Uncategorized

Članak u Nacionalu … razne teme

Investicijske politike OMF-ova

Jedan malo veći članak mi je izašao u Nacionalu, pa ako vam se da, pogledajte. Evo ovdje jednog ulomka (kasnije u tekstu) i razrada nekih teza.

Kao što znaju svi koji imalo znaju, vrijednost pri upravljanju (mještovitim) fondovima se prvenstveno stvara alokacijom u inveticijske klase, a tek potom odabirom unutar investicijskih klasa. Kao što sam (vjerujem uvjerljivo) opisao na ovom mjestu, smatra da su naši upravitelji tragično loše alocirali sredstva u investicijske klase, prvenstveno domaće dionice, kada su od sa preko 18% (samo direktno u dionicama, a još više uzme li se u obzir i ulozi u OIF-ima) – što je samo po sebi premalo, pali na oko 12% u studenom ove godine. Po mom sudu ovo zaslužuje na kraju rečenice ovakvu interpunkciju: !!!???.

Važan argument: Kao što sam već pisao, alokacija mirovinskih fondova u EU je bila oko 43% u dionice, iako u nekima zemljama prevladavaju fondovi definiranih isplata (koji po naravi stvari moraju imati puno obveznica) i mještoviti! No, čak i taj usporedba potcijenjuje stvari. Naime, naši fondovi imaju daleko veću dugoročnost, naime ne predviđaju značajne isplate (dakle, samo će rasti) još dugo dugo vremena. Oni su mladi. A jasno, čim je fond mlađi, može i treba imati više dionica.

Pa to je skroz jasno.

E sad ovo je izvadak iz članka
“Udruga mirovinskih fondova izjavila: „mirovinski fondovi kupovali su dionicu Ine u više navrata tijekom ove godine u količinama koje je omogućavala oskudna tržišna likvidnost“. Ovo otvara pitanja. Primjerice, kako je jedan fond uspio tijekom četiri mjeseca 2010. kupiti oko 6.000 komada, a ostalih mjeseci ništa, a drugi fondovi cijele godine praktički ništa? Ako nisu radili kao kartel – tj. da je jedan kupovao za sve, to bi značilo da su jedni bili daleko uspješniji u kupnji? Ili možda neki fondovi ipak nisu ni imali namjeru kupovati dionice INA-e po nižim cijenama, a žele po višima? Kako to da nije bilo likvidnosti za kupnju po cijenama ispod 2.800 – stručnim jezikom kazano, utjecaj na tržište bi bio prejak – a njihova ukupna kupnja je do prosinca bila manje od 10% volumena trgovanja tom dionicom na Zagrebačkoj burzi, dok je, primjerice, njihova akumulacija bila oko 35% svog volumena trgovanja dionicom HT-a tijekom čitavih petnaest mjeseci počevši od rujna 2009.? Ili da su u zadnja tri mjeseca zaslužni za 85% prometa u dionici ADRS-R-A? Naravno, možda postoje uvjerljivi odgovori koji daju vjerodostojnost proglasu udruge, ali je isto tako jasno je da se pri spominjanju neizvršenja transakcije zbog utjecaja na tržište, svakako treba govoriti i o pripadnom oportunitetnom trošku njena neizvršenja. No, ta bi nas priča predaleko dovela.”

Znači, mislim da je stvar jasna. A zašto fondovi uporno izjavljuju da je mudro odjednom ruknuti s cijenom 60-ak % većom, a nije se kupovalo više u međuvremenu? Zašto ne priznaju grešku, a to je značajna podinvestiranost u hrvastke dionice upravo u pogrešnom trenutku, pimplanje po malim količinama … zapakiraju to u nešto manje-više dostojanstveno i idu dalje? Ne znam, pitajte njih.

A evo i jednog mogućeg eksperimenta.

Budući da mirovinski fondovi nisu kartel (barem ja na znam da bi bili) to znači da ako se za neku dionicu pojavi značajna ponuda SVEGA 30% iznad trenutne ‘tržišne’ cijene, oni se neće dogovorati i reći: ‘To nama kao grupi nije dovoljno, mi želimo kupiti na postojećoj cijeni, a ako ne možemo, onda će naša iduća ponuda biti 60% veća’. Nego će svaki fond sam po sebi odlučiti što je za njega dobro. A nekom manjem fondu, ili velikom – jer novci su novci, i ne možeš reći da svom članu nisi htio zaraditi koju kunu – neki značajan paket dionica koje kupuju i žele može biti zanimljiv, na cijeni svega 30% većoj od trenutnih tržišnih.

Stoga možemo, naravno sa stvarnom željom da prodamo (ovo ne bi bila manipulacija tržištem jer bi se napravilo s nadom da ćemo s dobijenim novcem moći kupovati neke druge dionice gdje se neće tako brzo podići cijena), staviti na prodaju, recimo:
– 7.000 kom KOEI na 670
– 30.000 PTKM na 200
– 40.000 ADPL na 150 (ovo OMF-ovi nisu kupovali u zadnje vrijeme, ali je jasno da ju žele s obzirom da su je prije imali u portfelju, morali prodati zbog male tržišne kapitalizacija, a sada posluje odlično).

Znači jednom fondu, ako je istina što kažu za INA-u, ovo bi moralo biti zanimljivo? Likvidnost, a ne na tako ekstravagantnim cijenama. Što mislite?

Ali iskreno, dragi moji čitaoci, mislim da će se situacija nastaviti kao što je i bila. Imat ćemo jedan (najveći) fond koji ima vrlo mali udjel hrvastkih dionica, i tri ostala koja će imati 10% posto više, ali će ih kupovati tako da razlika između njih neće premašiti 3% u udjelu hrvastkih dionica.

Kategorije:Uncategorized

32 replies »

  1. ajmo malo okrenuti ploču.

    ulaskom neke zemlje u EU očekuje se rast rejtinga te pad kamatnih stopa, što znači da bi rh obveznice izdane ranije koje daju fiksnu stopu mogle narasti u vrijednosti.

    ako se ne varam u mađarskoj se mislim dogodilo suprotno inflacija je porasla i kamatne stope su porasle te su obveznice postale bezvrijedn(ije).
    i oni koji su u njih ranije ulagali popušili su dosta love (možda povezano sa kasnijim ukidanjem 2 stupa, neznam)

    ima li šanse da OMFovi prodaju tada te naše obveznice nekom drugom? ili će biti prisiljeni uvijek ih držati do dospijeća (ne kapitalizirati određeni rast na sadašnju cijenu ako je bude). ili popušiti i ovih bijednih 5% ako dođe do poremećaja u našem gospodarstvu (sindrom grčka ili madžarska)
    također ako netko zna kako stoje grčki OMFovi?

    što mislite koji je scenarij vjerojatan za nas.
    nisam stručnjak za makroekonomiju, pa molim nemojte zamjeriti ako je pitanje promašeno.
    hvala

    • Mislim da je izuzetno opasna koncetracija ulaganja u neke instrumente. IZUZETNO. To se odnosi na državne obveznice kojih imaju više nego moraju po zakonu i vjerojatno više nego što ih je država ‘zamolila’ da imaju (jer nemaju svi fondovi jednako, pa ne bi bilo logično da neki imaju znatno više). Također se to odnosi na dionice HT. Moguće je da su dionice HT kupovali jedni samo zato jer su ih kupovali drugi. Čudno je da neki nisu htjeli kupovati na 230, ali nisu htjeli ni prodavati na 280? Pričao sam dosta o tim stvarima s raznim ljudima i mislim da sve razumijem. Ali oni vjeroajtno znaju nešto što mi ne znamo, ili su naprosto veći znalci od nas. Ali ovdje mogu samo reći: vjerujem da su to ozbiljni ljudi koji ne bi radili nešto što nije u najboljem interesu članstva.

      • ne vjerujem u ovo
        “i vjerojatno više nego što ih je država ‘zamolila’ da imaju”
        ovaj zaključak bazirate na činjenici da nemaju svi isto. možda su se neki nudili više. ovo bi stajalo kada bi stajalo da ulažu u drž.obveznice isključivo po nalogu vlade, no meni se čini da to ne stoji. oni očito svjesno ne ulažu u rh dionice nego u rh obveznice (neki više drugi manje).
        u taj mozaik slaže se i ulaganje u ht (za koji sam siguran da ga kupuju samo zato da ne zaostanu za ostalima) koji daje dividendu veću od prinosa na obveznice pa ga oni gledaju kao alternativu.
        i valjda sad planiraju preljevat obveznice-ht kako im bude pasalo.
        a ono sva jaja u jednoj košari njih očito ne dira i to na takav portfelj?!?!!
        tu se 100% slažem s vama. čak i da su obje investicije financijski isplative izloženost u tom obujmu je neprihvatljiva.

        • vrč ide na vodu dok se ne razbije. tko kaže da će HT plaćati takvu dividednu zauvijek? a ako jednom malo štucne, i isplati 20% manju, da vidiš onda revalorizacije ‘glavnice’.

      • slažem se, ja sam prodao svoj ht 🙂
        imam ga i previše indirektno kroz 2.stup 🙂

        možda su se nadali da će dt povećati udio s obzirom na izvrsno poslovanje ili da će strani investitori u londonu poluditi za ht-om.
        a sad kako se to nije i očito neće dogoditi nemaju kome prodati pa moraju držati zauvijek.

        ili kao što kažete, znaju nešto što mi neznamo i rade predano u interesu svojih članova (iskreno zanima me u što ulažu ti stručnjaci privatno ne vjerujem da im je privatni portfelj RHMF i HT).

        U jednom od intervjua sam pročitao da u nekom od fondova zaposlenici nesmiju privatno trgovati s dionicama sa liste koju kupuje fond, pa moguće zato ne kupuju ove jeftine.
        siguran sam da to ne rade, jer to su profesionalci.

        • A zašto bi DT kupovao od njih po ovim cijenama kad znaju da se mogu malo kome drugome iskrcati? Mislim da DT / Ht ima ovdje značajnu pregovaračku prednost.

      • Apsolutno! Da HT uskoro neće isplaćivati ovoliku dividendu više je nego jasno iz poslovnih rezultata. Cash komponenta u bilanci svakom isplatom presušuje, a presušuje jer zarađuju manje nego isplaćuju dividende. Koliko može trajati div yield od 12% ako ti je P/E 13 ?? Uz to, ne vidim teoretske šanse za povećanje neto profitnih marži HT-a, već samo za smanjenje, kao i pad udjela u prodaji. HT je od samog ulistanja na burzi, gledajući poslovanje, u dugoročnom downtrendu i samo je pitanje vremena kada će tržište to početi anticipirati po pitanju cijene dionice, iako koruku na srce,dionica HT-a nikada nije bila balon. A moglo bi počet će sa prvom isplatom dividende s jedno znamenkastim postotkom.

      • jasno, slažem se ja u potpunosti tu s vama.
        no zamislite scenarij kad je ht bio na 180 kn, da je dt dao ponudu na 265 🙂
        bi li kupovali mirovinci po 265 tada? a gurali su ht u ponor, kao i sve ostalo.
        ista stvar kao sad sa inom, misle da su bogovi i da ih dionice čekaju, a prilike samo izmiću, 1 by 1.
        još jedna stvar.
        neznam zašto im hanfa nakon katastrofe, sa povlaćenjem sredstaca iz oifova i domino efekta, nije ukinula ulaganje u domaće OIFove (osim toga zašto oni plaćaju naknadu privatnim fondovima a nama uzimaju naknadu za upravljanje???!!!, imamo dvostruki trošak).

        kasica prasca i ništa više od toga, prinos će biti uvijek oko i nešto veći od inflacije a vrhnje i šlag idu u privatne ruke. to je moje mišljenje.

      • Mislim da bi cijelu pricu oko HT-a trebalo gledati puno globalnije… Trenutno HT ne zaraduje toliko kao prijasnjih godina, ali to ne znaci da u sljedecim godinama nece dizati cijene… biti ce primorani dizati cijene kao i konkurencija, a time ce im rasti prihodi i dobit, iz razloga sto ce rezultat ove cijele globalne krize biti pojacana svjetska inflacija (naravno ovo je moje misljenje, mozda sam u krivu)… HT nudi dosta sigurnosti za pospremanje kapitala, a u ova turbulentna vremena sto nam slijede, takva utocista ce biti na cijeni…

        Pozdrav!

        • Poštovani, smatram da daleko bolje utočište za kapital čine tvrtke koje su jako potcijenjene. Evo i mirovinci tako kažu. Naime da su baš svi htjeli kupiti INA (a većina njih nije kupovala HT zadnjih pola godine). Ali eto nisu mogli ni probati na nižim cijenama. Recimo da je netko od njih probao skupljati na 2247 kn. Međutim, s HT imate i jedan problem. Njihova konkurencija nisu stranjske tvrtke koje će možda dizati cijenu. Njihova konkurencija su domaće tvrtke koji su očajni za rastom prihoda. Što ako netko velik kupi recimo OPTE, ili Metronet + Opte. Ili … Očekuje li nas tada pravi cjenovni rat?

      • Poštovani!
        Naravno da je bolje ulagati u podcjenjenije dionice na hrvatskom trzistu (npr. LPLH)… samo je problem sto su te ostale dionice premale s obzirom na kapital mirovinskih fondova… na nekim dionicama istresanje 100.000 kn po bidu moze znacajno srusiti cijenu… u slucaju da dode do neke neplanirane situacije s tvrtkom, izlazak mirovinskog fonda iz takve tvrtke ne bi bio moguc… mislim da ste i sami bili u slicnoj situaciji s DKVS-R-A (znam da je Vase ulaganje podrazumjeva takve scenarije, i uzeli ste u obzir taj rizik racunajuci da ce neka druga dionica anulirati taj gubitak)… k tome kod takvog ulaganja mirovinci bi trebali imati isti pristup kao i Vi… samo je problem sto je kapital mirovinca daleko veci a time su dosta tromi na brze promjene… sto se tice domace konkurencije sumnjam da oni imaju neki potencija otkidanja veceg trzisnog udjela HT-u, kratkorocno da, ali ipak njihova zaduzenost govori da ne mogu dugo drzati niske cijene… tako da bi se mogli dovesti u situaciju hrvatskih brodogradilista gdje im je puno isplativije zatvoriti firmu nego stvarati jos vece gubitke… proces preuzimanja trzisnog udjela je dosta dug i sumnjam da bi se domaci operateri usudili uci u takva bitku, gdje se zna da HT moze odgovoriti na svako njihovo spustanje cijene, jer za to ima rezerve koja se vidi po ostvarenoj dobiti…

        Pozdrav!

        Napomena: Posjedujem dionice LPLH-R-A, HT-R-A i ovo nije nagovor na prodaju ili kupnju….

        • Poštovani, ne moramo govoriti o ekstremima. (Inače, Kod DKVS se radilo o kriminalu, lažiranim izvješćima i slično, što se načelno može dogoditi u bilo kojoj dionici.) Znači ne moramo govoriti o LPLH, kao tvrtke male kapitalizacije. Ali što je s KOEI, VIRO, PTKM, ADPL … Kao što vjerojtano znate, na većim razianma će se i pojaviti likvidnost, pa će biti i lakše izaći.

          Dalje, postoje velike tvrtke kojima je nasušno trebao kapital, privatne emisije koje su oni mogli upisati, da postanu zaista velike, kao VIRO.

          A da ne govorim o tome da njihovim aktivnim ulaskom u tvrtku (u NO itd.) se smanjuje radikalno mogućnost lažnih izvješća i slično. A zašto bi oni špekulirali, prodavali dionice? Oni su tu zauvijek, pa ako mogu dobiti nešto uz 50% diskonta, to im je velika margina sigurnosti.

          Evo još jednog argumenta. Što ako HT počne poslovati loše, isplati iduću dividendu u pola sadašnje? Kome će oni prodati svoje dionice HT-a? A to im je pak tako likvidno da mogu upucati 40% svog portfelja u njega.

          I gledajte još jednu stvar. To što oni rade nije tek tako očito pa nitko ne pita. Nego to nitko nije ni pitao dok nisam ta pitanja otvorio ovdje. A valjda oni i znaju dobre razloge zašto je jedan (najveći) fond desetak % anje investiran u hrvatske dionice, a ostali se drže sumnjivo blizu. Jasno da nije klasični efekt stada ‘bolje ne iskočiti, makar oštetili udjelničare’, ipak su to preozbiljni ljudi i preozbiljne institucije.

      • Interesantan je udio koji mirovinci (sva četiri) drže u predhodno navedenim dionicama:

        KOEI 13,61%
        PTKM 13,7%
        VIRO 9,57%
        HT 7,82%

        Kad bi došlo do neke krizne situacije, mislim da bi najlakše izašli iz HT-a s najmanje gubitka.
        Sto se tice ADPL, koja je jedina iznimka, po meni vrlo dobra dionica. Vjerujem da ce u buducnosti mirovinci imati udjele u navedenoj dionici.

        Pozdrav!

        • Mislim da to nije tako jer je pitanje downside rizika i također veličine udjela. Mirovinci su imali prije ovog show s INA preko 40% u jednoj dionici. Halo!!??

          Pa kako to da su odjednom ‘otkrili’ HT i toliko ga nalupali u portfelje? Kako to da vecina nije kupovala oko 230, a nije ni prodavala na 280? Kako to da oni žele KOEI, npr. (vidjeli ste da skupljaju), ail tu neće dati ponudu na 56% veću cijenu? Ima tu puno toga.

          Također, čisto da hipotetski razmotrimo koje su sve mogućnosti. Što biste rekli da vam – hipotetski – netko od njih kaže da smatra da jedna od navedenih dionica, npr. PTKM, vrijedi puno više, recimo 400 kn, ali da ju neće kupovati jer ju očekuju dobiti ispod, npr., 150 kn? Čisto da stavimo u horizont činjenicu da i oni možda mogu griješiti.

          I kako to da u javnom prostoru nije bilo nikad kritike njihova stručnog rada, osim onih neodređenih što se tiče prinosa?

      • Malo mi je čudno u gornjim raspravama postavljeno pitanje: “što ako” HT isplati manju dividnedu. Što ako??
        Čini mi se prilično neupitnim da HT neće moći bitno povećavati (vjerojatnije: i dalje smanjivati!) svoju zaradu tj. dividende srednjoročno moraju biti niže. Vrijednost je ovdje sadašnja vrijednost svih budućih dividendi, ništa manje i ništa više.

        Naravno to nije problem ukoliko oni tu svjesno planiraju niski nominalni prinos i koji im iz nekog razloga “odgovara” (obzirom na “rizik”…).

        Ja sam sebi ovako odokativno uz recimo pouzdanost od gotovo 80 % mogu tvrditi da se pri ovim cijenama na HT-u može dugoročno očekivati nominalni prinos (9 +/- 2) %.
        Ako oni tako slično misle to im je možda zapravo i “super”… naime i onih krajnjih 7 % je za njih ne-loše.

        Ako žele nešto veći prinos dioničkog dijela portfelja, onda bi prevelika koncentracija u HT mogla biti posebice velika pogreška.

        Inače na ZSE postoje podcijenjene dionice velikog free floata. Free float i njegova likvidnost im ne može biti izgovor za sve.

        Disclaimer: nemam HT, nikoga ne nagovaram na kupnju, prodaju ili držanje.

  2. Problem je što oni ne razmišljaju što će biti za 10g,njih interesira svoja današnja pozicija.Razlog zašto nije došlo do značajnijeg preljevanja ininog novca u dionice je taj što su inu većinom prodavali ljudi koji su zbog svoje potpune neinformiranosti ili možda nemara propustili zadnju molovu javnu ponudu.

    Ja sam osobno kupio i prodao inu na ovom valu rasta cijene i preusmjerio taj novac u druge “mrtve” dionice koje oni zasada ne kupuju,isto tako sam značajni porfelj ine prodao na zadnjoj javoj ponudi iz razloga što sam procijenio da ima puno boljih prilika za kupnju nego čekati rast ine preko 2800kn.Nitko me ne može uvjeriti da je ina na 2800kn bolja kupnja od npr. sadašnje i bivše razine cijena podravke i vira kao i puno ostalih izdanja tipa ad plastik,končar,itd,pogotovo ako znamo na kojoj razini je tedeschi kupovao drogu kolinsku i to u jeku najveće svijetske krize i ako uzmemo u obzir sadašnju i povijesnu dobit vira kao i cijenu preuzimanja i investicija u sladorani…,Ako je istina da todorić kerumu nudi 100mil eura za trgovačku firmu koja radi 1,5milijardi kn prometa i ima visoka zaduženja od cca 1,2 milijarde kn,postavlja se pitanje koliko vrijedi podravka sa 3,5 milijardi kn prometa i jako poznate činjenice da su neto profitne marže u prehrabenoj industriji puno veće,a o mogućnosti širenja poslovanja ne trebamo govoriti.

    Iz svega ovoga možemo zaključiti da nije baš sve tako kako nam fond menađeri žele prezentirati.

    Autor od spomenutih ima dionice podravke,vira,končar,ad plastik i ovo nije nagovor na kupnju i prodaju iako tako izgleda.

  3. Samo bih komentirao ovaj ulomak:

    Zašto ne priznaju grešku, a to je značajna podinvestiranost u hrvastke dionice upravo u pogrešnom trenutku, pimplanje po malim količinama … zapakiraju to u nešto manje-više dostojanstveno i idu dalje? Ne znam, pitajte njih.

    Eh, pa ovo je Hrvatska, u kojoj je po mentalnom sklopu većine najveći zločin priznati vlastitu grešku. Kod nas se sve može napraviti, dobro i loše, jedino se nikad ne smije reći “pogriješio sam”… 😦

  4. Dragi i poštovani svi,
    i dalje nastojim pratiti ovaj blog koji je stvarno pozitivana strana Internet-medija, ponajprije stručnim analizama, promišljanjima te komentarima.

    S obzirom da su fundamenti moga pristupa ‘biznisu’/kapitalu/ekonomiji/životu u neku ruku drugačiji od uobičajnih na ovom blogu, nekako se uspijevam suzdržavati od komentiranja onda kada se ne slažem i kada drugačije gledam na stvari. No, to što ne mislimo isto ne znaći da ne cijenim iskren, dobronamjeran i iznimno (iznadprosječno) analitičan pristup ekonomskoj i inoj stvarnosti. Puno upravo ovdje učim i uviđam!:) S tim na umu, i sa željom da kvalitetan čovjek izoštri svoj pristup zbilji koja danas je, nudim vam malo drugačiji (ali također ekonomski i stručno potkovan) tekst pod (neočekivanim) naslovom: “Ljubav – opraštanje; šansa za treće tisućljeće ” gdje se analiziraju neka globalna/nacionalna ekonomsko-društvena kretanja, te daje mogući pristup rješenju problema današnje stvarnosti, od strane autora Guste Santinija.

    http://www.rifin.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1268:ljubav-opratanje-ansa-za-tree-tisuljee&catid=41:rifins-news&Itemid=60

    Ne očekujem da se itko odavde slaže sa tamo napisanim tezama, no ekonomsko-društvena stvarnost je nešto što apriori definira i buduća kretanja na financijskom tržištu i time dobra prilika da produbite i proširite svoj pogled na istu.

    Eto, svako dobro svima i poticaj – budite proaktivni i dalje – od pojedinca sve kreće, kao virus bolesti što se širi od pojedinca, tako i dobar virus odgovornosti, pravednosti i poštovanja – upravo kreće od svakog pojedinca i širi se u okolinu i društvo.

    Lijep pozdrav svima,
    Tomislav

    • Ako se dobro sjećam, Guste Santini oduvijek ‘trubi’ da smo na krivom putu i da nam se moralo dogoditi to što se dogodilo, bez obzira na svjetsku krizu.

      • Tako je, a tumacenje ‘krivog puta’ nalazi se u tekstu – i globalnog i Hrvatskog. Ako ga procitate, nemate sto izgubiti – maksimalno 10ak min, a dobijete uvid u drugaciji pristup stvarnosti. A mozda nesto novo naucite/uvidite – osobno mislim da se najlakse uci na kritikama i drugacijem pristupu. No to je vec stvar osobnog pristupa i otvorenosti.

        A o krivom putu RH je potrebno pricati i distancirajuci se od globalnih kretanja – no global uvjek ‘usmjerava’ pojedinca (drzavu – pogotovo ‘beznacajnu’ u globalnim kretanjima, a ovisnu o istima kao sto RH svojom “zaslugom” jest). Pojedinca nitko oficijalno ne tjera da prihvati sva pravila globala, ali mislim da ne trebam tu ulaziti u dublju logiku stvarnog funkcioniranja stvari – ovaj blog citaju dovoljno svjesni i inteligentni ljudi da sami budu svjesni stvarnosti.

        Da ne duljim, moja namjera upucivanja na tekst je iskrene edukativne naravi, na kraju koga zanima – neka procita.:) Tekst je dovoljno sirok, a dovoljno precizan da se uhvate temeljne odrednice pristupa autora ekonomsko-drustvenoj situaciji.

        Lp svima,
        Tomislav

  5. Pogledajte što imamo danas,likvidnost i veliki rast na nekim dionicama a npr. podravka,končar i još neke firme već danima nemaju likvidnost kakvu sa obzirom na cijenu i veličinu na tržištu zaslužuje.I što se događa,poskoči ti nekakva strateška dionica u kratkom vremenu 10-20% i ti je prodaš iako nisi imao namjeru jer je “mjeriš” sa drugim dionicama,nešto slično sam ja napravio danas jer ova druga stoji i podcjenjena je skroz i ne bilježi rast.Dok na tržištu ne bude desetak,petnaest milijunaša mi nećemo znati što je prava tržišna cijena.

    Što želim reći?Mirovinci se ponašaju kao mi mali investitori,tu i tamo nešto čvoknu i čekaju rast tržišta,umjesto da pravilno valoriziraju vrijednost kompanija i krenu u agresivnju kupnju,naravno neće kupovati do beskonačnosti već do određene ciljne ravnine,pa zar to nebi trebala biti strategija,na ht-u se jedan fond tako ponaša,samo na ht-u a to im je jedini način da jeftino kupe veće količine i ostalih hrvatskih dionica.Ovako ulaze u veliki rizik da im se i na drugim dionicama dogodi ina…Zar čekaju strane fondove da crobex naprave likvidnim?

    • oni trejdaju sa našim mirovinama.
      sjeti se što čitavo vrijeme trubimo, prinos nije važan, realna vrijednost nije važna, važno je imati dobar odnos sa vladajućima, sa vlasnicima, i sve super.
      problem može napraviti jedino bijes udjelničara, no uvijek nas mogu ucijeniti ukidanjem drugog stupa, jer to je jedina alternativa (provlaći se i po raznoraznim nestručnim populističkim člancima u novinama).
      Posječan hrvat je glup i nezna što je dobar prinos, ne čita hanfna izvješća i ne prati tržište kapitala.
      zapravo neznam što se čudimo, kakva država , takvo tržište kapitala i isti takvi politikantski omf-ovi.
      a što mi možemo, pa nemamo alternativu, nemožemo prestati uplaćivati. možemo jedino promjeniti fond, a svi su isti (+/- pol %), dakle radi i sam si štedi a ovo zaboravi (ipak mrvicu bolje nego da si dao u prvi stup i da je država potrošila na farbanje tunela, vozni park, izbore i sl.)

      ili revolucija i reforma, ja sam za, javite gdje se okupljamo 🙂

    • Antune niste li vi prije samo koji mjesec upozoravali na pogoršanje makroekonomskog stanja u Evropi i da nije pametno imati ikakve dionice, a kamo li hrvatske? Što se promijenilo u međuvremenu? Ništa, dakako. Fundamentalno se ništa nije promijenilo.

      Jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta kapitala kojeg oni skloni isključivo brojevima ignoriraju, je netransparentnost, a to je 99% naših ulistanih tvrtki. Zato je ATGR na 3 booka i rast će, a neke su na 0,3 buka i neće. Nije burza samo matematika. Treba vrednovati sve. Koliki diskont dajete na netransparentnost? kako to uopće računati? Ja komotno i do 70%. A i strani kapital ne manje rekao bih… Ljudi na čelu uprava naših ulistanih tvrtki su većinom zatucanane matore karikature iz starog sistema velikih trbušina i podbradaka. Pogledajte kako izgleda i komunicira jedan Tedeschi, a kako kako karikature poput Perkovića, Miličića, Artukovića, Vidoševića? O čem mi pričamo?

      • Ako pažljivo budeš iščitavao kronologiju mojeg pisanja tada ćeš vidjeti da sam upozoravao na dužničku krizu u eu,i naravno ona nije gotova ali sada je druga priča jer je potpuno izvjesno da će eu uspostaviti trajni mehanizam i fond za spas eura,to je ono što se promijenilo,svi su shvatili da je napuštanje eura puno skuplja opcija nego njegovo spašavanje.Puno prije ove sapunice sa inom sam počeo ulaziti u najlikvidnja izdanja na burzi, o tome sam pisao i naglašavao da ne znam dali sam u pravu jer mnogo je još rizika ali no risk no profit,kada sve bude jasno možda će biti kasno.Tko nam garantira da nas sutra neće pogoditi nekakav nekretninski ili financijski “meteor”???

        Što se tiče netransparentnosti i podcjenjenosti određenih izdanja to je stvar investicijske strategije.Dali netransparentnost znači da takve firme neće postati mete preuzimanja uz enormne premije na sadašnje cijene?Dali netransparentnost znači da vlasnici ako dobro posluju neće isplaćivati dividendu ili se možda jednog dana zbog razno raznih razloga odlučiti za višu kotaciju,naravno kada poberu dionice po sadašnjim cijenama?

        Na ta pitanja moraš sebi sam odgovoriti ali meni je manji rizik kupiti koku nego istru d.d.,meni je bolje kupiti pkmi nego janaf,ali to je moja percepcija i rizik,naravno moja strategija je imati 10-15 takvih dionica i ako samo dvije,tri poskoče i postignu realnu vrijednost onda mi se opet investicija isplati a ako ne ostaje mi nada preuzimanja ili dividenda.

        Gledajući prošlost takve dionice su najviše poskočile kada je povuklo sveokupno tržište ka gore ili kada se pojavi kakva vijest koja će to prouzročiti.Naravno tu treba čučati i čekati a to je najteže,kod takvih dionica nisam postavio vremenske limite.

      • Dali ti možeš danas reći da drk neće možda prije penzije ići sa kokom na prodaju ili na ipo,zar stari tedeschi to nije napravio,ili da valamar nitko neće preuzeti,ili da pkmi neće zaintrigirati igrače koji bi htjeli ući na hrvatsko tržište mesa,ili pak da valamar neće netko preuzeti,ili pak da će netko od njih isplaćivati izdašne dividende,ili će jednostavno rasti po inerciji rasta tržišta jer će se pojaviti kupci koji misle kao i ja?

        Sve su to pitanja na koja sam moraš naći odgovor?
        Autor od spomenutih ima sve dionice i nije poziv na kupnju i prodaju.

      • @Antun, politika isplate, a na ZSE uglavnom “neisplate” dividende također spada u netransparentnost i općenito odnos prema suvlasnicima kapitala. Pa dionice koje dijele dividendu na ZSE se može nabrojati na prste jedne ruke, a onda na prst druge ruke one koje dijele dividendu a da je yield veći od 2%. Sve je to jadno. Znate… nemojmo se baš tako čuditi zašto nam je tržište nelikvidno i “diskontirano”. Ne vidim po kojoj osnovi smatrate da bi neke tvrtke trebale početi isplaćivati dividendu. Što će se kod njih drastično promijeniti? Kako će PTKM isplaćivati dividendu kad u 10 godina 9 radi s minusom?? OK, PTKM nije dobar primjer jer je premisa “ako dobro posluju”. Da li KOEI dijeli dividendu? Da li ADRIS dijeli dividendu (dijeli simboličnu, dakle kao da ne dijeli) da li JNAF dijeli dividendu? Da li Ina dijeli dividendu? Da li Viro dijeli dividendu? Da li ATGR dijeli dividendu (dijeli simboličnu, dakle kao da ne dijeli) Da li Agrokorke dijele dividendu? (dijele simboličnu, dakle kao da ne dijele) Da li FRNK dijeli dividendu? (dijeli simboličnu, dakle kao da ne dijeli) Da li Koka dijeli dividendu? Mogu ovako do sutra… a namjerno sam nabrojao one tvrtke koje imaju stabilnu bilancu i koje bi komotno mogle isplaćivati dividendu. OK, ATGR odskače trenutno jer su agresivni pa trpaju sve prema naprijed, pa im možemo to prešutit,a i neke Agrokorke. Preuzimanja?? OK, ta logika mi donekle štima, ali baš i ne pršti nešto od preuzimanja… Bilo je tu i tamo nešto, i to po cijenama koje baš i nisu davale bog zna kakve premije, a pogotovo ne na koje vi računate. Uostalom zašto bi netko i davao neke velike premije? Ako tržište vrednuje neku dionicu sa Y i to u periodu od 18 mjeseci, zašto bi netko davao veću premiju na to od Y x 1,3? Znači mi smo svi pametni a on je jedina budala? Kako da ne… A znate zašto su nam tickeri na cijeni od Y a ne na 2Y? Upravo iz gore svega navedenog. U ovom postu i prethodnom. Plus što su nam tvrtke gotovo sve do jedne slabo profitabilne. Al ajd… recimo da dio profitabilnosti odlazi na “mulj” koji bi transparentnim prikazom i/ili vođenjem poslovanja bio i vidljiv… al onda opet dolazimo do “netransparentnosti”. Sve je to spirala. Spirala smeća. Nema od toga ništa… jedini način za promjene je zaoštravanje odnosa malih dioničara prema tim vucibatinama i dostojanstven odnos prema vlastitom kapitalu (dionicama) kao i prema ostalim stvarima što posjeduju. Znači zvat tvrtke, upravama ne dat mira, ić na skupštine u VELIKOM broju, glasat, pitat, povikat, lupit šakom o stol, slat upite Hanfi, tukažat, upirat prstom, ić u medije, zagorčat im život, ne dat se .ebat!! Jedino na taj način. Dakle kolektivna svijest o vlastitoj imovini. Mnoge su stvari i na nama samima. “Bude već netko” sistem ne prolazi. Ne bude nitko…

      • @CortexThrill

        Adris dijeli rastuće dividende već oko desetljeća i pol. Samo ovih zadnjih “kriznih” je rast 0 %, nema razloga sumnjati da će uskoro biti opet veći. A dy od 2,5 % isto nije za baciti.

        Končar… zar nije Bago nešto rekao o dividendi iz dobiti za 2010.?
        A osim Grupe pogledaj i neku zgodnu članicu… ja imam jednu (KODT) koja isto dijeli dividende skoro 20 godina već, u zadnje vrijeme već dugo rastuće, i sad je dy oko 5,5 %.

        Atlantic dijeli rastuću dividendu, u skladu sa planovima investiranja. Zar ne vidiš kolika akvizicija napravljena!

        Ako baš hoćeš dividende onda biraj takve dionice.
        Ja ne inzistiram na divdendama pa svejedno slučajno 63 % članica mog portfelja a koje čine 74 % tržišne vrijednosti mog portfelja će prema mojim očekivanjima isplatiti dividendu za 2010. godinu.
        Obzirom na zadnje cijene dy minimalno 1,30 % do cca. 10 % u čak dvije članice (koje mi čine skoro 20 % portfelja, TUHO, JDGT).

        Dakle na ZSE imaš već danas dividendnih dionica dostupnih malom investitoru (neke su premale za fondove) a u budućnosti će ih biti puuuno više (LURA i sl.). Ulaže se u budućnost a ne sadašnjost. Buduće dividende su važnije od današnjih!

        Disclaimer: od spomenutih imam ADRS, KOEI, KODT, TUHO, LURA, JDGT. Ne preporučam kupnju, prodaju ili držanje.

  6. Ako je ina nacionalni interes i oni ga “brane” bez dogovora sa vladom što ne daju javnu ponudu za bezobrazno jeftini korf i steknu kontrolni paket od 25% isto tako strateški važnog 10% turističkog kapaciteta,toga bi se mogli dočepati puno jeftinije od ine.

    Zar ih milanović nije 06.12. pozvao da kupuju dionice ine na burzi???

  7. Ja smatram da je Vedran u pravu. Njihova izjava o INI pokazuje da mogu besramno lagati i da im niko ne može ništa. Nemaju nikakvu odgovornost. Čak ni političku.
    Kako možete objasniti da su cjele godine kupovali komercijalne zapise INGRE sa dospijećem od 1 godine po 10% prinosa, a u isto vrijeme je obveznica INGRE sa dospjećem od 1.5 godine imala prinos od 30%? Znači, praktično isti instrument. Odobravali su svježi kapital poduzeću da bi spasili plasmane svojih banaka. Zatim su ih nonšalatno zamjenili za dionice INGRE po 20 kuna dok je tržišna cijena bila 16 kuna. Zbog čega na listi onih koji su zamjenili potraživanja nema banaka nego samo njihovi fondovi ako je to tako dobar posao?
    http://www.zse.hr/default.aspx?id=33292

    Ispunjavaju željesvima koji mogu ugroziti njihovu fotelju.

    • Jel može netko potvrditi ovo što je darac napisao?
      Jer ako je to istina malo mi je cudeno da se nitko time na bavi(po službenoj dužnosti :D)
      Necu vise pisati, da ne bi g Bakic nadrapao zbog komentara, ali vjerojatno iako nite telepati možete pogoditi moj stav prema ovome(naravno ako je to doista tako bilo)

      • ne znam za ovaj slučaj, ali znam za neke druge.

        stavio bih ruku u vatru da je tako.
        proučite malo ipo optime po 265 ko je upisivao i koliko, koje banke su kreditirale. kolika je bila izloženost tih banaka prije i poslije…
        zatim mgma, ingra, itd.itd.itd. lista je poduža…
        igre bez granica.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.