Uncategorized

Da imam investicijsko društvo …

svakako bih osnovao dividendni fond, odnosno fond fokusiran na ulaganje u dividendne dionice u Hrvatskoj.

Naime:

1. Kako sam zadnji put prije mjesec dana pisao, puno je štednje građana u bankama, koja raste po velikim stopama. Kamate padaju. (Neki) Ljudi će ipak (s dijelom imovine) tražiti veći prinos, pa možemo očekivati prelijevanje u instrumente većeg očekivanog prinosa, kaskadno preko obvezničkih fondova, mješovitih do dioničkih.

2. Ipak, iako je prelijavenje u obvezničke fondove krenulo, još ga ne vidimo značajnije u mješovitim i dioničkim fondovima.

3. Jasno, većini građana, a pogotovo onima koji dio prihoda ostvaruju od rente (kamate, nekretnine) tržište dionica postalo je strano, previše rizično, netransparetno, oni većinom ne razumiju koncept rizika, očekivanog prinosa i pogotovo disperzije (uključivo vremensku, tj. dugoročnost).

4. Takvima bi, kao tranzicijski instrument idealno bilo ponuditi ‘dividendni fond’, fokusiran na dionice s dividendom, fond u kojem se oni osjećaju ugodno, jer vide stalnu dividendu, koju mogu zamisliti kao ‘kamatu’ na svoje ulaganje, vide stvarni prinos itd.

Zanimljivo je, međutim, da i sada (ili sve više) ima dionica koje isplaćuju vrlo zanimljivu dividendu: HT, ERNT, KODT R,P, VIRO, JDGT, PLAG, PBZ, ZABA, …

Ima i dosta dionica koje isplaćuju malu ili nikakvu, a mogli bi veću dividendu: ADPL, INA, ADRS R,P, ATLN, LPLH, KOEI ….

Ovdje ne ulazim u valuacije, naime koliko su dividende održive (s obzirom na buduće poslovanje tih tvrtki), odnosno koliko se može očekivati od kapitalne dobiti ili gubitka, nego naprosto želim pokazati da instrumenata ima dovoljno.

Štoviše, fond se može pozicionirati kao ‘dividendni’, ali ako ne može ostvariti dovoljnu disperziju u instrumente koji se nude, on može imati samo ‘fokus’ na dividendne dionice, tj. ostatak imati u nekim blue chip dionicama ili slično.

5. Instrument se može dizajnirati tako da i sam plaća kvartalnu ‘dividendu’, tj. da imaoci udjela dobiju gotovinu (jasno, uz defaultnu opciju pretvaranja u nove udjele). Instrument može biti i mješovit, tako da se ljudi kojima je kamata jako bliska stvar, a dionica strana, osjećaju manje neugodno u njemu. Pogotovo ako bi proizvod dizajniralo društvo u vlasništvu neke od većih banaka.

Jasno mi je da ovako javno iznošenje ideje ima i svoje mane, primjerice netko će reći ‘Pa neće valjda meni netko na blogu savjetovati što ću JA raditi!’, ali vjerujem da će ipak u realnosti neka društva shvatiti da je ova ideja dobra i da ako ju ne naprave oni, napravit će ju netko drugi. A ovakav fond bio bi idealan katalizator za prodaju udjela u drugim fondovima.

Napomena: Autor ima dionice VIRO, JDGT, ADPL, INA, ATLN, LPLH, KOEI i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

41 replies »

  1. To sad možda zvuči djelomično i kao marketinška fora (da bi se ljudima to “sviđalo” jer izgleda “rentno”) ali čini se (koliko sam ja to uspio primjetiti) da ima ozbiljnih indicija/teorija da “strategija” fokusirana na dividende tj. “kvalitetne dividende”, zapravo ima dugoročno veliku vrijednost.
    I kada se uspoređuje politika otkupa dionica za poništavanje i isplata dividendi navodno postoje studije koje su pokazale da povijesno gledano dividende su ispale puno bolja opcija (u USA poreznoj nepovoljnosti unatoč).

    Čini se da nije samo “floskula” ona priča kako “isplata značajnih dividendi” potvruđuje stvarnu snagu financija Društva, usmjerava upravu ka pametnijem upravljanju (jer je “pod pritiskom obveze” redovite isplate značajnih suma), i omogućava dioničarima optimalno upravljanje kapitalom u svom raznolikom portfelju (reinvestiranjem jednih dividendi u dionice drugih…) koje često nije moguće “tako pametno” raditi unutar jednog poduzeća ograničenih investicijskih prilika u svojem području čime dugoročni ukupni povrat portfelja dionica koje imaju “kvalitetne dividende” ima veliku šansu biti “nadprosječan”.

    Par zanimljivih riječi o ulaganju u dividendne dionice i ovdje:
    http://www.tweedy.com/resources/whdyf/highdivresearch.pdf

    • Drago mi je Lynx da polako shvaćate koliko je zapravo dobro i za dioničare i za firmu da imaju dobru politiku dividendi, a ne da je politika “nema dividende!” ili kad mažu oči s mizernom dividendom.
      Naravno, opet aludiram na Adris i Končar, to što oni rade je totalno neopravdano, to silno gomilanje keša iz godine u godinu. Doduše, Končar ove godine isplaćuje dividendu, ali ne znam koliko je to svjestan čin odluke Uprave ili to rade samo zato što je država naredila. Nadam se da će nastaviti u tom smjeru, čak štoviše, nek isplaćuju cijelu dobit. Likvidnosti iz tekućeg poslovanja imaju sasvim dovoljno, a i udjeli u dobiti u drugim sastavnicama Grupe je ogromna pa nek to akumuliraju.

      Rijetke firme su poput Kodt koja zaista ima vrhunsku politiku dividendi. Na nju bi se mnogi trebali ugledati.

      • Kako “polako”? Ja pojednostavljeno gledano (obzirom da sam “dugoročni investitor”) zapravo baš i gledam “isključivo” dividende tj. očekujem da moje firme ono što ne mogu “izvrsno” reinvestirati da mi isplate kroz dividende kako bih to ja sam tada reinvestirao tj. ono što ja smatram “intrinzičnom vrijednošću” na temelju koje ulažem nije ništa drugo nego sadašnja vrijednost svih dividendi do vječnosti, s time da je ne mogu predvidjeti politiku isplate dividendi (kada će se ta vrijednost tj. kojom dinamikom isplaćivati) nego se samo mogu “nadati” da će biti približno razumna (“da će znati kada mogu a kada ne reinvestirati” pa da “stvarno realizirana vrijednost” bude približno jednaka “potencijalnoj”) tj. tamo gdje mislim da se ne može uskoro dobro reinvestirati nastojim imati neke indicije da se zaista misli uskoro isplaćivati neke primjerene dividende. Tako neke moje dionice već imaju jako velike payoute i s time sam zadovoljan, a zadovoljan sam i sa mnogima koje isplaćuju male jer mislim da se još može dobro reinvestirati a da će payouti s vremenom rasti i tada i na istovremeno i sve veće razine dobiti.

        Ovdje se pak govorilo o firmama koje “već danas” isplaćuju značajne dividende ali ja kao dugoročni ne gledam toliko na to “već danas” nego ako će umjesto danas to biti sutra “ali dovoljno više” tada mi je bolje to “sutra” nego ovo “danas”. Ovdje je to gledanje onih “koje već isplaćuju velike dividende” znak politike “traženja već zrelih firmi” ili “onih bolje svjesnih svoje pozicije” (što je i jedno i drugo zgodna stvar za investitore).

        I Adris ja gledam isključivo kroz dividende, ne današnje, nego sutrašnje. Međutim mogu se složiti da je čudno što i ove godine imamo stagnaciju dividendi – osim ako nećemo uskoro vidjeti neku ozbiljnu i dobru investiciju.

        Npr. pogledaj kao jednu krajnost Apple Inc., jednu od meni najdražih američkih kompanija i koju smatram najvažnijom karikom američke gospodarske budućnosti!

        Zar je tamo, iz dobiti od preko 20 mlrd USD na prihode oko 100 mlrd USD, koji će se vjerojatno dogoditi 2011. nužno “forsirati” dividendu?? Ja mislim (koliko god zvučalo čudno) da: ne nužno! Sve može imati svoj smisao, sve ovisi da li se može ili ne može reinvestirati i naravno sve će doći jednom u fazu da se “više ne može” (jer ne može firma rasti beskrajno, da postane veća od GDP-a cijelog svijeta) ali ne možemo tek tako a prirori reći kada je to točno, ovisi od slučaja do slučaja. Netko će prije a netko poslije doći u fazu da postane “dividenda dionica”, ali svatko tu sudbinu ima u konačnosti – a što kasnije (u smislu da se što više može rasti po velikim stopama) to bolje! Ja s time u skladu “smatram” sjajnim da se počne i već po osnutku firme sa nekim ali jako malim payouto-om u vrijeme kada se još može skoro sve reinvestirati, pa da se onda taj payout postepeno povećava, ka nekom “trajno održivom limesu” (uvijek se treba bar nešto reinvestirati, ali vjerojatno “kasnije” mali postotak dobiti ako je firma jako profitabilna/rentabilna) gdje je dinamika tog povećanja “više-manje ravnomjerna” ali ipak “koliko-toliko” diktirana procjenama stvarnih mogućnosti/potreba reinvestiranja koje bi firma trebala bar otprilike moći predvidjeti pri čemu je to dakako velikim dijelom “samoispunjajuće” proročanstvo.

      • Adrisov novac na računu jedna je od rijetkih dobrih stvari koje se tamo odvijaju. daleko veći problem predstavljaju postojeće investicije koje daju daleko manji povrat (ako ga uopće i daju) na uloženi kapital od oročenja u banci. Ako napravimo usporedbu s obzirom na rizik, povrat na kapital oročenja ispada najbolja investicija koju Adris trenutno ima.
        To je moje osobno mišljenje.
        Naravno pitanje je po kojoj stopi je novac oročen, no vjerujem da uprava nije blesava da toliki novac daje nekom džabe.
        Problem je možda u tome što neke prilike nisu iskorištene do sada, no to možda i nije loše, jer najbolje prilike čini se tek dolaze (konačni slom naše mile države i rasprodaja obiteljskog srebra)

        • Evo vidite, i sami ste u ovom odgovoru poduprli moju tezu, a da toga niste niti svjesni. Pa zar nije žalosno ovo što vi kažete:
          “Adrisov novac na računu jedna je od rijetkih dobrih stvari koje se tamo odvijaju. daleko veći problem predstavljaju postojeće investicije koje daju daleko manji povrat (ako ga uopće i daju) na uloženi kapital od oročenja u banci.”

          Ako im je oročenje zadržane dobiti najbolje što mogu napraviti, što to govori o upravi? To je naprosto žalosno. Nek oni meni isplate zarađenu dobit, a mene ako je volja mogu i ja staviti lovu u banku.
          (disc.: ovo “meni” koristim karikirano jer nemam dionice Adrisa. i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica.)

        • @house
          ako niste zadovoljni prodate i to je to, ili kupite dovoljno dionica pa izglasajte dividendu.
          pričekajmo da se realizira investicija pa možemo razglabati.
          isplata sve zadržane dobiti bila bi na štetu većinskih a na korist manjinskih dioničara što je protivno pravima s kojima pojedini vlasnik raspolaže.

          da je isplata dividende na korist većinskom on bi to napravio, zato ili vjerujte u odluke većine i imajte dionice ili nemajte i prodajte.

          imam adris i nije nagovor na kupnju ili prodaju.

          ako nešto rade krivo to je neprofitabilno vođenje hotela i pad duhanskog biznisa no to se nemože rjšiti isplatom veće dividende već promjenama u menadžmentu što se i radi. eventualno prodaja duhanskog biznisa no očito nema kupaca po zadovoljavajućoj cijeni.

        • mislio sam konkretno da bi isplata sada značajno veće dividende bila na korist špekulantima koji su svi redom manjinski dioničari. nas koje zanima dugoročno razvoj adrisa zanima investicija uz kvalitetan ROE (puno veći od sadašnjih 7%).
          informacija koju smo dobili odlukom o manjoj dividendi govori da takvih investicija prema mišljenju uprave sigurno ima, jer da nema sigurno bi isplatili.
          da su izglasali veću ja bih sigurno na porastu cijene prodao.
          pozdrav

        • @House, @Vedran

          Za KOEI: Bago je najavio dividendu od 30 milijuna kn još davno, dakle bilo bi to i bez Vladine odluke. Nadam će da će buduća politika dividendi biti razumna.

          Za Adris kamate: bile su 6-10,5 % 2008.-2009., sad ne znam točno kolike su ali vjerojatno bliže ovoj donjoj granici a uz sličnu rizičnost banke a ne veću rizičnost alternativnih investicija i depozit teško više da je dobra “investicija” pa tu bih se nadao promjenama. Za ostale investicije imam bolje mišljenje od vas (5* hoteli su meni prema nekim mojim analizama/pretpostavkama dugoročno cca. 10 % IRR – nije da je to “puno”, ali ima svoj dublji smisao gledajući “portfeljno” na razini Grupi, marikultura: puuno više; ali nezgodno je što se to ne vidi u prvim godinama, jer kreće lagano, sa zanemarivim zaradama koje tek s godinama rastu… naime hotel je strašno osjetljiv na stopu popunjenosti, a oni ne mogu biti baš sjajno popunjeni u prvim godinama, ali kad jednom budu… to će nadoknaditi sve što prije nisu bili)

          Disclaimer: imam ADRS, KOEI, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

        • kamate su sigurno na donjoj granici, negdje oko ovog ROE kojeg imaju, pa s obzirom na rizik sam rekao da je to najbolja investicija. naravno imajući na umu da čekaju i važu investicije a ne da novac stoji besposleno na računu.
          također očekujem značajnu investiciju koja će sigurno pozitivno utjecati na poslovanje. još ako bude sinergije sa hotelsim, marikulturom ili čak duhanskim biznisom dodatni plus.
          slažem se s tobom lynx da hoteli nisu loše strateški odrađeni, no taktički nema rezultata dok drugi očito u istri su u plusu. sad gdje je problem nisam stručnjak ali negdje očito je. investicije su goleme i ako ne bude povrata to je ogroman gubitak. ova će sezona čini se biti dobar milestone za vidjeti gdje smo na tom planu.
          marikultura je genijalan biznis, iako čini se loše odrađen (imaju dućane na moru gdje ide puno bolje svježa riba, umjesto u gradovima gdje je potražnja veća a ponuda svježe ribe puno manja.
          u hotelima s 5* se jede vjerojatno bolja hranaod ribe iz uzgoja.

        • Skrenuli smo s time 🙂 Ali moram odgovoriti još ovo: te ribarnice su beznačajne (osim ako nemaju neku buduću funkciju, koje ja nisam svjesatn). Većina prodaje je B2B, trgovačkim lancima i sl., posebice u izvoz (više od 60 % je izvoz i biti će sve više). Ne vidim ja tu nikakvu sinergiju ni sa čime, to je biznis za sebe, a ključna stvar (zbog koje sve to) je ovo ulaganje u drastično povećanje efikasnosti (i višestručenje kapaciteta istovremeno) koje je u tijeku.

  2. zašto “da imam”?
    velika je pogreška što nemate. mislim ne samo iz aspekta općedrupštvene koristi, nego iz aspekta što biste sa znatno jačim sredstvima mogli realizirati svoju investicijsku strategiju i pokazati ostalim značajnim igračima na tržištu kako se to radi uz istovremeno značajno bolju korist i za sebe (kao upravitelja i jednog većih udjelničara fonda – nešto kao W.Buffet 🙂

    predlažem da razmislite o aktiviranju fonda, s tim da se nadam da neće biti samo dividendni.

  3. da se malo ubacim u temu i osvrnem na princip koji i sam uglavnom slijedim u investiranju istaknut ću samo jedan citat iz članka koji mi već neko vrijeme stoji u “bookmarku”, a koji kaže: At The Motley Fool, we’re avid fans of dividends — and not just because we like that steady stream of cash. Studies have shown that from 1972 to 2006, stocks in the S&P 500 that don’t pay dividends have earned an average annual return of 4.1%; dividend stocks, however, have averaged a whopping 10.1% per year., a cijeli tekst nalazi se ovdje

    • pogrešno je kompanije dijeliti na tako surov način (objasnio lynx više puta). naravno da često one kompanije koje isplaćuju dividendu su bolje jer bolje posluju pa zato i isplaćuju dividendu. No to može biti pogrešno (misleading).
      Ono što je važno je zašto i odkuda te kompanije isplaćuju dividendu.
      Recimo ne sviđa mi se kako to rade HT i ERNT (isplate i više nego što su zaradili) jer to znači da te kompanije nemaju gdje investirati i nagrizaju supstancu.
      A neke kompanije koje neisplaćuju dividendu imaju velike prilike za investiranje i osnaživanje poslovanja pa iz tog razloga trenutno ne isplaćuju dividendu ili isplaćuju simboličnu (osim toga treba gledati i ROE izperspektive da firma može bolje investirati od vas samih pa je time i bolje da ne isplati dividendu ili da isplati manju nego to realno može)
      Dugoročno takve kompanije mogu biti značajno jače.
      Što se tiče ove usporedbe dividendnih i nedividendnih činjenica je da su u prosjeku dividedndne dionice bolje od onih nedividendnih no isplata dividede je u tom slučaju simptom a ne uzrok pa je krivo iz toga izvlačiti ovakve zaključke.

  4. Slažem se s Vedranom iz više razloga:
    1. Egoistični razlozi: vjerujem da bi u Vašim rukama dio mog novca bio uložen s puno boljom marginom sigurnosti nego sada.
    2. Vjerujem kako je Vaš kredibilitet u ulagačkoj zajednici u Hrvata dovoljno visok da bi privukao nezanemariv novac.
    3. Koliko god veliki novac bio neprikladan za efikasno ulaganje na malom i plitkom tržištu, sigurno bi omogućio zauzimanje značajnih pozicija u ciljanim društvima za:
    4. Aktivistički pristup, za koji držim da je ključan za ostvarenje značajnijih pomaka u dobrom dijelu naših društava i društava u regiji; upravljački ključan udio glavni je instrument osiguranja dioničkog interesa, u našem (nažalost, za sada hipotetičkom) slučaju dugoročnog i održivog razvoja, povećanja vrijednosti i dobrobiti društva za zdravim poslovnim i financijskim temeljima – naravno kroz atraktivne stope povrata novca udjelničarima/dioničarima.
    5. Psihološko – pedagoški razlozi: ovakav primjer sustavnog, transparentnog, odgovornog i dobrobiti dioničara usmjerenog djelovanja jednog investicijskog društva nepovratno bi utjecalo na povjerenje javnosti u tržište kapitala i na ponašanje drugih “igrača” u polju,
    6. Timing ne bi bio loš obzirom na trenutno stanje na tržištu, neizbježne predstojeće rasprodaje državnih udjela i mogućnost značajnog ulaska u dio zanimljivih društava,
    7. I Vama bi osobno (kao vjerojatnom značajnom udjelničaru, više nego kroz naknade) ovakav projekt donio višestruke, na smo financijske, koristi.

    Za sada, stao bih na američki prigodnih 7 (ne baš sustavno izloženih) razloga. Bilo bi zanimljivo vidjeti i kontraargumente…
    Zašto ne iskoristiti Vaš inovacijski nerv na jednom od područja na kojem je RH trenutno u jednoj od većih “banana”?

    • Razlozi 4. i 5. su dosta jaki. Razmišljanja g. Bakića padaju na plodno tlo, ali potrebno je (nekada dugo) vremena da se ostvare. Bio bi gubitak za društvo kada bi zbog implementacije jedne ideje autor izgubio vrijeme za razmišljanje i iznošenje većeg broja drugih, dobrih ideja koje bi jednog dana netko drugi ostvario. Još jedan kontraargument može biti da u vremenu vođenja jednog ili više projekata/poduzeća/akcija izneseno mišljenje gubi neutralnu poziciju i lako se može promatrati kroz prizmu probitka takvog pojedinog projekta/poduzeća/akcije. Tada se izneseni savjet/mišljenje teže shvaća kao nepristrano, a lakše kao lobiranje.

    • Poštovani, tema je postala prilično apsurdna uzimajući u obzir da osim obveznica imaju sada i novu igračku, dionicu INA kojoj cijenu mogu dovesti na koju god žele razinu, kao što vidite entuzijastični su kupci čak i malih količina i čak ako to ima i velik tržišni utjecaj (ili baš zato?), ali ako baš hoćete evo novog grafikona za 2011.

      AZ i Erste Plavi suvereno ‘vode’, ROMF i PBZ-CO znatno ‘zaostaju’, ali sve je to vrlo relativno s obzirom na računovodstvene politike i mogućnost tjeranja određenih dionica na rast:

      Image Hosted by ImageShack.us

  5. @vedran
    Vi uopće ne čitate što ja pišem.
    1. Jasno sam rekao da nemam dionice Adrisa i
    2. Nisam rekao da bi sada trebali isplatiti cijelu zadržanu dobit. Te silne milijarde nek sad drže i nek ulože u neki projekt kad im se ukaže prilika. Moj komentar se odnosio na isplaćivanje “redovne” dividende, da isplaćuju najveći dio (ili čak cijeli) godišnje ostvarene dobiti. Nemaju opravdanja to zadržavati i gomilati na računu. Imaju novca i previše, kao i sasvim dostatne likvidnosti iz tekućeg poslovanja.

    Hrvatski menadžeri (generalno gledajući), nemaju razvijenu kulturu isplate dividendi. Naravno da je tako lakše, kada uvijek love imaš u rezervi i ne bojiš se ničeg, sve je ležerno. U ekonomskoj teoriji je to odavno poznata stvar (“problem agenata” ili “agencijski troškovi”).
    Ali valjda će i kod nas doći vrijeme kad će na čelo firmi dolaziti najbolji (dostpuni) menadžeri koji će znati kako maksimalizirati profite dioničara.

    • očigledno većinski adrisa ne kupuju druge dionice, već bi ili oročili višak love ili potrošili, a vi biste vjerojatno kupovali druge dionice pa mislite da bi adris bio dobra krava muzara.
      vaši ciljevi i viljevi većinskih se ne podudaraju i nažalost morate čekati da ih kupi neki fond koji će onda portfeljno promatrati isplatu dividende.
      oni trpaju sve u oročenje i čekaju jednu veliku dobru investiciju gdje će to ulupati, valjda im 200 mln EUR nije dovoljno pa im treba još iz dobiti koliko se god može zgrnuti jer ne žele ulaziti u kredit za investiciju.
      obzirom da neznamo koja i kolika će ta investicija biti nemožemo procijeniti jel im treba i ovogodišnja zadržana dobit ili ne.
      kod politike dividendi je bitno da je konzistentna te da sad isplate cijelu tekuću dobit morali bi tako i narednih godina a to im se očito ne podudara sa planiranim kapitalnim investicijama tako da mislim da ste u krivu kad tražite isplatu cijele tekuće dobiti.
      čitam ja vas i razumijem vaš stav, jedino se ne slažem s vama jer stanje u pokazateljima adrisa sugerira da je odluka ispravna. po meni, a dozvoljavam da vi mislite drukčije.

    • @House

      Slažem se da bi hrvatske kompanije generalno gledajući trebale više isplaćivati dividendi.
      Ali to je tako kompleksno pitanje da to svaka kompanija mora odlučiti za sebe, nema univerzalnog recepta, nemaju svi istu sudbinu i kod nekih je to (nažalost) zapravo jako komplicirano. Nisu svi Coca-Cola, biznis jednostavan do bola, pa da je sve jasno kao dan.

      Ali evo jedno zanimljivo pitanje iz vana: što misliš da li bi trebao Apple (nula duga), koji već slučajno drži cca. 30 mlrd kn keša na računu, koji će ove godine zaraditi nevjerojatno rekordnih 20-ak mlrd i koji bi tada imao (kada ne bi investirao) sve skupa preko 50 mlrd USD na računu, i koji dividendu nije isplatio još od 1995. (kada je bio u velikim problemima, nebo i zemlja ondašnja i današnja firma), ove godine nakon više od 15 godina isplatiti nekakvu dividendu? 😀

      Ja mislim da na ovo odgovor nije tako lak. Obzirom kakvu sudbinu u nekoj mojoj “viziji” ima ta firma, kakav “poziv”, koju ulogu u razvoju našeg svijeta i gospodarske budućnosti USA, ja se ne bih usudio reći da oni nužno imaju “višak keša”.
      Možda imaju, ali ja to ne mogu znati, jer oni imaju još jako puno posla pred sobom ako misle ispuniti svoju viziju, ako misle doprinjeti gospodarstvu USA-a koliko bi mogli, ako misle zaraditi svojim vlasnicima dugoročno koliko bi mogli ako se potrude, a ne mogu znati “u takve detalje” kolika će trebati u tom cilj u skoro vrijeme ulaganja u R&D (koji je inače kod njih jako rentabilan, drugi potroše 10 puta više za puno manje rezultate), akvizcije tuđih istraživanja/rezultata/tehnologija i sl.

  6. Možda griješim ali nije mi jasno zašto je danas cijena ht-a na ovoj razini?Dividenda je cca 8% a pretpostavka je da će biti i dogodine barem na toj razini jer je mudrinić rekao da očekuju u 2011g nešto veću dobit sa obzirom da su smanjili investicije,troškove kao i da očekuju već neke pozitivne efekte ušteda koje će nastati objedinjenjem dviju firmi pod jednu kapu.u slučaju kupnje kosovskog telekoma to neće utjecati na dividendu jer im keš pozicija to omogućava,sviđa mi se i mudrinićeva izjava da samo telekomi i banke imaju šansu da rastu 10% godišnje.
    Ako sve to znamo,onda dolazimo do dividende u 13 mjeseci u iznosu minimalno 16% od današnje cijene.Jako je čudno da ni to nije dovoljno privlačno?Možda griješim,i sam sam u par navrata kupovao i prodavao dionice ht-a i uvijek na njima zaradio ali i sada nisam mogao odoljeti sa kupnjom kada je cijena pala ispod 286kn.Nije mi jasna ova cijena jer sam 100% siguran da ht ne može više padati sa dobiti,i tu možda griješim ali čvrsto sam u to uvjeren…

    Autor ima dionice ht-a i ovo nije nagovor za kupnju ili prodaju već samo pokušaj da čujem0 i različita mišljenja i argumente.

    • Pa ni meni nije (ali čini se na suprotan način). Ja tu možda nešto važno ne znam… Ali ako nema “ničega meni skrivenog” onda mi zbilja nije jasno kako HT može biti ovako vrednovan kada je ostatak tržišta vrlo masovno vrednovan sasvim drastično drugačije.

      Ovako čisto otprilike gledajući: pretpostavimo li stagnaciju dobiti iz trenutnog biznisa na ovim razinama (zar se dugoročno očekuje nešto puno bolje od toga??) i ako pretpostavimo da povrh toga ovih cca. 56 kn neto tekuće imovine bude reinvestirano uz nekih cca. 10 % povrata (zar može bolje?, možda uz pomoć poluge?) i ako pretpostavimo neku “diskontnu stopu” na cca. 10 % (zar ima smisla bitno drugačije od toga?), dobijemo za nekakvu vrijednost HT taman cca. ovoliko koliko sada košta.

      Možda će HT-u dobit ipak ne-simbolično rasti…, možda će se ovo što sada ima kapitala za reinvestiranje biti učinjeno uz bolji povrat…, možda su ove razine “rizičnosti naše države” sasvim privremene pa ima smisla “diskontirati” sa nekim manjim stopama… ali sve je to meni mutno/upitno. Na prvi pogled HT mi je taman cca. efikasno vrednovan. Na isti način gledajući na ZSE je većina toga pak sasvim drugačije: vrlo podcijenjeno. Stoga se stvarno pitam dokle to može tako. Ili će sve ostalo brzo snažno narasti, ili će HT pasti – ili neka kombinacija toga dva, ali da se predugo zadrže tako drastično različite valuacije – izgleda nevjerojatno (ali naravno: moguće!, kretanja dionica se ne mogu predvidjeti… ).

      Disclaimer: nemam HT, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

      • Djelomično bi se složio sa tobom,puno je dionica podcjenjeno ali pokušao sam objasniti da onaj ziheraški novac koji se plasira u obveznice,depozite kod banaka kod ht-a ima veću mogućnost prinosa uz skoro nikakav rizik,ht ima potrebnu likvidnost što isto tako ne možemo zanemariti kada kalkuliramo vrijednost ht-a,kod npr ericsona imamo jako malu likvidnost i veliki upitnik dali se ericson može sa budućim dobitima približiti i na 50% današnje isplate dividende,to ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će ericson doseći takvu dobit,kod ht-a mislim da ne postoji rizik da će dobit u 2011g biti manja od dobiti 2010g.Ako se mnogi investitori pravdaju nelikvidnošću kao glavnim razlogom neulaska na hrv tržište kapitala onda im kod ht-a taj argument ne stoji.Danas je dividenda ht-a 80-90% veća nego kamata u banci,to sam pokušao objasniti a meni ht obično služi kao banka,umjesto davišak(ziheraški) novaca držim na banci držim ga u ht-u.

      • antune, kada kažeš 2 dividende za nešto više od godinu dana po ovoj cijeni zanemaruješ da isplata dividende utjeće na cijen, odnosno dividenda je uračunata u cijenu. drugo nemoj upasti u zamku da kupuješ zato što je jako pala pa je sigurno jeftina.
        po meni je ht trenutno prilično efikasno vrednovana dionica, ne bih htio reći precijenjena, ali u odnosu na ostatak tržišta izuzevši INU. čini mi se da je lynx u pravu.

        a ovu foru sa dvije dividende u 1g. sam čuo i prije i uvijek mi je dijelovala kao jeftini druk. ili 3 u 2g. ili 4 u 3g…
        možeš recimo kupiti ernt dobiješ 12% na ovu cijenu za neznam točno ali recimo mjesec dana. a šta kažeš na to?

        nemam ht i nije nagovor na kupnji ili prodaju

        • Imamo mi na mtp-u tako jako podcjenenjih dionica da je ako tako gledamo ht jako precjenjen ,međutim bez valorizacije likvidnosti ht-a ne možemo na taj način pravilno sagledavati stvari,danas je ukupno trgovanje bilo cca 37mil kn a od toga 24mil.kn ht.Pad dobiti od 8% u prvom kvartalu je više nego očekivan ali je jako bitno prilikom sagledavanja budućnosti ht-a uzeti u obzir očekivanja i fantastičan početak turističke sezone.U odnosu na lani neke destinacije bilježe rast 50 i više posto a danas sam pročitao podatak na poslovnom dnevniku koji mi se učinio pomalo nevjerojatan da valamar grupacija bilježi rast dolazaka tri puta,stvarno impresivno ako je to točno.Naravno svi mi drugačije gledamo na stvari,bilo bi neobično da nije tako a ja mislim da je ht jedna od najjeftinijih dionica na crobex-u,mnogi se neće složiti ali ja tako iskreno mislim.

  7. mozda je razlog sto investitori ocekuju pad cijena usluga u telekomunikacijama, sto bi bilo vrijeme da se dogodi kroz par godina, jer Hrvatska ima dosta visoke cijene.
    iako najave iz HAKOM-a ako sam dobro shvatio ne govore tome u prilog, barem ne za iducih godinu-dvije, a oni sami ne mogu spustati cijenu, vjerujem da bi to uradili (makar privremeno) kada bi mogli, zbog zaduzene konkurencije ako nista drugo, time bi ih izbacili iz igre.

  8. Lynx: “jer ne može firma rasti beskrajno, da postane veća od GDP-a cijelog svijeta”
    – Ako je nešto dio cjeline, kako ikad može postati veće od te cjeline?

    • Pa to je i bila logika (fora :D), htio sam reći da ne može narasti više od “svega” gdje to sve uključuje i nju samu. (mada ovo nije precizno/točno rečeno, samo pro-forma točno, jer GDP ne mjeri “vrijednost svega”, to nije “bilanca”, to je samo jedna godišnja potrošnja, to je dio računa dobiti i gubitka, možda bi zaista bilo zanimljivo imati jednu veličinu sličnog ranga koja nam ovako redovito i precizno javno govori “o bilanci”, dakle da ne pratimo samo kako nam se kreću agregatni rashodi/prihodi, kako se kreće stanje duga što također pratimo, nego kakvo je ukupno stanje imovine tj. što se događa sa “agregatnim kapitalom”. Recimo meni bi bilo zanimljivije gledati godišnje promjene “ukupnog kapitala u državi” nego li “potrošnje” same po sebi)

      • Biti će još Austrijanac od vas 🙂

        BDP je strašno loša mjera i prava je šteta što se toliko stvari planira i indeksira na taj nesretni rast BDP-a.

        • Ma nije loša, govori ono što treba govoriti (druga stvar ako netko to krivo čita…), samo je nepotpuna u smislu da ne daje ukupnu sliku stanja gospodarstva.

          Ukupno stanje se treba gledati kroz više parametara a ne tako fokusirano na samo jedan – pogotovo gledajući kratkoročno.
          Mislim da je GDP gledajući dugoročno jako dobra aproksimacija stanja gospodarstva i dinamike razvoja kroz dugi period – nešto slično kao što gledajući kroz jako dugi period kretanje “prihoda” kompanije već vidiš puno (iako ne sve) dok gledajući kratkoročno samo stanje/promjena prihoda ne govori skoro ništa.

          Istina da se često GDP (promjene) gleda baš kroz kratkoročona razdoblja… i to je po meni u skladu sa mojim skromnim znanjem (makro)ekomonije malo čudno. Ja bih rekao da kratkoročno treba gledati puno veći skup varijabli tj. njihovih međuodnosa (a imajući na umu baš GDP stalno, ali “u dugoročnom smislu” a ne tome kakave su “trenutne oscilacije”), a da GDP služi baš suprotno: samog po sebi za gledati ga kroz dugačka razdoblja.

          Ako sam dobro primjetio, po tome se najviše međusobno razlikuju Njemačka i USA i njihovi postupci u ovoj krizi. Amerikanci su više fokusirani na sam GDP “u baš svakom vremenskom razdoblju promatranja”, a Nijemci imaju neki “holističkiji pristup”, a obzirom kako se dobro razvija stanje kod njih… čini se da, barem u svom kontekstu, nisu mogli raditi bolje nego što su radili.
          Naravno, američki kontekst je drugačiji, moguće i vrlo vjerojatno da je njihov pristup slučajno ili ne – također im trenutno bio najprikladniji.

  9. Jako zanimljiva rasprava, ali vratimo se na početak. Niste li, g. Bakiću, u jednom svom ranijem postu napisali da mislite kako vrijeme dividendnih dionica poput HT-a prolazi? No, bez obzira na to, ova ideja mi se sviđa. Zašto ne biste 0snovali svoj fond, kakav god, pa da se mi sljedbenici s punim povjerenjem priključimo? Budite naš Buffett! 🙂

    • Hvala na pitanju. Ukratko:

      1. Mislio sam na tipične žrtve OMF-ova, konkretno HT i ERNT (mislim da sam i rekao konkretno za njih), za koje se govorilo da su ‘kao obveznice’. Čini mi se da sam tu i bio u pravu (vidimo danas HT i negativni oulook u Ericssonovom Q1 izvješću).

      2. Ali to je samo moje mišljenje, možda sam u krivu. Napisao sam stoga ‘ne ulazeći u valuacije’ da bi to bio instrument kjoi bi se mogao dobro marketirati.

      Ovo oko Buffetta ću komentirai kasnije jer niti imam (trenutno ambicija) niti bih se usudio staviti u istu rečenicu s njime (osim u ovom slučaju gdje kažem da ne bih bio u istoj rečenici s njime).

  10. Hvala na odgovoru, a ovo oko Buffetta… Dozvolite mi tu hiperbolu kao stilsku figuru, kao što ja uvažavam vaše ograđivanje od takve usporedbe. No, ideja o osnivanju Bakićevog finda je na stolu …

  11. National ili domestic? Ali da, baš taj national je ono na što primarno mislim kao što i u priči GDP vs. GNP, smatram da je GNP ono na čemu treba biti fokus.

  12. @g. Bakiću, dužni ste mi komentar za Buffetta, a naročito jer sam sada još pažljivije pregledao raspravu i vidim da ga je i Vedran “zazivao” prije mene, odnosno vaše stvarno osnivanje fonda (“nešto kao…”)

  13. Kod ovih dividendnih dionica, možda je sramota što nismo spomenuli jednu od mojih glavnih: TUHO-R-A.

    Evo nakon današnjeg poziva na glavnu skupštinu gdje je objavljena i redovna dividenda (predujam smo već fino odavno dobili 😉 ), vidi se da nastavljaju politiku rastućih dividendi. Ovo me što se tiče politike dividendi čak počinje malo podsjećati na JDGT (i po vlasničkoj strukturi malo i sl.), a u neku ruku i na KODT tj. kao da ljudi znaju kakva je politika narazumnija. Nažalost u RH u većini firmi ne znaju.

    Ovo je inače i dobar primjer kako turistička firma u RH može sjajno poslovati. S jedne strane su u za hrvatske uvjete “lukrativnoj podgrani turizma” (kampovi), s druge strane su u tome što radi “najbolji” (takve volim, koji su broj 1, eventualno broj 2 u svom poslu, kao što bi Welch to rekao) a s treće strane imaju solidnu diverzifikaciju u druge dobre biznise (praonica rublja, kafići…) koji smanjuju sezonalnost sustava, povećavaju stabilnost… i svime time zapravo čini se vrlo profesionalno upravljaju, da su im i financije očito kako treba vođene, politika dividendi kako treba, sve na svom mjestu.

    Disclaimer: imam TUHO-R-A, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s