Trzista kapitala - Hrvatska

Likvidnost – ažuriranje

U prilogu je grafikon ažuriran s današnjim podacima.

Da ne zaboravim što sam još htio reći. Ne rastu dionice zbog INA-e. INA je rasla jer je bila potcijenjena kao i mnoge druge dionice, ona je samo okidač.

I kako sada pomisliti da će ovo stati tek tako? Možda i hoće, ali meni se ne čini vjerojatno.

Image Hosted by ImageShack.us

13 replies »

  1. Uz duzno postovanje ne slazem se s tezom. Krenimo od ine – od objave preuzimanja protrgovano je s 400.000 dionica (pisem s mobilnog i zbrajanje je na prste. Od 800.000 slobodnih OMFovi imaju 360.000 dakle kupili su 300.000 od pocetka akcije. Igra zavrsava kada skupe 500.000 odnosno kada istekne rok (onda moze dionica kamogod). Uostalom buduci je omfovima potrebno manje dionica od mola dovoljno je da nakon isteka ponude kupuju pola prometa ine na zse. Dakle Ina gubi svoj appeal.

    Vjerojatno da neki razmisljaju kako je bolje unovciti dobitak na 3200 nego dalje riskirati. Ako jos k tome dodamo da su “iskusniji” pricekali da cijena malo naraste a ne prodali prvi dan po 2800, recimo da se “iskusniji” novac sada vraca na burzu za razliku od onog prije. Dodajte tome i cinjenicu da je vlakic krenuo gore te se ekipa zuri ukrcati, mislim da to moze biti plauzibilno objasnjenje proljeca na zse. Tome u prilog ide i veci promet na ina koji koincidira s rastom burze zadnjih nekoliko dana.

    Pitanje je sto ovo znaci za inu i omfove koji sada opet imaju priliku kupovati vece kolicine. I naravno pitanje je dokad ce ovo zelenilo jer ako mu je uzrok ovakav (ne bih ga nazvao traderskim) onda je takodjer pitanje da li je u pitanju okidac i pomak crobexa na visi nivo (sto bih osobno jako volio naravno).

    Ovo je samo jedno naivno amatersko razmisljanje Te nije poziv niti na kupovinu niti prodaju ikoje dionice. Ine nemam.

  2. onaj prvi rast odmah nakon ine mislim je bio špekulantski što se pokazalo brzim povratkom nazad (očekivanje da će eksplodirat što se nije dogodilo odmah).
    ovaj drugi rast čini mi se kao uključivanje omfova u igru (možda su poslušali savjet sa zakašnjenjem). to zaključujem samo iz lividnosti koja mi se ne čini kao kupnja malih ulagača. osim toga određene dionice koje su jako pale i nisu sudjelovale u početnom rastu sad moraju nadoknaditi gap (zato stoje ht, atgr i sl. koje su svoj rast odradile dosta ranije)
    mislim da nas čeka još koji dan rasta do hlađenja i utvrđivanja položaja na dionicama gdje nije čista špekulaija da sve mora odraditi rast, jer neke po meni to ne zaslužuju po svojim rezultatima do sada.

    generalno se slažem sa ocjenom da će ovaj rast još ipak potrajati te da je utemeljen na ipak značajnoj potcjenjenosti hr dionica za ostatkom svijeta.

    okidač za hlađenje mogla bi biti opet ina, nakon što se završi igra sa skupljanjem većinskog paketa. moja procjena.

    autor je skoro 100% u dionicama.

  3. Teško je reći što će se dogoditi jer burza je nepredvidiva ali masa ljudi smatra da današnjim upadom hvataju zadnji vlak za “sutra” i vidi se već duže vrijeme da na pojedinim dionicama gdje je bilo za očekivati korekcije nema iako su u kratkom vremenu odradile veliki rast cca 30-70%,čak i trejderi kažu da nisu pod velikim pritiskom jer ako i ne pogode kratkoročni ili dnevni trend nije im “kao veliki rizik” jer tržište “očigledno” ide ka gore pa su spremni i duže čučati u dionici.

    Naravno sada dolazimo do ključnog pitanja koje nam je g.Bakić stalno nametao i uvjeravao nas:Dali je velika većina hrvatskih dionica bila bezobrazno podcjenjena i dali nam je tek ina otvorila oči?Dali zato danas ljudi sa takvom lakoćom ulaze u hrv dionice i nakon njihovog snažnog uzleta a do jučer nisu možda znali na pravilan način sagledati njihovu realnu vrijednost ili nam ipak za nekakav start uvijek treba snažan “pucanj u zrak”

    Moram priznati da je meni jako puno pomoglo u realnom sagledavanju vrijednosti hrvatskih dionica cijena po kojoj je atlantic preuzeo kolinsku,tada su mi i dosta prije ine stvari bile puno puno jasnije,odnosno to me je još više uvjerilo u podcjenjenost hrv dionica a ina je samo bila točka na i…

    Autor nema dionice ine i atlantica, iako je jako zahvalan atlanticu na transparentnom preuzimanju, ovo nije poziv na kupnju ili prodaju.

    • Antune, meni je bilo jasno i bez preuzimanja Kolinske da je tržiste ne samo podcijenjeno nego je bio totalan krah. Evo nekih primjera:

      ADPL – Rusi usli u trecinu udjela po cijeni od 240 kn po dionici, nakon toga tvornica u Rumunjskoj, pa u Rusiji, ogromna dobit, siguran posao s vodećom svjetskom auto industrijom, širenje poslova itd. i sad nakog “velikog” rasta dionice cijena nije ni na 140kn. Ma daj, pa da je 300 nebi bila precijenjena

      BLJE – prvoklasan tržišni segment – prehrana, ogromna zemljišta, farme, sposobni managment, dobit, pripajaju sve živo iz branše k sebi, milijarda i pol kuna uloženo samo u zadnjih godinu dana što ispada cirka 185 kn po dionici samo ulaganja, a dionica danas(isto nakon naglog rasta) vrijedi pišljivih cirka 97kn. Ma daj, pa da je 500 nebi bila precijenjena

      Mogao bih tako još nabrajati, ali sam malo popio(u skladu s nadimkom) pa se ispričavam ako sam koju brojku krivo lupio. Uglavnom mogao bih tako jos 10 firmi nabrojat sve do Adrisa koji ima više gotovine na računu nego mu vrijede sve dionice zajedno. Dosta dionica ne da je podcijenjeno nego je upravo nevjerojatno smiješna cijena po kojoj se trguju, da duplo skoče onda bi tek mogli raspravljat o podcijenjenosti.

      • Eto kriva ti je brojka ova u vezi Adrisa, ipak nema baš toliko “gotovine na računu” (niti u najširem smislu), ta su vremena ipak prošla.

        Ali zanimljivo da ljudi niti tada nisu bili spremni kupovati jer su bili “uplašeni”. Vidiš koliko psihologija utječe.
        Kao što nekada svašta toga nisu kupovali po cijenama niti ispod NCAVPS, tako će jednog dana sve živo kupovati po cijenama i puno višim od nekakve razumne procjene tadašnje intrinzične vrijednosti (i to neće htjeti priznati, davati će neke sulude procjene vrijednosti kojima će opravdavati svoje cijene).

        Tržišta idu iz podcijenjenosti u precijenjenost i tako u krug. Sad smo još duboko u teritoriju podcijenjenost, dalek je put do onih drugih krajnosti – ali one su “sigurne”, jer ljudska psiha je stalno ista.

      • DemiZon,velika je razlika “znati” a jedno je hrabro postupati u skladu sa tim znanjem,svi smo “znali” da je ina na 1000kn podcjenjena ali malo je nas kupovalo inu na tim razinama što se vidilo na prometu ine na zse,evo ja je nisam zadržao,kupovao sam je jako sitno u par navrata na 1000 i prodavao na 1070-1150…,kada smo već kod adrisa,kupovao sam ga u padu tržišta na 170-200kn ali onda je pao na 135-145kn,nije mi bilo svejedno i tu sam ga najviše kupovao i kasnije sve prodao na 200-220kn,znam puno ljudi koji su znali da na tim cijenama adris ima više keša nego tržišne kapitalizacije ali ga svejedno nisu kupovali a imali su sredstava.Znao sam i ja da belje podcjenjeno do boli ali nisam znao dali to znaju radnici koji su dobili dionice za 30kn i kojim će tempom u ovoj besparici prodavati,razmišljao sam “može to na 40- 45kn” jer je kupljeno na 30kn.

        Pokušavam ti reći da danas “svi sve znaju ili su znali” i samo ti želim ukazati kako sam se ja iracionalno ponašao,naravno sa današnje točke gledišta, u bliskoj prošlosti a sebe mogu ubrojiti u one hrabrije koji su stalno bili aktivni na burzi kada se raspadala i pucala po šavovima,sa današnje točke gledišta svi znamo da je smiješno bilo prodavati inu na cca 1100kn ili adris na 200-220 ali ja sam tada bio jako sretan što sam “dobro ili nešto” zaradio a na 2830 sam “jučer” opet kupio inu i prodao na 3075-3100kn,čak nisam ni dočekao 3200kn.Tek nakon preuzimanja droge kolinske sam se odlučio formirati poveći dugoročni strateški porfelj likvidnih dionica na hrv tržištu kapitala i tada mi nije u prvoj grupi prioriteta bila ina na 1500-1700 iako sam je stalno mjerkao,do tada sam samo kupovao nelikvidna izdanja na posebnom režimu…

        Autor od spomenutih dionica ima belje i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju…

  4. Ne znam “hoće li stati”, ali obzirom da “nema zašto” (razlikom cijena i vrijednosti), zvuči mi logičnim da se više-manje nastavi do daljnjeg, uvažavajući činjenicu da se tržište na kratkim skalama ponaša stohastički, a sa usmjerenom komponentom prema intrinzičnoj vrijednosti pa na koju se približno onda mora doći “s vremenom” (pa dalje uz stohastička osciliranja oko nje ako/dok je tržište privremeno “malo efikasnije” odnosno odlaska ispod ili iznad pod utjecajem kratkoročnih ne-efikasnosti – euforija ili pesimizama/strahova) .

    Što je, kako je, zašto je… “pokrenulo” tržište – možda je i sasvim nevažno.

    Ako se ne bavimo market-timingom mislim da je sasvim dovoljno ako “znamo” da se vrijednost dugoročno mora približno iskazati i kroz cijene, a sami mehanizmi iz područja “psihologije tržišta” i sl. koji utječu na dinamiku realiziranja te “nužnosti” zgodno je ako su nam razumljivi, ali ako nisu – nema veze.

    Možda onaj koji razumije te mehanizme, pa zna “predividjeti” kako će se investitori ponašati i tako procijeniti dinamiku dolaska cijena tamo gdje im je mjesto to može još posebno iskoristiti… ali za nas koji smo u dionicama koje držimo da vrijede više nego sada koštaju možda je i sasvim dovoljno strpljivo čekati i gledati kako se situacija razvija, držati se stalnog praćenja vrijednosti svega što nas zanima, a cijene – nema potrebne za neku dubina gledanja u njih, ali lijepo ih je gledati kako rastu, pa makar i na mehanizam njihovih kratkoročnih oscilacija gledali kao “crnu kutiju”.

    • Smiješno je reći da “tržište nema zašto stati rasti”. Dionice se ne kupuju zato što su im fundamenti posebno jaki (fundamenti ulaze u računicu, ali nisu direktno razlog kupnje) nego zbog očekivanog prinosa u vremenu t (uzimajući u obzir rizik). Fundamenti su dugoročni pokazatelji. Može se dogoditi i da, dok tržište postane spremno platiti punu cijenu, ti fundamenti bitno promijene. Dosta stvari treba uzeti u obzir; Nije ova igra baš tako jednostavna.

      Isto tako, pogrešno je i konstatirati da se tržište ponaša stohastički (ne-deterministički) na kratkim intervalima. Proučavanjem psiholoških utjecaja moguće je doći do određenih zaključaka. “Day-traderi” tako zarađuju svoj kruh (ako su uspješni).

      Primjerice, mali (obično neiskusniji) ulagači prije će kupiti po većoj cijeni ako dionica raste nego (obično konzervativniji) veći ulagači. Isto tako će ju teže prodati ako dionica pada (teže im pada gubitak). Mali ulagači se ponekad mogu prepoznati po ponudama/transakcijama (manje transakcije ovdje nisu dovoljan pokazatelj). I sad ako brojite koliko prometa je ostvareno od malih ulagača možete praviti procjene kad će doći do lokalne korekcije (naime, “mali” vole brzu zaradu). Ovo su bile, istina, moje “male” amaterske konstatacije pa treba uzeti i to u obzir.

      • Poštovani, većina nas smo ovdje amateri, a čini mi se da razumijemo stvari bolje od ‘profesionalaca’.

        A evo i nekih komentara na Vaš komentar. Neke paradigme koje spominjete su istražene kao vrlo robusne, primjerice:
        – greška dostupnosti, koja dovodi o kupnje pri rastućim cijenama: zadnji tržišni pomaci su ‘dostupniji’ u svijesti nego stari, tako da je zato mentalno lakše kupovati kad raste nego kad pada
        – sidrenje i mentalno računovodstvo, uzrokuju da je teško prodavati dionicu kojoj pada cijena
        – itd.

        ALI, njima su podložni i veliki fondovi, tj. njihovi upravitelji, s time da je njihova odgovornost često manja jer neki ne doživljaju tuđi novac kojim upravljaju na isti način kao i svoj.

        Pogledajte samo npr. koliko su neki OMF-ovi (najveći ulagačai u RH) kupili dionica INA u dvije godine prije početka showa? Koliko su kupili drugih dionica kad su bile jako jeftine.

        Što se tiče likvidnosti, za koju mislim da je glavni generator rasta cijena, evo još malo slikovito:
        – najprije promet dionicom HT
        – nakon toga gornji grafikon s dodanim HT, dakle promet na ZSE bez INA, državnih obveznica i nekih drugih obvezničkih transakcija (koje sam imao vremena površno pročistiti).

        Image Hosted by ImageShack.us

        Image Hosted by ImageShack.us

      • @Luka

        Točno – kupuju se radi “prinosa”, ali prinos nije isto što i “promjena cijene”.
        A postoje filozfski pravci u investiranju koji što se cijena tiče upravo tvrde to da su one “nepredvidive” ne samo na kratkim nego i dužim skalama i oni (i ja) ne kupuju zato što misle da će dionica u narednih godinu ili narednih 5 godina narasti, nego zato što misle da dionica vrijedi dovoljno više nego ju plaćaju, i da će za narednih 5 godina, 10 godina… vrijediti toliko i toliko što je spram cijene koje se danas plaća dovoljno više da se “prinos” dobiven kao odnos tadašnje vrijednosti (ne tadašnje cijene!) i plaćene cijene čini kao “prinos” dovoljnog/zahtjevanog iznosa.

        Mi samo “vjerujemo” da će kad-tad, koliko-toliko (za tih 5 godina, ili 10 godina…) cijena “slučajno” ispasti približno jednaka tadašnjoj cijeni (a što je “povijesno opravdano” vjerovanje, a približno objašnjivo i nekim konkretnijim teorijama o funkcioniranju i ulozi TK u gospodarstvu).

        Na kraju krajeva, i tako promjena cijene dugoročnom investitoru ponekad i nije glavni dio prinosa, naime reinvestirane dividende (a što manja cijena to je bolje za reinvestiranje!) u slučaju dugoročnih “niskih valuacija” mogu donijeti ogroman dio dugoročnog anualiziranog rezulataa.

        P.S. Da, fundamenti se mogu promijeniti, to je ono tricky, upravo zato ovaj pravac u investranju kojega ja zasupam, upravo traži kompanije za koje očekuje da zna kako će se fundamenti promijeniti i upravo je ono zgodno da se promjenjuju – trajno na bolje! Dakako, uzak je izbor takvih kompanija, ovo je “vrlo izbirljiva” strategija.

        P.P.S. Jasno mi je da se kratkoročne oscilacije cijena (često i uspješno) pokušavaju objasniti raznim mehanizmima psihološke i druge naravi, ali to obzirom na moj način investiranja meni nije u fokusu. Svaka čast onima kojim i to može donijeti neku korist.

  5. Opet ću ja o ptkm. Ima li ova anemična izvedba kad sve drugo raste kakvu novu negativnu podlogu ili nema ništa novo? Naravno ako je netko upoznat.
    Hvala

  6. Nenade nekad si bio u VALIDUSU, što misliš fundamentalno o njihovoj imovini ako pokušamo apstrahirati sve nerede, netransparentnost i ostale nepoznanice. Odnosno više manje je poznato zašto čovjek izlazi iz ove dionice, ali pitanje je zašto si nekad bio u njoj. Hvala

Odgovori na nbakic Otkaži odgovor

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.