Društvene paradigme

(S)Poticanje

Ne razumijem, zašto bismo ‘poticali stanogradnju’: “Poreza na banke neće biti, ali će one participirati u tzv. modelima A i B – novom modelu za poticanje stanogradnje”?

Kažem ‘mi’ jer se radi s našim novcima. A što se radi? Po mom sudu samo deformira tržište i unosi ogromna neefikasnost u njega, te pogrešno alociraju resursi. Ako je dobra procjena o do 30.000 stanova na tržištu , te APN-ova procjena o ispod 10.000 ‘potrebnih stanova’, te ako uzmemo u obzir i tihu ponudu, a to su stanovi kupljeni za iznajmljivanje, kojih će se zasigurno vlasnici htjeti riješiti kad se uvede jače oporezivanje (druge nekretnine ili prihoda od najma), ne vidim zašto RH treba i dalje ‘poticati’ stanogradnju.

Eno APN u Sopnici prodaje 90 stanova po prosječnoj cijeni od 7500 kn / m2. Neki bi rekli ‘ali to nema veze s drugim segmentima tržišta, to je najniži segment u Zagrebu’, ali ti ne razumiju osnove marketinga, a to je da se cjenovni poremećaj kaskadno prenosi kroz sve segmente, ne samo konkurencijom nego i substitutima. Recimo da stan u Sopnici nije ‘konkurent’ stanu u Španskom. Ali za podstanara je valjan substitut, a u ograničenim resursima može postati i atraktivan ako se za istu (ograničenu) svotu novca može dobiti npr. soba ili dvije više.

p.s. Dobro, ali dobro si pročitajte ovaj članak Michaela Lewisa koji sam već ranije preporučio. Jasno je da nismo ni približno u (makro) situaciji kao Irska, ali na mikro razini, zamislite koliko ljudi se ‘zabetoniralo’ u velike rate zbog visokih cijena stanova koje su kupili uz visoke kamate (i ne dao bog vezano uz franak), koliko će se i dalje smanjivati realni i raspoloživi dohodak, koliko su uz nositelje kredita vezani sudužnici (dakle nema ‘walk out’) … koliko će zapravo čitav radni aspekt, ali onda nužno i životni aspekt mnogih ljudi biti određen njihovom ‘ratom za stan’.

45 replies »

  1. Slažem se s izrečenim. Svi raniji poticaji su deformirali tržište (pa i stanovi za novake), a isključivi cilj ove mjere je spašavanje banaka i onog dijela investitora koji je svoj kapital zaključao u nekretninama (a takvih je na žalost mnogo). Izvjesno je da će se u skoroj budućnosti uvesti oporezivanje nekretnina, samo se nadam da to neće biti oporezivanje druge nekretnine već oporezivanje imputirane rente uz olakšice po broju prijavljenih osoba. Ovaka distorzija će sniziti cijene nekretnina, ali i pogoditi one koji su svoje nekretnine kupili po većim cijenama. Stoga bi trebalo pronaći način kako ih zaštiti. Također bi trebalo zaštititi i penzionere u velikim stanovima. I jednima i drugima treba dati do znanja koliko im nekretnine stvarno vrijede (jer se imputirana renta naplaćuje po vrijednosti, pa treba online objaviti cijene svih prodanih stanova), te im omogućiti da svoje kredite revaloriziraju (a penzionerima da porezni dug i doživotnu skrb kompenziraju prodajom stana gradu ili općini (koja svuda u svijetu prikuplja porez na imovinu).
    Porez na dohodak od iznajmljivanja već postoji, no nitko ga ne plaća

  2. Ah g. Bakic, ja mislim da se vi pravite da ne znate razloga jer vam je neugodno optužiti javno premijerku za kupovanje glasova katastrofalnim ekonomskim odlukama. 😀
    Nego par stvari mi je upalo u oko(JL članak):
    1.
    “Uvjet za kredite s niskom kamatom je da stan koji kupuju bude novogradnja, da ne bude skuplji od 1900 eura po kvadratu i da ga je gradila tvrtka koja ima za to licencu, bez obzira na to tko je investitor.”
    Ova licenca- jel to ima vecina tvrtki ili samo određene.
    2. “Prodavatelji će biti prisiljeni spuštati cijene kvadrata”
    Da li još uvijek vi osobno mislite da ce ovo sniziti cijene ili ne? Pitam jer iako razumijem vaše argumente malo mi je to kontradiktorno. Osim možda stanovi za koje se traži 2050€ ce otici po 1900€ jer je to limit.
    3. Jedina pozitivna stvar je što se vjerojatno broj nezaposlenih ne može još znacajno povecati pa nece država totalno se izblamirati kad im 40% kredita sjedne na proračun. 😀

    • “Ova licenca- jel to ima vecina tvrtki ili samo određene.”

      Samo određene, naravno. Dio je šire priče pa moram malo u off-topic.

      Cijela ideja licenciranja je, uvijek i svugdje, smanjivanje konkurencije. To vrijedi i za zaštitare i za taksiste i za liječnike.

      S obzirom na dobru zastupljenost krupnih građevinaca u hrvatskoj politici, donijeli su si zakon o smanjenju konkurencije kakav se samo poželjeti može. Želite bušiti tunel a imate manje od 300 zaposlenih? Taf lak! To smije IGH/Tehnika/Viadukt ili tko već.

      Vjerujem da ni Nijemci, od kojih prepisujemo većinu zakona, nemaju tako otvoreno i bezobrazno antinatjecateljske propise. Usput, efekt na rast produktivnosti: recimo da vam za tunel stvarno treba 300 radnika i jednog dana se pojavi nekakav stroj uz pomoć kojega se tunel u istom vremenu može izbušiti uz 200 radnika… jeste li motivirani da kupite stroj?

      Licenciranje nije ograničeno na građevinu, ima ga nažalost posvuda. Jedna od zabrinjavajućih manifestacija je komoromanija (vidi kraći osvrt ovdje i ovdje).

      Šteta što taj trend zakonskog okoštavanja i podjele tržišta ima mali odjek u javnosti. Krajnji rezultat je vrlo stvaran i vrlo negativan: smanjenje konkurencije -> smanjenje efikasnosti -> smanjenje standarda. Svi ispaštamo.

      Napomena: certificiranje i licenciranje nije jedno te isto. Na primjer: nemam ništa protiv toga da netko završi tečaj i postane certificiran za prodaju nekretnina, ali imam jako puno protiv kada se ozakoni, bez ijednog dobrog razloga osim smanjivanja konkurencije, licenciranje agenata za trgovanje nekretninama.

    • Poštovani, ma nije mi neugodno ‘optuživati premijerku’ jer ona ne kupuje glasove direktno. Pa ako išta razumije, zna da nema puno tih glasača koji trebaju stanove (po ovim cijenama).

      Nego ako kupuje, onda indirektno da proba pokazati kako je ‘oštra’ prema bankama. Ali ako ima to na umu, onda je pogriješila jer će samo proizvesti ogorčenost mnogih ljudi koji već imaju kredite po većim stopama. Mnogim ljudima je već rata sama po sebi teretna, a ljudi općenito ne vole da netko drugi prođe bolje od njih.

      Ali ovime svime zapravo pogoduje bankama, o čemu mi se ne da pisati, naime razmjerima stvari. Ako VAs imalo zanima, možete pogledati financijska izvješća nekih banaka, vidjeti koliko imaju i koliko su im narasli stambeni krediti od npr. 2001. ili 2002. i razmisliti što bi stvarno (kvantificirajući) značio za njih pad cijena stanova.

      ad 2. U pravu ste 🙂

      • Pa sastanak je odrzan izmedju predstavnika banaka i premijerke a ovom mjerom se ne potice i ne spasava stanogradnja nego kreditiranje. Dalje u clanku se iznosi i tema porasta losih plasmana sa 10-12 na planiranih 15% u ovoj godini. Dakle sve u cilju mekog prizemljenja u roku od recimo 4-6 godina. Ta mjera mi izgleda kao da su je napisala ova dvojica gospode koja nisu dosla na sastanak (zasto bi dolazili ako vec sve znaju o mjeri – druga mogucnost je da mozda premijerku ne smatraju kompetentnim partnerom za razgovor). Steta sto vam se ne da pisati o razmjerima ovog utjecaja, jer je on trenutno odlucujuci za status nekretninskog trzista 🙂

      • @nbakic
        Hvala na odgovoru, na ovo drugo sam mislio-prezentacija vlade kao svetca zastitnika od banaka.
        Takoder ne znam da li se slažete ali po meni bi vlada mogla napraviti nešto da olakša ljudima pronalazak stana-promijeniti zakon tako da možeš izbaciti podstanare koji ne placaju iz stana u roku tjedan dana. Ovako ima hrpa stanova koji zjape prazni jer ljudi ne žele riskirati da im netko zauzme stan. A čak ako i ne zjape prazni ta mogucnost problema je uračunata u cijenu. Mislim ne moram vas učiti ekonomiji, samo bi me zanimalo vaše mišljenje o ovome.

  3. Prema mom skromnom mišljenju, očito je da se i dalje pokušavaju naći rješenja za poticanje prodaje stanova kako bi se izbjegla “prilagodba” tj. pad cijena nekretnina na razinu na kojoj bi si prosječni građanin RH mogao priuštiti nekretninu. Bankari to već dugo pokušavaju raznim “akcijama” na kamatnim stopama (tzv. teaser rates). Pitanje je zbog čega se uporno ide na pojeftinjenje kredita, a ne i stanova. Vjerojatno bankari i građevinari kao interesne grupe imaju veliki utjecaj na državnu upravu, pa nema dovoljno političke volje da se traže druga rješenja. Mislim da bi puno bolje bilo da se ide u smjeru oporezivanja neprodanih stanova ili stanova koje vlasnici posjeduju kao investiciju, a nitko ih ne koristi. To bi dinamiziralo tržište, jer bi vlasnici imali veći trošak držanja nekretnine i bili bi motiviraniji za prodaju. Osobno bi si mogao priuštiti stan (bar dok još imam posao), dio gotovina, a dio na kredit …ali kad vidim kakva je kod nas situacija – gradnja nekvalitetna, stanovi skupi, krediti skupi, urbanizam loš, neizvjesnost zadržavanja radnog mjesta visoka, potpuno izgubim volju za kupnjom stana.

    • Ja mislim da ako se već mora oporezovati da se nužno to treba činiti “pravedno” (ravnopravno!) tj. mora se po jedinstvenoj stopi oporezovati svaka nekretnina (nije bitno je li to “prva”, “druga”, “N-ta”) koja nije u komercijalnoj upotrebi (nije nikome interes destimulirati gospodarstvo).

      Dakle građani bi na svoje nekretnine u kojima sami žive kao i one koje “drže prazne” plaćali taj jedinstveni porez (koji ne mora biti mali – ako proračunu treba para, eto način kako ga napuniti, a druge stvari koje treba porezno rasteretiti se onda to i mogu!) a one koje se koriste u komercijalnoj djelatnosti (iznajmljivanje) tu ne bi plaćali porez na nekretninu nego na samo porez na dohodak od rente odnosno porez na dobit ako su trgovačko društvo (a koji bi bili u praksi puno manji od poreza na nekretninu). To bi demotiviralo ljude da kupuju prevelike stanove koje si ne mogu priuštiti, a motiviralo bi ih da sve što imaju iznajmljuju, “legalno” (jer samo tako plaćaju ovaj “mali porez” umjesto “velikog poreza”).
      Na ovaj način bi se našlo jako puno stanova za iznajmljivanje na “legalnom tržištu”, te jako puno na ponudi za prodaju (kada vide da nemaju kome iznajmiti a porez neizdrživo visok) što bi spuštalo i cijene najamnina i u skladu s njima prema fundamentalnim vrijednostima i cijene stanova. Ovo bi bilo jako dobro za gospodarstvo (dugoročno) a loše samo onima kojima i treba biti loše i koji trebaju tako naučiti kako tržište funkcionira. Ovo bi zaista pokrenulo tržište!!

      Na kraju bi se kao oblik “porezno efikasnog ponašanja” ljudi možda dosjetili i koji posjeduju nekretninu jedan drugome iznajmljivati (ja tebi iznajmim svoju i ti se tu doseliš, a ti meni svoju pa ja tamo doselim) i tako bi se i “razvijala kultura unajmljivanja” na vrlo širokom sloju stanovništva a što je dugoročno jako korisno za gospodarstvo.

      Naravno da bi tada i inspekcije morale biti rigorozne. Mora se spriječiti da ljudi to iznajmljivanje ne naprave samo na papiru nego se stvarno moraju preseliti a to tako da kada inspekcija dođe u stan i tamo zateče “nastanjenog” nelegalnog stanara (makar on sam bio zapravo vlasnik) da kazne budu tako rigorozne tako da se vlasnicima to ne isplati riskirati (a od čega inspektore da se ima platiti)

      • @Lynx Da nisi napisao prvi pasus, ne bih reagirao, ali ovako jednostavno moram. Tvoj prijedlog oporezivanja nekretnina je blago sulud i nimalo ravnopravan. Nije mi jasno kako to da veliki protivnik oporezivanja poput tebe može predlagati takvo što, možda ti je usfalilo konkretnih argumenata protiv oporezivanja pa predlažeš skupe, teško provedive poreze s unaprijed ugrađenim metodama evazije?

        Vjerovali ili ne, porez na nepokretnu imovinu već se u hrvatskoj naplaćuje, samo kako se ne naplaćuje po vrijednosti već po kvadratu i koeficijentu zone i namjene, zovemo ga naknadom. Komunalna naknada je nepravedna prema poduzetnicima, i to zbog koeficijenta namjene koji ih diskriminira. Vodna naknada također. Samim ukidanjem te diskriminacije (a ne potpunim ukidanjem oporezivanja jer bih u tom slučaju odmah otvorio firmu i na nju prepisao vlastiti stan) gospodarstvo bi se oslobodilo značajnog tereta.

        Sve vas također molim da se prestanete razmišljati u kategorijama korištenja i nekorištenja. Takvu vrstu poreza je uvela SDPova vlada (Slafkec je bio veliki zagovornik tog rješenja), no porez je pao na ustavnom sudu, jer ukoliko to ne želim, nitko me ne može natjerati da obrađujem zemlju, dovršim zgradu ili da se bavim komercijalnom djelatnošću u vlastitoj nekretnini. Dakle porezna osnova mora biti jednaka svima jer se u protivnom porez koji se na tu osnovu naplaćuje smatra kaznenim porezom, što je protivno Ustavu.

        Analizu cijena nekretnina također je vrlo jednostavno napraviti. Treba samo podatke porezne uprave ubaciti u geolokacijski softver i objavljivati ih na interentu. Na taj način će se oživjeti tržite i potaknuti prodaja, a ista baza može poslužiti i kao vrlo jeftina osnova za oporezivanje nekretnina vrijednosti.

        Nadan Vidošević je jednom prilikom rekao: Bez oporezivanja nepokretne imovine nema pravednosti, ali niti modernog ekonomskog razvoja.

        • Da, ja sam načelno za minimalne poreze, ali sam također i realističan pa znam da je (pogotovo kod nas) nemoguće državnu potrošnju drastično srezati preko noći nego da je to mukotrpan postepeni posao.

          Stoga ukupni porezi ne mogu brzo padati pa onda značajna smanjenja tamo gdje je najvažnije/najhitnije je moguće izvesti samo tako da se na drugim mjestima gdje je manje važno/hitno porezi umjerenije smanjuju, uopće ne smanjuju, ili privremeno čak i povećavaju.

          Ne vidim boljeg kandidata za povećanje poreza u RH od “poreza na potrošnju” (jer naš problem upravo je generiran pretjeranom potrošnjom!!!!).

          Porez na nekretnine koje se ne koriste u komercijalnoj djelatnosti (!) (dakle koje se “troše”, gdje me zaista ne zanima kako je trošiš – u njoj živiš ili ju samo gledaš, povremeno obilaziš) je za mene šire definirani “porez na potrošnju”!
          Ne možeš miješati porez na nekrtnine koje se koriste u komercijalnoj djelatnosti (dakle koje su tamo kapital!) sa ovom koja je “potrošnja”.

          Naravno da su su komunalne naknade strahota kao i svi parafiskalni nameti jer to je praktički “porez na bilancu” – zlo svih zala!! Biznisima treba po jedinstvenoj stopi oporezovati rezultat i ništa više. Porez na bilancu je gori od velikih poreza na dobit jer je on praktički potencijalno “beskonačan porez na dobit” (npr. za firme koje posluju sa nulom a moraju platiti komunalne naknade kao namet a ne prema “komunalnoj usluzi” koju su evenutalno primili).

          Naravno da građani mogu demokratski izabrati umjesto ovakvog poreza na nekretnine alternativu: povećanje općeg poreza na potrošnju (PDV) ali ja mislim da je to puno lošije rješenje.
          Ali tko sam ja da ljude “nagovaram” da rade rade ono što je za njih dobro… slobodno mogu izabrati i ono što je loše – naravno!

          P.S. A to što bi ti varao… da, to nam je u ovoj državi najveći problem, i zato se protiv porezne evazije treba boriti svim sredstvima, makar to značilo i neko zakompliciranje poreznih zakona (iako je u načelu bolje da su što jednostavniji).

    • ‘Pitanje je zbog čega se uporno ide na pojeftinjenje kredita, a ne i stanova’

      odgovor je jednostavniji nego što mislite: ako se stanovi počnu (dakle ne sporadično, nego u pravilu) prodavati tako da ne vrijede više 2k eur/m2 nego recimo 1,3k eur/m2, banke moraju svesti sve svoje nekretnine koje drže kao kolateral ili imovinu na tu novu (nižu) fer vrijednost
      e sad si možete zamisliti što bi to značilo za njihovu aktivu!
      o građevinarima da ne trošim riječi, u gabuli su i ovako…
      međitim zanima me da li itko zna da li postoji pravni temelj da ja tužim zakonodavca što će mi obezvrijediti već kupljenu nekretninu, jer ako po ovom što piše cijene padnu 10-ak posto ‘administrativnom mjerom’, molim vas…

      • Mislim da ipak to svi znaju, ali nitko ne želi pričati o tome. Za korak dalje pogledajte koliki su stambeni krediti građanima i koliko su porasli od 2001., imate u izvješćima nekih banaka.

      • Prema podacima HNB-a (agregirano statističko izvješće), u 2001. stambeni krediti stanovništvu su iznosili oko 9,1 mlrd HRK od ukupno 66,7 mlrd HRK koliko je cijeli kreditni portfelj. Na 31.12.2010, stambeni krediti stanovništvu 57,3 mlrd HRK , ukupan kreditni portfelj 267,4 mlrd HRK. Ako bi prosječna cijena kvadrata u Zagrebu pala za 30% (sa 2.000 na 1.400 EUR), znači da bi banke možda na dio tih kredita imale gubitke. Ovisno o tome koliko bio odnos procjenjene vrijednosti nekretnine i kredita kod davanja kredita, te koliki dio kredita su korisnici kredita već vratili (vjerojatno mali dio). Zanemarimo li to, ako bi 10% korisnika kredita otišlo u “default”, i banke njihove stanove prodale po 30% nižoj cijeni od procijenjene, moguć gubitak za banke bi bio oko 1,7 mlrd HRK (30% od 5,7 mlrd HRK). Ako se ne varam, ostali dio portfelja koji se uredno vraća (korisnici plaćaju rate), bi se i dalje na bilanci vodio po istoj vrijednosti tj. bez ikakvih gubitaka… pad cijena nekretnina bi se odrazio sam0 na onaj dio kredita koji su u “defaultu” . ispravite me ako griješim.

        • Pad cijena nekretnina bi bio uzajamno osnažujući proces (refleksivni, kako se izražava Soros, iako on ne bi radio takvu ‘pompu’ oko svog ‘izuma’ te riječi u ovm slučaju da zna bar malo matematike) sa preuzimanjem propalih projekata od strane banaka (znači: ako se stanovi ne mogu prodati preko vrijednosti koja garantira da equity vrijedi više od nule, tj. preko vrijednosti nagomilanog duga, onda je on ‘propao’ s aspekta investitora, equity je ‘počišćen’) stanovi u njima bi se prodavali po tržišnoj cijeni, znači uz gubtike za kreditora, a i brzo, što bi dovodilo do daljnjeg pada cijena na tržištu.

          To je jedan aspket.

          Drugi aspekt je da bi uz veliki pad cijena mnogim postojećim dužnicima ‘walk out’ postala opcija. Sad možemo imati razne scenarije. Zašto samo 10% walk out klijenata? Zar vi se zaista njihovi stanovi mogli prodati uz čak 70% cijene procijenjenje (kad?)?

          U svakom slučaju, to je problem u kojem se banke ne žele vidjeti.

          Na koncu, važno je, izuzetno važno, da već i gubitak od 50-100 mil. kn u nekoj banci može ozbiljno ugroziti managerske bonuse.

  4. nisam zagovornik teorije zavjere ali mislim da ovakva odluka koja ide na ruku samo bankama dolazi od tih banaka…tj ucijenili su ne znam kako ali moguce vladu da donosi takve odluke…jer stanovi se ne prodaju i nece se prodavat u tom slucaju banke ce morat pokazat gubitke jer su banke sada prakticki vlasnici svih neprodanih stanova, preuzele su stanove od gradjevinara koji ne mogu vracat rate(da ne reklamiram firme ali evo nekih velikana…Profectus,Megrad,Orco itd)…ne zeli se spustit cijena…na jednog prodavatelja stanova koji je svojim novcem napravio dvije zgrade u Sestinama se napravio takav pritisak od strane drugih prodavatelja(banaka) kad je spustio cijenu stana na nekih 1200eura mislim…

    • Mislim da nije potrebna toerija zavjere, ako se prisjetimo uzrecice da je titula ministar financija pocela sve cesce znaciti “goverment bond salesmen”. Vlada za raznorazne svoje vratlomije (posebno u izbornoj godini) treba podrsku banaka i zato je izveden mali igrokaz, malo se ruzilo po bankama i prijetilo porezom, a banke su pristale na “kaznu” sudjelovanja u ovoj shemi, a sto im je u stvari bio cilj kojeg su zeljele postici. Tragedija je da mislim da banke tu plesu oko neizbjeznog i trose i svoju i nasu energiju bez veze.

      • Slažem se. Nije mi uopće jasno zbog čega se Vlada osjetila pozvanom riješiti višak stanova. Poduzetništvo povlači za sobom i određeni rizik, koje očito naši građevinari (i njihove banke) sad nisu spremni preuzeti (a brojni građevinski projekti iza kojih su sad ostali neprodani stanovi su kod odobravanja kredita za njihovo započinjanje bili visoko rizični i tad su i građevinari i banke bili spremni preuzeti taj rizik). Problem treba prepusti zakonima tržišta. Banke imaju dovoljno rezervi i mogu podnijeti smanjenje cijena stanova. Jer ovako, Vlada tek što će skinuti brodogradilišta sa proračunske infuzije odmah stavlja novog “pacijenta” na infuziju.

        • ma da spuste cijene da prosijek bude 1200eura kvadrat sto je i dalje visoka cijena kvadrata , stanovi bi se prodavali a banke bi i dalje zaradile…nego svi hoce zaradit na tim ulaganjima 100% i prodavat stanove po 1900eura…gradnja stanova u Zagrebu s obzirom na kvalitetu gradnje sa svim dozvolam itd mislim da ne prelazi 1000eura po kvadratu…U Njemackoj i drugim zemljam zap Europe zarada od 20% je itekako dobra u takvim ulaganjima…lupam malo cifre napamet ali mislim da nisu daleko od realnosti

  5. Mislim da je za pitanje kretanja cijena stanova potrebna stručnija analiza. Priznajem da za takvu analizu nisam dovoljno kompetentan ,ali mi zdrav razum govori da kretanje cijena stanova nije moguće utvrditi preko par faktora koji su izneseni u ovom i prethodnim tekstovima. Primjerice stopa sklopljenih brakova za cijenu stanova mi se čini skoro jednako važna kao i porast broja kućnih ljubimaca (oni također zahtjevaju veći stambeni prostor). Hrvatska imad konstantan pad nataliteta koji u prethodnom razdoblju nije bitno utjecao na kretanje cijena stanova. Važnije je pitanje kolika će kamatna stopa biti na stambene kredite nakon ulaska u EU (cca. 4 %) i kako će ta činjenica utjecati na kretanje cijena stanova.

    Nemamo usporedne analize rasta cijene stanova od 2000. do 2010. sa rastom BDP-a u navedenom razdoblju. Nemamo izračun cijene građenja po m2. Nemamo usporedbu sa zemljama u okruženju koje sve imaju različit BDP per capita ,a vrlo slične cijene stanova (barem u glavnim gradovima). Kako objašnjavamo činjenicu da u zemljama koje su potpuno krahirale (Irska,Grčka) nije uslijedio pad cijena nekretnina veći od 30 %. Primjerice Španjolska ili Portugal za koje možemo reći da su razvijena tržišta unatoč ogromnom nesrazmjeru ponude i potražnje stanova nisu također doživile veći pad cijena od 30 %.

    U Zagrebu se pad kod cijena starogradnje u visini od 20-30 % već dogodio (kod realiziranih prodaja). U Novom Zagrebu se cijene stanova u starogradnji kreću od 1.000 eur do 1.400 eur ovisno o kvaliteti zgrade ,lokaciji i stanju stana. Naravno da se novogradnja u Središću ne može prodati za 2000-1900 eura i da možemo očekivati daljnji pad te cijene,ali postavlja se pitanje do koje razine.

    U svakom slučaju ne očekujem nikakav dramatičan rasplet kakav se ovdje najavljuje i priželjkuje osim ukoliko pad cijena od 20-30 % nije sam po sebi dovoljno dramatičan.

  6. “Nemamo usporedne analize rasta cijene stanova od 2000. do 2010. sa rastom BDP-a u navedenom razdoblju. Nemamo izračun cijene građenja po m2. Nemamo usporedbu sa zemljama u okruženju”

    Svaku od tih usporedbi sam vidio najmanje triput… 🙂

  7. Jedi pravi razlog ove mjere je taj što Sigma gradnja od gosp.Miloševića ima na 10-tke takvih neprodanih stanova.Sve ostalo je nebitno.
    I sve mjere od ove vlade koje se donose služe za pomaganje određenim interesnim skupinama i lobbyima,a najgori od svih je HUP u koji su se uhljebili nesposobni kadrovi koji su ostali bez svojih preplaćenih pozicija u korporacijima i svakojakim bespotrebnim uredima.

  8. Poštovani,

    Razmišljanja samo treba staviti u sljedeću dublju dimenziju. Državi (Vladi) nije bitna ni građevinska industrija, ni banke ni građani. Bitno je jedino kako SPASITI proračun i deficit. Ove mjere sasvim jasno upućuju na jedno: državi treba PDV i to od rasta kredita. Zato se potiče novogradnja (plaća se pdv) i zato se plniraju “pritisci na banke” da spuste kamatne stope. Zato se ne utječe na cijenu stana. Država može smanjiti deficit (barem kako oni vide, a da ujedno spase i sebe) samo povećanjem prihoda, a ima li boljeg izvora od PDV-a? Zato žele potaknuti kredite (odnosno potrošnju) jer realnim rastom to nije moguće. To je razina na kojoj funkcionira naša Vlada nažalost.

    Inače ne komentiram, prilično redovito čitam blog. Svake pohvale.
    lp
    V,

  9. Nedavno sam naletio na zanimljivu prezentaciju u režiji BIS-a pa sam našao shodno da ga prokomentiramo jer je ovo rijetka oaza argumentirane rasprave.
    Kome se da može ga u cijelosti pročitati na http://www.bis.org/speeches/sp101201.pdf

    Sažetak
    In the left-hand panel of Graph 2 we see that the Czech Republic, Hungary and Poland have together received less than $2 billion in portfolio inflows since September. Russia and Turkey, in the right-hand panel, are exceptions, having received over $4 billion in the third quarter and another $4 billion in just six weeks of the current quarter.
    http://img18.imageshack.us/f/capitalflows.jpg/

    Finally, after declining steadily for over two years, cross-border bank lending to central and eastern Europe is now steady
    http://img816.imageshack.us/f/crossborderlending.jpg/
    .

    How are the new liquidity and capital standards likely to affect international banks active in CEE? Regarding liquidity, banks have already put greater emphasis on local deposit gathering. One can also discern a trend toward centralising wholesale funding activities on the parent level

    Some banks could nevertheless change their credit policies; turn to their well capitalised subsidiaries in CEE for help in meeting the new requirements; or dispose of some business units in CEE
    Banks are consolidating their operations and repairing their balance sheets – in fact, peak levels of non-performing loans are expected in 2011.

    In particular, CEE is destined to grow faster than the euro area. Looking at Graph 8, we see that current projections are for slower growth than before the crisis, mostly in the range of 3–5% per year for the next five years. But “slower than before” for this region is still 2–3 percentage points faster than growth is expected to be in the euro area. Moreover, this more modest pace is likely to be more sustainable than what was happening before the crisis.
    http://img529.imageshack.us/f/gdpgrowth.jpg/

    That’s the silver lining. The cloud is that with positive growth differentials come interest rate differentials, as shown in Graph 9. And these interest rate differentials are destined to attract capital. As we have seen, such inflows have already returned to Russia, Turkey and, to a lesser extent, Poland
    http://img24.imageshack.us/f/interestrates.jpg/

    It seems unlikely that this inevitable new round of capital inflows will create a new round of real estate price appreciation. While that is surely a good thing, the reason is not. Many households in CEE are saddled with high mortgage debt, and countless apartments and commercial properties remain unsold. We know from numerous property busts in the past that it takes years before the real estate demand and supply normalise around longer-term trends.
    Instead, given the large financing needs of the public sector, a high share of the inflows could end up in sovereign bonds and bank credit to the government
    The problem with such inflows is that easy access to credit weakens the incentives of governments to implement structural fiscal reforms; something that is sorely needed in most CEE countries. Not only that, but in these circumstances large public sector borrowing requirements are particularly prone to crowd out investment in the non-financial corporate sector; something that is surely not good for long-term growth.
    Finally there is the risk that capital inflows could lead to a rise in equity prices and a fall in domestic bond yields that are disconnected from underlying fundamentals.

    p.s Odavno pratim Vaš blog i zaista je na vrhunskom nivou .
    Samo tako i dalje nastavite:)

    • Pametan je taj BIS!!!
      Svakom čitaocu koji nije imao živaca pročitati ovako dugačak komentar, savjetujem da ga ipak pročita.

      Ali pametni nismo mi. Sjećam se kako je prije desetak godina pokojni Čičin Šajn pokušavao promovirati Mihalića (iz BISa), koji se potrudio napisati nešto smisleno i profesionalno o javnim financijama, i to je bilo jako dobro. Ali koliki je odjek imalo, bijedno. Mihaliću valjda ne pada na pamet više prosipati bisere pred svinje.

    • Ako inoriramo da živimo u zemlji nerazvijene političke kulture kontinentalnog nasljeđa, ovo su stvarno dobre vijesti.
      No stanje je već toliko apsurno da se nadam da bi nam revolucionarno demokratska inspiracija koja kreće iz arapskog svijeta u kombinaciji s integracijom u europu uz malo sreće mogla osigurati stvaran napredak i razvoj cijeloj regiji. Samo bi još trebali shvatiti da ključ priče ne leži u stranim, već u domaćim depozitima. Kormilo kojim se oni usmjeruju cijelo vrijeme ispred nas, samo ga treba usmjeriti tamo gdje se demokratski dogovorimo i od ove zemlje možemo napraviti pravi raj na svijetu… Ali to ja opet snivam kolektivitičke snove… 😉

      • Svaka čast Arapima ako uspiju stvoriti demokratske države (premda ja do sada nisam znao da je to moguće – mislio sam da je demokracija nespojiva sa njihovim mentalitetom) ali ovo nije razlog za neko veselje obzirom na ljudske žrtve koje će nastati u ovim krvavim revolucijama.

        Što se tiče ostatka svijeta, čemu veselje ovim povodom? Što dobro ovo može donijeti nama i ostalim zemljama? I bez širenja “ustanaka” na “demokratske države” (u većini gdje je to besmisleno/neporavdano) prema mom skromnom amaterskom mišljenju ovo može donijeti samo puno zla/patnje.

        Naime ovi nemiri u tim dijelovima svijeta svima nama donijeti će višu cijenu nafte (direktno) i ostalih energenata time, još dodatno (indirektno) izvršiti pritisak na rast cijena roba (povećanjem rizika zbog čega se kapital seli u tu klasu) a posebice je to opasno u slučaju poljoprivrednih proizvoda (koji bi i tako rasli i zbog svojih “direktnih” razloga kao što su stanje zaliha… pa će ih ovo napucati na cijene daleko veće od rekordnih 2008.).

        Dakle ostatku svijeta ovo donosi više cijene inputa za praktički sve industrije, manju likvidnost izvora financiranja i više kamatne stope, potencijalno ponovno “zamrzavanje kreditiranja”, a nižu potražnju praktički svim firmama (pa onda dalje i opet povratno u toj spirali destrukcije povećani broja otkaza, pad plaća, a potrošačima rasta rata kredita, rasta cijena energije i drastični rast cijena hrane a pri kojima će proizvođači svejedno poslovati lošije jer prevlike rastove neće moći u potpunosti prebaciti na kupce i svi skupa sve više i više tonu) i pad investicija tim rastom rizika i cijene kapitala što sve skupa vodi u novu recesiju (“dvostruko dno”) u svim zemljama krhkog oporavka osim evenutalno onih najžilavijih i/ili onih koje imaju snažan suficit u trgovini u prvom redu naftom a onda i drugim energentima, možda metalima, i onima sa velikim suficitom u području poljoprivredne proizvodnje u dovoljnom iznosu da nadjača negativnosti.

        Dakle Norveška, Kanada, Australija, Rusija, možda Njemačka, možda Švicarska, te Kina… bi prošle dobro, ali svi mi ostali, pogotovo mi što još niti nismo u pravom oporavku i čak imamo probleme sa vanjskim dugom, općom zaduženošću/kamatama i deficitarni smo u svemu što poskupljuje bi ovime itekako nastradali.

        Molimo se Bogu i radi njihovih nevinih života i radi svih nas da te njihove revolucije čim prije i čim mirnije završe!!!

  10. Svi se slazu da je potrebna korekcija, ali moze li se ona uistinu i dogoditi, pri postojecem odnosu snaga. Npr. meni treba veci stan od sadasnjeg, te kazem prodavatelju: kad sam kupovao prvi stan kamatna stopa je bile -1% niza(5%, a sad je 6%, a to je 20% veći trošak financiranja), na tržistu nije bilo 15.000 neprodanih stanova, i bilo je 75.000 više zaposlenih, te nepristajem platiti cijenu +20%/m2 od one za sadasnji stan, kad su svi pokazatelji u korist potražnje, a na štetu ponude. On na to kaze agentu, da mu ne dovodi neozbiljne kupce tj.mene.

  11. Predlažem svima da (bez predrasuda) pogledaju ovaj govor.

    Ako je pola ovog “dojma” koji se ovdje predstavlja vjerodostojno – USA su “najbolja” velika zemlja koja je ikad postojala na ovom planetu. A sigurno da je dobar dio ovoga iskren.

    Kad ćemo mi imati ovakvu državu?? Kad će neki Hrvat za svoju Domovinu moći npr. ovako govoriti kao na početku ove izjave?

    Dok se naša država ovako neprestano (s)potiče na svakom koraku ne možemo ovakve stvari niti zamisliti. Biti domoljub u Hrvatskoj zaista je bezuvjetna ljubav. Voljeti ovaku bijednu državu kakva je naša ne može baš svatko.

    • Hvala Lynx na ovom doprinosu. Iako je jasno da bi kod nas nagrade dobivali Marinci, Čovići i slični. Pa Marinac je bio predsjednik Vijeća za konkurentnost i predsjednik NO Ericsson Nikola Tesle. Neki ljudi koje također i sami često znate hvaliti ništa nisu stvorili (nadam se da se nećete naljutiti).

      • Nema na čemu 😉 Naravno da se ne ljutim, a i svjestan sam da u svom prilično optimistično-idealističkom pogledu na svijet gdje uvijek nastojim vidjeti ono dobro u ljudima često prenaglasim pozitivne elemente, ostalo zanemarim, pa u kombinaciji i sa subjektivnostima druge vrste sve skupa ispadne prilično neobjektivna slika.

        Iako je nemoguće biti potpuno “objektivan” čovjek rad na stjecanju sposobnosti što “objektivnijeg” načina razmišljanja sigurno se može puno isplatiti.

        • @ Lynx
          evo doktor je preporučio ovo

          (da se izlijecite od optimizma). 😀
          Ne bih postao da se tu vec malo nije raspravljalo o licenciranosti.

        • @Ivan

          Odličan primjer ljigavosti 🙂
          Tip opravdava zakon iz 1939 time što ljudi naručuju preko interneta pa ih treba štititi od loše kvalitete… urnebes.

          Licenciranje se spomene svako malo, ali to je sporadično i uvijek se argumentira nekim općim dobrom, zaštitom potrošača i sličnim, tako da ljudi uglavnom nisu svjesni da postoji uzorak i pravilnost. Nisam ni ja to primjetio dok nisam pročitao u knjizi.

          S potpuno istim motivima zbog kojih etablirani cvjećari žele licenciranjem smanjiti konkurenciju, žele to i … pa, svi. Nekima uspjeva vrlo lako, neki se moraju pomučiti, ali u globalu uspjeva prečesto.

          Nadajmo se da nećemo jednog dana dočekati da performanse firmi smiju komentirati samo CFA… 😉

          http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_12_101_1676.html

          26.CVJEĆAR ARANŽER (34110)

          26.1. Djelatnosti

          9305060 Cvjećarsko aranžerske usluge

          26.2. Ispitni sadržaji

          26.2.1. Stručni rad

          U okviru izrade stručnog rada ispitanik treba pripremiti:

          – cvjetni aranžman za svečanu prigodu prema izboru i to koristeći se elementima oblikovanja cvjetnog aranžmana, tehničkim pomagalima i dekorativnim dodacima.

          26.2.2. Radne probe

          U okviru izrade radnih proba ispitanik treba izvesti slijedeću grupu poslova:

          – priprema supstrata za sjetvu (pikiranje i uzgoj jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća),

          – uzgojne mjere i zahvati u cvjećarstvu,

          – razmnožavanje cvijeća,

          – pripremanje cvijeća za slaganje u posude,

          – priprema cvijeća za pačvršćivanje na podlogu.

          26.2.3. Strukovni sadržaji

          U okviru tehnologije zanimanja (cvjećarstvo i aranžiranje cvijeća) potrebno je pokazati slijedeća znanja:

          – karakteristike cvjećarske proizvodnje u svijetu i kod nas,

          – prostori za uzgoj cvijeća (rasadnici, klijališta, plastenici, staklenici, otvorene površine),

          – uzgoj cvijeća (uzgojne mjere i zahvati u cvjećarstvu, razmnožavanje cvijeća),

          – jednogodišnje cvijeće,

          – dvogodišnje ćvijeće,

          – trajnice,

          – sušenje i prepariranje cvijeća i trava,

          – aranžiranje cvijeća kroz povijest,

          – elementi oblikovanja cvjetnog aranžmana,

          – tehnička pomagala i dekorativni dodaci pri aranžiranju cvijeća,

          – njega i održavanje gotovih cvjetnih aranžmana, rezanog cvijeća i lončanica.

        • @Ivan

          Mene je nemoguće izliječiti od optimizma 😀

          Imam ja jednog (inače jaaako pametnog) prijatelja koji je u zadnje vrijeme nešto opsjednuti “Arapima” i on me od optimizma s njima pokušava izliječiti.

          Često mi objašnjava, dokazuje… kako smo u banani, kako će nam civilizacija propasti točno po modelu kako je propalo Rimsko Carstvo i kako je žalosno da ništa nismo naučili iz cijele povijesti, da će opet “inferiorna” kultura uništiti “superiornu” u trenutku “njene slabosti” kada se “granice otvore”…

          Ali mene iz takta ne može izbaciti niti to. Ja mislim da ćemo se mi već nekako snaći. Da nećemo kao civilizacija proći taj “silazni dio ciklusa” a nudim i alate koji mogu u tome pomoći… samo ih treba prihvatiti 😀

          P.S. Ovo cijeveće i sl. su sitinica obzirom na “propast civilizacije”, o tome niti ne razmišljam 😛

        • @ Lynx
          ufff to je jako komplicirana stvar, pogotovo odnos sekularizma i islama. No s druge strane ne smijete biti žrtva neocon(fuuuuj to) propagande. 😀 Dakle nije da Iran iz čista mira mrzi US, nije da Egipcani bez razloga mrze US, nije da je svaki insurgent u Iraku ili Afg pripadnik AlQ. Nadalje na svijetu ima preko milijardu muslimana, da ih je veliki postotak đihadista ne biste mogli trepnuti izmedu samoubilackih napada. Dakle AlQ i radikalni islam su opasni, postoji imigrantski problem u EU(ako ništa jer je EU welfare heaven i to stvara napetosti izmedu ljudi koji moraju raditi za one koji cuclaju sustav, i još kad su ovi koji cuclaju stutav stranci=>problemi), ali to da muslimani svaki dan samo razmišljaju kako srušiti zapadne civilizacije je pretjerivanje.

        • Pa nitko uopće ne govori o tome da netko “sanja srušiti našu civilizaciju” nego govorimo o “spontanim” stvarima, “megatrendovima” koji ne idu po nečijoj volji nego “prirodom stvari” (činjenice o broju imigranata, brzini njihovog prirodnog prirasta, te čini se apsolutnoj nemogućnosti prihvaćanja naše kulture nego urođene tj. vjerom propovjedane maksimalne ne-asimilacije, niti milimetra pomaka prema onome što zatiču na području gdje dolaze, nego sasvim suprotno osjećaja da im sve pripada, gdje god dođu da ne moraju prihvatiti ništa od domaće kulture a pozvani su, i od Boga zapravo, nametnuti svoju kulturu svima njima, svojim “domaćinama” koje uopće ne cijene niti malo…)

          Uvijek se to događalo, da neka “strana kultura” prodre (fizički se naseli) u “staru kulturu” i bez obzira koliko možda bila “zaostalija” uspijeva manje ili više spontano srušiti staru “jaču” kulturu i tako gledamo silazni dio ciklusa slično kao u gospodarstvo što sve ide u ciklusima samo što tamo to ide brzo a ovdje ciklusi traju stoljećima pa prije nego što dođe novi ciklus koji će nadvisiti vrhunac prethodnog imamo jako puno vremena nazadovanja da se praktički i zaboravi kako su izgledali nekadašnji “vrhunci”.

          Ali ja sam optimističan :D, nadam se da naša kultura ne mora imati silazni dio nego da ovaj “ciklus” možemo unedogled produžavati! Da, zaista luda ideja.

      • poznata Hrvatska krilatica…ja sam bio direktor ovoga onoga..on ti je direktor ovoga oniga…a nitko ne kaze e dok sam ja bio direktor toga napravilo se to to i to pa je firma uspijela…kad bi dicni ti nasi manageri uz svaku direktorsku funkciju upisali sta su za to vrijeme napravili malo bi drugacije im izgledao zivotopis :)))

        • Da, u Hrvatskoj je malo tko napravio bilo što a ne tek “nešto veliko”.
          USA su i puno veća zemlja a očito i puno “bolja” u svakom pogledu i zato tamo ima “velikih” ljudi i puno više nego li ovih “nagrada”.

          Vjerujem da je njima svake godine npr. za ovo najviše državno odlikovanje jako teško izabrati iz hrpe potencijalnih kandidata koji su svi tako dobri da niti jedan ne bi trebao ispasti.

          Npr. ja prvo što pomislim gledajući ovu gornju ceremoniju je to da obzirom na situaciju (gospodarska kriza…) je ovaj puta možda trebalo malo više staviti naglasak na “poduzetničku Ameriku” a u sklopu toga mi je jako žao što odlikovanje nije dobio i npr. Steve Jobs. On je teško bolestan, kažu da će uskoro umrijeti… i on na godinu više neće stići to dobiti 😦
          A stvarno je zaslužio i iza njega bi se mogla ispričati velika priča. Moglo bi se ovo odlikovanje obrazložiti npr. kao “…za cjeloživotni strastveni rad u poduzetništvu koji se u ovoj krizi pokazao kao najveća snaga američkog duha i primjer nade u budućnost naše zemlje. Za rezultate o kojima svjedoči i rast kompanije/Apple i u vrijeme najvećih kriznih godina, postizanje rekordnih rezultata unatoč vrhuncu krize, stvarajući proizvode koje milijuni Amerikanaca i ljudi diljem svijeta vole, koji zacrtavaju trendove u svojim industrijama i inspirativno utječu na svu globalnu konkurenciju…”

          Meni je itekako jasno da mnogi ljudi doduše ne shvaćaju veličinu ovih Apple-ovih “trendova koje zacrtava”, mnogi se pitaju što je tu tako posebno (osim što izgleda fancy i skupo), to se pogotovo čuje upravo od ljudi koji se “razumiju u tehniku” (slično kao što financijski analitičari uglavnom promaše u svojim prognozama) ali kao što je povijest već bezbroj puta pokazala, ne pobjeđuje onaj proizvod koji je “najbolji” po nekim apstraktnim mjerilima nego onaj koji je najprilagođeniji datom vremenu i tadašnjim stvarnim potrošačima, koji im je predstavljen na najbolji način… Bar sam ja na svom faksu od mnogih starih profesora čuo bezbrojne anegdote o vrhunskim stvarima iz povijesti tehnologije koje su otišle u zaborav dok su “manje vrhunske” pobijedile – upravo zato što su bile prilagođene vremenu i korisnicima.

          Ja osobno mislim da je Apple velika priča a duh te priče je Steve Jobs svojom strašću za stvaranjem proizvoda koje korisnici vole. Ako ova firma uspije sačuvati duh kojega je on stvorio, ako njegov duh u toj firmi nastavi živjeti i nakon njegove fizičke smrti, vjerujem da je Apple najmanje jednako ovoliko kao i Intel priča kako će “Amerika osvojiti budućnost”:

  12. Poštovani g. Bakić, poznato je da ste dioničar Dom Holdinga, kako tumačite izlijetanje Dom Holdinga na poziciju br. 3 u KOEI? To je 190.000 dionica Končara za koje prije nismo znali! Ili je to neka kupnja od nekoga iza RBA skrbničkog?

  13. Možemo li zaključiti ovu priču sa par činjenica. Proizvodna cijena stana u Zagrebu se kreće u rasponu od 1.100 -1.300 eur (bez najskupljih i najjeftijijih stanova). Na tu cijenu treba dodati maržu od 15-20 % i dolazimo do najniže moguće cijene stana u slučaju izraziti negativnog makroekonomskog raspleta situacije u Hrvatskoj. Pri tome ne mislim da cijena nikako ne može ići ispod gore navedeni iznosa ,ali to se može odnositi samo na već izgrađene stanove i u ograničenom vremenskom periodu.

    Novogradnja u budućnosti ne može ići ispod navedenih cijena jer bi u startu bila neprofitabilan,pa u tom slučaju uopće ne bi bilo novih stambenih projekata. Cijena zemljišta može pasti ,ali one čini 15 do 20 % ukupne cijene stana ,pa stoga ne može bitnije utjecati na konačnu cijenu stana. Mislim i da troškovi izgradnje ne mogu bitnije pasti ispod sadašnjih cijena.

    Dakle ,imamo prilično zadane parametre za najniže cijene u budućnosti koje se dugoročno neće održati.

  14. Meni nije jasno da se investitori stite od gubitaka od strane nase izdelegirane Jace. Zasto se onda njihova dobit nije dijelila sa proracunom kada su imali marzu 100% ?
    Mislim, narod neka snosi gubitak a zarada ostaje nama…….

  15. Ako je investitor utukao po kvadratu recimo 1300 €. recimo da je uzeo kredit za cijelu investiciju od banke po 7-8 % kamata godisnje.
    30% je prodao izvodjacima cime si je smanjio ulaznu cijenu znacajno.
    Kredit mora vracati od 2007, 2008, 2009, 2010 i 2011, a cini se i u 2012 jer nece moci prodati vecinu svega jos godinu dana. Zatezne kamate su mu 15% godisnje na glavnicu koja se onda ukamacuje.
    PO mom izracunu, investitor bi krajem ove godine morao prodati stan po cijeni 1900 €/m2 da bi ostao na nuli !!!! Ili ce igrati na kartu da ce prodati 10% ili 20% investicije po bud zasto da bi spasio ostatak stanova ili ce sve otici banci.
    Sto se tice banaka, one po mom racunu nece cak niti u najgoroj situaciji otici u minus. Upitan je plasman oko 15 milijardi kuna i to u stanogradnju, a mogu cekati jer imaju plasirano 4 puta vise kredita u druge proizvode nego u nekretnine.

  16. ‘Iako su neugodni za banke, ti krediti nisu u potpunosti nenaplativi već je to oko 15-ak milijardi kuna, procjenjuje Novotny. On osobno ne vjeruje da je vjerojatna nova bankarska kriza jer su, za razliku od 1990-ih, danas kreditne institucije dobro opremljene kapitalom pa mogu prebroditi i troškove većih otpisa. “HNB zaista radi veliku grešku što ne analizira situaciju i ne pronađe ciljane mjere za rješenje. Banke su građevinsku ekspanziju kreditirale uzimajući za kolaterale samo vrijednost nekretnina što je središnja banka dozvoljavala. No, to nije u duhu Basela II koji nalaže da uz kolaterale u procjeni rizika treba koristiti i, primjerice, financijske pokazatelje graditelja, kao i druge nefinancijske pokazatelje”, kaže Novotny. Situacija i bilance banaka će se, smatra, pročistiti u idućih nekoliko godina u kojima će banke procjenjivati kredite građevinara, i to pojedinačno od slučaja do slučaja, umjesto velikih jednokratnih otpisa.’
    http://www.poslovni.hr/vijesti/trecina-svih-kredita-tvrtkama-u-gradevini-173883.aspx

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.