Uncategorized

Relativna izvedba Crobexa – ažuriranje

Kako sam zamoljen, dajem ažuriranje analize relativne izvedbe Crobexa uzimajući u obzir državni rizik, nakon promjene ratinga.

Čitaoce koji nisu do sada vidjeli ovu analizu, molim da pogledaju objašnjenje metodologije ovdje. Ako Vam se ne da gledati to objašnjenje, ili se upućivati u ovu analizu koja je prilično komplicirana, molim da ne kritizirate na način ‘ali smiješno je uposređivati DAX i Crobex s obzirom na kreditni rizik zemlje’ ili slično, jer je kreditni rizik zemlje ubačen. Upravo se i radi o relativnoj promjeni s obzirom na relativnu promjenu kreditnog rizika.

Strah me je reći, ali ova analiza implicira da već i u ovom trenutku hrvastke dionice imaju prostora za rast od min 50%. To sada, vjerujem, više nikome nije teško za prihvatiti nakon što su Tiranosaurus Rexovi intenzivno i demonstrativno (a kako drugačije tumačiti onih parsto miliončića iskazanih na kupnji) počeli kupovati po neznatnih 56% za jednu dioničicu iznad cijene na kojoj ju nisu kupovali (naime većina njih). K tome, budući da su ju počeli žderati na slučajno oko 1% većoj cijeni od ponude kontrolnog dioničara, teško je za pretpostaviti da im je to limit. Evo vidimo da skupljaju i po znatno skuplje.

Također, kao i sve na ovom blogu, stvar je sustavna, dakle argumenti se međusobno osnažuju, dakle ovaj – iako vjerujem sama po sebi vrlo uvjerljiva analiza – je međusobno osnažena drugim analizama. A ima i vrlo vulgarnih i vrlo, vrlo uvjerljivih argumenata: zaredale javne ponude od strane kontrolnih vlasnika.

Pa evo grafikončića:

Image Hosted by ImageShack.us

(Joj zbilja ekstravagantno.)

A evo i samog spreada:

Image Hosted by ImageShack.us.

(Danas dolazi još jedan post.)

Kategorije:Uncategorized

39 replies »

  1. Složio bih se sa vama i bio bih jako razočaran da hrvatski kapital ne bude taj koji će pokupovati dionice na ovim razinama i kao takav čekati eventualni ulazak stranih fondova i ulagača,najgore što nam se može dogoditi je da nam se sada pridruže strani fondovi-ulagači,kao danas na ini nepoznati američki ulagač,pa da hrvatski građani budu ovce za šišanje na razinama cijena 2013-2015g.

    Naravno svih nas brine europska dužnička kriza ali nekako imam osjećaj da ćemo uskoro dobiti sveobuhvatni,trajni i konačni plan za spas eura a to bi otklonilo puno strahova kod investitora u samoj eu kao i u čitavom svijetu.
    Naravno ovo su samo moja predviđanja koja su pomješana i sa željama da tako bude….

    Puno zdravlja i sreće u novoj godini….

    • antun wrote: “najgore što nam se može dogoditi je da nam se sada pridruže strani fondovi-ulagači,kao danas na ini nepoznati američki ulagač”

      Kolega Antun, nije u pitanju nepoznati američki ulagač, dionice ine kupuje broker iz New Yorka medjutim nalog je dala tvrtka registrirana na Bermudi. E sad tko se skriva iza te tvrtke možda nikad nećemo ni saznat

  2. Da, ima na hrvatskom trzistu kapitala zanimljivih tvrtki po zanimljivim cijenama. Ali, ne slazem se bas sa idejom da je su sastavnice crobexa generalno prejeftine, ima pokoja zanimljiva tvrtka ali daleko je to od etikete prejeftino. Zivo se sjecam 2004. to je bilo prejeftino:)
    Ono sto je meni jeftino je kada trzisna cijena i moja procjena vrijednosti kompanije (u grubo temlji se na kontinuitetu profitabilnosti, amortizaciji iznad prosjecnih capex potreba, solidnoj bilanci gdje kratkorocna imovina pokriva i veliki dio dug. obveza, konkurentnosti koja proizlazi vise iz branda a manje iz borbe smanjenjem troskova..) odstupaju minimalno 100% u korist procjene.
    Ako tako pogledam na stvari , cini mi se, da u siroj regiji i susjednim zemljama od kojih su neke i clanice EU i/ili imaju uveden euro, ima zanimljivih prilika.
    Konkretno, ne mislim da su HT i INA prejeftine prema mojim standardima, iako su dobre tvrtke ne mislim ni da su Cakovecki mlinovi ili Atlantic grupa prejeftine. Ni neke van indeksa mi se ne cine takve, recimo AD plastik;) tu mi se osim cijene ne svidja ni industrija ni proizvodni asortiman.

    Inace, tesko je u jednom komentaru otvoriti ovako siroku temu, koja trazi dosta vremena i prostora za raspravu, pa sam razmislajo dali da uopce pisem komentar, ali eto pokusao sam ukratko napisati svoje misljenje i potaknuti raspravu jer vidim da ovdje ima pametih komentatora.
    Na kraju, zbog obilja kapitala (bilance europskih i US tvrtki su pune kesa slicano kao i US banke) koji u svijetu trenutno cirkulira ili ce tek procirkulirati vjerujem da i nasem trzistu slijedi rast. Da, postoje podcijenjene kompanije ali jako malo je onih koje, po meni, zasluzuju duplo vecu cijenu od trenutnih. Ovo naravno ne znaci da cijena ne moze otici i iznad unutrasnje vrijednosti, kako su dionice neko vrijeme stale podcjenjene isto tako mogu neko vrijeme biti i precjenjene, ali svi znamo da su cijena i vrijednost dvije razlicite kategorije koje se uglavnom kroz neko razdoblje usklade.

    Na kraju zelim svima svako dobro u Novoj 2011. a posebno autoru ovog kvalitetnog i korisnog bloga!

    • jeftino/skupo je relativno, tako da možda pogled iz kojeg sada gledate vam onemogućava da uvidite jeftinost trenutnih cijena.
      Pisao je g.Bakić o tome, zove se sidrenje.
      Osim toga ako je nešto jeftino ili skupo morate reći u odnosu na koju alternativu. Ako imate novac, onda znači da imate bolje prilike, koje po vama?
      g. Bakić ne kaže da je nešto jeftino ili skupo, već ako sam dobro shvatio želi reći da je Crobex (ili generalno hrv.dionice uzimavši u obzir da je tržište trenutno racionalno, a nije no to i nije toliko važno) relativno jeftin u odnosu na neke druge investicijske prilike (DAX, oročena štednja…).

      Npr. ako nemate novaca što nieste također rekli možete tvrditi da je nešto jeftino ili skupo, jer morate dignuti kredit, pa vam trenutne valuacije ne daju dovoljan povrat da vratite kredit i da zaradite.
      Dakle, ovisno o opcijama kojima raspolažete možete tvrditi jeftino/skupo jer je to relativno.

      Ne tvrdim da ste vi ili g. Bakić u pravu ili da niste, samo kažem da bi trebalo malo više reći na osnovu kojih postavki zaključujete da je nešto skupo ili jeftino i s čim uspoređujete.

      • Vedrane,jasno da je teško reći što je u određenom trenutku jeftino jer ako idemo sa tezom da tržište određuje cijenu onda mi danas imamo realne cijene ali ja se nikako ne mogu složiti da je tržište nešto što će mi određivati što je skupo a što jeftino jer to u praksi nikada nije istina a pogotovo na ovakvom tržištu,mi smo tek nakon molove ponude dobili tržišnu utakmicu i vidjet ćemo koliko stvarno ina vrijedi jer imamo u ovom slučaju više zainteresiranih strana i što je najvažnije osigurani novac koji to može kupovati.Možda ste vi propustili ali kada se burza urušavala zbog vijesti o prodaje koncerna sunce grčkom fondu na lucidusu se moglo zaraditi 50-100%,sve je padalo a tu se moglo više nego dobro zaraditi

        Što želim reći?Hrvatsko tržište nikada ne odražava fer cijene,bilo u podcjenjenosti,bilo u precjenjenosti,ina je najbolji primjer,squez out erste banke također,puno je takvih primjera,pogledajmo cijenu po kojoj je tedeschi preuzeo kolinsku i zapitajmo se koliko je bio spreman dati za podravku,dali je to baš današnja cijena,ja mislim da nije,promislimo dali su nam danas na burzi hotelska poduzeća na fer cijenama a ako jesu jadni smo ti ga mi…

  3. Mada volim čitati Vaš blog kad se govori o grafovima crobexa valja upozoriti na sljedeće: cijene većine hr dionica su od 8/08 kad počinje graf u roku 2 mjeseca pale prosječno 60-80%, a jedan dobar dio tih dionica je bio prenapuhan: građevinari koji i danas čine znatan udio u crobexu, a i brodari za koje se ne vidi mogućnost onakvog strelovitog skoka zbog zasićenja tržištem. Pitanje je što nam ostaje kao lokomotiva koja bi pogurala crobex prema 3000.
    S obzirom da HTu zbog konkurencije padaju prihodi, a INA je ako ništa, onda dobrim dijelom odradila svoje, što će nas pogurati gore? Recimo čak da neke firme zbog dobrog poslovanja, dobre strukture dioničara ili preuzimanja imaju potencijal narasti čak duplo (nećemo sad o tome koje su to) i to će biti jedna dosta za rast do 3000 jer većinu “težine” Crobexa (izuzev INAe) drže divovi kojima se ne smiješi bolje poslovanje u budućnosti.
    Poanta posta je: u formulu grafa toliko ne ulazi izuzetna precjenjenost dobrog dijela dionica prije samog pada(neke sad bi trebale rasti čak 2000% da dosegnu ATH), no da neke dionice imaju perspektivu narasti cca 50-150%, neke možda uz dobar moment i više – imaju, no dobar dio njih je čak izvan crobexa (primjer ADPL), ili su slabo likvidne (mada se i to popravlja) poput KODT. Autor posta ima dionice KODT i ADPL.
    Svima sretna 2011.!

  4. Slažem se da nisu sve jeftine,slažem se da ht i ina nisu jeftini nego blago rečeno na korektnim cijenama.Ako pretpostavljate da će građevina opstati i naći svoje niše kako kod nas tako u svijetu,postavlja se pitanje dali su građevinske dionice danas jeftine???Ja osobno nisam puno izložen u građevini ali imam dio porfelja disperziran u nekoliko građevinara.Atlantic mi nije jeftin ali nije ni skup ali je njegov problem što ima puno jeftinijih dionica koje su zbog razno raznih razloga jako jeftine,ne možemo reći da nema puno jeftinih dionica mene puno više brine tko će i kada to početi kupovati,ali evo prije ine smo mislili da ćemo ukopani stajati godinama pa nam se ovo dogodi.

    Želim reći da svi kupujemo neko “sutra” na današnjim fundamentima,naravno i ja preskačem iz dionice u dionicu kada procijenim da je nešto puno poskočilo a da je nešto drugo jeftinije.Najveći problem hrvatske burze je nedostatak likvidnosti,ovo nisu realni odrazi fer cijena…

    Autor od spomenutih ima ht i neke građevinare i nije poziv na kupnju ni prodaju.

  5. Mi sada na tržištu nemamo drugu inu ali hipotetski da netko sada da ponudu da preuzme neko hotelsko ili građevinsko poduzeće po cijeni 60%-200% iznad burzovne cijene siguran sam da bi tržište u kratkom roku to ugradilo u novu cijenu ostalih srodnih poduzeća-dionica iz te branše.Ono čemu se ja nadam je upravo to,da će morati doći do preslagivanja vlasničkih porfelja kao i mogućih preuzimanja od strane novih ulagača na tržištu.

  6. Sve najbolje, mira, zdravlja i blagoslova a nebi bilo loše i da crobex dramatično poraste želi svima sokolić. Pozdrav gazdi foruma i neka nastavi s blogom koji je meni postao nezaobilazno štivo prilikom surfanja internetom.

  7. Prije jedno tri tjedna sam se išao zezati sa crobexom pa upisivao cijene koje bi trebale biti da crobex bude na 3000. Cijene sam lupao onako odokativno koliko bi mogle ili trebale vrijediti.
    Moram prizneti da sam ostao iznenađen koliko su cijene i dalje relativno niske za pojedine dionice.
    p.s. pogledajte posebno cijenu INA-e (tablica rađena negdje 05.12)
    CROBEX 3.012,68

    1   ADRS-P-A 560,00 kn
    2   ATGR-R-A 1.020,00 kn
    3   ATPL-R-A 1.250,00 kn
    4   CKML-R-A 4.100,00 kn
    5   DLKV-R-A 420,00 kn
    6   ERNT-R-A 2.600,00 kn
    7   HT-R-A 390,00 kn
    8   IGH-R-A 2.450,00 kn
    9   INA-R-A 2.850,00 kn
    10   INGR-R-A 38,00 kn
    11   ISTT-R-A 420,00 kn
    12   JDPL-R-A 270,00 kn
    13   JNAF-R-A 3.600,00 kn
    14   KNZM-R-A 280,00 kn
    15   KOEI-R-A 750,00 kn
    16   KORF-R-A 60,00 kn
    17   KRAS-R-A 500,00 kn
    18   LEDO-R-A 7.200,00 kn
    19   LKPC-R-A 2.200,00 kn
    20   PODR-R-A 390,00 kn
    21   PTKM-R-A 230,00 kn
    22   THNK-R-A 2.020,00 kn
    23   ULPL-R-A 900,00 kn
    24   VIRO-R-A 410,00 kn
    25   ZABA-R-A 300,00 kn

  8. E sad kako znati na ovome spisku koje su one koje bi “trebale” a koje one koje bi “mogle” biti? 😀 Ja se za mnoge od tvojih cijena ne slažem da bi trebale biti ovakve, a da bi mogle… ah, sve može.

    Pokušao sam se sad malo i ja zaigrati, pa onako odokativno bubnuti za svaku članicu CROBEX-a koliko bi “trebala biti” (da cijena odgovara mojoj percepciji vrijednosti). U toj mojoj igri CROBEX je slučajno ispao točno 3.339,92 (10 % sam optimističniji od tebe :D).
    Eto, premda je ovo bila tek kratka igra (o mnogim od ovih dionica ne znam dovoljno da bih pouzdano procijenio), neka ovo bude moja novogodišnja želja svima nama.
    Tko želi sebi složiti svoju želju, evo vam xls u kojemu sam se igrao: http://ul.to/9udqcw

    Svima sretna nova 2011.!

    Disclaimer: imam neke od dionica iz CROBEX-a, ovo nije preporuka za kupnju, prodaju ili držanje bilo koje od njih.

  9. Ova analiza je jedna od rijetkih u kojoj se ne slažem s autorom (ili barem ne kužim metodologiju).

    Naime dvije su ključne premise koje mislim da ne štimaju:

    1. Izjava: “Ipak, jasno je da je rizik zemlje (makro) glavni element valuacije hrvatskih dionica.”. To mi, moram reći, nije jasno. Nije li glavni element ipak kvaliteta kompanije, s njenim fundamentima?

    2. (mislim bitnija) je indexiranje s obzirom na sredinu 2008. I korištenje razlika u spreadovima kao jedini kriterij. Ne bi li kvalitetnija analiza bila kad bi se koristili i neki fundamentalni pokazatelji: npr. prosječni P/E, div yield, P/B ili sl.? Nemam čvrste podatke, ali vjerujem da bi ti dodatni pokazatelji pokazali kako smo 2008. bili prenapuhani u odnosu na DAX.

    Što mislite?

    • apsolutno. bolje da ne radimo takav benchmark (a to je pravi benchmark… mikroanaliza) ubrzo bi uvidjeli da nema govora o podcijenjenosti “našeg tržišta” već eventualno nekih dionica, koje su svakako manjina… Opet ću ponoviti, naše tvrtke su u načelu vrlo slabo profitabilne, rade loše i uprave su netransparentne (dakako da postoje izuzeci od ove tri tvrdnje). Nema tu neke generalne podcijenjenosti. P/E multiplikator Crobex-a je surovo visok. Prema tom inidikatoru mi smo precjenjeni u odnosu na DAX.

      • Poštovani, ovdje griješite kad se refeirate na P/E. Naravno, P/E je razuman pokazatelj pri vraćanju poslovanja u normalu. Meni je potpuno jasno da ne znači da će svaka tvrtka koja ima vrijednu imovinu jednog dana doći do neke bivše normale ili uopće zdrave profitabilnosti.

        Ali je jednako tako jasno da mnoge tvrtke koje iskzuju veliki potencijal da jednog dana imaju veliku i zdravu dobit (primjerice, meni se čini da su neke – naavno ovo ni na koji način nije potpuna lista, nego samo ilustracija – od njih, s razumno velikim vjerojatnostima, abecednim redom, ADPL, JDGT, KOEI, LPLH, PTKM, VIRO), imaju poslovanje (i razvoj poslovanja, uključivo realne opcije) i bilance koje to iskazuju, te da su ti potencijali jako nisko vrednovani. Znači za takve tvrtke je puno primjerenija valuacija pomoću bilančnih pokazatelja i, naravno, toka novca (ili kako to naši ‘investicijski bankari’ više vole važno reći pomoću ‘EBITDA’, koji je , jasno, uglavnom ‘brza i prljava’ aproksimacija toka novca od operacija). Ako malo pogledate, uočit ćete već sada snažan tok novca od operacija za neke od tih tvrtki, primjerice ADPL.

        Ovo sam malo detaljno opisao, razumjet ćete zašto. Naime, na ovom mjestu je uloženo podosta vremena, znanja itd. i onda svako malo dođe neki nabrijani ulagač ili trader ‘znam ja to sve jer znam da je 2+2=5’, koji sam ne može napisati neku analizu, ali onda piše po komentarima ‘ha ha Bakić misli da je P/B jedino važan, kako naivno’.

        Jasno, imate i čiste velike imovinske priče za koje je na ovim razinama P/E poptuno irelevantan, kao što je za KORF. Da ne duljim. Evo malo sam se raspisao ali to je valjda cijena toga da je ovaj blog prilično popularan, a praktički svaki komentar objavim. Iskreno, s obziom na ovaj prethodni na koji se i Vi referirate, možda bih trebao ukinuti objavu onih koji ne doprinose ni na koji način, nego samo ukazuju na kvalitetu čitanja dotičnog komentatora.

    • Poštovani,

      evo kratkih odgovora.

      ad 1). Svaka valjana analiza je Top-down. Znaci, najjači su fakori oni koji utjecu na tržište u cjelini. Ilustracija pak općeg rizika kao neuobičajeno velikog za hrvatsko tržište je u prvom napisu na ovom blogu (svibanj 2009.).

      ad 2). Evo zamolio sam ako nemate vremena, živaca itd. za pročitati obajašnjenje u postu na koji sam se referirao da ne kritizirate tek tako. U njemu je pokazana varijacija s obzirom na razne početne datume, upravo kako bi se izbjegao ‘efekt početne točke’.

      Također, objasnio sam ovdje, kao i na drugim mjestima, da je ova analiza jedan dio mozaika, uvjerljivog skupa indicija, te su neke druge indicije koje navodite obrađene u nekim napisima na ovom mjestu.

      • “Svaka valjana analiza je Top-down. Znaci, najjači su fakori oni koji utjecu na tržište u cjelini.” nbakic
        Snazna izjava ali mislim da tu imate prilicno ozbiljnu opoziciju:

        “I spend about 15 minutes a year on economic analysis, the way you lose money in the stock market is to start off with an economic picture. I also spend 15 minutes a year on where the stock market is going.”
        -P.Lynch, vodio Magellan fond, prinos kroz 13 godina preko 25% godisnje

        “Focus on value because most investors focus on outlooks and trends.”
        -J.Templeton, sa Templeton Growth Fund kroz 40 god oko 15%

        “When investing, we view ourselves as business analysts – not as market analysts, not as macroeconomic analysts and not even as security analysts.”
        -W.Buffett

        • Poštovani, ovo naravno nema veze s temom jer ne govori da makro slika ne utječe na kompanije, nego da na tržištima koja su efikasna (relativno gledajući, naravno) market timing nije produktivna aktivnost, dapače, nego se konkurentska prednost nalazi drugdje.

          Molim vas, lijepo vas molim, da komentirate u vezi s temom, a ne ovako olako nabacujete neke fraze, jer budući da je blog vrlo posjećen (i do 3000 posjeta dnevno), osjećam odgovornost da odgovorim na svaki komentar, pogotovo onaj koji može biti ‘missleading’ za neke koje razumiju manje.

      • Zao mi je sto ne vidite da onih par citata itekako imaju veze sa temom a narocito imaju veze sa vasim citatom koji navodim u komentaru.
        Vase pozivanje na slozenost vasih analiza a sada i na (relativno!?) efikasna trzista u potpunoj je suprotnosti sa pristupom investiranju koje gaje citirani investitori – sto jednostavnija analiza, odbacivanje teorije o efikasnim trzistima, makro slika utjece na kompanije ali nije vazan dio njihove analize i malo utjece na odluke..da ne duzim..

        Uglavnom, mozda sam pomalo i ocekivao takav odgovor, ali eto ako vam sto znaci, preporucujem da potpuno otvorenog uma procitate, ako vec niste, neke knjigove i radove citiranih autora.

        Na kraju, vec sam pisao da postujem vase pisanje, ali morao sam odogovoriti dijelom i zbog toga sto mene prozivate za” missleading” a ja upravo mislim da ovaj vas post moze biti jako “missleading” za veliki broj manje upucenih citatelja. Bez obzira sto se pozivate na argumente iz prijasnjih postova, u ovome prilicno jasno sugerirate da je on sam po sebi snazan argument.
        Misljenja sam da upravo to moze zavesti manje upucene ljude da pomisle da je kretanje cijena i indexa, a ne poslovanje kompanije, nesto sto bi trebali analizirati.
        Bez zelje sam da dalje polemiziram na ovu temu. Stoga, s postovanjem vas pozdravljam i molim da me ispricate ako osjetite zelju da odgovorite.

      • @Plus. Slažem se s vama da je makro prognoziranje uglavnom neproduktivna disciplina.

        Citati koje navodite, međutim nemaju veze s tezama iz mog teksta (o čemu niže), ali su i vrlo zavaravajući izvađeni iz konteksta.

        Recimo, zar zaista mislite da kad je Buffet uložio velike novce BH-a u željeznice nije krenuo od makro slike? Itd.

        Izjave koje navodite skoro sigurno se odnose na kritiku tipičnog investicijskog procesa standardnih fond managera koji kreću od marko slike, itd. na birokratksi način (uglavnom jer nemaju znanja, insipiracije iil je to birokratski ‘it is better to fail conventionally …’ način).

        Primjerice, Lynch je nedavno ovo rekao:
        “Asked to share his lessons from the crisis with us, Lynch pauses for a moment’s thought, and responds, “I’ll tell you the same thing I would have said 10 or 20 years ago as well. To predict the market’s direction in any given year is a completely random act. You can’t know what the markets will do in a period of six or twelve months.

        “On the other hand, you do know that, over the past 40-50 years, company profits grew at good rates, and in my view they will continue that way in the coming years too. I estimate that corporate profits will double themselves every ten years. If you add to that the dividends that the companies distribute, you get an excellent return,” adds Lynch. “You have to believe that, in general, companies in the US will continue to grow. Naturally, along the way some of them will disappear and some new ones will join.”

        To je negova filozofija u malom . Iz čega vidimo o čemu on prila: njegov je zadatak, misija i vjera da bude stalno izložen dionicima i stoga pokušava biti relativno bolji od tržišta, a to radi tako da se fokusira na kompanije u ekonomiji kakva već je.

        Moglo bi se naravno dugo o tome.

        Vaš komentar nema vezs s člankom zato jer se u članku ‘top down’ odnosi na skroz drugačiji način, naime govori o nesrazmjeru valuacije dionica kao takvih, kao investicijske klase, s obzirom na vrijednost tvrtki koje predstavljaju. Stoga možete reći da je to isto što gvoori Lynch samo prošireno. Njegov pristup je u najvećoj mjeri top-down, pa pogledajte o čemu on ovori, totalno ‘krovni’ argumnti zašto ulagati u dionice. Ne ne razini ‘hoće li sad ekonomija gore ili dolje’, nego ‘s obzirom na to što je ekonomija i što su dionice’ … Ima li više ‘top’ od toga.

        Ono što ja govorim u nizu članaka na ovom blogu, od kojij je ovo samo dio mozaika je to prošireno i eksplicirano s obzirom na veliku neefikasnost hrvastkog tržišta, znači kažem da su dionice investicijska klasa koja zaslužuje veću pažnju većeg dijela investitora.

        K tome, vrlo vrlo važno. Na snažno neefikasnom tržitšu, gdje cijna imovine nema previše veze s dobiti koju može proizvesti, zar mislite da Lynch ne bi rekao (u 2′, možda čak niti 15′), s obzirom da su dionice u prosjeku jeftine (‘top’ dio), sada ću biti na tom tržištu i početi raditi stock picking?

      • Tko ne bi poželio biti vlasnikom ove ljepote??

        Željeznice su jedini transportni sustav u USA koji može podnijeti i daljnje bitno povećanje prometa a bez potrebe za nekim povećanjem investicija u njih (u ceste bi trebalo nevjerojatno puno uložiti) a svakim rastom prometa one postaju sve konkurentnije a već danas su vrlo konkurentne bilo kojem drugom obliku prijevoza roba sa jedne obale na drugu.

        Ako će cijene energenata rasti željeznice su dodatno sve konkurentnije, ako će se otkriti neki novi jeftini energent gotovo sigurno će se moći koristiti za pokretanje lokomotive i one su opet konkuretne. Konkurentne u “svakom” okruženju, u “svakom” scenariju budućnosti, a kupnja ovako velike čvrste imovine je zaštita od gubitka inflacijom (koje se WB i inače “gotovo iracionalno” boji), zaštita njegovih nasljednika u poslu od početničkih pogrešaka, a ukoliko gospodarstvo bude dugoročno raslo, tada se bude prevozilo sve više roba s jedne obale na drugu… ovo će donijeti solidan povrat. Dakle nikakav down-side rizik, kvalitetan up-side potencijal, ALI pod uvjetom “da se ima što prevoziti”, a to pod uvjetom da će gospodartvo rasti… i potpuno je u pravi i sasvim iskren kada kaže da je ovo “velika oklada na američku ekonomiju” a što je samo po sebi i u skladu sa ovim Lynchovim (a što je i njegovora retorika) i jedan u ovome smislu “top” pristup.

        Ne bi WB nikada za sebe rekao da gleda top-down, ali u ovom značenju pojma to je upravo to, uz Lyncha onda je i WB najveći “top”. Gledao je on sasvim sigurno kao i inače primarno samu željeznicu bottom-up, ali istovremeno se “okladio” na američku ekonomiju bez čega samo po sebi ipak ne bi imalo smisla.

      • Je li uopce potrebno vashe moderiranje? Mozda WordPress ima neki plugin koji omogucava da svaki citac filtrira koje komentATORE (ne komentare) zeli vidjeti u threadovima, a koje ne (prema vlastitoj ocjeni koji komentatori generiraju velike shuma u odnosu na signal).

        Razliciti citatelji, razlicite kolicine vremena, razlicita znanja, razliciti interesi. => Ne odgovara nam svima isti filter. Makar bio kvalitetan kao Bakic-filter, opet je za svakog citatelja pojedinacno rezultat suboptimalan.

        S rastom posjeta i kolicinom komentara dramaticno sam promijenio nacin citanja ovog bloga. Nazalost, s obzirom na vrijeme kojim raspolazem, i na to da shum raste brze od signala sljedeci korak je odustajanje…

    • @ Nu

      ad 1)

      Ja bih malo podignuo obrvu na ono “svaka valjana analiza” je top-down. Meni je bottom-up najvažnija jer je najvažnija u onome meni najvažnijem (biranju konkretnih dionica) a top-down daje tek odgovor na to da li uopće u nekom trenutku što birati ili ne i “koliko”, a što bih rekao da se može čak i “intuitivno znati” 😀 Doduše u kontekstu činjenice da je presudna alokacija u klase top-down dobiva tu svoju veliku važnost koju je g. Bakić tako jako naglasio ovom rečenicom.

      Moje viđenje zašto je ovo dobra analiza. Rizik zemlje velikim dijelom utječe i na “nominalne” rezultate većine kompanija zemlje jer on definira uvjete pristupa kapitalu/dugu tim kompanijama a ako su orjentirane na domaće trište tada utječe i na gospodarsko okruženje u kojemu djeluju i time posebice jako na nominalne rezultate.
      S druge strane realna vrijednost rezultata je posebice izložena riziku zemlje (kroz tečaj).

      A ono najveće od svega, i ti konačni realni rezultati kompanija kakvi su da su, recimo da ih i pouzdano procijenjujemo (a rizik zemlje utječe i na naš stupanj pouzdanja u procjene koje imamo!) kada se prevode u “trenutne valuacije” to se radi tako da tu buduću stvaranu vrijednost za dioničare diskontiramo NEKOM stopom.

      Drastično je različita valuacija ako ćeš buduće novčane tokove diskontirati sa stopom 5 %, 7 %… ili možda 11, 12… %!
      A tu diskontnu stopu tržišni sudionici izvlače direktno iz lokalne neerizične stope (RH obveznice) uvećano za “premiju na rizik” a koju su često spremni također još dodatno izvoditi (pretjeruju!) opet iz “svih rizika” koji se tu sureću pa će za naše dionice naši i strani investitori pogotovo uzeti našu visoku neerizčnu stopu i na to dodati pretjerano visoku “premiju za rizik” i diskontirati će sa vrlo velikim stopama, gotovo u potpunosti ovisnim upravo o “sveukupnom riziku zemlje” (a koji se ovdje analizira kroz ove spreadeove).

      Pad/rast rizika zemlje znači i pad/rast neerizične stope pa i one manje ili više smislene premije za rizik (koja bi po meni trebala biti približno konstantna ali ljudi su tu različiti i prevrtljivi).
      Zato ovo tako presudno utječe na kretanje dionica kroz kraća/srednja razdoblja a osnova su i za dugoročno.

      Zato je važno biti svjestan da rizik zemlje implicira puno veće cijene dionicea, (k)ako bude padao implicirati će dugoročnije još veće nominalne cijene, i to znači da danas “ima smisla” držati jako visok udio dionica u portfelju, a ako se baviš upitno produktivnom djelatnošću “stock-pickinga” tada bottom-up pristup ti služi da se odlučiš točno kojih dionica.

  10. Poštovani,
    Žao mi je ako ste me doživjeli kao nekonstruktivnog. Nije mi bila namjera. Ideja mi je bila predložiti da i ostali parametri udju u usporedbu. Možda to i sam napravim jer mi se metodologija i ideja svidjaju.

    Neću dalje jahati po ovome. Samo zadnji komentar zašto mislim da zaključak ovog grafa ne bi trebao biti ovako isključiv kakav je sad.

    Hipotetski primjer: ovog mjeseca se objavi da su BMW i Siemens dobili nekakvih pustih narudžbi za aute i hidroelektrane u Kini. Njihove dionice rastu i bez promjene bilo kojeg drugog parametra ovaj omjer DAX:CROBEX raste. Ne vidim kako to može biti dokaz pot/precijenjenosti hrvatskih dionica.

    Možda prizemno razmišljanje, ali ne vidim grešku u ovome što sam iznio.

  11. Ah evo jednog jako dugackog komentara, kojeg moram napisati jer
    a) ja sam gnjavio za ovu analizu
    b) ja sam oko ove analize nešto bio pisao ranije, pa mislim da me g Bakic krivo razumio(ne sjecam se tocno, ali mislim da sam ja kukao kak su obveznice loš pokazatelj, a da je g. Bakic mislio da govorim o početnom datumu, ali nije sada bitno)
    Dakle moje mišljenje o analizi
    +:
    1.ovo je ma koliko svi(i ja u ukljucen) imali nešto nadodati i primijetiti je beskonacno puta smislenija analiza od gledanja u chart/talog od kave u potrazi za iducom investicijom.
    2.(ne znam zašto ovo nije tu napomenuto, osim ako se krivo sjecam) g. Bakic je rekao u jednom od postova iz ovog serijala da je 3 puta kada je porastao omjer CROBEX “reagirao” rastom.
    -:
    1. vec sam kukao o tome, ali kompletnosti radi samo cu kratko napomenuti da po meni obveznice nisu dobar pokazatelj(svi znaju pricu oko Grcke, Irske, nadalje: Treasury yields bottomed out (prices peaked) in December 2008 (2.08% on the 10-year and 2.53% on the 30-year yield). … “-mislim zamislite posuditi US vladi lovu uz kamatu 2.53% na 30 godina-bit cete vrlo bogati umirovljenik). Dodatni argument za ovo je da CROBEX nije umro 😀
    na dan kad je pao rating HR.
    2.(opet nije mi jasno zašto ovo nije navedeno, opet osim ako se krivo sjecam)
    g. Bakic se složio sa nekim prijašnjim komentarom da je CROBEX loš index u smislu zastupljenosti nekih dionica.
    3. (vezano uz -.2) u analizi se ne spominju cijene CROBEX dionica u nekakvom hipotetskom CROBEXu koji je narastao za 50%.
    Dakle da rezimiram stvar je u tome da je krivo raspravljati da li je ova analiza “The answer to the Ultimate Question of Life, the Universe and Everything “, jer očigledno da ne živimo u svemiru gdje se netko može obogatiti ako skuži korelaciju izmedu 2 indexa i zanemari sve ostalo. Dakle ovo je samo jedan od faktora u analizi, da citiram nbakic:
    “iako vjerujem sama po sebi vrlo uvjerljiva analiza – je međusobno osnažena drugim analizama.”

    Naravno ovdje je da je bitno da su te analize medusobno što više nezavisne u “matematickom” smislu. Npr valjda je svima jasno da sljedece 3 (IMO jako loše )analize pocivaju na slicnim temeljima(2 i 3. su prakticki ista stvar drukcije napisana):
    (ovo je primjer, i uzima da je ATGR-R-A na nekoj “realnoj”(ovi ” su ogromni) cijeni, naravno buduci da je primjer ovo nije nagovor na kupnju, prodaju ili državnje)
    -izlazak iz krize znaci vecu prodaju za Atlantic, dakle porast ce cijena dionice
    -izlazak iz krize znaci rast trzista opcenito, dakle porasti ce cijena dionice
    -izlazak iz krize znaci past deficita u HR, znaci smanjuje se rizik zemlje, znaci rast cijena dionica opcenito, dakle porast ce cijena dionice

    Ako ispada da sam ulizica 😀 ili da objašnjavam osobi B sto osoba A misli isprike , ali stvar je u tome da mi se cini da se nbakic uzruja svaki puta kada netko kaže nešto vezano uz ovu analizu, a s druge strane cini mi se da komentatori imaju dojam da nbakic ne zeli cuti nista kontra analize i samo tuce po svom :P.

    • Poštovani,

      hvala na doprinosu. Ne uzrujavam se kad netko kaže nešto ‘kontra’ ove analize, nego načina na koji kaže.

      1. Ovo NIJE analiza koja bi na jedan egzaktni i neprikosnoveni način bila konačan dokaz onoga o čemu priča. Svakom s dva zrna soli u glavi je valjda jasno da je ona indicija.

      2. IPAK, ona je nažalost (ne u njemu slavu, nego nažalost u pokudu drugih analitičara) jedina u javnom prostoru koja objedinjuje nekoliko ključnih pokazatelja u jedan. Nažalost nismo ni i od profesionalnih analitičara vidjeli pristup tog tipa čak ni u njihovim flagship publikacijama namijenjenih klijentima. Nego ono što možemo nazvati ‘kvalitativna’ financijska analiza.

      3. ZNAČI, (nažalost) je ipak prilično sofisticirana za prevladavajuću okolinu, a također je u nju uloženo mnogo truda vremena i znanja koje nije standardno u našoj okolini (nažalost – iako bi trebalo biti standardno, sjetimo se samo kako se kod nas čak i CFA još uvijek smatra nekim elitnim dostignućem)

      4. STOGA, prilično je naporno diskutirati s ljudima koji imaju svoje predodređene stavove (koje često ni ne znaju artikulirati, najčešće ih stječu tako misle ono što im kaže broker da misle, ili ako su broker ili finacnijski savjetnik, oblikuju svoje mišljenje prema prevladavajućem ‘groupthinku’) i onda ih ubacuju u diskusiju bez da su se kvalitetno pripremili za diskusiju, barem iz nekog minimalnog poštovanja prodiskutirali objašnjenja posta kojemu je ovo samo AŽURIRIRANJE. Znači, ako nisu pročitali post u kojem je objašnjeno o čemu se radi – ne kažem da moraju, pa nije ovaj blog centar svijeta – zašto bi ‘diskutirali’.

      5. K TOME, imamo i analitikantskog pristupa ljudi koji ne vide opću priču, niti se obaziru na ograde oko ove analize (da je heuristička i ilustrativna), pa onda ‘diksutiraju’ da bi trebalo promijeniti neku tehničku stvar. Molim takve da se obrate svom omiljenom analitičaru u nekom investicijskom bankarstvu (najbojle nekom od onih koji su davali vrišteće preporuke za kupnju građevinara na vrhuncu) koji će im izraditi analizu koja će biti po svim mogućim indeksima, svim mogućim makro varijablama, svim mogućim datumima, naravno uz anlizu osjetljivosti i scenario analizu (evo sad se ne moraju ni sjetiti kako će to objedinti u jednu priču kad smo našli ovo kao jedan mogući prikaz) i dati definitivan odgvoor da li sada kupiti, prodati ili ‘duplo’ ili sve na zeleno staviti.

      • Pojašnjenje / preporuka CFA: Kad sam napisao “kod nas čak i CFA još uvijek smatra nekim elitnim dostignućem” nisam htio ništa loše reći o CFA, dapače.

        Želio sam reći da bi ta razina trebala biti standard. Kako ćete razumjeti dionice ako nemate korpus znanja iz CFA?

        Danas inače u svijetu ima preko 90.000 CFA-ovaca. S time da velikom dijelu korpusa znanja možete biti izloženi i drugačije (kroz posao, edukacije na poslu), ako radite na nekom jakom tržištu. Kod nas nažalost ne. Zato je za ‘nas’, naime sa zabitih tržišta, CFA tim vredniji.

        U svakom slučaju velika preporuka za CFA.

        nb

  12. Meni su sve likvidne dionice bile jako skupe do nazad dva,tri mjeseca,ne zato što sam ih skupe vidio na njihovoj trenutnoj vrijednosti već sam imao percepciju da je sudbina eura jako upitna a samim time nije otklonjena opasnost od ponovnog zarona,danas mislim da je eu a naročito velike članice na čelu sa njemačkom odlučila spašavati euro po svaku cijenu,njemačka politika je čvrsto odlučila stati uz euro jer da je kojim slučajem došlo do većih soc. nemira u problematičnim članicama i većih suprostavljanja između članica, pada vlada i eventualnog dolaska populističkih i antieuropskih snaga na vlast mislim da bi njemci bili prisiljeni izaći iz eurozone a tada bi u eu zavladao kaos i nova recesija .Takva moja današnja percepcija mi govori da su danas hrvatske dionice jako jeftine i to mi je bio jedini razlog za kupnju…

    Rizik je još velik ali po meni puno,puno manji nego prije par mjeseci.p/e je kod nekih dionica danas možda nebitan ali ja se isto bolje osjećam kad imam dionice sa prihvaljivim današnjim p/e.Hvala bogu na burzi ih ima dosta…

    • Nisu mi jasne ove ideje o izlasku Njemačke iz eurozone.
      Uvjeren sam da Njemačka to ne bi učinila niti pod kojim zamislivim uvjetima, “nikada”!
      Mogu sve države izaći jedna po jedna, i Njemačka bi ostala ako treba i zadnja, a euro bi tada postao ništa drugo nego DM pod drugim imenom, tada bi mogla izaći ako hoće jer bi bilo svejedno.
      Jasno je da bi brzi povratak DM za Njemačku značio gospodarsku kataklizmu nikad viđenih razmijera. Nema šanse da se odluče za takvo što.
      Slab euro Njemačkoj ide na ruku. Retorika “jakog eura” nije potpuno “iskrena”.

      P.S. Što se tiče naših dionica, meni je pak sve jeftino još od jeseni/zime 2008. Drastično jeftino je postalo u proljeće 2009., i obzirom na sve ponovno i u ljeto 2010. unatoč cijenama bitno drugačijim nego li su bile prije godinu i pol dana.
      Današnje cijene su slične onima od ljetos, a perspektive mi se činie još jasnijima, možete mislite koliko onda ovo danas smatram jeftinim.

      Možete gledati “big picuture” kao što je jedan pogled ova analiza u članku, možete bottom-up pristupom gledati dionicu po dionicu… kako god okreneš naše i ove likvidne iz CROBEX-a dionica ispadaju vrlo jeftine (posebice neke među njima). Van indeksa stvari su ekstermnije.

      • @ Lynx
        slab € ne ide na ruku Njemačkoj. Ide izvoznom lobiju ali generalno ne ide im na ruku. Zamislite ekstremnu situaciju… da Merkel krene kupovati obveznice od Zimbabvea i time dignje njihovu valutu, a oslabi €. Izvoznici ce reci jeej, sad imamo novo tržište. Ostali Njemci ce reci: WTF, zašto mi placamo za robu tim likovima tamo. Sad vi možete reci da se to tu ne dogada, ali upravo se to dogada. Njemci daju pare parazitima jer bla bla kolaps, bla bla.
        Da znam da se tona genijalnih ekonomista ne slaže sa ovim mojim, ali ono ja slušam samo bogate ekonomiste, a takvih nema 😀
        Karikiram, ali pogledajte npr ovo-kao dobar uvod u iduci dio(lik je kao jedan od vodecih ekonomista)
        Bofinger: We should seize upon the proposal of Luxembourg Prime Minister Jean-Claude Juncker and introduce common bonds for the euro zone. Such euro bonds would significantly reduce the interest costs for problem countries, such as Greece, Ireland and Portugal. These countries would then have an easier time putting their government finances in order with austerity measures.
        Ajde mi recite tko normalan može tako nešto izjaviti?
        @antun
        Što se tice rizika meni nikako nije jasno kako kicking the can down the road smanjuje rizik. Mislim očigledno smanjuje rizik da ce se sutra ili za 6 mj. nešto dogoditi, ali po meni ovo davanje love ce opet potvrditi ono što se odavno zna-dobiješ više onoga što subvencioniraš, dakle još više zemalja ce doci u situaciju u kojoj je “nemoguce, al ono stvarno nemoguce” srezati potrošnju i trebati ce pare od Njemaca.
        I da stvar bude gora Njemci su tu u banani kako god okrenete jer ako se sjecate onog grafa o postotku udjela pojedinih investicijskih klasa u fondovima – Njemacka 80% bonds. 😀 Ouch.

  13. LYNX,i ja sam kupovao likvidne na crobexu 1400-1500 i to jako puno,prodao sam ih sve na crobex-u 2000-2200 jer sam procijenio da je rizik od dužničke krize veliki ali nikada nisam prestao kupovati nelikvidna izdanja,naročito dionice u posebnom režimu koje su bolesno jeftine.

    Što se tiče njemačke,zamisli situaciju da grci,irci i ostali ne mogu zbog političke i sigurnosne situacije sprovesti duboke rezove koje uvjetuju članice eurozone na čelu sa njemačkom,zamisli da počmu padati vlade u ugroženim članicama,stvori se politička nestabilnost jer većina ugroženih su jako temperamentne(divlje) nacije,počmu velike nesuglasice unutar članica,ne zaboravimo retoriku sa početka krize u grčkoj,tu su se već počeli iskapati kosturi iz drugog svijetskog rata,zamisli da je to bio početak procesa i način komunikacije.Što bi njemačkoj preostalo?Priče da njemačkoj odgovara ovakav ili onakav euro su neutemeljene jer njemačkoj samo odgovara stabilan euro i stabilni proračuni euročlanica jer kada se zatrese grčki,talijanski ili španjolski financijski sektor ne trese se samo njemačka nego čitav svijet…Naravno njemačkoj je prije svega važna fiskalna disciplina zemalja članica da se ovo opet ne ponovi za par godina,samo dugoročno točno definirana fiskalna politika jamči stabilan euro.

    Njemačka jednostavno ne želi plaćati rastrošnima da nastave po istom principu,oni ne žele svoja brodogradilišta,bunare bez dna koji će plaćati racionalni i štedljivi njemci,to sigurno neće dopustiti po cijenu napuštanja eura…

    • Točno. Ne želi i ne treba nikoga spašavati. Može ih se pokušati disciplinirati kroz mehanizme “fiskalne unije” koju treba stvoriti… ali u krajnjem slučaju ako ne može drugačije tada ih se mora pustiti da propadaju, koliko god to bilo koga “treslo” i makar je optuživali za “financijski nacizam”.
      U tom slučaju će euro slabiti, a to Njemačkoj neće smetati, dapače.
      Tko hoće izaći iz eurozone, neka izlazi, ako će euro time još slabiti – Njemačkoj još bolje!

      Njemačka se mora postaviti čvrsto i ne dopustiti barabama da “zlorabe Uniju”, a napuštanje eura bi upravo to bilo. Znak čvrstoće i brige za vlastite interese je upravo ostanak u eurozoni ako treba i kao zadnja članica.

      Naravno da Njemačka ne može sama sve izglasati, ali tu su druge države (Nizozemska…) koje slično misle i uvijek će se (pogotovo ako neke budu izlazile) moći izglasati razumno ponašanje prema nediscipliniranim članicama a još je dalek put do toga da je šteta od ovih ovakvih “spašvanja” kakva se provode veća od koristi. Dokle god je tako Njemačka je sigurna a natjeravanjem drugih da se ponašaju pošteno je put kako tu sigurnost pojačati i učiniti trajnom.

      • LYNX,kada bi sada propala jedna ili dvije članice eu,treslo bi se do pekinga,moraš shvatiti da je svijet jako umrežen a da o članicama eu ne govorim,njemački kapital je svugdje,sve je to mreža odnosa,o državnim obveznicama ti ne trebam trošiti riječi,pad jedne španjolske bi odveo svijet u duboku još goru recesiju i strah,pitam te ja tko bi nakon bankrota španjolske kupio obveznice hrvatske,mađarske,ukrajine,srbije…Budimo zato jako “široki” kada promatramo stvari!

      • Ovisi koja članica i pod koju cijenu. To i kažem, Grčka, Irska, Portugal… bilo ih je jeftinije spasiti nego pustiti da propadnu. Vratit će oni veći dio tog novca… tako da to nije baš neki problem. Još će na kraju možda vjerovnici na tome i zaraditi 😛

        Španjolska naravno da je veći problem jer je veća… ali također: neće ju netko “spašavati” ako se to ne isplati. Tu su i Baleari… Ja da sam njemački kancelar i da Španjolska dođe u iste probleme kao i Grčka ja bih bio jasan: evo vam novac u zajednički fond spasa, drugi neka to knjiže kao pozajmicu, a mi, Nijemci, ne želimo nazad svoj novac pod tom i tom kamatom, mi želimo Baleare kao svoj prekomorski teritorij. Naši porezni obveznici nisu zainteresirani za kreditiranje komitenta sumnjive kreditne sposobnosti, oni žele trgovinu. Dajete li našim poreznim obveznicima Baleare za te i te mlrd EUR ili ne date? Ako ne date tražite pomoć na drugom mjestu. To bi bila moja retorika. To je jedino logično. Nitko nema pravo trošiti novce svojih poreznih obveznika tek tako. Trgovina je uvijek stvar oko koje se može pregovarati, uvijek se ima što zanimljivo kupiti ako je cijena zgodna… ali bacati novce nitko ne može, Njemačka pogotovo si to ne smije dopustiti.

  14. Pad eura značio bi definitivan raspad eu kao zajednice,ne bi nakon toga uopće bilo moguće naći bilo kakav zajednički jezik…

  15. Mislim da su ovakve rasprave o euru skroz bespredmetne iz razloga što nitko ovdje ne posjeduje ni 5% potrebnih informacija na osnovu kojih bi donio nekakvu prosudbu. Ja recimo nešto malo znam o dionicama no ni na kraj pameti mi ne pada da se bavim takvim nagađanjima. Predpostavljam da će se cijeli svijet globalizirati pa ćemo na kraju imati samo par valuta što više govori u prilog opstanku eura nego njegovom cijepanju opet u nekoliko mizernih valuta. Dalje od toga ne bi se usudio prognozirati jer smatram da je to jedna velika igra sa ogromnim ulogom čiju viziju još nemaju (ili imaju) ni vodeći ljudi EU. Možda čak oni o tome i ne odlučuju? I to je moguće. Zbog svega toga mi nikako nisu jasni ljudi koji misle da imaju dara predpostaviti šta će se u dogledno vrijeme dogoditi s tom valutom? Od kud ta hrabrost? Zar se nitko ne sjeća kako su prošli svi koji su prošle godine pokušali odrediti omjer $:€? Većina ih je promašila. Normalno jer odgovor na to pitanje vrijedi nekoliko tisuća milijardi eura. Nama malima je to kao da pokušavamo doznati sudbinu.
    P.S.
    60% njemačkog izvoza se plasira u evropske zemlje. Da li im i tu odgovara pad eura? Povećat će izvoz?

    • Točno. Nitko ne može pogoditi kakav će tečaj biti, ali netko može pretpostaviti kakav bi tečaj i kome bio koliko “dobar”. Ja mislim da Nijemci nemaju problema sa slabim eurom, da im kratkoročno više odgovara slabi nego jaki euro, a kakav će točno biti… to nitko ne zna, može se samo “nadati”.

      Njemačkoj je izvoz 35 % BDP-a. Uračunavajući “multiplikativne učinke” sigurno da izvoz “gotovo direktno” utječe na više od 50 % njemačkog gospodarstva i njemačkog stanovništva a snažno utječe time i na onaj preostali dio. Onom dijelu toga izvoza koji je u zemlje svijeta i Europe koja nije u eurozoni slab euro kratkoročno vjerojatno sasvim odgovara. Ovome dijelu koji ide u eurozonu je valjda “svejedno”.

      Naravno da je dugoročno važno imati stabilnu valutu (inflacija je pitanje br. 1 njemačke centralne banke danas zajedničke ECB) ali kratkoročno/srednjoročno slabi euro (a što ni ne mora značiti “nestabilan”) za Njemačku ne može biti loš, dapače – vjerojatnije mi se čini da je jako dobar. Naime slab euro kratkoročno sigurno bar donekle stimulira njemački izvoz, time cijelo gospodarstvo, i omogućava zadržavanje i povećavanje konkurentosti i time pripremu za dalje (dugoročnu konkurentnost) a bez predrastičnih mjera na osjetljivim poljima kao npr. što bi bilo daljnje smanjivanje plaća koje su u Njemačkoj već dosta niske i vjerojatno da je najpametnije da im ovo bude prekretnica ka počektu dugoročnijeg ali kontroliranog rasta plaća a kada dugoročnije i euro bude ponovno jačao time ukupno snažnog rasta životnog standarda, konačno rasta i domaće potražnje i dalje gonjenja tog zamašnjaka ekonomije… i time dugoročnije snažan uspon njemačkog gospodarstva koje bi i unatoč starosti stanovništva jednog dana kvalitativno (per capita terminima) i možda stvarno moglo nadmašiti ono SAD-a a što je sigurno dugoročna želja Nijemaca.

      Ja samo želim reći da mi slabi euro djeluje kao nešto čega se oni nimalo ne trebaju bojati (dapače!) pa da je ona retorika više pro-forma (a stvarno u dugoročnom smislu ali blage veze da nema sa ovim današnjim vremenom kada jaki euro nema smisla) a kako će stvarno biti… to sigurno ne zna gđa. Merkel kao niti jedan njezin savjetnik, ali vjerujem da i ona i njeni savjetnici znaju što im odgovara i čega se treba a čega ne treba “bojati”.

    • @Q8 ako se ovo odnosilo ne mene: ja ne prognoziram tecaj niti ništa tako. Ja samo prognoziram da ako su tako ludi da daju lovu PIIGS da ce ovi opet kad tad biti u problemima i onda ce biti joj pa dali ste nam vec X mlrd, ne možete to pustiti da propadne, bla bla. Sad ce netko reci da je to preogromna stvar za gledati i sl. ali po meni se to ne može zanemeriti, jer može imati ogroman utjecaj na sve.
      @ P.S. vec sam napisao moj stav o tome (potrazite gore post sa 1 * :P), a samo cu nadodati da ljudi izvoze da bi mogli uvoziti. Nekad malo zaborave 😀 na to kao Kinezi, ali izvoz sam po sebi je besmislen ako moraš placeti npr. Grcima da kupuju tvoju robu.`

      • Možda ne zaborave nego su svjesni da nije potrebno zarađene strane valute od izvoza koristiti nužno za uvoz, pogotovo ne nužno “sada”, nego da se tim devizama može npr. u dotičnim državama preuzimati nekakvu imovinu, ulagati, kupovati njihova poduzeća koja će tada imati neku sinergiju sa domaćim poduzećima stvarajući od domaćih poduzeća matice budućih jakih, dobro diverzificiranih, vrlo konkurentih i trajno održivih globalnih kompanija…. na korist domaćih građana dioničara tih za sada “lokalnih” a ovakvim rastom u buduće mega-jakih globalnih kompanija i time “obogaćivanje” domaćih građana tj. “nacionalne ekonomije” kao pojma koja obuhvaća skup domaćih građana kapitalom kojega imaju…

        Ja bih uvijek izvozio više nego uvozim pa taj suficit koristio kao alat ekspanzije na druge zemlje, dakle za pametno odabrane akvizicije.

        Nijemci npr. itekako što imaju akvizirati u USA, Kinezi pak imaju potrebu ovladati prirodnim bogatstvima diljem svijeta… Nema potrebe sve što danas zaradiš danas i potrošiti, akumulacija ne služi da se nužno sva potroši nego da se investira kako bi se u buduće bilo “još jači”, kako bi se te kompanije ostavilo sljedećim generacijama… kako bi one bile jedna tisućljetna sekvoja od preko 100 m visine, a ne da ih tako rano zaustaviš u rastu, da posiječeš stablo prije nego je postignulo svoj puni potencijal…

        Ja sam uvijek fasciniran pretvaranjem zarade/akumulacije u kapital, reinvestiranjem… a zbilja me ne oduševljava ta ideja sve što zaradiš odmah potrošiti, sve što izvezeš odmah uvesti… Direktna ulaganja u kvalitetna strana gospodarstva! To je ono čime se treba baviti a ne od njih “uvoziti” potrošna dobra. Potrošno, prolazno… je bezveze!

  16. Tečaj eura je najmanje bitan,tečaj danas određuje raspoloženje na tržištu,zar je američki dolar na realnom tečaju ako se sagledaju svi američki gospodarski parametri?Valute su postale dionice ali kjuč opstanka eu je euro a da bi euro opstao npr. u jednoj grčkoj ili španjolskoj te zemlje moraju imati pristup euru da zadovolje svoje potrebe,kako unutrašnje tako i vanjske za servisiranje duga.Ako im to bude onemogućeno jedini izlaz za funkcioniranje sustava im je proglašenje bankrota i štampanje svoje nacionalne valute,blaža varijanta je dobrovoljno odustajanje od eura i devalvacija svoje nacionalne valute koja bi ih mogla napraviti konkurentnima ali naravno onda se postavlja pitanje servisiranja vanjskog duga kao i servisiranja kredita poduzeća i građana prema bankama.

    Priča nije jednostavna i mislim da je za sve u eu najbolja i najbezboljnija varijanta spas tih zemalja,time i spas eura ma koliko to koštalo,to je ipak u konačnici najeftinija opcija i mislim da su nakon početne zbunjenosti i neodlučnosti svi u eu to jako dobro shvatili,naravno i čitav svijet to zna jer bi bankrot bilo koje zemlje bio novi svijetski lehman brothers,čak ni sam financijski gubitak nebi bio toliko značajan kolika bi bila šteta nastala multipliciranjem novog straha što bi svijet povuklo u još veću recesiju a usudio bih se reći i depresiju gdje demokratski sustav više nebi bio funkcionalan….

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.