Trzista kapitala - Hrvatska

Jesmo li u bikovskom tržištu?

Rekao bih da jesmo. Ali što je naročito dobro, selektivnom.

Evo nekoliko elemenata.

1. CROBEX je prošli tjedan prošlih mjesec dana ostvario porast od skromnih 0,7%. Ali on je po svojoj konstrukciji kakav je: težinski s ograničenim težinama i svejedno dominacijom nekoliko dionica, od kojih se najvećom ne trguje. Vjerojatno se nije ni moglo (značajno) bolje konstruirati neki mjerodavni indeks s obzirom na ograničenja hrvatskog tržišta dionica.

Pogledajmo, međutim, indekse DJIA i S&P 500: jedan se sastoji od jednostavnog prosjeka malog broja dionica, drugi je težinski 500 dionica. Može se reći kako je (na prvoj razini teorijskog razmatranja) DJIA računat vrlo nestručno. Njegovo računanje je povjesni relikt – kad je uveden nije bilo računala i nije se razumjelo teorijsko značenje tzv. ‘tržišnog portfelja’. Profesionalci stoga koriste S&P 500, ili koji drugi indeks, a mediji za narod koriste DJIA (štoviše, kod promjena se uglavnom izražvaju u ‘bodovima’ rasta, umjesto u postocima!?).

Međutim, na drugoj teorijskoj razini, za popularne svrhe, naime kao opći pokazatelj tržišta, praktički je svejedno koji od dva koristite, zbog velike koreliranosti dionica i ipak prilične disperzije i u samom DJIA. Pogledajte primjerice usporedbe za jednu i deset godina.

Pa kako Crobex ne odražava stvarno stanje tržišta?
a) Da je prošli tjedan računat neki indeks sa sastavnicama Crobexa, ali na način DJIA, on bi porastao 4,9%.
b) Da je iz takvog indeksa izbačena INA (kojom se ne trguje) i još 4 tipično fondovske dionice za koje smatram da trenutno ne odražavaju stvarni sentiment tržišta (HT, ADRS-P, ATPL, ERNT) – koje zajedno trenutno predstavljaju čak 53,4% Crobexa pa dominantno utječu na njega, porast (ostatka) bi bio cijelih 7%!

2. Znači, možemo govoriti o selektivnom rastu dionica, što je i normalno, budući da je pad prije više od dvije bio totalno neselektivan. Više o tome možete vidjeti u ovom komentaru. Jedan moj pametni pijatelj ovakav selektivni rast tržišta u kojem manje sudjelu glavne fondovske dionice naziva ‘nesponzorirani rast’. Smatram da je selektivni rast znatno kvalitentniji nego neselektivan u uvjetima našeg tržišta. Što ne mora biti općenito, ail na ovako neefikasnom tržištu, bolje je tako. Ono čega se bojim je neselektivni rast, a do tada mislim da ću se osjećati relativno mirno u glavnini mojih ulaganja u hrvatske dionice.

3. Ako se dobro sjećam, pri prijenosu utakmice Barcelona – MU vidjeli smo reklamu za Allianz Portfolio, mješoviti fond kojem su na kraju ožujka među deset najvećih ulaganja dvije bile hrvatske dionice. Allianz je vrlo oprezna tvrtka i njihov portfolio management je prilično nesklon riziku, a pogotovo ulaganju u hrvatske dionice. Kao što možete vidjeti iz osobne iskaznice fonda u gornjem linku, na kraju ožujka je bila nešto preko 8 miliona kuna. U travnju mu je imovina pala za 1,15% iako mu je vrijednost jedinice pala za 0,15%, što vjerojatno znači da je bilo i nešto malo neto izlazaka iz fonda.

Pitanja koja si možemo postaviti su (ako sam dobro vidio da je reklama za taj proizvod):
– Bi li Allianz toliko ulagao u marketing tog fonda da očekuje da bi on ostao s tako malom aktivom (=male naknade), ili očekuje porast uplata u fondove, pa se bori za taj dio kolača?
– Bi li tako konzervativna tvrka kao Allianz ovako ovako aktivno reklamirala taj proizvod da u njemu vidi prejterani rizik (dakle, reputacijski rizik u slučaju značajnijeg pada vrijednosti udjela)?

Znakovito je i ovo: ZB Invest ‘hvatao’ NIS.

7 replies »

  1. Iako smo u nekakvom bikovskom tržištu već preko 2 godine, ovo u zadnje vrijeme izgleda stvarno očito, i lijepo. Pravi selektivni rast kakav je i “potreban” u tržištu koje je toliko neefikasno da su i stupnjevi neefikasnsoti na različitima dionicama jako različiti.

    Tek kada slučajno više-manje sve dionice postanu približno efikasno određene, može nam se ZSE početi “igrati efikasnog tržišta” i tada stvarno na neko vrijeme i neselektivan rast može biti smatran “zdravim” jer da bi te tada “efikasne cijene” ostale takve i dalje, uz pretpostavku da se percepcije budućih poslovanja nisu promijenile sve bi moglo i trebalo tada rasti po istoj stopi (risk-free + neka prosječna equtiy premija), posljedicom protoka vremena.

    Naravno da je takav “robotsko-disciplinirani rast” teško moguć (a i da je potpuno nemoguće da su prošla predviđanja budućnosti poslovanja kompanija bila ispravna pa da valuacije mogu ostati nepromijenjene), da se općim porastom optimizma u gospodarstvu, i društvu općenito, to sve i prekomijerno prelijeva na burzu, da dolazi do euforije… pa te neselektivne stope rasta postaju pretjeranih iznosa, i dionice mahom postaju precijenjene – neke manje, neke više (ovisno o stvarnim promjenama poslovanja i novih perspektiva budućnosti).

    Tako da kad ovaj selektivni rast prođe dovođenjem cijena na intrinizične vrijednosti, tek tada će biti uzbudljivo, treba gledati koliko će tadašnji novi neselektivan rast biti u granicama normale odnosno kada će i koliko početi odskatati od nje.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.