Trzista kapitala - Hrvatska

KORF

Evo i posta o KORF-u.

Kao što znamo, čekamo javnu ponudu, koja mora biti po barem 45 kuna. No, pogledajmo ovo:

1. Zanimljivo je, i začudo uopće nije komentirano da je Dom Holding (KORF / DH) iskazao da ima 190.000 dionica KOEI-r-a, i to, kao što možete vidjeti, s 15.2.2011.

(Ako na MojeDionice vidite moju ‘reklamu’, to nije zbog reklamiranja, nego sam sponzorirao MojeDionice kako bismo nastavili imati njihovu vrlo vrijednu uslugu, a s obzirom na veće troškove koji su nametnuti od strane SKDD, iz samo njima razumljivih razloga , o čemu sam pisao prije… OK, u redu, i nama su razumljivi NJIHOVI razlozi … da ne mislite da samo pišem, nego i radim u skladu s time 🙂 .)

2. Ako pogledate nekonsolidirana financijska izvješća DH na 30.9.2010. i 31.12.2010., vidjet ćete da im je
– kratkotrajna imovina povećana za 100,8 mil. kn, a
– dugotrajna smanjena za 65 mil. kn.

Dugotrajna imovina što se tiče dionica su (valjda ) dionice RIVP, HRBC, ZLTO, koje su u ta tri mjeseca izgubile točno 57 mil. ‘tržišne’ vrijednosti (prema burzovnim cijenama na kraju razdoblja).

Ukupno, dakle, imamo povećanje imovine, umjesto smanjenja.

3. Dobit DH, uvećana za amortizaciju u je četvrtom kvartalu bila oko 0, što nas dovodi do povećanja od ‘neobjašnjenih’ 93 mil. kn. Ako uzmemo u obzir da je KORF vjerojatno uknjižio gubitak pri konverziji obveznica INGRA-e u dionice, vjerojatno negdje između 5-10 miliona kuna, dolazimo do otprilike 100 mil. kn ‘razlike’. A upravo je 100,7 miliona kuna tržišna vrijednost tih 190.000 dionica na 31.12. (prije ovoga je DH imao izrazito malu količinu dionica KOEI na svom osnovnom računu)

4. Stoga je jedino logično, pretpostaviti da su u 4. kvartalu te dionice KOEI naprosto ‘izronile’, tj. da su u prethodnom razdoblju bile vrednovane s blizu 0 ili su bile izvan bilance. Objašnjenje ćemo zasigurno saznati uskoro, najkasnije u revidiranom financijskom izvješću DH. U međuvremenu možemo špekulirati da li ima istine u ovim napisima korisnika ‘Sava’ na forumu Poslovnog, što se za sada čini kao jedino razumno objašnjenje.

5. Pazite, ako je ovo tako kako je (a čini se da je), govorimo o novoiskazanoj vrijednosti od preko 15 kuna po dionici KORF na današnji dan.

6. Ali ono što je zaista zanimljivo, je zašto je DH te dionice KOEI prebacio na vlastitu poziciju, podosta vremena nakon što ih je uvrstio u bilancu ili iskazao po revaloriziranoj vrijednosti? Pazite, ovo se nije dogodilo ‘po defaultu’, ovo je bio aktivan potez. Budući da uprava DH nije bedasta, to je bio svjestan potez, praktički demonstracija. U biti, kao da nam žele pokazati koliko ova dionica vrijedi. I to neposredno prije javne ponude. Kao da ne žele kupiti što više dionica po ovoj (po meni) smiješnoj cijeni. A to bi bilo tako jedino ako im je i samima sada u interesu porast cijene Dom Holdinga. Što bi onda (nastavno po ovoj mojoj logici) značilo da namjerno ostavljaju velik free float i odličan potencijal za porast cijene. I nastavno bi slijedilo da u stvari žele pokazati koliko VLHO vrijedi, sad kad su stekli kontrolu nad čitavom vertikalom (DH, kao ključna karika, je bio ‘uski struk’ jedini dio vertikale VLHO — KORF — RIVP, ZLTO, HRBC — HDBK u kojem nisu imali većinu)..

I na koncu, pošteno je da vam kažem da sam ‘mali veliki’ dioničar KORF (pozicija znatno veća nego što je vidljivo samo na računu br. 9), tj.: Autor ima dionice KORF, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju i vrlo je subjektivan oko analize dionice KORF. Autor ima i dionice RIVP, HRBC, HDBK, VLHO i ZLTO i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju tih dionica.

p.s. Ovo je jedna od rijetkih dionica na hrvatskom tržištu gdje vidim jasan i malo rizičan potencijal aprecijacije od 100, 200 iil 300%. Jasno, takve prilike su rijetke (recimo, takva mi je bila ADPL na cijenama oko 70 kn). Jasno, ima i drugih dionica koje (po mom sudu) imaju potencijal višestrukog rasta (npr. PTKM), ali one imaju u sebi (po mom sudu) i veću dozu rizika. A ako malo promislite, ono čemu trebamo težiti u ovom trenutku na hrvatskom tržištu kapitala su upravo dionice koje omogućavaju takve prinose – uvjeren sam da je vrijeme ‘sigurnih’, a malog očekivanog prinosa, kao HT, ERNT, prošlo.

Napomena: Autor ima i dionice ADPL, PTKM i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju tih dionica.

47 replies »

  1. Kad sam ja to vidio nemalo sam se iznenadio, jer sam mislio da “samo ja to ne znam” (ne želim toliko neznati :D).

    Netko me je preduhitrio u jednom komentaru sa pitanjem u vezi ovoga – jedva sam dočekao odgovor! 😀

    Imati cca. 100 milijuna kn u “nekoj financijskoj imovini” u bilanci i znati da je ta imovina KOEI-R-A razlika je kao nebo i zemlja (obzirom što mislim o vrijednosti KOEI-R-A).

    A sad tek vidim da je ovih 100 milijuna kn i “magično” došlo u bilancu zadnjim izvješćem – što je još luđe, to je u zadnjem kvartalu došlo zapravo novih 100 milijuna + sve ono preko 100 milijuna kn koliko KOEI više vrijedi nego što košta na ZSE.

    I sad se pitam koji je njima vrag?? Čemu otkrivanje ove ogromne vrijdnosti? Možda jednostavno ne žele da ponuda uspije jer ne žele više od 50 %? Ali zašto ne žele? Mislim da je KORF premali u odnosu na portfelj krajnjeg većinskog vlasnika da bi ovo bila ona priča “želim tek toliko da mogu konsolidirati i normalno upravljati a više niti lipe ne dajem za pojedinačnu stvar jer moram imati diverzificirani portfelj, jer bolje dvije manje firme po 50 % vlasništva nego jednu duplo veću 100 %”.

    A možda je i bez obzira na odnose veličina u holding društvu zgodno imati svega po 50 %, onda ta poduzeća imaju svoje članice po 50 %, pa one svoje po 50 %… i tako u puno slojeva da sa čim manjim kapitalom upravljaš čim većim sustavom pa onda takvu vlasničku strukru možeš koristiti za razvoj sustava na način kada su cijene niske svaka firma koja ima podcijenjenu dionicu otkupljuje za trezor i poništava pa vlasništvo ponegdje koliko-toliko prijeđe 50 % a čim više to bolje, a onda kada je cijena “precijenjena” ideš u neku malu javnu dokap (SPO) koja dokapa nešto sitno ali jefitnog kapitala koji udjel nazad razvodni na 50 %… a ako se cijena nekada baš previše napuše a ne vidiš kako se firma može dalje razvijati tada ne ideš na dokap nego svih 50+ % članica višeg sloja prodaš nekom trećem koji misli da zna što dalje…?? Obzirom da kod nas malecke SPO bi bile nešto jako čudno, mora da je njima više na pameti prodaja, eh… samo se onda nadam (prvi puta u životu to kažem) da kupac neće biti nitko iz RH jer ovi su prepametni, preveslati će ih samo tako, napuhati će cijenu do besmislenosti (pa bi valjda to onda nekim Rusima uvalili, oni ne pitaju za cijenu…)

    • Valamar i Epima imaju već sada 50,01% i još ima 4,82% trezorskih. Čini mi se inače da se mirovinci grče da skupe što više KOEI i da bi svaki od njih platio lijepu premiju za ovih 190.000 (kad bi se prodavalo), tj. mislim da je ta vrijednost i veća od 15 kn / dionica.

      • Pa kako ne bi bila veća, puno je veća. Ovo je cca. po tržišnoj, a ja mislim da KOEI vrijedi dosta više od trenutne tržišne 🙂

  2. RIVP na 800 mln tržišne kapitalizacije, a firma koja drži 80% te firme je na oko 300 mln (+bonus+bonus+bonus).
    Bio sam lijen prije proučiti malo detaljnije o čemu ste pisali (nemam novaca za uložiti u sve “vaše” bisere :)) no radi se o pravom biseru. kupio sam nedavno malo, no ko mi je kriv kad sam prije bio lijen.

    No moram reči opet najžalosnije od svega je što nema OMFova tu, a ulažu u RIVP, što znači da im je segment zanimljiv, a opet meni nejasni rezon RIVP DA, KORF NE osim što je cijena bila preniska da bi kupovali ranije (halo hanfa?? IGH na 10.000 ok, a KORF na 40 zabranjen? halo jel ima kog tamo?tutu-tutu).
    Ova odluka o ograničavanju ulaganja po min.TK mi je kao da su zabranili prelazak ceste bez zebre, a dozvolili skakanje sa nebodera bez padobrana. kog oni štite ja neznam, štite nas od povoljnih ulaganja izgleda.
    No i bez toga ono što vi kažete već na 50kn mogu kupovati firmu koja ima potencijala isplivati i na 200 ako se raščisti mafija i trulež koja je očito i tu umočila prste (sjetimo se priče o ini kad je kao skoro propala i tržila se na 1000kn i svi bježali ko da je šugava, a sad godinu i nešto kasnije na 3650 je best buy istima).

    Iskreno prava je šteta što vi ili ljudi poput vas ne brinu za naše mirovine. Ja bih osobno prebacio sve kod vas bez razmišljanja 🙂
    pozdrav

    • Gledajte, ovo nije do HANFA-e, ona je samo dobro došlo pokriće managerima OMF-ova. Pa tko brani OMF-ovima da kupuju KORF po 51, što je minimalna cijena po kojoj smiju. Tko im je branio da kupe dio od Save, za koji se znalo da je na prodaju? Što se tiče marekt impacta i kupnje po cijeni koja nije trenutno ‘tržišna’ (što god to bilo u našim okolnostima), pogledajte kako su divljali oko INA-e. Uglavnom, KORF je veliki veliki propust mirovinskih fondova, nevjerojatno da takav biser, u stvari pravi blue chip ne žele kupovati. Kako objasniti npr. da imaju ISTT po tim cijenama, a nemaju KORF?

      • Update: Evo sad je cijena skoro 51 kn, točno koliko treba mirovincima da mogu početi kupovati. I što mislite, hoće li sada početi kupovati? Vjerojatno ne, krajnji izgovor će im btii ‘nema likvidnosti, mi smo taaaaaako veliki, jako smo veliki’ (naravno, neće im pasti na pamet lupiti cijenu od npr, 70 kuna, kao u slučaju INA). Ali zaista se ne smijemo požaliti, upravo takvo njihovo ponašanje nam omogućuje da zaradimo više. Ali je to sve tužno.

        • naravno da neće pregrizli bi si rađe nego priznali da su pogriješili.
          možda da vi javno sugerirate da se korf prodaje jer je precijenjen, možda bi to bio okidač za njih 🙂

    • Iskreno: moj je dojam da bi mirovinci najrađe da im se daju vrlo rigidna pravila, tako da oni nemaju nikakvih rizika. Recimo da im se kaže da moraju 90% min. ulagati u državne obveznice. Oni bi zbog ‘konzervativnosti’ (ipak su oni mirovinci, ne?), u stvari ulagali 97% u državne obveznice i to je to. Briga nikakva, fotelje sigurne, protif svršen, vlasnici zadovoljni.

  3. Mislim da austrijancima nije cilj otkupiti veće količine korf-a,njima je sada cilj podići cijenu korf-a i povezanih društava jer automatizmom će ubirati veću naknadu za vlho-r-a a neće u javnoj ponudi potrošiti golem novac,oni su po meni svoje ambicije u korf-u ispunili.Sada će i njima odgovarati rast cijene korf-a i mislim da više neće ništa sakrivati,tako gledam na ovu demonstraciju vrijednosti kroz koei-r-a.Pravo vrijeme za korf i vlho tek dolazi.
    Autor ima dionice vlho-r-a i ovo nije poziv za kupnju ili prodaju.

  4. čini mi se iz jučerašnjeg trgovanja da se netko i boji što bi se moglo dogoditi ako cijena preskoči 50kn pa stavlja velike naloge da zbuni male. vidjet ćemo što će biti narednih dana.

  5. Razlog zašto možda ne žele kupiti veći kolač korf-a leži po meni u vlasničkoj strukturi valamara gdje neki pojedinačni vlasnici postaju nestrpljivi i ne žele više ulagati nego nešto i povući,početi zarađivati.Ako sada ulože u korf nema mogućnosti da isplate izdašnu dividendu u valamaru.To ne mora biti tako ali mi se nekako čini da je to glavni razlog nove transparentnosti jer sigurno postoji razlog zašto su upravo sada prikazali vlasništvo nad dionicama koei-r-a.

    • ko će ga znat o čemu pričaju, znaš novinarsku razinu, čuli nešto negdje i raspišu se a pojma nemaju.
      koliko se meni čini radi se o prekonočnim stopama Zibora.
      Zibor O/N 24.2. bid 0.4 ask 0.86
      to samo znači da bankama trenutno ne treba kratkoročne likvidnosti

      no kamatne stope na štednju padaju generalno, to je činjenica.
      Na godinu dana su oko 3% ovisno o valuti, banci.

      • Da, to je jako lijepo… Ali ne baš toliko kako je ispalo u tom članku 😛

        Ljudi previše drže u “nerizičnoj imovini”, premalo sredstava izlažu bilo kakvom riziku… ali ako kamatne stope ovako nastave to je za gospodarstvo odlična vijest.

        Ljudi će biti sve manje motivirani štedjeti u banci pa će koliko-toliko sredstava biti i pokrenuto u krvotok gospodarstva a na izravniji način (bez banke kao posrednika) što je posebno dobro i za jedne (krajnje primatelje vanjskog financiranja) i za druge (građane koji će uživati i svoju “premiju na rizik” umjesto skupljanja bezrizičnih mrvica iza bankovne gozbe)

        A da ne govorimo tek što se tiče “ZSE” koliko je to “pozitivno”. Obzirom da će većina toga ipak završiti na sekundarnom tržištu (a što ne treba podcijenjivati, ne bi bilo primarnog da nema sekundarnog i da ono nije koliko-toliko efikasno a što se može dogoditi samo uz neku minimalnu likvidnost… )

        Mi danas u RH ipak imamo nekakve resurse (npr. turističke), ipak imamo neku nadu u dugoročni prosperitet države, ali onda je ključno da naši građani postanu dio tog budućeg prosperiteta tj. “ovladaju” tim resursima tj. tim kapitalom koji će biti oplemenjivan tim napretkom.

        Danas se nalazimo u kapitalizmu (fala Bogu!, samo tako taj napredak i može postati nešto više od pukog sna) pa je kapital tj. “dioničarstvo” jedini način kako građani mogu “ovladati resursima sebi u korist”, perspektivne firme mjesto gdje treba staviti svoj kapital a ne neka banka gdje imaš sigurnost ali nemaš povrat… (a siromašnima treba povrat!!!, bogataši se birnu o sigurnosti, siromašni samo povrat, povrat i ništa osim povrata!)

        Ono najbolje što naši građani danas mogu napraviti je “stabilizirati svoj račun dobiti i gubitka” (svaki mjesec štedjeti) na bilo koji način, koliko god to žrtve zahtijevalo, i višak investirati – malim ljudima najlakše u sekundarno tržište (npr. kupnja podcijenjenih turističkih firmi, izvoznika, i drugih uspješnih kompanija, ili za najpametnije među njima: indeks) a oni najhrabriji među njima će ponekad i u primarne emisije pa će pomoći u izrastanju nekih naših najboljih firmi u pravi ponos naše Domovine i njih kao dioničara (npr. kao Atlantic Grupa).

        Disclaimer: nemam ATGR niti KORF, imam mnoge druge hrvatske firme (turiste, izvonike i ostale). Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju bilo koje dionice.

  6. Pozdrav!
    Znam da nema veze s KORF-om, i ispričavam se unaprijed, ali na cijeloj prvoj stranici nisam našao odgovarajuću temu pa zato ovdje stavljam:
    S obzirom da i Vi imate dionice DDJH-a, zanimalo bi me, ako želite komentirati, jučerašnji veliki promet na toj dionici od 43.422 dionice. Takav promet u jednom danu nije zabilježen od 30.3.2007. godine (najbliži sličan: 41.487 komad, kad je završna cijena bila 220 kn). S obzirom na zanimljive vijesti koje zadnjih dana stižu iz Broda (manji ugovor s Nijemcima za teretne vagone) ili su vezane uz Brod (izgradnja novih BOV-a u suradnji s Patriom, sajam IDEX u Abu Dhabiju, dogovori oko suradnje ĐĐ i Patrie na trećim tržištima) i obim trgovanja, u utorak zasigurno očekujemo promjene u TOP10.
    Hvala unaprijed!
    Disclaimer: imam i dionice DDJH (između ostalih) i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju bilo koje dionice.

    • Poštovani, hvala na javljanju. Mislim da je potražnja bila generička potražnja, većinom od ‘malih’ ulagača (fizičke osobe, male i velike) s obzirom na vijesti koje dolaze iz DDJH. Kao što znate, ako firma na osnovu ‘standardnih’ poslova preživi (vagoni i ostale ‘standardne’ stvari), te razvije poslove s vojnom tehnikom (tarnsporteri, obnova tenkova), onda će vrijediti znatno više od sadašnje cijene.

      Nesposobnoj upravi usprkos. Nećete vjerovati, ali g. Stipetić, predsjednik uprave i nakon više od godinu dana traženja nije našao za shodno da me primi na razgovor. Mislim da je država to prepoznala i da je g. Mazal u stvari njen namjesnik ondje. A da ne govorim što bi bilo kad bi bila sposobnija uprava.

      Tako da mislim da je, uzevši sve u obzir, bila generička kupnja (sam sam kupio nekih 3000 kom). A prodaja mislim da je od strane nekog od lošijih fondova koji su zaglavili. Smatram da takvi fondovi ne gledaju starteški ili anlitički nego su sretni da se pojavi likvidnost na cijenama višima od prije i onda sretni iskrcavaju. Kao što možete vidjeti, prodaje više nema na razinama čak i nekoliko % većima od jučerašnje razine iskrvanja. To vjeroajtno znači da su ti veći prodavači prodali ono što su imali (npr. možda jedan fond iz top 10 sve, ili više fondova pod istim društvom za upravljanje koji nisu svi u top 10, jedan dio). Tako da mislim da je – trgovački gledano – oslobođen put za napredak cijene dionice.

      Napomena: Autor ima dionice DDJH, i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.

  7. Može li mi netko od upućenih objasniti ovu visoku stopu amortizacije kod korf-a? Dobit nakon kamata na dugoročnu obvezu (koja nije mala), a prije amortizacije je gotovo cca 100 mil kn. Smatraju li u upravi DH-a da će im imovina za 10-ak godina postati bezvrijedna (za otpis) s obzirom na umalo 200 mil kn amortizacije? Što se to točno amortizira da tako jako gubi na vrijednosti i da li je to vama OK, ili vam je to čudno? Pitam jer nisam baš upućen u turistički sektor, pa je to možda slično kod svih a ne samo zanimljivost kod DH-a. Zapravo sam se iznenadio da KORF ima tako jaki tok novca od “poslovnih aktivnosti”“. hvala

    • Nisam baš puno upućen, ali ja to ovako gledam:

      Gleda se kolika je nabavna cijena (ali zapravo treba kolika je bila njena “realna vrijednost”) te imovine (koja su uglavnom zgrade/hoteli?) koja se amortizira, kakva je zapravo ta imovina (realni vijek upotrebe i očekivana cijena zamijene te imovine novom po isteku “roka trajanja”, ili koliki su stvarni troškovi “održavanja” koja ne idu kroz RDG nego su kao “investicija” koje uporabu mogu učiniti “beskonačno” dugom) i te “troškove” (koji su u stvarnosti zboj ovih kontinuiranih troškova “održavanjem” koje će se realno dogoditi + onih za N godina troškova rušenja, oportunog gubitkom ne-poslovanja za vrijeme izgradnje novog hotela i cijene izgradnje tog novog hotela za tih nekih N godina za koje će se vjerojatno dogoditi) usporediti sa ukupnim “novcem” koji je ekvivalent tim svim godišnjim amortizacijama (zajedno sa pripadajućim očekivanim prinosom na “reinvestiranje” razlike tih pozitivnih novčanih tokova i ovih kratkoročnih negativnih koji idu u “prolazno” održavanje) i odnosom toga dvoje odrediti da li su amortizacijske stope velike ili male.

      To vjerojatno nije tek tako jednostavno birokratski-knjigovodstveno lupiti stopu 2 ili 2,5 ili koliko već posto na “nabavnu cijenu” nego bi to trebalo malo ozbiljnija studija tj. nije isto za svaku nekretninu i ne može se niti po nekoj jednostavnoj šabloni odrediti. Jako ovisi o tome kolika je kvaliteta te nekretnine, ne samo “fizička” (koliko može izdržati) nego i u smislu ispunjavanja svoje funkcije (hotel je možda “ružan” pa ga svakako treba jednog dana zamijeniti novim?, ukus gostiju će se možda promijeniti pa ga opet treba zamijeniti?) i tako različiti hoteli mogu imati sasvim različite “realno opravdane amortizacije” (nekima je to možda i više od 5 %, a nekima možda manje od 1 %) i znati koja je za dati hotel zaista realna i usporediti sa trenutno obračunavanim može otkriti veliku skrivenu vrijednost/dobit ili pak i veliki skriveni gubitak… Mislim da je kod nas puno češće se da se skriva vrijednost tj. da su stope amortizacije često bar donekle pretjerane.

      Ali kad se radi novi hotel, ja bih uvijek načelno inzistirao da gradnja bude vrhunske kvalitete (da može trajati “vječno”, postati jednom “zgrada povijesnog značaja” i u tom statusu moći ispunjavati svoju funkciju, a bez da se mora puno održavati kroz cijelu tu vječnost) a arhitekturom da bude takva da ne “izađe iz mode”, dakle nekakav svevremenski koncept, svevremenska elegancija, neka doza originalnosti (“dizajnerski hotel”) koja će imati svoju vrijednost i danas i kroz cijelu budućnost na isti/slični način…
      Ali to uvijek treba sve staviti na papir, točno izračunati isplati li se “vječnost” ili bolje “mijenjati ih svakih N godina”… a to sve ovisi o cijeni izgradnje, predviđenim budućim cijenama izgradnje (za 50 godina, 100 godina, kako to predvidjeti? :D), predviđenim troškovima održavanja (također kroz sve te silne godine… vječno!) i kad se nešto dobije – može se samo moliti Bogu da to zaista i ima bar ikakvog smisla (to se zove poduzetnički rizik). A onda lupiti stope amortizacije u skladu sa zakonom kako najbolje paše za maksimiziranje sadašnje vrijednosti svih budućih zarada u skladu sa tim svojim “nostardamus-proračunima” 🙂

    • Poštovani, ovo je zanimljivo pitanje s amortizacijom. Čini se zaista jako velika, posebno s obzirom na to da se amortiziraju većinom građevine, a da je u imovini vjerojatno i velik dio zemljišta koje se ne amortizira. Štoviše, kad bi bilo puno zemljišta u bilanci, onda bi tek ispale stope amortizacije građevina zaista jako visoke, na osnovu čega možemo zaključiti da ima malo zemljišta, tj. da je ono nerevalozirirano. U svakom slučaju odabir ovako visoke stope amortizacije sugerira da se želi porezno zaštititi dobit.

      Ali što se tiče toka novca od poslovnih aktivnosti, situacije je po mom sudu čak i znatno bolja. Naime, cijelu priču oko KORF treba gledati kao ‘suma dijelova’, a za neke od njih je tok novca primjeniva varijabla, za neke ne.

      Pogledajte primjerice 2009.
      Konsolidirani tok novca od operacija za RIVP je 95 mil. kn, a nekonsolidirani 122 mil.
      Istovremeno, konsolidirani od investicija je -233, a nekonsolidirani -55.

      To znači da se RIVP, iako u njenoj bilanci ima vjerojatno jako puno skrivene vrijednosti, a to znači i znatan potencijal za unaprijeđenje tokav novca, već sada može promatrati kao ‘cash cow’.

      A drugi glavni objekt konsolidacije, HDBK, je pak imao negativni tok novca od operacija od oko 30 mil., te oko 180 mil. negativnog toka novca od investicija; naprosto je to skroz drugačija priča, i treba ju valorizirati preko bilance.

      Za 2010. još nemamo ove podatke (nema nekonsolidiranog za RIVP), ali je ova gore priča vjerojatno slična, s obzirom na izvještaje za Q3.

      Međutim, iz izvještaja za Q3 možemo razaznati još zanimljivih stvari. Pogledajte npr. ovo:
      – u Q3 2009. je nekonsolidirani prihod RIVP bio 290 mil. kn, a konsolidirani 376, razlika je 86, što bi bili otprilike prihodi HDBK kad ne bi bilo međusobnih transakacija (jer nema drugih subjekata konsolidacije)
      – u Q3 2010. je nekonsolidirani prihod RIVP bio 301 mil. kn, a konsolidirani 407, razlika je 106.

      Dakle, čini se kao da je HDBK imao za četvrtinu veći prihod!

      A što se tiče dobiti:
      – u Q3 2009. je nekonsolidirana dobit RIVP bila 142 mil. kn, a konsolidirana 164, razlika je 22, što bi bila otprilike dobit HDBK kad ne bi bilo međusobnih transakacija
      – u Q3 2010. je nekonsolidirana dobit RIVP bila 141 mil. kn, a konsolidirani 179, razlika je 38.

      Znači, dobit HDBK se u trećem kvartalu praktički poduplala.

      Ispada da HDBK polako ulazi u ‘formu’, što se tiče zarađivanja.

      • Dugo i duboko sam u KORF-u, što znači da sve ovo mogu gledati sa zadovoljstvom. Istina je da sam u ovu dionicu ušao na praktički minimalnim cijenama, ali isto tako je istina da je ova dionica višestruko podcijenjena. Vrlo je nezahvalno govoriti o realnoj cijeni dionica zbog svih gore opisanih razloga, a naročito zbog višestruko povezanih vlasničkih i poslovnih pozicija. Ne treba biti pretjerano educiran da bi se zaključilo kako je potencijal rasta ove dionice još bitno veći nego što je autor bloga napisao nekoliko postova gore.
        Treba imati na umu da je potencijal samo jedan od nužnih ali ne i dovoljan element za rast ovog bisera među dionicama na ZSE-u. Da je u ovom trenutku cijena ove dionice primjerice 100 kuna i da je trebam prodati i kupiti neku drugu-e dionice ni uz najbolju volju ne vidim niti jednu, mada bi u toj varijanti imao zaradu od 300% (index 4x).
        Radi korektnosti zbog korištenja bloga, ali i zbog želje da svi koji su hrabro kupovali KORF i kada je sve izgledalo vrlo otužno napomenut ću da sam duboko u prvih deset dioničara, vjerovatno po sličnom principu kao autor bloga i da ni na koji način nisam povezan sa Valamarom i Epicom.
        Napomena: autor posjeduje dionece Korf-a i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih

  8. @ Bakic,
    hvala, zato mi i jest čudno jer sam pretpostavljao da se amoriziraju nekretnine. Razumio bih da se amortiziraju nekakva vozila, strojevi, pa i tvorničke hale..

    @Lynx, hvala na trudu dio sam skužio al opet mi nije sasvim sjelo. U stavci rashoda postoje i materijalni troškovi. Ne misliš li da su pod tom stavkom i troškovi “održavanja” ili to ide iz novčanog toka od investicija? Ako ide iz novčanog toka od investicija i ako to ide u “nekretninu” ne bi li tada amortizacija trebala (karikiram) biti nula, jer je tada nekretnina uvijek “fina” i održavana, a financiranje održavanja ići kroz servisiranje obveza koje su za to podignute, ili kakva već konstrukcija da je? Onako kako ja to vidim: male investicije=veća amortizacija, veće investicije=manja amortizacija. Samo kvaka je u tome da ti naprosto moraš investirati u “održavanje” ako želiš imati nekakve goste u tom hotelu.

    Mislim da je upravo ta stavka amortizacije kod KORF-a ključ da se to osim kroz prizmu statički podcijenjenog asseta (gledano prema P/B multiplikatoru) možda može (ili nikako ne može??) gledati i kroz prizmu podcijenjenog bussinessa (kroz sumu dijelova, dakako, jer to je holding). Za ovo drugo nemam niti dovoljno znanja niti saznanja da utvrdim. A vjerujem ni mnogi. Pa se to onda i kvantificira kroz tržišnu cijenu..što pak implicira da trenutna cijena na burzi nije tržišna pogreška što sugerira Bakić, nego neprosto nejasnoća prema kojoj investitori imaju averziju. Ili je pak tržišna pogreška upravo zato jer investitori nisu u stanju kvantificirati nejasnoću… malo filozofiram.. 🙂

    Imam sitno sitno dionica Korfa zato jer mi je zanimljivo, a ne usudim se imati više iz jednostavnog razloga što mi je nejasno.

    • Pa valjda nekim dijelom jesu, i to “održavanje” koje ide kroz RDG je onda također način umanjivanja porezne osnovice. Dijelovi toga su de facto “investicija” ali se provuklo kroz “troškove poslovanje”… ali konkretnije stvari se ipak uglavnom valjda ne mogu tek tako smuljati pa onda ne upadnu na taj način u rashodovnu stranu RGD nego ih vidimo u novčanom toku od investicija. Pa npr. i troškovi marketinga su zapravo investicija u brend jednim dijelom (a idu kroz RDG), pa R&D ode kroz RDG… inače je to zgodno, zato i jesu firme koje jako velik dio svojih prihoda ulažu u R&D i marketing tako dobre jer one zapravo “puno investiraju” a kada to rade valjda vode računa o tome koji povrat od tih “investicija” očekuju 🙂

      To je ono što i inače u svemu treba paziti. Koje su investicije “nove investicije” a koje su zapravo u svrhu “održanja postojećeg volumena posla”. To nažalost ne vidimo iz tih šturih izvješataja… a to je jako važno.

      Ako biznis mora koristiti veliki dodatni kapital “samo za održavanje postojeće razine poslovne aktivnosti” (npr. “održavanje hotela svježima”) to je onda loš biznis (stvarni slobodni novčani tok u smislu “zarada vlasnika” je mali).
      U svakom slučaju mislim da većina naših hotelskih firmi ne investira previše u postojeće objekte koji se time “samo održavaju” nego je većina naših investicija u nove objekte ili “podizanje kategorije” postojećima a to je i jedno i drugo “nova investicija”, ona koja služi povećanju poslovne aktivnosti/rezultata… dakle investicija u pravom smislu riječi i ne treba je u novčanom toku gledati sa gađanjem nego dapače sa zanimanjem i očekivanjem da se ta investicija isplati (generira povećanje zarada tj. povrat na tu novu investiciju). Ako to ne uspiju, ako samo investiraju a rezultata nigdje… onda je to sranje od firme.

      Npr. u KORF-u vidiš kako se rezultat stalno poboljšava… to je posljedica valjda ne samo “čistog organskog rasta” (ničim aktivno inducirani porast popunjenosti ili cijena) nego očito je rezultat investicija u podizanje kvalitete/kategorije i time postignutog rasta popunjenosti i cijena tj. ovo što se tu investira meni na prvi pogled izgleda kao da se dobro investira (mada nisam detaljno proučavao).

      KORF kako god ga gledaš jako podcijenjen. To je g. Bakić jako lijepo opisao. Gledaš dio po dio… kao i svaki holding jer svaki holding ako nije katrastrofalno upravljan (loše reinvestiranje zarada uspješnih članica) vrijedi otprilike koliko suma dijelova a koje se može analizirati samo jedan po jedan.

      Tako bih ja gledao i Končar Grupu npr. Ona je također jednaka sumi svih članica (jer ipak ne očekujem da će uprava Grupe sve što jedni zarade baciti u bunar gubitaka drugih…). Ja npr. kada zbrojim svoje procjene udjela u trima transformatorskim firmama (od kojih se najveća uopće ne vidi na poslovnim prihodima Grupe nego samo udjel u dobiti kroz financijske prihode) već dobijem taman cca. trenutnu tržišnu kapitalizaciju KOEI 😛 Pitam se onda vrijedi li sve ostalo nula? Naše tržište još uvijek sadrži gomilu jako podcijenjenih firmi. KORF je tu vjerojatno među najvećim ekstremima.

      Disclaimer: nemam KORF, imam KOEI i KODT. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  9. HDBK se poduplao jer je tek prosle godine otovrena Lacroma mislim i bila je zatvorena za zadnji kvartal a ove godine radi punom parom, imapk je to neki kvazi 5*
    Amortizacija je velika jer se puno ulaze, hoteli su specificna djelatnost, na zgradu ti otpada cca 30-40% investicije a otslo su one stvari radi cega odabires hotel; lijepi tepisi, krevieti, flat screenovi, IP telefoni, staklene stijeneke, radio u kupaoni, itd itd koje se raubaju jako pa zato tolika amortizacija.
    Inace, malo usporedite pokazatelje RIVP-a i ISTT pa pogledajte sto to RBA OMF kupuje i ISTT (ja ih bas ne razumijem)

    Autor ima dionice i RIVP i KORF

    • Po mom sudu će oni početi kupovati kad bude dionica oko 100 kuna, tada će to biti ‘respektabilna dionica’ i bit će likvidnosti. Nema veze što kupuju ISTT mnogo skuplje nego RIVP i da RIVP i dalje mogu dobiti jeftino, a kroz KORF još puno jeftinije. Lako će oni naći neki razlog / izgovor zašto to njie bila dobra kupnja po 51. Ako kažu da nije bilo likvidnosti, zanimljivo je zašto nisu za Savin paket platili 51, mogli su ga imati. Sve je to relevantno jedino ako polazimo od pretpostavke da je upraviteljima glavni interee njihovih članova.

  10. Baš sam razmišljao zašto nisu kupili savin udio po 51, ili barem po 61 Kn, jer dionice koje imaju u svojem portfelju vrijede jako više nego sada, a pošto je korf vlasnik tih dionica onda su osigurani u vezi drugih investicija. Gledajući i proučavajući korf može tek onda steći dojam koliko je ovaj holding velik i što sve ima u svome potrfelju. Naši mirovinci se boje ulagati nepoznatog(jer ne vole istraživati), teški gotovani, ali upravo tako je u lancu od proizvodnje do finalizacije, kada su gotovani onda plaćaš i cijenu toga. Iako im još nije kasno do 70 Kn ima vremena da skupe preko 200 000-300 000 dionica

    • Poštovani, ovo je (bar meni) potpuno očekivano. Vidjeli ste u mom tekstu gore da mi se čini da ne žele više stjecati KORF. To ste vrlo lako mogli vidjeti iz ‘misterioznog’ demonstriranja nove vrijednosti od 190.000 KOEI upravo u ovom trenutku (vrijednost 15 kn po dionici). Razni su mogući razlozi, jedan ili više njih:

      – Za početak, moguće je da već postoje preliminarni dogovori s nekim dioničarima da će po 45 prodati, zašto sada rušiti taj dogovor?
      – Mislim da im je procjena da jednako (vrlo malo) mogu skupiti po cijeni 45 kao i po cijeni 55; zašto plaćati više (pogotovo ako postoji dogovor kao gore)
      – Želja za što jednostavnijim i bržim završetkom priče: Pogledajte malo glavne ljude u EPICu: http://www.epicinvest.com/en/view.php?MENUEID=11&USERNAME=&TEMPID=&FS=1 (prva dva, mislim da je L. malo bitan). To su ipak ljudi u godinama, po naravi investicijski bankari i već su puno godina ovdje. Oni sada imaju dvije opcije: daljnje optimiziranje priče, na način (teškog i sve težeg) stjecanja što više dionica u KORF, anagžiranja kapitala i slično. Ili druga opcija: sada kad su zatvorili priču, imaju cijelu vertikalu bez ‘uskog struka’ KORF (gdje jedino nisu imali većinu) i mogu zatvarati priču? Uzmite u obzir i da danas nije jednostavno dobiti garancije (potrebene za preuzimanje) itd.

      Vjerujem da i Valamaru u ovom trenuktu odgovara porast vrijednosti KORF jer je, jasno, i to osnova za procjenu vrijednosti Valamara danas-sutra. Uglavnom, mislim da svima u ovom trenutku odgovara rast vrijednosti.

      • kad svima paše rast a nitko ne želi kupovati,. onda imamo pad cijene zar ne?
        ne ide cijena tamo gdje nama paše…

        • Čini se da je tako – na kratkim skalama (koje su podložne “slučajnim fluktuacijama”). Kratkoročno im je pasalo da “ide” ispod 45 kako bi se možda poneko i javio na ponudu logikom “daju mi kunu-dvije više nego tržište” – međutim čini se da zaista cijena kratkoročno ne ide tamo gdje nekome paše. A na dugoročno i tako nitko “živ” ne može utjecati – samo “vrijednost” je ta koja može.

          Disclaimer: imam KORF-R-A, ovo nije nagovor na kupnju, prodaju ili držanje.

  11. Pingback: KORF 2 | Eclectica
  12. Odluku valamara da ponudi 45kn za jako podcjenjeni korf jako je teško razumjeti ali ja sam čitavo vrijeme bio 90% siguran da je njima jedini cilj doći do 51%.Jako je ova priča složena i složio bi se sa g.Bakićem da je ključ cijele priče u vlasničkoj strukturi valamara gdje neki vlasnici u godinama procjenjuju da su dosta investirali u tu priču i da je došlo vrijeme polako zatvarati čitavu priču eventualnom prodajom valamara i kapitaliziranjem dobiti.Na koji način i dali će se to dogoditi skoro ostaje nam da vidimo?

    Autor ima dionice vlho-r-a i ovo nije poziv na kupnju ili prodaju.

  13. Dom Holding i Valamar nije na prodaju od strane EPICA
    zašto bi prodali zlatnu koku.
    Krediti se servisiraju, ulaže se u novi capex.
    Nažalost kod nas se prodaje samo kad si u problemima (čitaj Štrok)
    samo da budu fer u poslovanju i ovo će ići u nebo

    • Poštovani, to su invesicijski bankari u svojoj biti. Oni ako i neće ići sada ka prodaji, će voditi firmu ‘kao da je za prodaju’. Znači da izgleda dobro, da i firma i dionica imaju povijest dobrih godina, pa ako gledaju čak i 3 godine unaprijed, ako prodaja naravno može biti i kroz izlistavanje na pravoj burzi ili prodaja strateškom, zasigurno će htjeti da to dobro izgleda, i stoga početi moraju već sada.

    • Dom Holding vjerojatno nije na prodaju a za valamar sam nekako siguran da uz dobru premiju jest,međutim valamaru itekako odgovara da cijena korf-a i povezanih društava ide gore jer veća cijena korf-a nosi veću naknadu valamaru.Tu je ključ čitave priče i jedini razlog zašto je korf uvijek podcjenjen u odnosu na vlho,valamar usisava supstancu iz korf-a.

      • Poštovani, naknada Epime ne ovisi o cijeni Dom Holdinga, nego imovine pod upravljenjem DH. Ako ste primjetili, a jako je zanimljivo, barem po mom sudu Valamar ni DH nisu ni na koji način stimulirati rast cijene RIVP, što bi bila očekivana manipulacija da im je cilj na takav način povećati vrijednost naknade. Po mom sudu se priča potpuno raspetljava i ne svodi se na naknade nego na kapitalnu aprecijaciju.

        • G.Bakiću to je netočno,npr. 16.12.2010g cijena rivp-r-a bila je 160kn,danas je 232kn,cijena korf-r-a 16.12.2010g bila je 35kn danas je cca 50 kn,naravno da je ključ naknade najviše ovisi o cijeni rivijere poreč ali se ne može poreći da se uvijek negdje u konačnici te cijene i rast nivelira,naravno da je korf morao više poskočiti od kada je proizašla obaveza javne ponude jer mi nismo mogli znati kolika će ona biti a kod valamara je nagrađeno konačno i zvanično stjecane većinskog udjela u korf-u.Ja sam naveo “cijena korf-a i povezanih društava”,tako da to po meni jedno drugo podrazumijeva jer rast tržišne kapitalizacije rivijere povećava imovinu korf-a,time i cijenu na burzi…

        • Ako smatrate da imate dokaze da je Valamar dizao cijenu dionice RIVP, molim priložite dokaze. Nažalost ću inače morati izbrisati Vaš post.

        • Nisam uopće pokušavao objasniti da je netko dizao cijenu rivijere poreč,niti mi takvo što pada na pamet,ja samo kažem da vlasnicima valamara odgovara nakon javne ponude rast kako cijene korf-a tako i svih povezanih društava,a u prilog tome govori i ova transparentnost sa novih 105mil kn imovine koju su prikazali kroz koei-r-a.To im odgovara iz više razloga a jedan je da otkupe što manje korf-a.

        • Što se tiče cijene korf-a ona je jako diskontirana kao i cijena svih fondova koji kotiraju na zse,ništa neuobičajeno.

  14. U ovoj priči Korifeja i Valamara treba se sjetiti da je Dom fond (sada Korifej)
    vjerojatno najkontroliranija priča privatizacije u Hrvata. Između ostaloga, Korifej je “izumio” Valamar i tako se dodatno osigurao od bilo kakvih mogućnosti da im netko iz vana prčka po dvorištu.
    Vjerujem da dioničari tu nikada neće dobro proći osim ako u jednom trenutku vlasnici ne kažu dosta je, neka i drugi nešto uzmu. Baš ne vjerujem u to, do sada su imali bezgranično strpljenje, upornu taktiku i poveliku dozu pohlepe.

  15. Preiskusni su to igrači da bi bilo što prepustili slučaju ali mislim da će na kraju strpljivi jako profitirati i na vlho i na korf-u,jer u slučaju prodaje valamara cijena valamara bi lansirala u nebo i cijenu korf-a jer hipotetski ne može prodajna cijena vlho biti npr 100-150kn a da korf ostane na 50-60kn,to je teoretski nemoguće…

    • Da i upravo zato jer su sada svi povezani cijena će im rasti. Korf je bila prometnica s jednim trakom, kriza je vlho pomogla da dođu do većinskog udjela za malu cijenu, dok sada dizanjem cijene turističkih portfelja, ali i korf, dižu i cijenu vlho, koliko će cijena otići gore vidjeti ćemo……

  16. Pingback: KORF 4 | Eclectica

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.