Trzista kapitala - Hrvatska

Imovina držana do dospjeća

Ovaj grafikon prikazuje udjel imovine držane do dospjeća u ukupnoj imovini pojedinog fonda. Pravo je pitanje po kojoj je vrijednosti ‘zaključana’ ta imovina, odnosno kolika je sada trenutna, djelomično amortizirana vrijednost. Odgovor ne znam. Ali moguće da jako utječe na izvedbu pojedinih fondova, što može značiti i da izračun jedinica nije usporediv (dva fonda možda značajan dio svoje imovine različito vode).

 

imovina-drzana-do-dospjeca

Oglasi

24 replies »

  1. Molim Vas da nam objasnite, ukoliko znate barem neke podatke, o kojoj se to imovini “do dospjeća” radi i da li ste graf sačinili sami ili ste prenijeli podatke iz službenih evidencija ?

    • Radi se o obveznicama. Podatke možete naći u financijskim izvješćima.
      http://www.rmf.hr/UserDocsImages/ROMD_Deloitte_2008.pdf
      Na stranici br. 26 vidi se po kojoj su cijeni stjecali i po kojoj vode u portfelju svoju najveću poziciju obveznicu RHMF-O-15CA. Vodi se po 106, a tržišna je u toj godini bila 88.50. Kretanje cijena možete pratiti ovdje, grafovi, 5 godina.
      http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=RHMF-O-15CA

      To znači da je u toj godini 44% fonda precijenjeno oko 20%.

      • Poštovani, bojim se da se ondje gdje ste naveli to ne može vidjeti, jer samo piše da je u 2008. izvršena reklasifikacija, naveden je ‘trošak nabave’, ali isto tako da je pri reklasifikaciji ta ‘reklasificirana’ ‘fer’ vrijednost postala novim ‘troškom’. Vjerojatno novim troškom nabave, pa mi se čini da je taj trošak nabave zapravo nova reklasificirana vrijednost. Također ne vidim gdje piše da se vodi po 106? Stoga i Vaša zadnja rečenica, odnosno zaključak nema uporišta, odnosno dok nam ne pojasnite.

        • koliko ja znam o reklasifikaciji. kada se god radi reklasifikacija svi efekti idu u P&L. evo i malo o tim portfeljima.
          available for sale – mark-to-market / efekti se spremaju u rezerve (kapital)
          held for trading / fair value to pnl – svi efekti idu u P&L mtm.
          held to maturity – ne vodi se m-t-m, ne smije se prodavati do dospjeća. u slučaju oscilacija cijene na tržištu značajno (20% i više) revizor može tražiti revaluaciju m-t-m i priznavanje efekata u pnl.

          sad da li je moguće da je reviziji to promaknulo ne znam,

        • E sad pazite, smije se prodavati do dospjeća jer smijete prekvalificirati ako smatrate da ćete držati do dospijeća ili ‘nećete prodavati u dogdledno vrijeme’. Znate kako je, vrijeme se promjeni, što je jednom bilo dogledno, sad više nije … a i horizont se produžuje ..

        • neznam nisam siguran. ako za OMF vrijede IAS pravila, onda ako prodaju jadna im majka. iako nisam još nikad čuo za slučaj prodaje iz HTM pa nemogu biti 100% siguran.
          može biti i da ste u pravu, no važno je da razumijemo da svaki od portfelja ima svoju svrhu, ne radi se o skrivanju dobiti ili slično.
          radi se o upravljanju oscilacijama u pnl-u.
          Mislim možete zamisliti što bi se fondovima događalo sa prinosom da svu tu imovinu drže u hft a cijene osciliraju par posto godišnje….
          jedne godine bismo imali prinos 10% druge godine -10% itd…ovako prinos izgleda “stabilnije”

        • Jasno se nije zbog manipulacija. Ali ako je prikazano preko nominale, onda iskrivljuje cijelu sliku, ukljucivo i naknade koje se placaju, kao sto je kolega vec pisao ovdje. Uskoro cu objaviti opsirniji clanak o tome.

        • a što se reklasifikacije tiče, ako se radi reklasifikacija iz HTM, po IAS-u onda sve ide van i mislim 3 godine se ne smije koristiti HTM tako da to i nije tako jednostavno. najčešće što uđe u HTM ne ide van do dospjeća, osim ako ne gori.

        • Poštovani,
          evo pojašnjenja. Do cijene 106 sam došao tako da sam podijelio vrijednost na dan izvještaja koji iznosi 3.013.967.000 sa nominalnom vrijednosti obveznica od 2.842.500.000.
          Potvrdu sam dobio na stranici 28. gdje se ista obveznica, ali u bitno manjem iznosu, vodi po fer vrijednosti po 88.50% (1.770.000 podijeljeno sa 2.000.000). Veći dio portfelja vode po 106, a manji po fer vrijednosti od 88.5.
          Izvinjavam se ako sam i pogriješio u izračunu, ali to nije niti bitno. Bitno je da nitko u zemlji ne zna koji su pravi prinosi mirovinskih fondova. Time se dovodi u zabludu javnost, potrošači i naplaćuju se naknade iznad onih koje su fer.

        • @financije123 Hvala i ispričavam se. Nisam gledao prvi stupac jer je iskazan za faktor 1000 više, pa sam ga u brzini preskočio misleći da znači nešto drugo.

          Pogledajte sutrašnji JL.

          Hvala još jednom na doprinosu.

        • najgori slučaj za članove pojedinog fonda bi bio da su iznad nominale spremali u htm, a ispod u afs/hft, a najbolji obratno.

      • @financije123
        ovi grafovi RHMF-O-15CA na ZSE mi nemaju smisla. Kao prvo zašto nema promjena svakih 6 mj. kad je isplata kupona? Možda ja to ne vidim, možda nema isplate, pa ako sam nešto očito previdio moje isprike. 😀

        • Grafovi su nejasni, ako želite jasnije vidjeti cijene i količine kojima se trgovalo idite na “povijesni podaci” i ukucajte period koji želite. Nema promjene svakih 6 mjeseci jer se obveznice trguju po tzv. čistoj cijeni koja ne obuhvaća stečenu kamatu. Proguglajte “čista cijena” pa će biti jasnije.

  2. @nbakic Nema potrebe za ispričavanjem. Ni sam ne mogu vjerovati u ono što vidim. Bilo bi najbolje kad bi mirovinski fondovi objavili točne prinose. Ovako možemo sam nagađati o čemu je riječ. Dok ne objave točne prinose smatram da je opravdan strah da su mirovinski fondovi naš Enron, Parmalat, Madoff i svi oni koji su kreativnim računovodstvom prikazivali svoju bilancu iznad fer vrijednosti s ciljem da steknu protupravnu imovinsku korist.

    • @financije123
      Prvo hvala na pojašnjenju onoga za obveznice, sve je jasno ja sam govorio o dirty price. I puno hvala za onaj link, vrlo interesantno. Ali možda oni tamo računaju sa stečenom kamatom pa su zato obveznice te vrijednosti.
      No opet mi jedna stvar nije jasna. Što oni imaju dugoročno od takvog hipotetskog kreativnog 😀 ocjenjivanja vrijednosti obveznice. Da mogu napuhati prinos do sada, ali zar to ne znaci da ce im prinos pasti u buducnosti jer kad tad ce proci zivotni vijek obveznice i sve isplate ce se izvršiti i tocno ce se znati koliko su novca zaradili ulaganjem u nju?

      Mislim ne znam tocno kako im ide profit vezano uz prinos, pa je moguće da im je ovako isplativije.

      P.S. Ako meljem gluposti opet isprike, meni je matematički sve jasno oko ovoga, ali kako oni to obračunavaju pojma nemam. Npr. što oni rade sa kuponom obv koje drže ? Nadokupe iste obveznice tim novcem, ulože u dionice, drže kao gotovinu(besmisleno, naravno)?

      • na dospjeću je vrijednost obveznice 100. tako da do dospjeća prikazuju po 106 i ubiru ekstra naknadu na ovih 6% iznad nominale, a da ju prikažu realno ubirali bi oko 20% manju naknadu(na taj dio portfelja)
        tako sam ja shvatio, ako sam krivo ispravit će me netko.

      • da se ispravim i nadopunim. ako amortiziraju onda će se postepeno ovih 106 smanjivati do 100, no ipak će naknada viti veća nego da je obratno od 88 do 100.

        • @ vedran
          gledajte kako god oni to računali oni ce imati isti povrat na kraju. Jer ako su je kupili po X i držali do dospijeca njihova zarada je određena sa 2 stvari:
          1. što je isplaceno(i što je sa time napravljeno, tj kako je reinvestiran kupon).
          2. po koliko je kupljeno
          Dakle mogu se oni praviti u nekom trenutku da je vrijednosti 105 ili 115 😀 recimo, ali na kraju povrat je odreden samo onime što su platili i ono što su dobili.
          To me buni. Ali opet kao što sam rekao možda se naknada računa na način da je isplativo isti povrat prerasporediti na takav način.
          P.S. Naravno da mogu probati to odvrtiti u beskonacnost, ali ja ne vidim načina da se to napravi, baš zbog toga što je točno definirana vrijednost obveznice na datum isplate.
          Isprike ako nekoga iritiram ovime i što davim sa ovime ali ovo mi je vrlo interesantna tema. 🙂

        • Ali mogu imati stalno nove koje vode po većim cijenama, štoviše taj dio može i rasti u portfelju, tako da se dugo vremena može dovlačiti prinos iz budućnosti u sadašnjost.

        • @nbakic
          razumijem to, ali kao što sam rekao na kraju ce povrat biti stvaran. Naravno pitanje je da li ljudi(doduše njih nema puno ) koji sada primaju iz 2 stupa nešto primaju nerealno velike penzije(s obzirom na stvarni prinos) jer je prinos napuhan. Opet ne znam kako se računaju mirovine, koja je formula ali nekako mi slijedi da iz napuhanog prinosa slijede napuhane mirovine.

  3. Nenade, jel bilo kakvih reakcija na članak, bilo pozitivnih, bilo negativnih? Po meni je bio poprilično blag s obzirom na težinu cijele priče, ali bolje možda oprezno obzirom je tema dosta teško probavljiva u široj javnosti.
    Nadam se da ste i gosp. Samodolu poslali link da uživa malo u pohvalama.
    Mislim da ćemo uskoro saznati jel Samodol pravi igrač ili samo blefer.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s