Uncategorized

I OMF s najvećim prinosom ove godine je …

…. sada već s velikom vjerojatnošću možemo reći: PBZ-CO. S 24.12. mu je prinos 9,3%, Erste plavom 8,9%, AZ-u 8,2%, a Raiffeisenu 8,0%.

Smatram da ovo nije naročito dobro s obzirom na odlične prilike koje su se nudile na tržištima dionica. Kako domaćim, tako i stranim. Smatram da su OMF-ovi imali tijekom 2009. i 2010. povijesnu priliku da povećaju izloženost u domaćim dionicama po vrlo atraktivnim cijenama (umjesto da ju smanje – naravno, govorimo o razdoblju do 14.12.2010., ovaj show oko INA malo mijenja stvari, naime povećava izloženost u hrvatske dionice prosječno možda i preko 2,5%, opet na razine koje nisu ni 50% europskog prosjeka prema istraživanju Mercera koje sam nedavno naveo).

Ovako to izgleda za cijelu godinu:

Image Hosted by ImageShack.us.

Na odličnim izvješćima HANFA-e (Tablica 12 u mjesečnim izvješćima) možete vidjeti i portfelje fondova, pa neke zaključke donesite sami.

No, zanimljivije je sljedeće. HANFA računa i ‘anualizirani ekvivalentni prinos’ (u istim izvješćima) koji za MIREX izgleda ovako:

Image Hosted by ImageShack.us

Ako dobro razumijem, ovo je nešto kao interna stopa rentabilnosti, odnosno ono što bi se zvalo ‘dollar-weighted average’ za članove koji je za investicijske fondove znatno kvalitetnija mjera od ‘time-weighted average’. Vidite npr. ovdje ili potražite sami. Radi se o tome da loša izvedba u kanijoj godini (kad imate više novca u portfelju) znatno više ‘boli’ nego loša izvedba u ranijim godinama (kad imate manje novca u portfelju).

OMF-ovi su u jednom od zadnjih proglasa javili da su imali prosjek prinosa od oko 5%. S obzirom na ove izračune HANFA-e, vjerojatno se radilo o (znatno manje relevantnom) ‘time-weighted’ prosjeku. Prema gornjem grafikonu, ako dobro vidim
(HANFA za ovo ne daje tablice, nego samo grafikone), ako ste u ‘Mirex’ ušli početkom bilo koje od prvih 6 godina njegova postojanja (osim prve godine, koja za Mirex nije počela početkom godine), vaš stvarni povrat (‘dollar-weighted’) je bio negdje oko 3-4%.

No, ne postoji ‘fond’ Mirex, on je težinski prosjek. Vi ste u stvari bili član nekog OMF-a, pretpostavimo da ga niste mijenjali. Vraški je zanimljivo, međutim, da sva 4 OMF-imaju taj prosjek povrata praktički isti, vjeojatno manje od 1% različit (ako dobro razaznajem na grafikonima) – najbolje da se uvjerite sami u mjesečnom izvješću.

Ovo pokazuje neke zanimljive stvari:
– prinos od 3-4% je znatno teže braniti kao ‘dobar’ od prinosa 5%
– ako vaš fond u kasnijim godinama ima veći povrat, to je znatno bolje nego ako ima u ranijim godinama veći povrat.

Ali najbitnija stvar koju možemo zaključiti je sljedeća. Često sam čuo da neki ljudi govore nešto kao: ‘OMF-u ‘X’ ne odgovara ulagati u dionice ‘a’ kojih puno u portfelju ima fond ‘Y’ jer će onda fondu ‘Y’ vrijednost jedinice rasti brže.’ To kao da je postalo normalno u razmatranju mnogih ljudi. Ponekad si umišljamo da je bitno koji je fond bolji od kojega, kao da se radi o nekoj utrci. Ali zar nije za članove bolje da je njihov fond ‘zadnji’ s vrijednošću jedinice npr. 200, nego ‘prvi’ s vrijednošću jedinice 180? Naravnom, ovakvo ponašanje bi bilo smiješno, i ako bi upravitelji tako radili, kako bi to bilo svjesno ostvarivanje manjih prinosa kako bi se bilo ‘prvi’, mislim da bi se radilo o … . Osobno smatram da su to preozbiljni ljudi, a preozbiljne i institucije koje vode, da bi to tako bilo.

Kategorije:Uncategorized

43 replies »

  1. 1. Interesantno da se na grafu ne vidi pad vrijednosti imovine kad je HR pao kreditni rejting, išao sam gledati na ZSE i koliko vidim(a ne snalazim se baš :P) nisu se nešto mijenjale cijene obveznica-efikasno trziste nema što(doduše možda je pametnije tržište od rating agencija, pa sve znaju prije ovih. :D).
    Naravno o ovome baš ne znam puno(nedavno sam se šokirao kad sam procitao da imaju CDS za HR bonds – http://limun.hr/en/main.aspx?id=661608&Page=1), pa je moguce da sam fulao nešto.
    2. (najbitnije)moram priznati da mislim da ste trebali napomenuti- kolika je inflacija bila u ovom vremenskom razdoblju? .
    Ako je ovo korigirano za inflaciju moje isprike.
    Npr. pogledajte inflaciju za npr. najgoru godinu(2008)
    http://www.hnb.hr/statistika/h-ekonomski_indikatori.htm
    //ovdje je inflacija=porast cijene, ne porast kolicine novca u cirkulaciji

    3. Reda radi moram napomenuti nešto što sam vec 3x napomenuo- zadnji odlomak je po meni malo naivno razmišljanje. Ali opet možda sam ja ciničan. 😀 Ja mislim da je situacija da npr. da ste vi glavni u fondu X i da napravite to što kažete odletili biste nakon godine dana ako biste bili najgori fond-ne bi vam nikakva fundamentalna analiza sacuvala posao.
    4. “Smatram da ovo nije naročito dobro s obzirom na odlične prilike koje su se nudile na tržištima dionica. Kako domaćim, tako i stranim.”
    Složio bih se za domace, ali sad baš da su morali razumijeti strana tržišta bolje od vecine drugih koji tamo trguju je po meni malo pretjerano tražiti.

    • @Ivan.

      ad 1)Moguće je da neki fondovi ne vode obveznice kao ‘mark to market’, nego da ih knjiže po nominali uz amortizaciju ako su ih kupili uz diskont. Tako da bi cijela stvar mogla biti dosta kompliciranija, kako što se tiče svih fondova, tako i njihove usporedbe.

      ad 2) Inflacija se zna da tu u prosjeku oko 2 posto. Znači ona nije presudna varijabla za ocjenu.

      ad 3) Ako neki fond manager ne čini najbolje za imovinu kojom upravlja jer se boji za svoje radno mjesto nije li to već stvar i kakve zakonske odgovornosti?

      ad 4) Nisam rekao da su oni terbali unaprijed znati da će globalna tržišta biti jako dobra. Samo kažem da s obzirom da je sve bilo tako dobro, da su prinosi trebali biti viši.

      • @nbakic
        Hvala na odgovoru, razumijem sve, ali naravno opet za 3) mislim da su šanse za to da ce se dogoditi nešto zbog zakonske odgovornosti u takvom hipotetskom slučaju blizu 0%.
        Ali moram opet biti picajzla oko jedne stvari.
        @ 2.
        Inflacija nije 2%.
        Kopirat cu tu podatke HNBa(2002-2009):
        1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4
        1.01700 * 1.01800 * 1.02100 * 1.03300 * 1.03200 * 1.02900 * 1.06100 * 1.02400 = 1.25981045
        1.0293^8 = 1.25989915
        Naravno u 2010 ce mozda inflacija biti cak i negativna,ali to je privremeni efekt zbog krize(količina novca u cirkulaciji se nije smanjila, ali opet isto može vrijediti za prošle inflacije u smisli da količina novca u opticaju nije rasla kao cijene), ali nadam se da cete se složiti da je inflacija ipak viša od 2%.
        Mislim nije puno razlika i netko tko ovo cita moze misliti da bih se trebao baviti pametnijim stvarima, ali hocu reci nije da su prinosi 19% pa da je skoro isto jel inflacija 2.0% ili 2.5% ili 2.9%.

  2. Kako odabrati mirovinski fond ?
    Koji fond ulaže u najbolje dionice, koji ima najbolje managere, koji je najsigurniji, u kojem ću imati najveću mirovinu?

    • niti u jednom. kao što Nenadove brojke pokazuju, od osnutka do danas = jadno. Ovim putem molim vladu republike Hrvatske da mi omogući izlazak iz drugog stupa, svoj novac za mirovinu želim stavljati u Radojka banku na oročenu štednju jer će mi napraviti veći prinos. hvala.

      • CortexThrill, mislim da je tvoja molba Vladi društveno neodgovorna, iako se načelno slažem da bi čovjek trebao samostalno raspolagati svojom imovinom tj. da “prisilnih” štednji, osiguranja i sl. ne bi trebalo biti.
        Neka si svatko samostalno plaća svoje privatno zdravstveno osiguranje, svoju privatnu mirovinsku štednju… a od države da ne očekuje ništa.

        Međutim, nisam utopist. Shvaćam realnost, shvaćam da su ljudi u RH uglavnom slabo obrazovani, nezreli za dugoročno planiranje i sl. stoga gledajući širi društveni kontekst svođenje 2. mirovinskog stupa na ovaj stupanj dobrovoljnosti je zadnje što treba učiniti. Puno puno prije su na redu ukidanje 1. stupa i ukidanje “državnog zdravstva”.

        To ćemo moći kada/ako budemo imali tako zrelo društvo da će 99 % ljudi, suočeni sa planom ukidanja pojma mirovine u današnjem smislu te riječi, samostalno shvatiti da trebaju štedjeti za svoju mirovinu i to sami činiti bolje nego ovim “institucionaliziranim putem”.

        Dakle, ovo tvoje sa drugim stupom bih ja stavio na dnevni red za jedno par stoljeća. Izdvajanje za prvi stup će asimptotski pasti na cca. 0 % već za par desetljeća kao i pojam mirovine u “današnjem smislu”, a državno zdravstveno osiguranje teoretski bi se moglo ukinuti i u skoroj budućnosti.

      • @Lynx ovo je vec offtopic, ali ne mogu pustiti ovo bez odgovora:
        “Shvaćam realnost, shvaćam da su ljudi u RH uglavnom slabo obrazovani, nezreli za dugoročno planiranje i sl. ”
        1. ne slažem se-ima ljudi koji su glupi, ali gledajte prije su ljudi živjeli i štedjeli bez scama zvanog gen solidarnost. Nadalje odluke ne bi donosio svako od njih osobno nego njihov financ. savjetnik. Kao što kada se ljudima pokvari auto ne popravljaju ga sami tako ni financ odluke vecina ne bi donosila sama.
        2. čak i da ste u pravu što bi bilo kada bisno to prenesli na npr. trgovanje dionicama-vi Lynx od danas ne smijete trgovati jer niste položili bla bla certifikat, pa cete vjerojatno izgubiti novce. Dakle meni su takve stvari glupost. Slična je ideja sa onim 130% Hrvata podržava zabranu rada nedjeljom, a trgovine pune nedjeljom. Pa ono ograničite kupovanje svima jer smo mi nesposobni kontrolirati se.

      • @Ivan

        Ne kažem da su glupi, ali većina ne razumije niti koncept “stvaranja vrijednosti” sam po sebi a ne da znaju investirati ili su spremni koristiti usluge “financijskog savjetnika”.

        Radi se o tome da je danas tanka granica između budućnosti u kojoj 1,5 milijuna staraca kopa po kantama za smeće i doslovno umire od gladi i stvarnosti u kojoj 1,5 milijuna staraca prima mirovine slične tadašnjoj plaći, živi dostojnu starost u uistinu”zlatnim godinama”, 2-3 puta godišnje posjećuje našu jadransku obalu i time stvara pojam “domaćeg gosta” u našem turizmu i sl.

        Ja samo želim reći da je “možda” šteta dopustiti da vlastitim neznanjem masovnije izaberu ovu prvu krajnost umjesto potencijalne ove druge. Visoko cijenim slobodu izbora i zato ovo možda. Možda im uistinu treba omogućiti da izaberu ovu kataklizmičku varijantu ali žao mi ih je pa malo propitujem mogućnost da se privremeno ipak mirovinska štednja održi obaveznom.

        Kada se radi o jako ozbiljnim stvarima ponekad treba pristati i na manje konvencionalne mjere. Lako je npr. legalizirati i najopasnije droge i sl. pa neka slobodno izaberu skoru i tešku smrt na što imaju suštinski gledano svako pravo. Međutim ovdje se ne radi o par postotaka populacije nego o jako velikom dijelu pa je pitanje puno delikatnija od legaliziranja heroina i sl.

        Sve ovo može doći na red kako nam se društvo bude razvijalo ali i dalje ostajem na svome da je dobrovoljnost mirovinske štednje ono što dolazi među zadnjima.

      • @ Lynx-baš i nije tako tanka granica, ali razumijem vaš argument iako se na slažem sa njim. Samo razmislite da bi npr. za HR tržište dionica bilo bolje da ljudi mogu slobodno štedjeti ili ovako. Iskreno što mislite da li bi bolje povrate imali da imate stotine ili tisuce brokera koji se otimaju za klijente bez mandata da moraju 50% imati u necemu i sl. ili ovako gdje imamo mali broj igraca kojima klijenti ne mogu pobjeci ni da hoce.
        Opet meni je puno lakše povjerovati da je put do pakla centralno isplaniran 😀 i poplocen bajnim obecanjima politicara nego da su ljudi toliko glupi da ne znaju štedjeti.
        Ali opet razumijem i vas jer realno one koji ne štede nece društvo nikada ostaviti da umru od gladi, a ako ljudi to znaju iskorisititi ce to(moral hazard). Dakle možda bi rješenje bilo da se osigura neka stvarno minimalna mirovina svima, a da se kaže da se za mirovinu preko toga mora štedjeti samostalno.

    • @ Mladen- ja bih rekao više manje svejedno, ali ono možete pretpostaviti da ce onaj koji je bio dosada najbolji možda biti malo bolji ili barem ne najlošiji u buducnosti.
      Imaju slične prinose i najbitnije struktura ulaganja im je jako slična+ samo 5% se uplacuje u njih tako da ako ne štedite sa strane za mirovinu necete se dobro provesti makar vidovito 🙂 odabrali najbolji fond.

      • Ja bih se kladio da onaj koji ima najviše dionica, da će biti najbolji, ako nije skroz blentav. Naime, zna se što stvara vrijednost, a to je najprije alokacija u investicijske klase. Naravno, ako se unutar klase dobro pogriješi, može se svašta zbrljati.

      • @nbakic, generalno se slažem iako je naravno prejednostavno reci kupujte dionice i imati cete najveci prinos. Samo ja nisam htio daviti sa mojim teorijama zavjere oko obveznica, a i opet svi imaju jako male udjele u dionicama, tako da ja bih se stvarno iznenadio da nastanu vece razlike.

  3. Bilo bi interesantno imati podatke o broju zaposlenih u tim fondovima i cijeni kompletnog hladnog pogona pa bi tek onda znali da li im je prinos veći od koštanja. To bi malo bolji kompjutorski program puno efikasnije ulagao. U svjetskim razmjerima to je mala imovina i takvih investitora ima na tisuće što ne znači da imaju 100 tine zaposlenih.

    • Evo u vezi broja zaposlenih par redaka iz Financial Timesa o jednom norveskom fondu, obratite paznju na imovinu pod upravljanjem, broj ljudi i naravno povrat :

      Perhaps sitting in a small town in Norway in the rain keeps you in touch with reality. Certainly Kristoffer Stensrud and his team at Skagen Funds seem remarkably resistant to smooth talking and popular opinion.

      Stavanger, where Skagen is based, is best known for oil and fish – “and rain”, according to Knut Harald Nilsson, one of the portfolio managers for Skagen’s emerging markets equity fund, Kon-Tiki, which has managed to return an annualised 21.2 per cent in euro terms since it launched in 2002 (26.2 per cent in sterling).

      With more than £11bn ($17.7bn) in assets under management in total, he estimates Skagen could manage an extra 50 per cent without unduly stretching its resources.

      “We have nine equity fund managers sitting around one desk,” says Mr Nilsson. “Because we’re Norwegian, our company is very transparent; it doesn’t really have a hierarchy and everybody has a view.”

      • @Ivan

        Normalno da indeksni fondovi jako pobjeđuju, to se zna oduvijek. Kako je tržište s vremenom (bar tako “mislimo”) sve efikasnije time postaje sve teže “genijalcima” pobijediti tržište/indeks. Zato se uvijek običnim ljudima, kao i ozbiljnim fondovima “koji se ne kockaju” preporuča čim značajnija izloženost upravo indeksnom fondu.

        Međutim, ljudi su po prirodi “željni akcije”, optimistični, spremni riskirati… pa se zbog toga odlučuju i “aktivno investirati”.
        Bitno je samo da oni koji aktivno upravljaju svojim portfeljom to rade svjesni da će vjerojatno dugoročno biti slabiji od indeksa a da to rade “sebi za dušu”, da znaju ono: “bar sam pokušao!”.

        Naravno uvijek postoji tih možda 10-20 % najboljih investitora koji će uspjeti, ponekad i značajno (kao npr. Buffett i sl.), pobijediti indeks.

        Ozbiljan fond zato vjerojatno da koliko god imao veliku imovinu neće imati puno radne snage. Uglavnom će značajan dio indeksirati, a ostalim upravljati će jedan (dva, tri…) ali vrijedan upravitelj. Bolje uzeti jednog za kojeg ima šansu da je među 10 % najboljih nego hrpu onih “prosječnih” od kojih sigurno nikakva korist.

      • Njih 9 što će reći po glavi 2B$. Kod nas imaju bar 9 tajnica, 9 kafe kuharica i 9 čistačica. Dobro i ti ljudi moraju negdje raditi ali one koji uplaćuju novac u te fondove to ne bi trebalo puno interesirati. Poznavajući našu “vrhunsku” organizaciju u javnim službama sklon sam povjerovati da imaju 2,3 čovjeka koji su upućeni u tajne trgovanja na stranim burzama i to na jednom solidnom tehničkom nivou. Nikakvi lumeni i li tomu slično jer bi ih već ulovili lovci na glave i odveli u prave kompanije za milion $ godišnje. E sad tu nastane problem kad se jedan od njih razboli onda ovi preostali ne mogu ni na godišnji jer ostatak ekipe ne razlikuje ni tickere a kamo li šta drugo. Onda su valjda u hold poziciji dok se ovaj prvi ne vrati sa godišnjeg.

    • @ Q8
      Ja cu samo reci da sam negdje cuo i to iz više izvora da indeksni fondovi pobjeduju što se tice prinosa 80% fondova kojima upravljaju “genijalci”(googlajte : index funds 80% ).

      • @Ivan.
        Ovo je jako jako potcijenjeno kako ste rekli.

        Teza je u to članku i Vašem odgovoru prilično nejasno. Vjerojatno se odnosi na pojedinu godinu. Naime, na otrpilike efikasnim tržištima, stock picking nije produktvina akstivnost, pa je takav ‘odabir’ ekvivalentan manje-više indeksnom. Pa je time indeksni aumotatski oko 50. centila. Neki će aktivno upravljani slučajno biti bolji, neki slučajno biti gori.

        No, aktivno upravljani imaju daleko veće troškove. Tako da nije čudo da u jednoj godini neki dobro upravljani indeksni bude lako u 20. centilu. Znači svake će godine neki slučajno biti ‘bolji’. Ali iduće već neće. Kladio bih se stoga da su u 5 i 10-godišnjem periodu indeksni bolji od 95% fondova, pri čemu je od preostalih 5% možda 3-4% srećkovića (baciš novčić 5 puta, šansa je 1:32 da će biti ‘glava’), a 1-2% onih koji imaju neko vrijeme stvarnu konkurentsku prednost. Što ne znači da je ta prednost održiva. Zbgo raznih razloga. Primjerie, netko može imati superiosnu ‘value’ strategiju koja a onda u nekom trenutku tržište iracionalno poludi za ‘growth’ dionicama.

      • Ali kad netko desetljećima pobjeđuje indeks, tada teško da se radi o “sreći” – to je istinsko umijeće.

        Takvih je vjerojatno i puno manje do 1 %… ali ja im se baš zato divim.

        Buffett, Munger, Ruane, Goldfarb, Cunniff, Schloss, Hawkins, Browne, Van Den Berg… to su ljudi koji cijeli život to rade, tako dobro rade, i to je nemoguće objasniti pukom srećom.

        Istina da će tek svaki stoti od nas biti u 1 % najboljih – neumoljiva je ta matematika :D, ali ne preostaje nam drugo nego se potruditi.
        Kad se dovoljno potrudiš – uspiješ. Kao osnovnoškolac sam se u jednoj disciplini potrudio i uspio sam biti u manje od četvrtine promila najboljih u državi, iako sam startao dosta loše, intelgenciju relativno prosječnu, slabo zainteresiranog učitelja… ali kad se čovjek potrudi: sve je moguće!

        Stock picking je umjetnost, koliko je umjetnost “produktivna aktivnost”… pitanje, ali netko mora biti i Michelangelo, Da Vinci… ja sam uvijek za: “pokušati”, koliko god izazov bio velik.

  4. Preozbiljni ljudi i preozbiljne institucije!? Vas blog, vase misljenje. Ali ne cini li vam se da je malo neozbiljno ovako zakljuciti tekst u kojim sami navodite nezadovoljstvo njihovim visegodisnjim prinosom. Ozbiljni i odgovorni ljudi odstupe sa pozicije kojoj nisu dorasli, ali to je tesko ocekivati i u svjetskoj financijskoj industriji a ne u hrvatskoj.

    Inace, cini mi se da je blog malo zastranio sa ovim stalnim analizama poteza mirovinaca. Da, vazni su jer upravljaju velikom imovinom, ali mislim da su daleko od dobrih investitora, meni je zanimljivije, mislim i korisnije, kad iznosite vlastita misljenje o investicijama i ekonomiji makar se s njim ne slagao.
    Mozete mi sad poruciti da ne citam ako mi se ne svidja, ali mislim da necete jer znate da je ovo dobronamjerna opaska.

  5. Ovakvi prinosi mi se ne čine nimalo lošim ali da je moglo i moralo bolje to je činjenica.Mene jako smeta što se mirovinci ne ponašaju kako im povijest tržišta kapitala nalaže a to je da u krizi kupuju a u blagostanju i višku likvidnosti prodaju,tj. usmjeravaju sredstva u manje rizične investicije.Oni sada na hrvatskoj burzi imaju niz jako podcjenjenih dionica koje već pokazuju jasan trend oporavka,čak nisu kunski izložene riziku,ne znam što im više treba,ako njima firme sa današnjim p/e 7-12 i vrlo zdravim bilancama nisu interesantne nego nalaze alibi u ht-u,koji također smatram dobrim ulaganjem,ali postoje danas puno veće prilike od ht-a.Međutim osim alibi kupnje mi ne vidimo značajnju želju mirovinaca da se u većoj mjeri nakrcaju.Dali misle da će čitav svijet rasti i da baš nitko neće kupovati hrvatske dionice,naročito nakon završetka pregovora i uspostavljanja trajnog europskog mehanizma za zaštitu eura kao i sada već izvjesnog skorog ulaska u eu?Dali misle da hrvatski građani neće ulagati u investicijske fondove kada im kta na štednju bude 2-3%?Dali misle da više nitko osim mola neće preuzimati hrv firme?Naravno glupo je reći ali zar nije normalno da netko tko ima neograničen horizont ulaganja danas bude izložen 50 i više posto u dionicama a da u blagostanju ide ka drastičnom smanjivanju ulaganja u dionice?Naravno,možda se to meni samo tako čini ali suludo je da su mirovinski fondovi dopustili takav pad dionica koje su ih kasnije zbog zakonske regulative prisilile na izlaz,suludo je da su dopustili da adris padne na 140kn i da nisu svojom kupnjom zadržali likvidnost i investitore na burzi,danas ti naši investitori kupuju na drugim svjetskim tržištima znatno skuplje dionice,i to samo zbog likvidnosti koja je izostala sa značajnim aktiviranjem mirovinskih fondova…

    Od spomenutih dionica autor ima ht i nije poziv na kupnju ili prodaju.

    • “Svako zlo za neko dobro” 😀
      ADRS-P-A je bila i na 133 kn, ja sam uduplao svoju količinu po 139 kn. Obični mali investitori su tu budalaštinu od cijena mogli fino iskoristiti.

      ADRS-P-A po 139 kn sam kupio većim dijelom od keša od prodaje HUPZ-R-A po nekih 1750 kn. I ta cijena je plod njihovih akcija. Jedno puste da padne drugo ne puštaju – zato tko je pametan proda te “zbog njih” manje podcijenjene i kupi one više podcijenjene.

      Kada na tržištu imaš dominantne iracionalne investitore onda “racionalno” možeš tražiti “mispriced” dionice.
      Naravno da bi bilo lijepo da mirovinci prestanu biti primjer iracionalnog investitora… to ovisi o njima samima. Do tada: neka mali investitori iskoriste priliku!!

    • pOšToVAnI ANtuNE, molim Vas da pišete urednije. Inače ću morati korigirati i naravno naplatiti tu uslugu.

      Drugo, kako mislite da prinosi nisu loši? Pa pogledajte ovo:
      – na vrhunca tržišta oni imaju znatno veću izloženost hrv. dionicama, nego 2009. i 2008., sudjeluju u IPO-ovima MGMA, HGSP, OPTE. Ne znam puno o diniocama, ali iskreno, nije mi palo na pamet u tome sudjelovati.
      – da li su bili u tržištu kad je padalo, ili su možda i doprinijeli, MULTIPLICIRAJUĆI tržišni utjecaj izlata (netko bi rekao na toliko grub način da je možda bilo namjerno?), tako da su povlačili ogromne svote odjenom iz otvorenih investicijskih fondova. OIF-ovi se nisu snašli, bili su papci, ali su im trebnali isplatiti u naturi. Kad enki veliki investitor izlazi iz neke dionce, onda on izlazi tjednima. Kad takav izlazi iz OIF-a onda OIF mora prodati pošto-poto u 2-3 dana. Što kažete na to?

      • O ipo-u ovih kompanija neću trošiti riječi.Problem je kako vi kažete u povlačenju sredstava,ali mirovinci nisu imali drugih mogućnosti ,spašavali su što se spasiti da,ne znam tko je pametan tada mogao držati novac u fondovima ili npr igh-u po cca 18tis a oni su ga na tim razinama kupovali…A danas im se i desetorostruko manje cijene ne sviđaju…

        Što se tiče mog pisanja;popraviti ćemo to,nego ovaj prozorčić na kojem pišem mi je jako mal i nepregledan…

  6. “Osobno smatram da su to preozbiljni ljudi, a preozbiljne i institucije koje vode, da bi to tako bilo.”
    hahaha, mora da se šalite Nenade.

    sve lijepo izložite, potkrijepite dokazima i onda zaključite upravo suprotno, nije li to “wishfull thinking”?

    Ovdje se očito radi o utrci 4 šepava konja koji jedan drugom podmeću noge i trude se biti bolji od najgoreg. jasno kao dan, barem meni.

    shvaćam njihovu dilemu zatvorenika, ali ako se hoće igrati zatvorenika, treba ih smjestiti zna se gdje.

    • Postovani, hvala na komentaru. Evo sve sto mogu reci je da sam napisao kako sam napisao, a Vi iscitavajte kako mislite da treba. Nenad Bakic (from mobile)

      -original message- Subject: [Eclectica] Komentar: “I OMF s najvećim prinosom ove godine je …”

      • Poštovani gospodine Bakić,
        Vaše mišljenje jako uvažavam, još od početka mir. reforme smatram da ste vrhunski stručnjak. Da li možda razmišlate da pojedini fond manageri rade u interesu matičnih kuća, te kupuju ili prodaju vrijednosnice kako bi namjestili cijenu istih na tržištu i time popravili rezultat matičnih kuća ( banaka)? Lijepo Vas pozdravljam

        • Poštovana, hvala na pitanju. Kao što sam rekao, smatram da su to preozbiljni ljudi i preozbiljne institucije da bi namjerno radili stvari koje ne bi bile u najboljem interesu udjelničara. Možda greškom, ali svatko ima pravo na grešku, zar ne?

    • @ vedran
      Manje od 3% realnog prinosa za 1.43 milijarde… prekrasno.
      Baš me zanima koliko je realni prinos bio u tom roku na novac da su jednostavno bacili lovu u neki indeksni fond i otišli na odmor.

      • Po mojim izračunima 7,8% nominalno (anualizirani prinos). Ako pretpostavimo da bi naknada za upravljanje bila 1% a inflacija 2% onda je to oko 4,8% realno. E sad je ja mislim teško zaključiti dal je njihovih 3% tako loše? Faktori za razmišljanje:
        – njihovi portfelji su višestruko sigurniji od CROBEX-a
        – CROBEX je doživio katastrofu a oni su pak imali malu izloženost tom istom CROBEXu (tako da tu nemaju alibi)
        – Drugi faktori…?

      • @Big A: Daleko ste premašili s izračunima. Pa sami OMF-ovi govore da je to oko 5%, a točne brojke možete vidjeti na izješćima HANFA-e. Stvarno su dobra, pogledajte.

        @ BIg A, @Vedran, @ Ivan: Kao što sam pisao, ovo s čime se barata su malo relevantni ‘time-weighted’ prosjeci, treba gleadti ‘dollar-weighted’, za koje sam vam napisao koliki su (3-4% NOMINALNO), pogledajte izvješća HANFA-e.

      • nije tu potrebna napredna matematika da se zaključi tko je bolje prošao i tko bere vrhnje.
        na 36 mlrd naših novaca, zaradili su 5 mlrd (rizično uloženih) a sebi su uzeli 1.4 mlrd (risk free). S tim da je apsolutno 100% sigurno da će njihova dobit rasti porastom imovine pod upravljanjem (inercijom uplata, mogućim povećanje % uplata u 2.stup, te povećanjem naknada obzirom su najniže u okruženju kako kažu).
        A gdje su još prihodi koje ubiru banke od naknade od aranžiranja izdanja papira, IPO-a od kojih do sada niti jedan nije bio fijasko jer OMF-ovi redovno sudjeluju u upisu
        A naša dobit? Koliko je sigurna?

        Njihova naknada mora biti povezana s našim prinosom a ne biti fiksna na iznos pod upravljanjem. tu je osnovni problem i razlog zašto nitko nije zainteresiran za prinos, čak naprotiv.
        sve ostalo su priče trla baba lan. moraju postojati mrkva i batina, inače imamo što imamo.

  7. Da bi mirovinski fondovi imali kredibilitet da govore ovakve stvari moraju znati da mi svi nismo majmuni,evo i zašto:Da bi ina opravdavala kupnju na ovom nivou cijene a sa obzirom na sadašnje cijene hrvatskih kompanija ona bi morala poslovati sa 3-4 milijarde kuna dobiti,tada bi ina bila u rangu cijene tih kompanija(dionica) na burzi.Medika im nije bila nacionalni interes pa su je pustili da se sruši do razine da moraju izaći.

    Ovo su priče za neinformiranu publiku i malu djecu,iako ne mislim da mirovinci neće zaraditi na ini i da je to loš potez ali tvrdim da je danas pola burze jeftinije od ine.

    Autor od spomenutih dionica ima mediku i nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  8. I nije ina bila zaludu na1300- 1700kn,nisu ljudi(učesnici) na burzi majmuni pa nisu znali da je to jeftino,znali su itekako, već su kupovali ono što je u tom momentu po fundamentima još pet puta jeftinije od ine ali naravno nisu imali kapitala da bi kupovali i inu…Tržištu kronično nedostaje kapitala i likvidnosti da bi imali prave cijene i da zaintrigiramo investitore,ovako i da je ina 1000kn bez ove priče sa molom,i sa dosadašnjim ponašanjem mirovinaca nisam siguran da bi imala značajnju kupnju…

  9. Čestitam g. Bakiću! Očito vaš blog redovno čita Hanfa jer je prije cirka 2 sata mirovincima smanjena naknada za upravljanje sa 0,75 na 0,65 posto 🙂 uz napomenu da je to maksimalna naknada, oni mogu i niže, ali znamo da neće he he he. Pohvale za trud i rad, iako se ne slažem baš sa svim člancima mogu mirne duše reći da su neki vrhunski. A i ovu temu ste pogodili majstorski.
    Sve najbolje u 2011. Vama i svim posjetiteljima bloga!

    • Poštovani Demižon, hvala Vam na ovim pohvalama.

      Međutim, uvjeren sam da se Hanfa nije vodila ovim blogom. Vjerojatno ste pratili da njihove indirektne najave idu u tom smjeru već neko vrijeme. A i ovo ni je neko veliko smanjenje. Naime, ove im je godine stiglo do studenoga preko 4,1 milijarde kuna (znači cijele godine valjda nešto manje od 4,5 milijarde). Dakle, trebali bi godinu startati s nešto ispod 36 milijardi. Ako budu imalo dobro radili, imovina će im porasti barem za 6%, znači prosječna imovina na u 2011. bi im mogla (vrlo otprilike) biti negdje oko 19% veća, a ovo je smanjenje samo 13,33%. Dakle, bit će još profitabilniji. A pogotovo ako im nisu smanjili ulaznu naknadu.

      Ali zanimljivo je kako se o nekim stvarima nije pisalo do sada. A ni sada mnogi novinari koji prate tržište ne razumiju o čemu se radi, pa tako neki institucionalni igrači što kažu, ovi objave bez imalo kritičnosti, bez pitanja neke druge strane i slično. Pa se nadam da je pisanje na ovom blogu malo doprinijelo tome da se javnost ohrabri da problematizira neke stvari koje prije nije prepoznala ili se nije usudila, ili joj se nije dalo, komentirati ‘jer je to oduvijek tako’.

  10. Nekako sve mislim da mirovinci imaju još jedan tajni dogovor sa državom a taj je da otkupe i ovaj dio podravke od otp-a,kao i možda dionice končara, petrokemije i sl.Možda mi se to samo čini ali gledajući trgovanje na burzi i njihovu već dužu potpunu nezainteresiranost za te dionice,nije nemoguće da se to dogodi i da već postoji dogovor između vlade i mirovinaca što bi donekle bilo kompezirano kroz državne obveznice što bi bila još jedna pomoć proračunu,možda stvarno mirovinci imaju odličnu taktiku,jednim udarcem bi se dočepali velikog porfelja a nebi značajnije trebali dići cijenu na burzi.Država bi u tkz strateškim firmama zadržala 25%,mirovinci ostalo i evo sretne nacije,sve je to opet naše…

    Ovo je samo jedna od mojih teza i slutnji ne treba je uzeti zdravo za gotovo,a od spomenutih dionica autor ima sve nabrojane i ovo nije poziv na kupnju ili prodaju…

  11. Burza je postala jako interesantna,puno se tu igara vodi,mirovinci igraju svoje a neki insttucionalni i privatni ulagači svoje,biti do ljeta jako zanimljivo…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.