Trzista kapitala - Hrvatska

Prve najave rezultata

Ovo je zanimljivo: U današnjoj emisiji Hrvatskog radija (download ovdje):

– ADPL najavljuje dobit ove godine od 45 mil. kn i procjenjuje za iduću 50 mil. kn, te o projektu za FIAT u Srbiji govori kao o vrlo izglednom (na 35:40)

– VIRO izjavljuje (citiram): “Očekujemo jednu rekordnu proizvodnju …. gotovo 170.000 tona šećera … u svakom slučaju to je i rekordni rezultati i takve očekujemo i rezultate na kraju godine”, e sad što znači ovo ‘i takve očekujemo i rezultate na kraju godine’ – jesu li to rekordni financijski rezultati ili naprosto nešto jako veliko, ne bih znao (41:00)

(Hvala vodoinst)

Napomena: Autor ima dionice ADPL i VIRO i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju tih dionica.

Napomena: O ADPL sam prvi put pisao u svibnju 2010. Jasno uz mnoge komentare ‘besramni druk’ ili slično. Tada je već dionica bila aprecirala na ozbiljnih 88 kuna. Kako je Crobex bio na 1973, to znači da je u međuvremenu ADPL porastao 55,7%, a Crobex 11,4%. (Odnosno ADPL 58,3% uz reinvestiranu dividendu, a za Crobex ne znam koliki je bio reinvestirani dividendni prinos).

27 replies »

  1. gospodine bakiću, nemojte se osvrtati na komentare koji u sebi sadrže taj famozni termin DRUK.
    istupi takvih osoba govore o razini demokratičnosti u našem narodu, kod nas se o ničemu ne može konkretno pisati (a da se to negativno ne okarakterizira), naprosto masa vapi za nerazumljivim općenitim frazama…
    nema tu pomoći, oism pisati, pisati i pisati – argumentirano, naravno!

    • Hvala. Ali da čujete kakvih sve stvari ima.

      Upravitelju jednog velikog našeg fonda, kad sam mu htio pokazati kako zaista mislim da treba ulagati u hrvatske dionice, štoviše da oni ima takvu odgovornost, rekao da stojim iza toga što govorim, a ne – kako su neki njegovi kolege prije toga tumačili, da to govorim kako bi on i slični fondovi kupovali kako bih im ja prodao – pa da sam tako prije ljete digao čak neke manje kredite (naravno, daleko manje od moje gotovinske pozicije itd.) za dionice. Kažem ‘manje’ kredite i on dobro zna da je to bilo nešto daleko ispod ikakve rizične razine, samo malo povećajne ‘bete’. I kako su mi ti krediti stalno bili u plusu (a i da, jasno, imam jako veliku mogućnost dodavanja kolaterala iako sam i u početku stavio puno više nego je trebalo). A i, jasno, čovjek zna da stalno kupujem hrvatske dionice, ne prodajem (agregatno).

      Pazite, rekao sam mu to u dobroj vjeri. I onda taj čovjek širi priče da sam ja ‘nervozan oko rasta hrvatskih dionica jer su mi ugroženi margin krediti’. A čovjek upravlja jednim vrlo ozbiljnim fondom.

      Znači ako tako bijedno nastupaju čak i vodeći ljudi, to Vam opisuje klimu na našem tržištu. Zato sam to spomenuo, jer zaista nisu bili usamljeni slučajevi ovo oko ADPL. Zavist je jako prisutna.

      • Nemojte se uopće zamarati s tim šta kaže neki tamo fond manager. Oni su na tim mjestima po podobnoj liniji, a ne sposobnoj. Ponašaju se ko lokalni šerifi bez ikakve odgovornosti i dobar dio krize su napravili baš oni. Srećom postoje svi logovi na burzama za oho-ho godina unatrag, a politika se mijenja. Kad ubrzo ostanu bez zaštite mogli bi ostat i bez osobne privatne imovine. Pametnije im je da dignu crobex na barem 4k i budu zamašnjak izlaska iz krize nego štelat svojim kompićima fondovski novac.

        Nego, dosta o tim neplodnim likovima, ajmo malo o Belju 🙂 Zar to nije novi ADPL? Mislim ono 185 kuna po dionici je Todorić upucao u Belje samo u jednoj godini, još je i prehrambeni sektor, dobit, zemljišta, cijena danas samo 93,47 poticaji, sposobni manager itd. itd.

        Napomena: Da, imam BLJE od 22.12. ga kupujem svakodnevno, ali to ne znači da nekog nagovaram na kupnju ili prodaju

      • Nešto zavist a nešto i nestručnost. Ako ja koji tu i tamo popratim vaš portfelj na mojedionice.com jer se to manje više vidi sve iz topa 10 (znate i sami šta se vidi) vidim da tu može doći do pucanja margina jedino da je kredit toliko basnoslovan da Vam ga jedna banka vrlo vjerojatno ne bi mogla niti htjela isplatiti jer kao što kažete kolateral je ogroman. Znači jednom priučenom investitoru je to jasno a njemu kao profesionalcu uz sve veze koje treba imati po raznim institucijama to još uvijek ne ide u glavu. I ima ih puno takvih što je najgore koji se igraju sa tuđim novcem. Zbog toga će ponovno biti takva euforija kakvu još nismo vidjeli. Dok se sve ovo zaboravi za jedno 2 godine. Tad treba biti pametan ili bar pratiti kad pravi počnu prodavati.

      • @Demizon:

        Tu moram priznati da sam totalni diletant, nisam proučio detalje. Ušao sam čisto traderski s nekih 10k ispod 60 (57?) i prodao preko 60 (62?), onda opet ušao s nekih 23-24k ispod 60 i sad sam eliminirao pola te pozicije manjim dijelom na 72, većim na oko 85. A bio sam na dužem putu, jedno 20 dana, pa nisam stigao proučavati, znam da ima većih stvari na koje treba obratiti pažnju, ali naprosto nisam stigao pogledati. Pa sam se sveo na razinu tradera. Tužno, ali istinito.

        Ali znam da Todorić zaista voli to Belje, pa vjerujem da će dugoročno ondje osnaživati kapital.

        • Pa bila je čak i veća, oko 23-24k dionica.

          A iskreno, čak mi je i dobra motivacija bilo ‘nadmudrivati’ se našim vrlim ‘traderima’, onima koji uvijek sv dionice pogode na dnu i proadju na vrhu, zarade 2-3% preskačući bid-ask ili možda više ali na totalnoj sići … kad tržište ode gore 5-6%. To se inače zoev histerično-hiperaktivno ponašanje, a odlikuje a i tzv. ‘hedonistička cenzura’ tj. pamćenje samo uspjeha, odnosno bez usporedbe s buy-and-hold strategijom.

      • mislio sam da se 23k odnosi na 23 tisuće kuna a ne na 23 tisuće komada, nesporazum, iako i dalje smatram milijun kuna prevelikim iznosom da bi se na našem tržištu to zvalo traderski. ali očito takav iznos u vašem portfelju služi za trejdanje…

  2. hm, ovo jos vise govori o mojoj tezi da je to belje totalno overlooked dionica :)..
    Mislim, imamo par desetaka dionica sta vrijede i cini mi se nemogucim da koja ribica promakne tolikim ocima koje bi ju trebale vidjeti (oif-i omf, etc..)..ako se samo vodimo jednostavnom logikom a ta je da Todoric ama bas sve pretvori u zlato trebalo bi imati vise vjere u nju..od onog siroceta pik vrbovec koji je bio prvorazredni politicko-gospodarski problem godinama pa do jamnice..vlada i neka fama o njegovoj prazaduzenosti..moram priznati da neznam ali sam indirektno imao prilike cuti od ljudi koji bi trebali biti upoznati sa situacijom da on niti po jednom faktoru nije prezaduzen..isto to i on stalno javno napominje i jos nisam vidio da je netko oponirao…
    e sad ako je za jednu firmu najbitniji menadzment a za mene je to prvi i osnovni preduvjet da negdje stavim lovu onda nevidim bolje dionice na ovom trzistu..firma u nastajanju, debelo podcjenjena sa ovakvim menadzmentom (ne znam kakav je kadar belja ali bitni su ljudi koji donose strategiju..a oni su ipak u agrokoru) za mene moze znaciti samo jedno…

    ajme, a ovo za druk mi je zbilja veliko iznenadjenje…da takva paranoja vlada kod te razine ljudi pa to mi je zbilja frapantno. vidim puno paranoje po forumima (kao da se sami sebe boje da nekom ne povjeruju a nisu trebali) i zbilja ni to ne razumijem..pa nece valjda ozbiljno dizati cjenu mali ulagaci..ali da se toga boje fond menadzeri to stvarno nemogu vjerovati..to mi samo jos jednom potvrdjuje cinjenicu da mi u bilo kojoj oblasti posla i zivota imamo strucnjaka za na prste nabrojati..nazalost…to je sve rang tako mizeran da jedan talentirani entuzijasta iz skroz druge branse moze znanjem dostici vecinu ljudi kojima bi to trebala biti profesija..

    imam belje i samo belje..i da, drukam 🙂

    • Gledajte, nije on stvarno mislio da ja ‘drukam’, nego je širenje takvih laži zapravo bio defanzivan mehanizam, kognitivna disonana – jer ako sam ja u pravu da on premalo ulaže, a on iz nekih razloga ne ulaže, onda mora naći način da to ‘racionalizira’.

      Čak sam onda i kasnije čuo tezu da je ‘opasno’ ulagati ondje gdje sam ja, jer da mi mogu puknuti margin krediti. To je već zbilja bilo jako zlobno. Žao mi je onih koji nisu kupili ADPL zbog tih teza.

      • Argumenti koje koriste i koristili su vaši protivnici i podcjenjivači su najviše usmjereni na vaše snažno ukrcavanje u neke dionice na visokim razinama crobex-a što doduše i vi višekratno navodite i smatrate djelomično svojom greškom,barem u tim količinama….,kasnije su se počeli služiti marginima kao sredstvom da vas osporavaju.Jedino mi nije jasno kako vam mirovinci mogu uopće spočitavati tako nešto ili bilo što jer su sve njihove kupnje na crobex-u 4500-5300 jako transparentne i svima poznate a još je više transparentna njihova neaktivnost i strah na crobex-u 1400 čime su skoro ubili tržište?

        • Gledajte, ja jesam značajnije kupovao dionice na visokim valuacijama, a to je naprosto zato jer sam tada dobio na raspolaganje veliku likvidnost, pa sam sukladno tome POČEO više ulagati u dionice, budući da su dionice moja preferencijalna investicijska klasa.

          Naravno, daleko sam više uložio na daleko manjim razinama. Zanimljiva je stvar da sam i tada ulagao prvenstveno po fundamentima, pa vjeroval ili ne, u mom portfelju tada, a ni sada, nije bilo značajnijih ulaganja (nešto zaista mikro sitno špekulativno) u brodare, građevinare, HGSP, MGMA, OPTE i slične, osim LPLH. Znate li za jednog investitora na ZSE s portfeljem većim od 5 dionica s takvim pristupom. Znači trebali bi me pohvaliti, ne? Jasno, mnogi neće jer su oni ZNALI da će globalne burze potonuti, s njima naravno i na ZSE ono što i vrijedi. Oni su također ZNALI da će mirovinci toliko kupnjom utejcati na HT, ERNT, ATGR, ISTT, zar ne?

          Ljudi inače ne znaju gleadti portfeljno i kvantificirati. Na jednoj dionici zaradiš 50% na mil. kn, na druoj izgubis 10% na 100k, a na trećoj zaradiš 10% na 25k, oni kažu +prosjek loš’.

          Također je zanimljivo da sam uvjerljivo najviše novca izgubio uloživši u fondove jedne naše banke koji su investirali vani, jer sam ondje ‘parkirao’ povelike novce koje nisam tada htio uložiti u hrvatske dionice, a htio sam imati izložene equityju. To je jasno bila moja ‘greška’, kao i greška svih koji nisu unaprijed vidjeli Lehman i ono to je bilo prije toga, a takvih je samo 2%, jer je 98% njih znalo da su dionice u S&P daleko precijenjene i da im treba korekcija. Jasno, i iz te investicijske kuće sam čuo podsmjehe. A greška je naravno bila povjeriti im novce kad sam vidio naknadno kako ih nije previše briga za klijente, pa su svojim petljanjem i dodatno uprskali.

          Margini, kao što sam rekao, su nematerijalni.

    • Ako pogledaš u prošlost vidjet ćeš da ni tada mirovinci nisu kupovali belje,imaju oni svoje razloge,vjerojatno je tada free float bio njima jako mali i dionica nije u službenom tržištu pa ih to ljuti…,međutim nebi me začudilo da u jednom momentu i to vrlo uskoro otkupe državni paket 8% i to vidim kao izglednu i jako realnu opciju…

    • Naravno,sve mi je jasno i apsolutno vas razumijem,porfeljni prinos je bit čitave priče sa time da je vaš kolaterala jako visoka i spremna na dokup i to ste napravili.Meni se dogodilo na nekim dionicama da sam u kratkom periodu zbog krive procjene tajminga ušao u minus 50%,sa novim dokupom danas sam taj gubitak na nekim dionicama sveo na prihvatljivih 10-20% ili čak ušao u toliki pa i veći dobitak sa time da ako bih želio danas kupiti te količine , radi se većinom o nelikvidnim izdanjima ,trebao bih dići cijenu i do 20-40%.

  3. svjetske cijene hrane,toliko zanemarene u US, doživjele su “renesansu” čija kulminacija možda tek slijedi:
    world food prices hit a new high in December, after jumping more than 54% from a February 2009 low..
    Among the various sub-indices, the most dramatic increase has been seen in sugar, which is up 51% in just four months and is up a staggering 239% over the course of the past two years to a new all-time high”:
    http://vixandmore.blogspot.com/

    • Nagla poskupljenja hrane naravno da su posebice teška za nerazvijene zemelje, međutim prema mom shvaćanju (moguće da nisam u pravu) dugoročno gledano upravo najsiromašnijim zemljama najviše koristi poskupljenje hrane.

      Dakle poskupljenje koje bi bilo nekim “ravnomjernim” tempom, dakle bez prenaglih skokova, nešto je zapravo dobro – posebice onim siromašnim. Jedino nije dobro za političke elite “razvijenih” zemalja a koje nisu tako razvijene kao što se čini pa poskupljenje hrane i opća inflacija raskrinkavaju realno stanje kupovne moći/standarda tog stanovništva i općenito snage tog gospodarstva, skidaju ružičaste naočale koje su političari stavili cijelom narodu na oči kroz zadnja desteljeća.

      Zašto za siromašne zemlje dobro? Zato što siromašne zemlje svoje gospodarstvo mogu razviti jedino klasičnim putem: prvo poljoprivreda, pa industrija, pa usluge… a i sasvim je jasno da je siromašnim zemljama koje ništa ne stvaraju nove vrijednosti živjeti na uvoznoj hrani i svemu ostalome, na dug, koji im se nekad i oprosti ali ne može tako vječno… začarani krug bijede iz kojega se ne može tek tako izaći a jedino skuplja tržina cijena hrane (ukidanje subvencija u EU i USA bi pomoglo) može omogučiti siromašnim zemljama da koliko-toliko konkurentno proizvode.

      Tek kada hrana prijeđe određenu granicu, sirmoašnim zemljama će se više isplatiti početi obnavljati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju uz napuštanje uvoza tada skupe inozemne hrane i tko zna… možda jednog dana postajanja izvoznicima hrane, pa onda kasnije industijskih proizvoda itd., pa onda prebacivanje tih izvoznih zarada u domaću potražnju jačanja i domaćeg tržišta i tako pokretanje održivog zamašnjaka gospodrastva.

      Naravno da siromašne zemlje i da se sve ovako posloži to ne mogu same pokrenuti, od pomoći bi im bili strani investitori poput ovih http://www.norfund.no i sličnih.

      P.S. Poskupljenje tržišnih cijena i šećera, koji se također proizvodi u vrlo siromašnim zemljama, zbilja bi bilo višestrano dobro – za njih siromašne, za EU koja bi se riješila svog statusa dežurnog krivca zbog subvencija, i za ovdje već spomenuti Viro koji bi kao konsolidator domaće industrije mogao biti među tada posljednjim preživjelim EU igračima u tom novom i tada normalnom tržištu.

      • Mene više od poskupljenja i pitanja koliko će krana koštati muči što ćemo jesti i što će se u toj hrani nalaziti. Vjerojatno ste čuli svi za Monsanto, još jedan od primjera kada Američka propaganda pokušava progurati razno razne priče kako bi progurala svoje korporacija da postanu međunarodni konglomerati…
        http://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2011/01/12/wikileaks-reveals-us-sought-to-retaliate-against-europe-over-monsanto-gm-crops.aspx

      • @Ante

        Svatko, pa tako bismo trebali i MI, želi da njegove korporacije postanu globalni igrači. Svatko u svom polju – što jači!

        Naravno da je moguće, da će neke korporacije postati i više-poslovnog karaktera procesom reinvestiranja zarada, no to sve ovisi o interesima dioničara u datom trenutku.
        Nisu svi konglomerati vječno konglomerati, postoje metode odvajanja (spin-off) gdje se neke članice Grupe izdvoje radi lakšeg raspolaganja od strane dioinčara…

        Ne vidim ništa loše u tome da korporacije rastu po svim osnovama.
        Loše je samo ako mi nemamo svojih predstavnika među njima.
        Hrvatska je mala, ali to joj ne smije biti opravdanja da i njene kompanije moraju biti takve – one mogu i trebaju biti jednako “ekspanzivne” kao i da smo bilo koja država bilo koje veličine (Luxembourg, Švicarska, Nizozemska, Njemačka, USA, Kina…)

        Naravno da se svi poslovni procesi moraju odvijati u skladu sa zakonima država u kojima se posluje, ali to ne znači da vlastita Država ponekad ne može na neki način stajati iza kompanija čija su sjedišta ne njenim teritorijima i/ili su u pretežnom vlasništvu njihovih građana. To ponkead uključuje i korištenje obavještajnih podataka u njihovi korist (nije neobično da predsjednike uprava velikih američkih korporacija ponekad ujutro na stolu dočeka CIA-ino izvješće sa natpisom “povjerljivo”).
        Naše kompanije su utoliko hendikepirane što su oslonjene isključivo same na sebe pa konkurentska broba na globalnom nivou nije potpuno ravnopravna.

        Što se tiče detalja oko Monstanta, ja ne znam koliko su i da li su prelazali granice zakona u svojim aktivnosti širenja, koliko je u tome sudjelovala država… i pogotovo nisam sada voljan raspravljati o GMO hrani jer je to vrlo kompleksno pitanje a o kojem ima puno dezinformacija i subjektivnih stavova upitne opravdanosti u kojoj šumi se i ja ne snalazim najbolje. U svakom slučaju slažem se da tu treba biti jako oprezan i dati znanosti/struci da kaže što je istina.

        U svakom slučaju, “naš Monsanto” (moj BC-Institut) za sada ne razvija genetski modificirani kukuruz (što mene čak i zabrinjava, ja bih radije da “za svaki slučaj” prošire svoje istaživačke djelatnosti i u tom smjeru) jer kažu da time se ne može dobiti na prinosima nego da to služi isključivo za stvaranje otpornosti prema štetnicima tj. radi se o zamjeni za pesticide. Dakle izbor je da li više trovati hranu pesticidima ili uzeti GMO… treba vidjeti stvarna svojstva GMO biljaka, i usporediti prednosti i nedostatke jednog odnosno drugog.

        U svakom slučaju naš BC-Insitut u svojoj “globalnoj ekspanziji” (http://www.bc-institut.hr/trzista.htm) zasigurno će svojim programom klasično stvaranih hibrida imati još dugo vremena neke zgodne niše, gdje će se tražiti baš takva “GMO-free” hrana, međutim ako GMO postane koristan i prihvaćen, nadam se da ćemo još uspjeti uskočiti i na taj vlak. Navodno to i nije neka prevelika mudrost, da je veći problem ovo glede prinosa što se radi klasičnim putem… pa to je kod njih onda strategija kao i u svim našim malim istraživačkim centrima: “fokusirati se na ona najvažnija istraživanja”.

        Disclaimer: imam BCIN-R-A. ovo nije nagovor na kupnju, prodaju ili držanje.

      • Pogledati dokumentarac Food inc., bit će jasnije što je Monsanto.
        http://www.imdb.com/title/tt1286537/
        A možete pogledati i jedan stariji Corporation. http://www.imdb.com/title/tt0379225/
        Meni oba vrlo zanimljiva.

        Premisu dobrobit za dioničare trebalo bi proširiti tako da ta dobrobit nije na štetu. Kompanije poput Monsanta ne stvaraju dodanu vrijednost, nego otimaju vrijednost i uništavaju sve pred sobom za profit.

        Država prije svega treba štititi interes svojih građana, a ne grupe pojedinaca što najčešće korporacije jesu.
        Postojanje Monsanta nakon svih kriminala koje su učinili dokaz je da SAD ne štiti svoje građane, a još je gora situacija u RH mislim. Kada bi postojala kompanija poput Monsanta u RH bojim se da nam ne bi bilo spasa.

      • Morate s time biti oprezni. Nije dobro vjerovati svemu što vidite u filmovima makar se zvali “dokumentarcima” (ovo nisam pogledao, pa govorim načelno).

        Pravna država služi za to da svojim zakonima stvori sustav u kojemu nitko ne može stjecati korist na štetu drugih bez njihova pristanka tj. poštenu tržišnu utakmicu. Hoćeš reći da u USA pravna država dovoljno dobro ne funkcionira? Da tržište nije dovoljno “slobodno”? Ili da regulacija nije adekvatna dugoročnim interesima građana i njihovih korporacija? Sasvim moguće, ali ne znam detalje o tome.

        Što se tiče zaštite okoliša i sl., to je također dio sasvim uobičajenog štičenja prava/sloboda svih osoba (fizičkih i pravnih), tj. zakoni koji “štite okoliš” na načelima koja vrijede za sve jednako, niti na koji način ne remete tržišnu utakmicu niti čini nepravdu prema bilo kome.
        Što se tiče okoliša uvijek treba gledati što je dugoročni interes građana tj. usporediti profit koji se ostvaruje evenutalno “na štetu okoliša” sa značajem te štete izrazivši to na neki način u financijskim terminima (da bi se moglo uspoređivati).
        Dakle cilj je maksimizirati ukupnu dugoročnu korist. Nema smisla kratkoročno ostvariti neki profit radi dugoročne katastrofe.

        Naravno da država postoji da bude servis svojih građana, a korparacije kao ključan način upošljavanja kapitala svojih građana a koji je glavni izvor stvarne dugoročne materijalne egzistencije građana, naravno da je važan dio brige države o interesima svojih građana.

        Ne mogu zamisliti kako se jedna liberalno-demokratska država može bolje brinuti o svojim građanima nego da se brine o stvaranju maksimalno funkcionalnog pravnog sustava i opčenito sustava koji maksimalno dobro omogućava funkcioniranje slobodnog tržišta i opčenito što višeg stupnja “dobre poslovne klime” na svome tlu.
        Što se tiče međunarodnih djelovanja države, također ne znam što država može više napraviti za svoje građane nego svojim međunarodnim aktivnostima, u skladu sa zakonima (potpisanim međunarodnim sporazumima…), stvarati čim bolje uvjete svojim korporacijama za globalno širenje.

      • @ Lynx: Možda je komentar malo nedorečen, htio sam naglasiti drugu stranu medalje tog mogućeg probitka malih zemalja. Ovo što radi Monsanto sigurno nije ništa pozitivno, a CIA i slične njihove organizacije koje o tome brinu (koliko god zvučalo kao teorije zavjere tako je) učiniti će sve u njihovoj moći da se zakoni promijene na račun njihova probitka. Naravno da je to pozitivno ako gledamo kontekst američkog gospodarstva i njegove inozmene komponente, trgovinske bilance itd., ali uopće nema smisla uspoređivati pomoć koju njihove kompanije dobivaju s onom koju naše dobivaju. Naša agencija za potporu i kreditiranje izvoza je samo jedna u nizu fikus agencija koje imamo, zato se (između ostaloga) ERNT i izlaže rizicima koji su na kraju uzrokovali otpis skoro 150 mil. kuna. Ali nisam htio o tome, nego samo spomenuti da se i u poljoprivredi zadnjih par desetljeća puno toga promijenilo. Da bi se nastupalo kao ozbiljan igrač potrebno je investirati ogromna sredstva koja zemlje trećega svijeta teško mogu pronaći i sumnjam da će nešto biti sposobni napraviti na ovom području ako vidimo da se niti malo nisu uspjeli oduprijeti kad je u pitanju iskorištavanje prirodnih bogatstava, pogotovo rudnih i nafte. Poznajem dosta Agrokor i tu je recimo slična priča kada ih se napada koliko poljoprivrednih dobara uvoze. Samo zbog jednoga razloga – količine. Kvaliteta je kod naših proizođača, pogotovo u određenim nišama, nerijetko i bolja. Da bi skupili određene količine možete potpisati ugovore i gnajviti se sa dvadesetak hrvatskih dobavljača ili okrenuti broj i naručiti avion za idući dan To je činjenica i neće nama EU predstavljati crveni tepih kako mnogi, čak i iz tog ministarstva, očekuju. Ali tu se već ulazi u nove beskrajne priče… Sad će možda neki navaliti drvljem i kamenjem ali to je činjenica, to što ju ne želimo priznati je drugi par rukava.
        Corporation sam pogledao i meni osobno se sviđaju takvi dokumentarci. Ponekada se autori možda užive i sami svojom logikom povežu neke stvari koje i nisu takve, ali definitivno daju da se malo zamisliš i shvatiš da nije sve baš kako se čini i kako se predstavlja. Treba kopati, čitati, razmišljati i ne prihvatiti sve kako se servira…
        Meni osobno se priča s GMO-om ne sviđa zbog razmjera koji bi se mogli doseći za deset-dvadeset godina,polako i praktički neprimjetno, sva bi hrana mogla postati umjetna. Samo zadnjih par godina rast udjela smrznute hrane u Ledu i Podravci, o proširenju asortimana da i ne pričam, a nismo ni blizu zapadnjačkog stila života koji nas čeka. I zato našu prehrambenu industriju tek čekaju najbolji dani, pogotovo Belje s kojim će mnogi biti iznenađeni za par godina. Niti ovaj posljednji rast ne smeta da još uvijek bude jeftino ulaganje…
        p.s. Već i danas imamo primjere umjetne hrane s kojima se susrećemo svakodnevno a nitko se ne obazire; tko je bio na selu zna koliko mlijeko traje nakon mužnje a znamo i koliki je rok na svježem mlijeku u dućanima. Zvuči smiješno, ali najjednostavniji i najbolji primjer. KEEP IT SIMPLE AND STUPID 🙂

        Ovo nije savjet niti nagovor ni na kupnju ni na prodaju. eventualno ako mi netko hoće prebaciti koju od ovog bisera 🙂

      • @Ante

        Naravno da se promijenilo, u zadnjih 100 godina, u zadnjih 50 godina, 25… i još puuno će se promijeniti.
        Mnoge od tih promjena su vrlo pozitivne i nadam se da će takvih biti još puno.
        Ono što je negativno to treba ukloniti, pozitivno razvijati dalje. Umjetnost je umjetna, ljudska civilizacija je umjetna… nema ništa loše u umjetnosti.

        Zemlje Trećeg Svijeta nemaju kapitala – ali “mi” ćemo tamo uložiti svoj! 🙂
        Zato sam i spomenu onaj norveški fond jer naravno da oni ne mogu sami.

        RH hvala Bogu nije zemlja trećeg svijeta – mi sve možemo sami, ako se potrudimo! A uvijek je bolje tako, biti vlasnik kapitala, a ne dužnik ili nečiji najamnik.

        To što naše kompanije iza sebe nemaju velesilu broj 1 da im čuva leđa ne znači da se trebamo predati… pa pogledajte druge male države, poput Švicarske npr., ne treba im vojno-politička snaga SAD-a, niti “ekonomija obujma” SAD-a, da bi kvalitativno bili i bolji od SAD-a, a s vremenom će i “kvantitativno” (GDP per capita Švicarske mogao bi i preteći onaj SAD-a, a uopće nisu poput npr. Norveške bogati prirodnim bogatstvima i sl., nego samo svojom pameću, trudom, radom, strpljivošću, korak-po-korak…)

        Ako je Monsanto “zao” kao što kažu u tom filmu, onda će propasti a njegovo tržište će preuzeti Syngenta AG iz Švicarske i ostali koji su možda “dobri”. Tako funkcionira tržište – a Amerikanci su prepametni da bi odustali od slobodnog tržišta jer znaju da je put u propast. Što znači da se Monstanto ili mora “popraviti” ili ga više neće biti… A po onoj staroj kršćanskoj, o izgubljenoj ovci, sinu razmetnom i sl., oni “koji su bili loši a poprave se”, posebna im se čast odaje tako da čak i Monsanto i ako je istina da je sada zao – nije izgubljen slučaj, ako postane izgubljen slučaj: onima dobrima koji ulaze na njegovo mjesto još bolje!.

  4. Gdine Bakić, čini se da će mirovinci ipak na kraju prihvatiti Vaš prijedlog od prije nekoliko tjedana i kupovati dionice na razinama na kojima ste ih procijenili. Htio bih Vas pitati imate li političkih, odnosno domoljubnih u pravom smislu te riječi, ambicija? Ispričavam se ako je pitanje previše osobne naravi.

  5. Poštovani nbakic, pratim vaš blog od samog početka i jednom smo se i upoznali, ali tema je bila HR odnosno tadašnji vaš core business, tako da nije bilo riječi o tržištu kapitala…

    Naime, čudi me kako niste do sada procijenili/komentirali dionice “bisera hrvatskog turizma” LRH odnosno SNHO-HFP-LRH-Opatija petljanciju i nedavna događanja. Imam obje dionice i očekujem pozitivan rasplet a zanimalo bi me i politički i tržišno kako vrednujete trenutno stanje.

    Inače, vezano za trenutnu euforiju, bojim se da će krenuti ispuhavanje nakon što prođe ponuda MOL-a za INU. Ta ponuda je i kreirala ovu euforiju iako se slažem da su mnoge dionice potcijenjene na niskoj likvidnosti, no međutim bez stranog kapitala nema ozbiljnijeg pomaka u cijenama dionica. To također govorim vezano i uz vaš portfelj koji ste vrijedno skupljali na nižim razinama, ali neće biti jednostavno jednog dana izaći na višim razinama bez ozbiljne likvidnosti…

    A ovo s ponudama za politiku bi bilo interesantno da malo podijelite s nama…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.