me zanima da li su povukli novce iz Indexnog fonda i ako jesu zasto to rade? Nekako sumnjam da zele napraviti dodatnu likvidnost 🙂 na zse. Uostalom mislim da im svi mi dajemo previse paznje jer uvjeren sam da ce im npr ADPL opet biti dobar na 150 ili ATPL na 1200-1300. Po meni je tu vise pitanje kada? za god-dvije? ( na kraju krajeva svejedno niti prvi niti zadnji puta 🙂 )

  5. Sve što ste napisali stoji ali mislim da oni tako neće postupiti,čekati će post festum kao kod ine,ovo o čemu vi pričate propustili su učiniti na puno nižim razinama i stjerali su mnoge na druga tržišta,budimo ozbiljni adris je imao više keša nego mu je bila tržišna kapitalizacija pa su ga čvokali,nije mu dnevni promet prešao mil. kn.Isto danas mnogi misle,kada se smiri ina mirovinci će opet čvokati…Dvije dionice,vama dobro znane, kupuju kao sumanuti članovi uprave i trezor a čak jedan mirovinac polako prodaje,valjda ima “insajdersku” info ili ruši cijenu da nadokupi niže 20-30komada???

  6. Poštovani g. Bakiću,
    možete li molim vas napisati vaša razmišljanja o manje likvidnim dionicama FNVC, SAPN i BDMR i KTKA (više ne kotira na burzi) u kojima imate pozicije, a i sam sam ih lovio na ovim niskim razinama? Unaprijed hvala.

    • Poštovani, zahvaljujem na javljanju. Nisam zabrinut za FNVC, SAPN i BDMR, a ta Kotku se nisam uputio, mislim da ću početkom godine imati više info.

  7. Može li mi netko objasniti zašto raifeisen omf prodaje vira kojeg trezor stalno kupuje?Vrlo je važno znato da će virova akvizicija sladorane 58% i investicija koštati cca 300-320mil kn.Ako uzmemo da je tržišna kapizalizacija vira cca 490mil. kn postavlja se pitanje koliko viro vrijedi?Ako se vratimo unazad par godina vidjet ćemo kakve je po meni spektakularne rezultate viro ostvarivao,ako i pretpostavimo da više nikada neće dosegnuti takav profit opet dolazimo do ključnog pitanja:Koliko pretpostavljamo da će biti virova konsolidirana dobit u budućnosti,ako dosegnu kontinuitet i 50% nekonsolidiranog profita iz prošlosti to je izvrsno?Naravno puno toga ovisi o pregovorima sa eu ali i sa kvotom od 200tis tona viro i sladorana imaju perspektivnu budućnost a čisto sumnjam da se u pregovorima ne može dostići kvota 300tis tona jer za to postoje i realni argumenti u očekivanom budućem povećavanju obujma hrvatskog turizma.

    Ne znam možda nisam u pravu ali meni je prodaja od strane omf-a potpuno nelogična,pogotovo ako pogledamo koliko je vrijednost dionice pala,ako tome još pribrojimo nekonsolidiranu dobit,bez sladorane, koja će ove god biti na nivou cca 50-55mil. kn?Sladorana 58% viru vrijedi investicije od 320mil.kn a raifeisenu viri nije dobar na 490mil.kn tržišne kapitalizacije?

    Autor ima dionice vira i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju već još jedan primjer po meni iracionalnog ponašanja omf-a.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.