Uncategorized

Racionalno investiranje je dostupno svima

Ovo je ključan post za relativne nove čitaoce, a vjerujem vrijedan i za stare.

p.s. 21:05: U ovom blogu se radi o tome kako i srazmjerno neinformirani investitori, uz malo pažnje i zdravog razuma mogu investirati znatno bolje od navodno upućenih profesionalaca ili aktivnih tradera. Osim zdravog razuma potrebno je, međutim, i dosta samopouzdanja i ustrajanja na akcijama koje slijede iz jasnih i jednostavnih argumenata.

Kad sam počeo pisati ovaj blog, prije 26 mjeseci, izložio sam neke, meni očite razloge o racionalnosti ulaganja u hrvatske dionice, a posebno neke. Iako je Hrvatska praktički tek ulazila u pravu krizu, argumentirao sam da su one nepravedno nisko vrednovane.

Rekao sam da će ‘otključavanje vrijednosti’ brzo dogoditi ‘između ostalih’ u sljedećim dionicama: ADRS-P, DDJH, KOEI, KORF, PTKM i VIRO, te nekim manjim, nelikvidnima. Odabir dionica je bio baziran na fundamentima, na ‘value’ način.

Najprije rezultat: kako bi izgledao imaginarni portfelj, sastavljen od tih dionica u istim dijelovima, u usporedbi s Crobex, Dax i S&P 500. Napominjem da je moj prvi post (i idući koji su slijedili) izmamili puno podsmijeha, naročito od mnogih profesionalaca u vođenju fondova koji, iako su ‘znali’ da je hrvatsko tržište ‘u komi’, ‘ne može se ništa očekivati od njega’ itd., nisu napustili svoje fotelje u tom besciljnom poduhvatu, ulaganju u hrvatske dionice. Grafikon ugrubo i neprecizno prikazuje izvedbu tog zamišljenog portfelja (bez dividendi i na svega 20 neravnomjerno raspoređenih datuma):

Image Hosted by ImageShack.us

Komentari

1. Porast tog ‘portfelja’ u razdoblju je bio 164% (bez dividendi), u usporedbi s Crobex 71%, DAX 81% i S&P 500 70%. Sve navedene dionice, osim ADRS, bile su ključni dijelovi mog portfelja u tom razdoblju, u međuvremenu sam rasprodao ERNT – koji mi je služio kao kasica-prasica, što se pokazalo jako dobrim, a mogu vam reći i zašto sam tako bio odlučio – te nedostaje ADPL. (Da umjesto ADRS stoji ADPL, ‘prinos’ bio bio 189%.).

2. Ukratko, argumenti su mi cijelo vrijeme bili otprilike:
– neselektivan pad hrvatskih dionica
– implicitno ugrađen državni rizik u dionice ni približno ne odgovara riziku ugrađenom u hrvatske obveznice
– rizik je ‘kvantni’, razne tvrtke mogu ili propasti ili uspjeti, a ako uspiju, valuacije im ne mogu biti takve kao da će propasti, uz portfeljni pristup.

U nekim trenucima nisam to znao najbolje artikulirati, pa sam se često izražavao u terminima Crobexa, proustivši uočiti da je težina u Crobexu upravu mogućih stagnirajućih ili luzera prevelika. Ali ideja je vjerujem stalno bila jasna, neovisno o jeziku.

3. Uočite da se ovo sve dogodilo čak i s obzirom da se situacija u Hrtvaskoj nesrazmjerno kvarila s obzirom na druge zemlje (čak i kad bi bilo da državna uprava nije mogla bolje, a mogla je, vjerujem da većina nas, osim ljudi direktno uključenih, nije znala razmjere korupcije koja je snažno nagrizala ekonomiju). Ujedno, to i objašnjava u nekim trenucima stagnaciju izvedbe ‘portfelja’ s obzirom na Crobex: to je bilo doba kad su zbog foteljaškog pristupa (alibi-investiranje) nekih većih ulagača u ‘sideways’ tržištu rasle ponajprije tipične fondovske dionice (ali stvari su morale doći na svoje kad-tad).

4. Ovakvu razliku u prinosu (spram indeksa) ne mogu ostvariti kratkoročni špekulanti i trejderi. Naime, od velikog broja njih neki mogu slučajno (ali ne konzistentno). Iako će mnogi od njih biti vrlo glasni u prezentiranju vlastitih uspjeha, mnogi čak uvjeravati i sebe, većina njih će završiti lošije od indeksa (to je zbog velikih troškova transakcija, ponajviše indirektnih, tj. preskakanja bid-ask spreada i oportunitetnog troška čekanja ulaska u neke pozicije u trenucima prelaska iz dionice u dionicu ili kad pokušavaju raditi market-timing).

Također, promislite malo: ako racionalni inevestitor na gore opisani način može proći ovoliko bolje od indeksa, tko su ti koji gube, osim jednog dijela onih koji su ‘hrabro’ inzistirali na ulaganju u neke druge tipove dionica.

Nobelova nagrada 2002. iz ekonomije nije dodijeljena zbog otkrivanja paradigmi bihevioralističkih financija, nego zbog pokazivanja kako ih se često ne možemo riješiti i kad znamo za njih. Stoga su traderi / špekulanti žrtvom hedonističke cenzure, familiarity biasa, mentalnog računovodstva, nemogućnosti percepcije rizika portfelja u odnosu na rizik sastavnica.

Jednim dijelom, žrtve su histerično-hiperaktivnog ponašanja (nije pežorativan termin ovdje, koristim ga u smislu Richarda Normanna, čija izvanredna knjiga Reframing Business zaslužuje da joj uskoro posvetim koji redak ovdje) – odlikuje ga mala sposobnost konceptualizacije i orijentacija na akciju. A propos, zanimljiv je i koncept ‘Sinking ship’ kojeg odlikuje mala sposobnost konceptualizacije i orijentacija na analizu umjesto akciju (to sam jednom davno prozvao ‘analitikanstvo’).

Mnogi špekulanti će biti vrlo glasni u samohvali nekih svojih uspjeha, gdje na površnoj razini činjenica mogu biti čak i u pravu, ali već na prvom sloju ispod to će biti vrlo upitno: s kolikim dijelom portfelja je napravljen pojedini uspjeh, koji su u međuvremenu bili neuspjesi, koji su troškovi, itd. Također, jasno je da su mnogi špekulanti izrazito i iskreno zadovoljni svojim uspjehom u rastućem tržištu, samo zato jer nisu iskreno usporedili svoju izvedbu s (isto tako rastućim) indeksom.

5. Ovo pokazuje da je tržište u Hrvatskoj snažno neefikasno. Uvjeren sam da će tako i dalje ostati, još dovoljno vremena da racionalni investitori imaju izvanredne prinose. Ovo također pokazuje da se racionalni investitor ne mora bojati tržišta, ono u svojoj naravi (uz pravi pristup) nije divlji zapad na kojem se ne mogu percipirati i kontrolirati rizici.

Iako je cijelo vrijeme i konceptualno bilo to jasno, mislim da i zadnjim sumnjičavcima rezultati sada nepobitno dokazuju isto. A sjetite se koliko ste ‘znalaca’ upoznali koji su rekli da neće ulagati u hrvatske dionice, jer je za njihovo znanje primjereno samo npr. američko tržište (koje je za njih u najmanju ruku efikasno, a često i gore, da ne duljim).

Racionalnog investitora će često razdirati sumnje, potaknute kokodakanjem špekulanata ‘jesam li trebao izaći ono kad je dionica pala 4% nakon što je naralsla 30%’, ‘ne može to više gore’, ‘pa rekao mi je Pero kako je znao da će (špekulativna) ABC dionica skočiti’ itd.

Velika prednost dobrih investitora je znati stajati na miru, ‘stand still’. Tu se najčešće rade velike razlike.

Ulaganje je dugoročan posao i u njemu se rade greške. Nemojte misliti da nisam napravio mnoge i velike i glupe i (velike i glupe) greške. Neke greške se retroaktivno čine glupe (primjerice, svjesno se preuzme kvantni rizik po niskoj cijeni, u portfeljnom pristup, pa bude ‘0’). (Moja situacija je unekoliko i posebna pa mi je i taktika i strategija drugačija nego tipičnom investitoru, pa ne savjetujem da konkretno pratite moja ulaganja, a pogotovo ne zaključujete na osnovu transakcija).

Ali predložio bih svakome racionalni pristup, bolji je za živce i džep.

Kategorije:Uncategorized

17 replies »

  1. mislim da je tu odigralo i veliko iskustvo vaše za razliku od nas koji smo na tk ima par godina
    Nisam zavidan nimalo na vaše prinose već jedino što nisam
    imao strpljenja u pojedinim ulaganjima ,pameti i bio slijep pored zdravih očiju

  2. Ovaj post sublimira suštinu dosadašnjiih. Novi čitatelji prije nego pročitaju stare postove, slobodno mogu za početak pročitati i samo ovaj kao “sažetak”.

    Opisani portfelj je dobrano prešišao vjerojatno gotovo sve stvarne portfelje u RH, pa tako i moj kroz to isto razbolje (koji je ostvario 112 %, i uključuje dividende, keš, onako kako mojedionice.com računaju NAV).

    Fora je uočiti ekstreme. Nisam tada shvaćao KORF, nisam dovoljno imao PTKM, nisam shvaćao ADPL… sve su to bili veliki propusti koji čine ovu razliku. Možda je još najzanimljivije to da mnoge od spomenutih dionica još uvijek izgledaju (meni) jeftnije od nekog “prosjeka tržišta”, jer kod nas su dosta narasle i neke koje tada nisu bile podcijenjene niti blizu kao spomenute. Pogotovo je to slučaj za neke gdje se stvari preokreću baš u zadnje vrijeme tj. vrijednost koja se vidi danas (iako je mnogi ne žele vidjeti) bitno je veća nego li koja se mogla vidjeti onda tj. ovaj isti portfelj (ili barem neke njegove sastavnice) kao da još nisu niti blizu kraja svojoj superiornosti u odnosu na indeks.

  3. Moje mišljenje da je najveći problem kod novih investitora strpljenje, kad čovjek vidi kako padaju cijene, uglavnom prodaje, a i slabo vjerovatno pogledaju sagledaju firmu u cjelini.
    još jedna zanimljiva pojava meni, kad kažu kako HT svake godine probije 300 kuna i kaze kako to mora opet, a nemora, moze sutra biti 10 kuna, iako nece, ali teoretski moze.

  4. Neka Vas ne brinu kritike managera fondova.Dokazali su se i pokazali za velikog pada prije otprilike dvije godine. Dok su neki uspješni strani fondovi itekako zaradili na padu tržišta, ovdje se dogodio pravi pomor. Koliko treba biti pametan u bull marketu profitirati? Pa svako dijete bi moglo uz par instrukcija izabrati nekoliko kvalitetnijih dionica i držati ih u portfelju. Otprilike u to vrijeme sam dobi poruko od obveznog mirovinskoga fonda kako je na čelo fonda došao MBA,CFA..i kaj ti ja znam kave sve titule .Ne podcjenjujem ničije obrazovanje, naprotiv,ali u ovome poslu “papiri” ne vrijede puno.Jedina referenca je profit, a preseravanje certifikatima u isto vrijeme dok je udio u samo nekolio dana znao izgubiti i po 10% vrijednosti nisam mogao shvatiti drugačije nego provokaciju. Zapravo su fizičari i matematičari puno kompetentniji u ovome poslu od ekonomista. Pogledajte samo koliki je njihov udio u finacijskoj industriji? Ekonomiste gotovo nitko i ne traži. Zato Vam skidam kapu jer točno znam kako se osjećate kada Vam se osporava jedini valjani argument u ovome poslu, a to je profit. Inače osobno nikada ne bih dao novac nekom nedokazanome fond manageru. Bolje da taj novac spiskate i podijelite sirotinji unaprijed.Apropo Vašega izbora, odličan je makar su se kratkoročnije unazad gledajući oko dva mjeseca mogli realizirati i puno veći profiti.

    *** izbrisano, molim komentare da slijedi neizbježni pad ili rast neke dionice bez argumenata plasirate na drugom mjestu; općenito molim da se suzdržite od prognoziranja kretanja cijena pojedinih dionica ***

    Napominjem da je ovo samo skromno mišljenje i nikako ne preporučujem nikome poduzimati akcije na tržištu u vezi njega.
    Hvala Vam na ovome postu i trudu koji ulažete.

  5. Poštovani,
    Čestitke na izvrsnom i informiranom odabiru. Primijenjeni pristup je definitivno logičan i, usudio bih se reći, nije posebno revolucionaran (bez namjere dociranja), ali za primjenu treba imati dvije stvari:
    1. Sposobnosti analize za kvalitetnu procjenu vrijednosti poduzeća i uočavanje “game changera” i “turnaround situacija”,
    2. Psihološku disciplinu, strpljenje i perzistenciju za ustrajavanje na donesenim investicijskim odlukama i u frustrirajućim tržišnim situacijama (pod uvjetom da se, naravno, nije dogodilo ili otkrilo nešto drastično negativno od utjecaja na fundamentalnu vrijednost posla i poduzeća).
    Za razumijevanje procesa koji utječu na ukorijenjenost emotivnih reakcija pročitao sam prije par godina super knjigu pod nazivom “Your Money & Your Brain”…
    Pitanjca (kad/ako budete imali vremena/volje, i procijenite pitanja vrijednim odgovora):
    1. Koliko je, prema Vašem mišljenju, raširen utjecaj značajnog managerskog udjela na posvećenost stvaranju dugoročne vrijednosti dioničarima?
    2. Što bi moglo potaknuti otključavanje vrijednosti ADRS-a (ukoliko po Vašem mišljenju dodana vrijednost postoji) – dakle katalizator?

    Pozdrav,
    Teo

    • Poštovani, hvala što ste ispravno dodali možda ključnu stvar koju nisam eksplicirao (iako možda u naslovu). Naime, ova strategija osim što nije konceptualno ni napredna, a pogotovo ne originalna, je i krajnje jednostavna za implementiranje. Zaista nije bilo potrebno biti znalac da bi se ovakve dionice uočile. Nego ljude vuče nervoza, utjecaj trejdera i kratkoročnih špekulanata i nerazumijevanje rizika u pojedinim slučajevima, a pogotovo u portfelju.

      Ipak sam ja samo amater, u većem dijelu ovog razdoblja (a pogotovo prije) bio opterećen drugim poslovima i nisam imao ni fokusa ni infomacija da bih temeljito istražio stvari, a dovoljno površnosti da bih se ponekad zaletio bezveze, pa sam tako i napravio podosta grešaka (da ne govorim o onim greškama koje zaista nisam mogao predvidjeti da su bilance potpuno lažirane, jer sam se oslanjao skoro uvijek samo na javno dostupne podatke, bez komunikacije s managementom).

      Znači moja poruka je: Svakom je dostupno kvalitetno investiranje, POGOTOVO u Hrvatskoj baš zato jer mnogi drugi rade preočite greške.

      Pa pogledajte samo. Je li moguće da je ovo kako sam opisao za DDJH ‘game changer’? Je, i vrlo vjerojatno, Da li je ta analiza na razini 2+2=4? Je. Eto u tome je problem.

      Što se tiče Vaših pitanja na kraju, evo odgovora:

      1. Ne možemo znati bez ostalih podataka. Ponegdje imamo rentijerski pristup u kompaniji (ako su manageri laki osvojili srazmjerno veliki udjel). Ponegdje je važna funkcija firme zapravo otkup svojih dionica na tržištu i podjela managementu (a ponekad otkup trezora od njih ili otkup neke prijateljske institucije) – to je jako loš znak.

      Znači, osobno bježim od tvrtki u kojima management dobija nagrade u dionicama i onda te dionice prodaje na tržištu ili u trezor.

      U nekim drugim slučajevima gdje management otkupljuje značajne iznose svojih dionica na tržištu to je jako dobar znak (kao ADPL).

      2. Za Adris ne vidim takvih stvari. Jedina očita koju vidim je prodaja duhanskog biznisa i podjela novca dioničarima. Ali kako se radi o holding kompaniji, čak i da se proda duhanski biznis, opet (mali) dioničari ne moraju imati kontrolu nad time. Mogao bih znatno više elaborirati, ali ne bih ovdje, a niti je to moj posao.

  6. Pozdrav svima! Izuzetno sam sretan postojanjem ovog bloga. Smatram da je odlična ideja da postoji mjesto gdje ljudi koji sudjeluju u tržištu kapitala mogu razmijeniti mišljenja i ideje u jednom konstruktivnom okruženju.

    Ovo je moj prvi komentar iako blog pratim već nekoliko mjeseci. Dosad još nemam dirketnog iskustva s burzom (izuzev preko inv. fondova), ali već više od godine dana se bavim tom tematikom te se ozbiljno želim uključiti u proces. Proučavam value investing na temeljima Benjamina Grahama. Kako sam tek nedavno diplomirao želim ostatak svog radnog vijeka razvijati svoje ulagačke vještine i s vremenom postati stručnjak u tom području.

    Drago mi je reći da sam došao do razine kad ću kroz nekoliko dana krenuti u svoje prve analize financijskih izvješća te napraviti prve bebine korake prema ozbiljnom investiranju. Nadam se da shvaćate koliko mi je drago čuti razmišljanja i iskustva ljudi koji su uspješni u tom području i moći usporediti sebe i svoja razmišljanja s onima koji imaju više iskustva.

    Za kraj bih još zamolio gosp. Bakića da, ukoliko to može podijeliti s ostalima, konceptualno pojasni posljednji paragraf. Na koji je način njegova situacija posebna i kako to utječe na njegovu strategiju. Zanimao bi me tok razmišljanja.

    Hvala na odličnom blogu i dosadašnjem trudu.

    • Djelomično pojašnjenje tog ‘zadnjeg paragrafa’.

      1. De facto, iako to ne želim, ponekad ispadam kao neki market maker u nekim dionicama, ali ne direktno (da stalno dajem bid-ask) nego da kupim kad je veća ponuda i, eventualno, prodam kad je veća potražnja. Ne želim i ne trudim se upravljati cijenama dionica, ali isto tako ako vidim da netko sumanuto udara ‘po bidu’, kao značajan dioničar imam i interes da se dionica ne raspada, a i interes da kupim po diskontnim cijenama. Tako da možda i kupim više nego sam teorijski htio u tom trenutku i, jasno, lako moguće da će jednom prodati te dionice (uz profit) i svesti izloženost u meni primjerene razine.

      Primjer: slučajno ili ne, kad je počelo ono divljanje oko INA, 14.12.2010., netko je počeo sumanuto ‘iskrcavati’ ADPL, najviše 14.-17.12. Meni je to izgledalo kao da neki mirovinac nema dovoljno likvidnosti (za kupnju INA), pa izvlači novce iz nekog OIF-a, koji pak prodaje ADPL i tko zna što. Pa je prodavač ‘poklopio’ moje bidove na niskim cijenama (to nisu bili ‘lažni’ bidovi kako se neki hvale da znaju stavljati, nego je bila voljna kupnja – jer sam ih stalno obnavljao nakon izvršenja – znači stavio sam na kupnju značajne količine, ali na niskim cijenama). To je bilo 9.000 kom u svega 4 transakcije tokom 3 dana, po prosječnoj cijeni od 107kn.. I bio sam zadovoljan tom kupnjom. Znači: dao sam likvidnost tržištu u tom trenuktu, i za to bio nagrađen povoljnom cijenom. Ali to znači da kad cijena poraste, moja je izloženost još znatno veća. U prosincu mi je neto kupnja ADPL bila oko 12.000 kom (a propos, čak i u siječnju 7.000 kom, itd.). Jasno, s porastom cijene ću u nekom trenutku morati smanjiti poziciju u smislu broja dionica (i jasno, neću to najavljivati na ovom blogu). Ali ako u nekom trenutku napravim takvu optimizaciju portfelja, javit će se jako puno ljudi po raznim forumima, profesionalci na ručkovima i slično, koji će zlonamjerno početi širiti priče ‘Evo dionica ne valja, Bakić prodaje’ (najčešće iz zavisti što nisu imali hrabrosti kupovati kad je bilo jeftino, jer se povodili, umjesto za racionalnom procjenom, za time ‘da nešto ne valja čim netko to prodaje’ ili ‘puno je prodaje, mora to dolje’).

      2. Moj izlazak iz nekih pozicija može biti naprosto zato jer mi treba likvidnost za nešto drugo što mi se čini naročito atraktivno (npr. nažalost sam prodao neke dionice jer mi je trebalo što više za DDJH), i opet će ljudi gledati i to razno tumačiti.

      3. Moj ulazak često mora biti odlučan jer imam samo tri dana fore dok se vidi da kupujem nešto. Znači, kao i gore, mogu kod nekih dionica imati srazmjerno velim market impact. Znači: manjem ulagaču od mene je daleko lakše izvršavati strategije poput moje. Recimo, ja sam morao u nekom trenutku povisiti letvicu na DDJH jer više nisam mogao skupiti dovoljno na 37-39, pa mi je prosjek ulaska pogoršan. Netko manji je mogao sa svime što je htio ući na cijenama 37-39. (Ali ljudi uglavnom traže ‘instant gratification’, pa sam siguran da je bilo malo (između 0 i 2) onih koji su odlučili ući u DDJH i to napravili po tim cijenama, jer im je bilo ‘sumnjivo’, kad ‘to ne raste’).

      4. Zavist i zloba su veliki u Hrvatskoj, a čini se da sam na tržištu kapitala ja prilično poželjna meta.

      Itd.

  7. Cijenjeni gospodine Bakić, ja Vam priznajem da osobno nebih imao hrabrosti ovako otvoreno pisati da se nalazim u Vašoj “situaciji.” Zavist i zloba su lijek ljudima za vlastiti neuspjeh, ali i možda u većoj mjeri za tuđi uspjeh. Žao mi je što to moram reći, ali veliko mnoštvo našeg naroda uzima taj lijek… nažalost…
    Ostanite hrabri i dalje! Virtus, non copia vincit…

    • Kao što ste vidjeli, upravo ovdje gdje se govori o rezultatima, odjednom svi komentari imaju nesrazmjerno puno (s obzirom na prošle) negativnih ocjena. To je ta zavist o kojoj Vam govorim. Neki ljudi nemaju što reći, ali će se zato zaletiti ovdje i podijeliti loše ocjene, kao na nekim forumima.

  8. Prvo nekoliko tehnickih primjedbi. Nije da ste nesto krivo rekli, samo ste po meni zaboravili napomenuti neke bitne stvari:
    1. situacija koju ste opisali(takav pad i rast trzista) se dogada “once in a lifetime”…, (dobro dogodit ce se i totalni kolaps uskoro, ali necemo sada o tome :P)
    2. vi ste svjesno igrali na firme koje su bile u teskoj situaciji, tako da nije ni cudo da su one u “pozitivnom scenariju” rastu vise od prosjeka (pretpostavimod da su trzista smislena i da je cijena dionice sum(i:0:inf prob_scenarija_i*vrijednost_dionice_ako_se_ostvari_scenarij_i ))
    Valjda je jasno sto hocu reci… ako dionca firme koja je pred bankrotom kosta 5 kn i dionica firme koja je u OK stanju 5 kn to znaci da ocigledno ova firma koja je “pred bankrotom” ima vecu ocekivanu vrijednost u slucaju izbjegavanja bankrota.
    Sto se ostaloga tice slazem se, nemojte misliti da vam umanjujem zasluge, ali samo sam ovo htio dodati.

    P.S. Tko me ne prepoznaje, ja sam tu prije komentirao kao Ivan, sad sam nadodao sufix jer je ocigledno Ivan na twitteru zauzeto odavno.

    • Hvala, Ivane, ali:
      ad 2) U krivu ste. Ono što želite reći da u okvirima rastućeg tržišta su dionice (jako) velikog beta prosperirale. Ovdje je suprotno u dva pogleda:
      (i) Dionice koje sam predložio za promatranje su SVE imale u promatranom razdoblju porast cijene 90-266%, za razliku od Crobex 71%, iako se među njima nalaze neke, koje kad bismo mogli izračunati betu, bi ju imale zasigurno manju od 1. (Molim da ne ulazimo u raspravo što je u stvari beta, tehnički i idejno, i kako se ne može izračunati – vjerujem da je jasno o čemu govorim).
      (ii) Scenarij nije bio pozitivan. Hrvatska je u daleko lošijem stanju nego smo očekivali, kao što vidimo i iz bijednih stopa oporavka, kao i loše bila upravljana zadnjih 2 godine. Što bi tek bilo da je bio pozitivan scenarij.

      ad 1) Donekle ste u pravu. Dionice su tako jako i neselektivno bile pale, da je ovo zaista bila povijesna prilika za ulagati u hrvatske dionice, naravno selektivno. ‘Once in the lifetime’ je dakle u neku ruku bi, a u neku ruku i nije, jer se meni čini da mnoge dionice imaju još jasan potencijal za porast od 100%. Upravo i želim reći kako su mnoge stvari bile, ail i još jesu, očite. Slijepi pokraj zdravih očiju se kaže 🙂

  9. Mogao bi nam usa market pomrsiti svima očekivanja u portfelju
    Ironično je da ne mozemo probiti granicu od 2300 bodiča
    pa ovo je već 5 put
    optimista jesam ali naučio sam se biti realno skeptičan
    naučio sam se kapitalizirati dobit i dokupljivati na nizim razinama ,
    steta sta ovakve pozitivne vijesti nemaju utjecaj na tk i bas smo baksuzi da je world market pao kad sam očekivao da čemo razbiti razinu od 25oo

    • Mogao bi, a mogao bi i ne moći, a mogao bi i suprotno. Sjećam se kako sam još nedavno neke naše fond managere tješio da će ipak sve biti OK, jer je eto S&P 500 porastao preko ‘magične’ granice (kako sam se šalio) 1111 (čak sam imao i screen shot gdje je ovaj upravo 1111,11, ali ga više nemam). Sad je ipak situacija daleko bolja nego prije.

      A ono što je meni naročito zanimljivo i drago je da i dalje vidim nekoliko dobrih dionica koje po mom sudu imaju potencijal za +100% i više, neovisno o kretanju svjetskih tržišta (ako baš nije potpuni slom). Smatram da je hrvatsko tržište tako jako neefikasno.

  10. @nbakic(ne da mi wp da odgovorim ugnijezdeno bez wp accounta, pa komentiram ovdje).
    Ovo o “dionicama pred bankrot” i dalje ne mislim da sam u krivu, i sami ste spominjali
    dionica kao opcija(“A kad je cijena pala, opet polako počeo skupljati na cijenama 37-39, rezonirajući po ‘svojoj’ standardnoj temi ‘dionice kao opcije’ “). Drugo da se nije ostvario pozitivan scenarij. Ja sam to gledao sa stajalista cijena dionica na “efikasnim ” trzistima. Dakle opet ako gledamo da je March 2009 bio tezinski prosjek svih mogucih buducih scenarija(diskontiran za nerizicnu kamatnu stopu napravno ) onda je očito da je ako je cijena porasla da se ostvario neki “pozitivan scenarij”-gledano sa strane TK, ne ekonomije kao cijele. Nemojte ovo shvatiti kao nekakvo moje soljenje pameti vama, samo nisam siguran da sam se prvi puta dobro izrazio. Opet nije da vam zelim uspijeh unistiti :), kao što sam vas par puta “žicao ” bilo bi super da vi upravljate nekim OMFom.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.