Uncategorized

Gospodarski oporavak bez zapošljavanja?

Kako bi oporavak bez značajnog rasta zaposlenosti mogao utjecati na politiku, poslovanje i dionice

U današnjem Jutarnjem mi je objavljen članak o vrlo važnoj paradigmi koja će na Hrvatsku vjerojatno značajno utjecati, a to je: gospodarski rast bez značajnog rasta zapošljavanja. Zanimljivo je da ona ni kao mogućnost još nije spomenuta u javnom prostoru (politika, gospodarstvo), iako njena vjerojatnost graniči s izvjenošću.

VAŽNO: Pri rastu zaposlenosti ne mislim na sezonski rast zbog turizma. Možda sam već i dosadan s tom napomenom, ali naši mediji, poslovni analitičari … ne gledaju desezonirane trendove nego uglavnom mjesečne stope promjene (!?).

Da ne prenosim cijeli članak, evo kratkog opisa.

Na stranu to što će biti naš gospodarski oporavak i od čega će doći. Najvećim dijelom ne našom ‘krivnjom’, jasno. Upravo stoga je onaj dio koji će doći našom zaslugom naročito važan. Stoga – naravno – želimo najveće moguće uspjehe novom ministru Miloševiću – no, on će imati naročito težak posao. Jasno je ipak, da će nakon ‘oporavka’ Hrvatska biti zemlja znatno manje potrošnje, države i građana.

Evo samo ukratko iz članka opis o kako se važnoj paradigmi radi:

„Gospodarstvo SAD se nakon dot-com krize 2001. oporavljalo bez značajnog rasta zaposlenosti, uglavnom zbog izmicanja proizvodnje u druge zemlje. U SAD je, pak, na snazi implicitni ‘socijalni ugovor’ po kojem radnici imaju mala i kratka prava pri nezaposlenosti , ali zato lako nalaze posao – krize su kratke, radnici fleksibilni, a oporavci brzi uz snažan porast zaposlenosti. Do te krize.

Za političare je vjerojatno glavna gospodarska varijable zaposlenost. Svi ćemo rađe biti malo siromašniji, malo sporije ‘rasti’, ako nezaposlenih manje i društvo skladnije. Ali političari su na nezaposlenost naročito osjetljivi. Izbori se vrlo lako mogu izgubiti samo zbog nezaposlenosti.

U SAD se pokušalo radnicima nižih kvalifikacija, koji nisu više mogli naći posao, a nisu imali ni nekretnine, omogućiti sudjelovanje u prosperitetu kroz eksplozivnu mješavinu laganog dobivanja kredita za kupnju kuće. Čak i onima bez primanja i imovine. Iako naizgled nezavisni, u tome su ključnu ulogu imali kvazi-državne hipotekarne institucije, i FED, niskim kamatnim stopama. Jeftini i lagani krediti, velika potražnja – naravno, cijene nekretninama rastu, i novi vlasnik kuću kojoj je brzo porasla cijena može koristiti i kao kolateralu za potrošačke kredite … i neko vrijeme svi su bili sretni.“

Pogledajte sljedeću tablicu za Hrvatsku. Ona prikazuje gubitak (ili stvaranje!) radnih mjesta u pojedinim djelatnostima od prvog mjeseca dostupnosti nove klasifikacije (veljača 2009.) do listopada 2010. (U međuvremenu su objavljeni podaci za studeni, pa iako ću s njima ažurirati post, ništa ne mijenjaju u zaključku).

Napomena:
– crveno označava djelatnosti koje su izgubila najviše radnih mjesta (u %, u odnosu na prosječni gubitak), zeleno one koje su rasle
– ugostiteljstvo je označeno sivo jer je tako veliki ‘rast’ lažan, naime sezonskog je uzroka (vidjet ćete kad objavim ažurirane podatke)
– djelatnosti su poredana prema broju radnika u njima na početni datum; prvih nekoliko ima kumulativni udjel od 80% i stoga se možete fokusirati na njih i na obrtnike i slobodna zanimanja, ostale su zanimljive kao simptomi

Zaposlenost po djelatnostima 2

 

Izvor podataka: DZS

Iz ove tablice vam je vjerojatno jasno kako ne možemo računati na automatski povratak radnih mjesta uz oporavak, jer je jasno kakav on mora biti. Ako vam nije jasno, zapitajte se: (a) može li se stvar jednostavno vratiti na situaciju istu kao prije krize, a ako ne, (b) koje će onda djelatnosti narasti na broj znatno veći od onoga prije krize kako bi nadoknadile razliku?

Da ne, duljim, molim pogledajte u tiskanom izdanju JL.

Ono što zasigurno možemo zaključiti je da će bi ova tema u najvećoj mjeri mogla zaokupljati vlast u izbornoj godini, možda i biti glavna izborna tema, a i ako ne bude, možda glavna izborna okolnost. Zanimljivo će biti stoga pratiti kakve će proaktivne mjere za zapošljavanje Vlada provoditi i kako će one utjecati na gospodarstvo i tržište kapitala.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

31 replies »

  1. Prvo ispravak 😀 u SAD radnici po novom (relativno, socijalizam je i prije isproban :P) nemaju mala i kratka prava pri nezaposlenosti, mislim možda je to stvar percepcije, ali po meni 99tjedana nije tako malo(prije je bilo 26).
    Ne zelim dalje komentirati jer ne kupujem JL, a nema (još?) ništa na netu.
    No oko bitnih stvari se slažem-vladajuci ce probati prerezati što je više moguće vrpci i slicnih gluposti napraviti da se stvori DOJAM ekonomskog rasta.
    P.S. evo i odgovora na pitanja: 😀
    (a) Ne.
    (b)Ja nisam dovoljno pametan da to znam, ali slobodno tržište(kojeg naravno nema u znacajnim kolicinama u HR) je. 😀

  2. Izvrsna tema g.Bakic.
    Par crtica iz zivota u americi. Kolega kaze, svaki petak se pita da li ce moci uci u ured (tehnicki direktor :-), zezao se), ali kaze da se petkom otpustaju ljudi i da im je znak da su off, taj da ne mogu u tvornicu.
    Ali, isto tako sam u Portlandu vidjao picku-ups trucks iz texasa pocetkom 2008. Znaci, mobilnost izuzetna.
    Ono sto su americka poduzeca jako dobro napravila je da su rezali nemilosrdno radna mjesta kad je trebalo i problem su prebacili politicarima. pad BPD-a nije niti bio, ako se ne varam.
    Postaje sve jeftinije raditi u Njemackoj, SAD-u, no sta je sa Hrvatskom ?

    Moje je misljenje da ce se kompenzacija izgubljenih radnih mjesta nadomjestiti povecanom efikasnoscu, koja je u HR ionako niska.
    Dug je put do stvaranja firmi koje mogu izvesti znanje, a ja trenutno ne vidim koje ce to stabilne firme povuci i otvoriti nova radna mjesta.

  3. Izašao sam danas na zimu samo da kupim Jutarnji radi Vašeg članka. Smatram da nikakvih stvarnih “proaktivnih mjera” neće biti. Biti će puno spinova, novinskih naslova, ali bez pravog zapošljavanja.
    “Iako naizgled nezavisni, u tome su ključnu ulogu imali kvazi-državne hipotekarne institucije..” Da li smatrate da su i naši mirovinski fondovi kvazi državne institucije koje su nas učinili kratkotrajno sretnim dižući cijene dionica? Ili su oni jedan od oblika sanacije banaka kojih smo se naviđali u našoj povijesti – stara štednja, inflacija i sada mirovinska reforma? Skrenuti ću Vam pažnju na malu razliku – prije smo sanirali sami sebe, a danas od sanacije profitiraju strani vlasnici.

    • Poštovani, hvala na doprinosu. MIslim da mirovinski fondovi nisu kvazidržavni, dapače da su nedopustivo radili do sada …. da ne duljim.

      Ovo oko INA je bila, po mom sudu, jedna prosvjetiteljska akcija države, jer kako inače objasniti da su neki od njih imali 0 (nula) dionica INA prije ovog showa, a tvrde da su kupovali i trudili se? Čini se ne. Nego da su odjednom promijenili mišljenje o INA, pitam se zašto i kako.

      Mislim da nisu ni sanacija. Da su načelno jako dobra stvar. Ali da su bankama jedan jako lijepi profitabilni segment posla oko kojeg nema velike brige, to da. Uglavnom ulažu u obveznice RH I 2009. su donijeli svojim vlasnicima skoro 20 mil. eura dobiti.

  4. Jasno je u kojim djelatnostima očekujemo u narednim godinama najveći rast zaposlenosti:energetika,poljoprivreda,industrija,turizam i transport ali je isto tako jasno da će sljedećih pet godina javna percepcija standarda i kvaliteta života u hrvatskoj biti jako niska,ljudi će i uz stope rasta od 3-4% imati osjećaj da sakim danom lošje žive,naravno to će biti velikim djelom točno naročito ako proračun stvarno ostane zamrznut sljedeće dvije tri godine…

    • @Antun,

      Energetika, poljoprivreda, industrija ???
      Pa to smo imali i do sada. Mi moramo povecati prihode, a kako cemo to napraviti ? To mozemo napraviti samo tako da nekome izvan nasih granica prodamo nesto za sto ce taj netko dati Eure, $$, Yene itd.
      Sta nam vrijedi sto cemo sami sebi napraviti elektrane kad cemo 90% toga morati uvesti, istina, necemo uvoziti struju a zaposlit cemo 90 ljudi.
      Elektrane su nasusna potreba, ne proizvod i nesto na osnovu cega cemo stvoriti bogatstvo. Imat cemo 1000 ljudi koji ce lijevati beton i vuci kablove, know how dolazi iz njemacke svicarske.
      Sve dok mi moramo kupovati know how a ne izvoziti ga, ne pise nam se dobro.

      • Polako se u raj stiže,treba prvo smanjiti poljoprivredni uvoz i naravno u tom segmentu otvoriti izvoz,energetika je preduvjet industrije kao i rasta turističkih kapaciteta,sve je to jako povezano,naravno ja sam spomenuo industriju u širem smislu a to je ono o čemu ti pričaš,industrija je širok teren-pojam i to je vjerojatno ono što nam najviše fali,industrijsko izvozna proizvodnja …

  5. Europa se definitivno okreće neoliberalnom modelu kapitalizma,što je za europsku konkurentnost jedino moguće ali tu se krije,kao u hrvatskoj, velika opasnost od socijalnih i političkih previranja,nemira…,teško je sići sa konja na magarca a još teže puno više raditi za jednak novac,to će biti najveće eu iskušenje…

    • Tako će to i biti u glupim nacijama glupih građana. Naravno da je moguće biti pametan, i da nije pretjerano očekivati da neke “nacije” mogu kao cjelina/prosjek biti “pametne”. Da li će naša postati jedna takva – to je možda ipak utopija…

      Nikakav problem i sa onim ekstremnim oblikom “neoliberalnog” kapitalizma (npr. kakav se rađa u NR Kini – koja ironija!) ako će naši građani velikim dijelom populacije biti ti “neoliberalni kapitalisti” a ostali u društvu koje daje nadu “jednakih prilika za sve” gdje i oni mogu jednoga dana postati “jedni od njih”. A i sam život “najsiromašnijih radnika” u takvom sustavu, kada gospodarstvo dostigne određeni stupanj mora postati vrlo dobar. Naime ponuda i potražnja radne snage tada moraju doći u ravnotežu kada će cijene rada i prinosi na kapital biti u “opće prihvatljivim” odnosima a tada na “visokim razinama”, a upravo zaslugom tržišnih mehanizama! 🙂

      Kada bi bilo pameti u ovoj Državi, među ovim našim dragim sugrađanima… tada bi naši građani, bez obzira koliko malo “kapitala” imali odlučili biti “kapitalisti” (kao hobi uz njihovu prvu ulogu “radnika”) i to bi im bio važan dio života i glavni jamac sigurne budućnosti.

      Kada bi bilo pameti tada bi naši građani krenuli sa ovom svojom štednjom od 150 mlrd kn, krenuli sa nekim dijelom svojih budućih redovnih primanja koji postane “višak” (drastično kontroliranom rashodovanom stranom) u ulaganja. Otvarali bi obrte, d.o.o.-ove, okupljali bi se “svako u svom selu” u nekakve d.d.-ove koji bi realizirali neke lokalno prepoznate rentabilne projekte… ali pitanje da li pameti za to ima u ovoj našoj “velebnoj naciji”.
      Kapital ima, to je jasno, ali pameti…???

      Međutim ohrabruje i iznenađuje činjenica koju sam neki dan čuo. Jedan čovjek, istaknuti političar, iz stranke koja koalira sa SDP-om, od kojega bih očekivao da je “komunist” u duši, on navodno javno na televiziji predlaže sudjelovanje građana svoga kraja u jednom velikom investicijskom projektu koji se ima realizirati u skoro vrijeme.
      Čovjek bi od takvog očekivao da će ići tražiti “strane investitore” od kojih dobiti novac za “lobiranje” njihovih interesa, ali ovaj kao da ga je odjednom Duh Sveti prosvijetlio shvati da nije poanta u tome da strani kapital ulaže u rentabilne projekte nego bi uključio domaće male građane u dioničarstvo, nevjerojatno, i ohrabrujuće.

      Građani moraju shvatiti da pozitivan račun dobiti i gubitka svaki mjesec “moraju imati”, a da je njegova svrha “riskirati ga” investicijama.
      U tom slučaju nam samo nebo može biti granica. U tom slučaju možemo biti nova Austrija, Švicarska… Sve je stvar duha, stvar pameti… kapitala imamo dosta za početak!

      • @Lynx, odlican komentar.

        Nedavno je Jean Claude Trichet rekao da je nas osnovni problem prevelika jedinicna cijena rada. Nisam razumio sta mu to znaci sve dok nisam sjeo jedan na jedan sa jednim vlasnikom (uspjesne) tvornice u HR i pitao ga.
        Mi nismo konkurentni. Kinez sa svojom placom od 300$ moze kupiti vise nego sto mi mozemo sa nasih 1200 € koliki je vec prosijek u HR.
        Mi moramo smisliti nacin kako cemo biti jeftiniji !!!
        Kako cemo napraviti vise za manje novca. Za to se treba potruditi, to ne ide preko noci. Mi Hrvati smo izgubili nase znanje. Dug je proces dok ga ne steknemo ponovno. Necemo ga steci ako budemo otvarali low-cost radna mjesta za strane firme, nego proizvode sa visokom dodanom vrijednoscu. Ja takvih firmi kod nas ne vidim. cak niti KODT. KOEI energetski su vec na tragu, ali osim njih ….. sorry….

      • @ Petar
        nemojte se naljutiti što vas isrpavljam, ali kažete cijena rada a zapravo govorite o produktivnosti, tj. o omjeru cijena_rada/produktivnos. Mislim Njemacka i Japan imaju pozitivnu trgovinsku bilancu u odnosu na Kinu jer su im radnici produktivni.
        http://www.uschina.org/statistics/tradetable.html
        Tako da ti argumenti da Kinezi rastu jer su siromašni su bezveze. Ima puno siromašnijih zemalja od Kine koje nisu okupirane 🙂 tvornicama. Kina raste strahovito jer je prije 20ak godina Misesov duh zaposjeo 😛 glavnog komunista, pa su od tada postali veci kapitalisti od Amera. 😀
        Nadalje ovo ne zelimo otvarati low cost… centralno planiranje nikada nije radilo pa ne bi ni sada. Jedini nacin da u HR nastanu pametne, bajne i slične firme koje daju velike place je da se pusti trziste na mirul, privatizira obrazovanje i sl. Ne nikakvim ciljanim subvencijama , zabranama stranih ulaganja ako placa radnika nije X € i slicnim glupostima.
        P.S. ja ne bih previše slušao glavnog lika ECBa što prica. I u rijektim 😛 slučajevima kad ekonomisti nešto znaju cesto to ne mogu reci ako su “na poziciji”.

      • Lynx,ne zaboravi da osim štednje građani imaju i dugove ,ne zaboravi da zaposlimo sve hrvatske građane da ćemo imati omjer 1,35-1,40 onih koji rade u odnosu na one koji su u mirovini.Priča o austriji i švicarskoj je besmislena,naslušali smo se toga 90-tih,to su zasada iluzije i ludosti,mi ćemo moći vidljivo dizati standard tek kada budemo uvozili 30-50 tis radnika godišnje,zemlja nam je velika a malo nas je da je “servisiramo” i sve to plaćamo,skup je to sport za nas 4,5mil. a da ne govorim koliko nas samo radi u realnom sektoru.

  6. @ Petar

    Za elektrane (a koje nam trebaju, uvozimo 35% današnje a još puno više buduće dugoročne potrošnje struje) know-how, glavna oprema, ne dolazi iz Njemačke/Švicarske (osim ako na natječaju pobjede Siemens, ABB…) nego iz Končara a koji je oko 50% u vlasništvu hrvatskih građana, drugih 50% nažalost “u ničijem” (a zovu to “državnim” vlasništvom) a uz to je čak i registriran u RH, zapošljava građane RH, plaća poreze u RH, tako da je istina i jako važna istina da je znatan know-how u Končaru/RH i drugim (građevinske…) domaćim firmama.

  7. @Ivan,

    molim samo ispravljajte, ne ljutim se ja. 🙂
    nisam ekonomist nego inzenjer.
    Onda pitanje: “Zasto do sada nisu nastale firme koje proizvode pamet ?”
    Veliki broj njih je imao i subvencije i poticaje i kojesta i narudzbe iz drzave….. i to 10 godina i to tipa nije se pitalo za cijenu.

    • @ Petar
      pa neke su nastale. Mislim Lynxov omiljeni primjer je Telegra, vjerojatno ih ima još. No morate paziti na jednu stvar-nikada nece svi ili bar 50% u HR zarađivati kao npr ing u Googleu jer jednostavno nema šanse da je 50% ljudi u HR tako pametno/sposobno. Kažem ovo jer npr. Pavuna cesto ima takve ispade.
      Ali nastalo bi ih puno više da im država ne ubija profite i mogucnost rasta kupovanjem glasova njihovim novcem. A npr. ovo “i narudzbe iz drzave”.
      Zar vi zaista mislite da drzava potice trzisnu utakmicu? Naravno da bi selekcija kvalitetnih firmi puno bolje išla kada bi radili za privatni sektor nego za državu koju zaboli koliko ovi naplate. Mislim ovo što kažete nije se pitalo za cijenu… slijedi neučinkovite firme koje posluju vecinom sa drzavom su mogle poslovati profitabilno cuclajuci tudu lovu(točno onu lovu koje bi učinkovitije firme uložile u razvoj da im država ju nije uzela).
      Klasicno seen vs unseen.
      I još jedan faktor o kojem mnogi ne govore je taj što je visoko obrazovanje u HR ništa posebno, barem u globalu gledano. Da ima X dobrih znanstvenika koji se pokupe i odu, ili se ne pokupe, ali pogledajte odredene fakultete- to je pretragicno. Nedavno je Tedeschi rekao da je jedan faks iz ZG 6000 kopalja ispred jednog drugog iz ZG. Necu reci o kojima se radi, da ne bi sad prešlo tu u raspravljanje o fakultetima, ali valjda je svakom tko nema neko naivno viđenje znanosti u HR sve jasno. Dalje vezano uz to je da su strukovne škole postale prakticki sramota za završiti, al zato bezvezni faks je zakooon.

    • @ Petar

      Nije poanta isključivo u prodavanju pameti (u kojem to gospodarstvu konzultantske, upravljačke, znanstveno-istraživačke, obrazovne usluge, te patenti, licence i sl. predstavljaju neki posebno veliki dio ukupnih prihoda?), nego u prodavanju “konkretnih” proizvoda/usluga, ne nužno ali poželjno više razine složenosti, a kojima je ta “pamet” ključni sastavni dio a u poslovnom modelu koji funkcionira na način da se kao dugoročnu vrijednost koja trajno održava i pojačava dugoročnu perspektivu proizvoda/kompanije neprestano stvara/osnažuje brendove (reference) kompanije.

      Nemamo puno kompanija koja pamet ugrađuju u svoje proizvode i kontinuirano stječu kvalitetne međunarodne reference i općenito ugled na tržištu (Končar, ERNT, Telegra, Geofoto, BC-Institut…) niti onih koje pamet ulažu u brendove (Atlantic Grupa…) ali to je stvarno vrhunac i ne može se to očekivati od svih i preko noći.

      Za početak naših 4.4 milijuna investitora može ulagati i u prizemnije poduhvate (često iskorištavajući tek neku trivijalnu konkuretsku prednost, rentnu poziciju i predani visoko motivirani, npr. dioničarstvom, a jeftini rad, u nekakvom turizmu, poljoprivredi ili što je kome i gdje dovoljno poznato za brzi start) a s vremenom će oni najbolji iskazati svoju pamet, stvoriti neki bolji proizvod, poslovni model i konačno prave brendove, i time dobiti nešto uistinu trajne vrijednosti.

      Ne možemo svi bit prepametni, da pameti imamo i viška – za prodaju :P, ali svi MORAMO biti investitori, a radnici tamo gdje nas i koliko trebaju a po tržišnim cijenama, a u firmama gdje smo dioničari, u slobodno vrijeme: radnici-volonteri! To je moja vizija renesanse našeg gospodarstva.

  8. U Hrvatskoj je od 1991 u provedbi nigerizacija društva. Iz godine u godine sve manji broj ljudi raspolaže sve većim postotkom GDP-a. S obzirom da su tu ipak prolazile neka vojske uključujući i Napoleonovu i s obzirom da smo par stotina godina bili dio neke imperije nešto bogatstva se prelilo i na narod. Zbog tih povijesnih činjenica nismo baš goli i bosi kao ekipa u Nigeriji, no kako je krenulo treba samo dati malo vremena.

    Zapitajte se zašto nijedan prirodan resurs RH nije stavljen u funkciju dobrobiti njegovog naroda već njih par.

    Zemlja koja nije financijski, energetski, komunikacijsko i prehrambeno nezavisna nema baš neki prosperitet.

    Kada se sve zbroji i oduzme treba sami sebima priznati koliko smo u stanju pošteno voditi državu, s obzirom šta smo od ove napravili u proteklih 20 godina…

  9. Ne znam da li je to i prije pricala, ali ako nije onda ste pogodili što ce pricati…danas ujutro sam prebacivao radio i naletio na Jadranku kako prica kak su posebno osjetljivi na nezaposlenost…

    • Hvala. Bit će to centralna tema. Inače sam dobio od prilično uglednih ljudi raznih, ali suprotnih komentara, recimo ‘pa naravno da se UVIJEK tako događalo’, ili ‘pa to se NIKAD nije i neće tako događati’. Ali tvrdim da će ovo biti skroz nova paradigma.

  10. Naravno da je gospodarski rast (ali ne i realni oporavak gospodarstva) moguć bez zapošljavanja…

    odgovor daje kretanje vanjskog duga 🙂

    naravno, pri tom nijednu vladajuću garnituru nije pretjerano briga što će svi dugovi kad-tad doći na naplatu….

  11. Ma birokracija nas ubija i drzavne firme. Ne moze po narodski receno baba neka u policiji il gdje vec, ima ih jako puno, koja ima neku srednjeu skolu i cijeli dan udara zigove kojekakve i ljudima govori FTJP(‘fali ti jedan papir ajmo ponovo u red’) imati 4500kn neto i vise a radnica u tekstilnoj industriji koja ima takodjer srednju skolu ali nema veze nikakve da radi u policiji imat 2000kn…Ta jadna radnica puno vise doprinosi razvoju ove drzave nego baba koja udara zigove po cijeli dan a poslodavac joj ne moze dati vecu placu jer ni on ne zaradi vise nakon silnih poreza nakon sto plati sugavoj turistickoj zajednici i takvima poreze za radnike ostane ta crkavica….jednostavno smo drustvo apsurda…

  12. a i to stalno slusanje o hrvatskoj pameti da dragi Bog sacuva…pa samo pogledajmo statistiku pa cemo vidjeti gdje smo…na znanstvenoj karti nigdje…objavljenih ‘CC’ radova jako malo i ti sto su objavljeni uglavnom nisu financirani od trzista i nisu trzisno upotrebljivi(znanstvenici ih objavljuju da bi objavili nesto)…visokoobrazovanih imamo 7% ako se ne varam…(Irska,Njemacka preko 30%)…o cemu mi pricamo i kome mazemo oci…treba uciti treba raditi…i tako ja izgubih pol sata laprdajuc ovdje 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s