Uncategorized

Pametniji od Norvežana

Upravo je izašao u WSJ zanimljiv članak o norveškom mirovinskom fondu Pension Fund Global koji je veći od 500 milijardi (!) USD.

Zanimljivo je ovo:

“Mr. Slyngstad said the fund has made “quite dramatic changes from 2008 until now” in its investments, increasing its exposure to equities and decreasing its exposure to bonds as it takes on more risk. The Pension Fund Global has moved to 60% in equities from 40%, and is moving to 5% in real estate from zero, he said. “Effectively we are moving the bond portfolio from 60% of the fund down to 35% of the fund, which is a major shift,” he said. “Overall it means higher tolerance for risk [by] being an owner in the equities markets.”

Naši mirovinci misle valjda da bolje znaju – krcaju državne obveznice. Ili je tako komotnije?

Uz to je možda i zanimljiv članak i The Economista: Pension funds.

Kategorije:Uncategorized

5 replies »

  1. Općenito je norvečki kapital unazad dvije godine u vrijeme niskih valuacija jaaaaaako ulazio u dionice po svim većim tržištima kapitala.I još ulazi. Velike akumulirane zarade unazad 10-ak godina na nafti vapile su za kupovanjem jeftinog asseta. Bravo norvežani!

  2. Oni koji ozbiljno/iskreno/odgovorno misle na budućnost (“igraju dugoročno”) ne mogu u obveznicama tražiti izgovor za ne poduzimanje potrebnih rizika.

    Ovaj norveški wealth fund je uvijek slovio za “nenormalno” konzervativnog, pretjerano nesklonog riziku, i evo danas na kraju ima puuno višeg udjela dionice nego li naši mali mirovinski fondovi a kojima je puno lakše stvoriti portfelj kakvog god žele a obzirom na malu količinu imovine po članu imaju puno veću “potrebu” za višim prinosima i time višom tolerancijom na rizik – nevjerojatna ironija! (i utlimativan dokaz da tu nešto ozbiljno ne štima – ili su Norvežani totalno zbrljali ili su to naši, sve mi se čini da su ipak naši)

  3. Intersantno, samo ovo mi je katastrofalna procjena:
    “believes yields on southern European countries’ bonds became more attractive last year”
    “”We think that the measures that were taken during 2010 by European politicians were positive, so we are optimistic that the measures which will be taken in 2011 will also be positive for the bond investors,” Yngve Slyngstad said in an interview at his office in Oslo. ”
    Mislim kratkoročno im Njemci mogu krpati rupe, ali ne znam kakav to genij morate biti da se isplati riskirati psodudujuci lovu PIIGS. Npr. ako uzmete dug od Irske(znam da nije South E zemlja , da me ne bi netko na to hvatao) morate biti idiot na cracku da kupite te obveznice(osim ako planirate trejdati na njima, ali mislim ono da Norvezanima to nije tako jednostavno kad imaju tako ogroman kapital)
    http://www.cnbc.com/id/30308959/The_World_s_Biggest_Debtor_Nations?slide=21
    1. Ireland – 1,305%

    External debt (as % of GDP): 1,305%

    Gross external debt: $2.25 trillion
    2009 GDP (est): $172.5 billion

    External debt per capita: $535,529
    Stavio sam link jer mi mnogi ne bi vjerovali(Source: External Debt information from The World Bank, GDP information from the CIA World Factbook.
    ).

    Inace taj popis je malo bezveze jer za US gleda samo dug, a ne i obveze socijalistickih programa, tako da je to malo loš popis. 😀
    Ako se pitate zašto tupim o Irskoj kad to nije ni spomenuto: zato jer nekako sumnjam da može Irska defaultati bez da to prouzroci probleme za sve.
    BTW evo i za npr Portugal:
    External debt (as % of GDP): 231.2%

    Gross external debt: $537.85 billion
    2009 GDP (est): $232.6 billion

    External debt per capita: $50,230

    Tako da kao što sam rekao mogu Norvežani zaraditi lovu na tim bonds, ali vrlo vjerojatno ce požaliti to ulaganje.
    BTW postoji kao neko “pravilo o 90% GDPa” :
    http://www.moneyshow.com/investing/Jubak_Blog.asp?aid=jubak_blog-18642
    Znam da je čudno da citiram ekonomiste, ali ovaj puta su možda nešto pogodili jer nisu ništa pretjerano zakljucivali nego su samo prepricali podatke.

    P.S. Koncentrirao sam se na ono što mi je krivo u ovim člancima, ali slažem se sa vecinom ovog posta, ne želim da ispadne da nije tako, samo malo je nepreoduktivno pisati 300 riječi o tome o tome.

  4. Zaniljivo je gledati “izvješća” dnevnih trgovanja u zadnje vrijeme.

    Svaki dan ima kakvog-takvog redovnog prometa, a solidan broj dionica već i na predpotopnim razinama (onima od prije jeseni 2008.), ima uvijek po 10-ak milijunaša (gdje INA nije više dominantna), a kretanja dionica su šarolika, svaki dan imamo i pluseva i minusa po do 10-ak % (ali ne i puno više!), sam indeks nekih razumnih od minus od plus cca. 1 %, a kad ih sortiraš po prometu opet sve šaroliko, plus, minus, plus, minus… i to sve različitih (“nepredvidivih”) intenziteta plus i minus ali veće koncentracije na manjim apsolutnim iznosima.

    Ovo bi se stvarno moglo početi smatrati djelomično “selektivnim” kretanjem tržišta? Tj. ako bi likvidnosti bilo bar ovoliko koliko u zadnje vrijeme cijene bi s vremenom mogle sve više biti usmjerene prema stvarnim vrijednostima tj. neka razumna efikasnost tržišta kao da je u svom nastajanju?

    Eh, kamo sreće da su se naši mirovinci na vrijeme nakrcali dionicama, pa bi sada možda mogli početi očekivati postepeno i fer valuacije svojih pozicija.
    Ovako ili će “kampanjski” kao učenik pred ispit to odraditi u zadnji čas, ili će na kraju kupovati po efikasno određenim cijenama (što nije loše samo po sebi) ali tako i riskirati da ponekad ponešto kupuju i na precijenjenim razinama (jer nitko ne može pouzdano procijeniti vrijednost kompanije) a čega se negativan efekat stvarno moglo minimizirati da su se dobro nakrcali u onoj drugoj krajnosti tržišta.

    Što više gledam, premda ne znam svaku dionicu procijeniti niti ono što mislim da razumijem ne znači da sam u pravu, sve mi se više čini da su realne vrijednosti naših dionica taman negdje “na crobex-u 3000-3300”, a to zaista više nije daleko!

    A možda bi naši mirovinci mogli naći sreću u nesreći u ovim aktualnim zbivanjima na Bliskom Istoku? Ovo je sigurno negativan sentiment a koji svima koji bi se krcali može omogućiti značajnija krcanja bez pretjeranih dizanja cijena!

    A inače, i tako nitko ne zna što svijetu može donijeti ova situacija, jer koliko god je moguće da u krajnoj liniji svijet odvede u drugo dno dvostruke recesije, isto tako je moguće da npr. mudrim uplitanjem SAD-a u ove procese (obzirom da se radi o državama koliko toliko pro-zapadno orijentiranima, saveznicima u tom dijelu svijeta…) rezultat ovih ustanaka ne bude neka anarhija niti neko još gore totalitarno stanje (svrgavanjem jednih pro-zapadnih diktatora u korist drugih anti-zapadnih) nego bi ovo npr. moglo donijeti samo jednu evoluciju tih sustava, gdje bi se npr. u bogatim državama (poput Saudijske Arabije npr.) preventivno (“da se umili pobuljenom narodu”) povećala “javna potrošnja”, “socijalna država” i sl. što bi u konačnici za svjetsko gospodarstvo imalo čisto suprotno – enormno pozitivne efekte kroz s jedne strane topljenje nagomilanih deviznih rezervi naftom bogatih država (time smanjenje “geopolitičkih neravnoteža”) a s druge strane povećao izvoz zapadnih država svih mogućih i nemogućih proizvoda u te zemlje koje nemaju ništa osim nafte i dolara.

    Na kraju bi moglo ispasti da danas krcati se znači krcati se po niskim cijenama dionicama u zoru novog globalnog buma pokretnog sve snažnijom kineskom, novorođenom arapskom te oporavljenom unutarnjom potrošnjom zapadnih država u svijetu smanjujućih tenzija, neravnoteža svih vrsta… jer na kraju bi se svi silni dolari/euri od nafte, pa i dolari/euri od kineskog izvoza… mogli nazad vratiti u kupnju američkih i europskih proizvoda??

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.