Uncategorized

DDJH rezultati

O rezultatima niže, najprije o skupštini – na kojoj su i najavljeni rezultati.

Na skupštini je bilo zbilja zabavno. Inače jako me čudi da na skupštine dolazi tako malo ljudi. Ako se ne varam, osim nešto više od pola državnih dionica koje predstavlja AUDIO (koji su s time imali većinu), mene i udruge malih dioničara, bio je samo još jedan manji skrbnički. Nevjerojatno. Znači u biti 4 (četiri) osobe s pravom glasa.

Iskoristio sam priliku za postavljati ‘prava’ dioničarska pitanja, koja mi se čini da su bila čudo neviđeno, pa su se neki i mrgodili što se skupština razvlači na ‘cijelih’ 2 sata, umjesto da se samo formalno odradi. Recimo oko prihoda i troškova koji dolaze od knjiženja zaliha, oko revizora (već 6 godina isti revizor kojem je DDJH jako velik dio prihoda), itd.

Jasno, moj standardni odgovor na ljutnje je da je godišnja skupština ‘svečanost dioničarstva’, te sam ovom prilikom, kako je bilo i još malo više mrgođenja na moja pitanja, zamolio da mi se uz dobru volju pusti da pitam što hoću jer da je to najvažniji sastanak koji firma ima u cijeloj godini (a siguran sam da ih tokom godine ima mnogo dužih). Inače, ako idete na skupštine, važno vam je za znati da sva pitanja o poslovanju pitate pod točkom koja se zove ‘Izvješće uprave’ ili tako nekako, iako se na njoj ne glasa, jer je diskusija na njoj bitna za davanje razrješnica upravi, za koju točku obično nema rasprave. I ako je nešto bitno, tražite da se ‘zapisnički konstatira’.

Ali recimo da smo postigli novu razinu razumijevanja uloge dioničara, skupštine itd. Jer smatram da je ovo velika prilika za DDJH koju ne smijemo propustiti.

Predstavnik države vrlo korektan i inače, ali i oko izbora člana NO. Kako je rekao da će se prikloniti onima koji bez njega imaju najviše glasova, a kako uz dva imenovana člana (jedan Audio, drugi radnici) ima mjesta za još 5, te kako je on imao još tri za predložiti, uglavnom lokalni ljudi, ja sam predložio dva. Pedstavnika drugog najvećeg dioiničara – ako ne znate tko je taj na tom skrbničkom, ne mogu vam ovdje reći, ali ako vas zanima ova tvrtka svakako se raspitajte! – koji se za divno čudo nije pojavio niti na ovoj skupštini pa je tako mogao izletiti iz NO, i jednog kojeg sam sam predložio.

Imao sam dojam da je predstavnik udruge malih dioničara (branitelja) bio razočaran što nije usvojen njegov prijedlog da bude on sam u NO, učinilo mi se čak da su se na hodniku nakon skupštine čak povlačili i argumenti zasluge branitelja za RH, ali mislim da tome nije mjesto na skupštini. Pogotovo zato jer je velik broj malih dioničara dionice povoljno otkupio (ili dobio?) i onda prodao, pa ako su stoga pali na mali broj glasova, zašto inzistirati na članu NO ako si dionice prodao? Na koncu, trebamo izabrati najbolje predstavnike u NO, a tko kaže da osobe koje sam ja predložio neće zastupati interese tvrtke (i za dioničare-branitelje) bolje nego što bi to sam član udruge. Štoviše, predstavnik udruge nije uopće diskutirao na skupštini, pa sam stekao dojam da se nije ni pripremio za nju (ili ne razumije detalje financijskog poslovanja), pa je stoga upitno da li bi bio korisniji od izabranih predstavnika u NO. U svakom slučaju, poanta je da se angažmanom značajnijih privatnih investitora se može povećati vrijednost i tvrtke i dionice, što je kranji cilj dioničara. Kao što je moj angažman u Dom Holdingu zasigurno povećao vrijednost njihovih udjela za oko 10.000 dioničara – stradalnika domovinskog rata, prvenstveno iz okolice Vukovara i Ćilipa.

K tome, ako je braniteljima jako stalo imati svog predstavnika u NO, lako se mogu dogovoriti s državom da im ustupi jedno mjesto umjesto svoja 4 (od kojih su barem 3 lokalni ljudi).

E sad o rezultatima. Zaista me najviše zanimala točka 14, najava plana za 2011. U biti, onome tko nije to vidio prije, mislim da plan treba zaista zvučati senzacionalnoovdje, zadnja stranica. Pazite, od tvrtke koja je prošle godine imala 273 mil, prihoda uz gubitak od 51, i pretprošle 495, uz gubitak 29, dolazimo do 2011. kad se očekuje 904 miliona prihoda uz dobit od 19. mil. kn. Ako ovo nije turaround situacija, ne znam što je. Važno za znati je i da je predsjednik uprave rekao da su i iz sadašnje perspektive (prošlo pola godine) plan izgleda kao da će se uglavnom ostvariti. Znači ne govorimo o teoriji ili samo nečijim željama.

Kao što ste možda i vidjeli, paradoks je da je to bilo jako lagano za pretpostaviti / izračunati (praktički 2 i 2). Moje procjene su bile između 900 i 1000 miliona kuna, ali sam u ‘nepoznate’ poslove uvrstio cifru tako da dobijem nižu okruglu brojku (nisam od onih koji nešto neodređeno računaju, ali im je rezultat na 5 značajnih znamenki, evo ovdje je bila samo jedna).

Što se tiče očekivane dobiti, ona je niža nego što sam si zamislio, ali je odlično da očekujemo dobit. S obzirom da je prvi kvartal bio negativan, to znači u iduća tri kvartal oko 8 miliona dobiti po kvartalu, uz prosječno oko 260 miliona prihoda. Uz pretpostavku makar malog povećanja profitabilnost, možemo smatrati da će biti nekih 35-40 miliona dobiti u iduća 4 kvartala, uz prihode od preko 1 mlrd. kuna, što bi onda značilo fwd-looking P/S ispod 0,2 i P/E oko 4,7-5,4. Budući da su hrvatske dionice i tvrtke rizične, ovo nije nagovor za kupnju, sami procijeniti da li vam se ovo isplati ili ne (ali predlažem usporedbu s KOEI).

E sad, mmnogi hrvatski ‘investitori’ će reći:
– ‘pa što, to je već uključeno u cijenu jer je Bakić otprilike tako prognozirao na svom blogu (a kad sam prognozirao, onda su rekli ‘ipak su to samo lijepe želje jednog ‘blogera” ili ‘drukanje’) – inače ovaj argument ‘uključivanja u cijenu’ jako volim jer nama, racionalnim ulagačima, omogućava prednost na tržištu jer ‘investitori’ u Hrvatskoj koji ga koriste najprije kreću od neke potpuno bezvezno određene cijene (kao da je fundamentalno opravadana), a onda nju kao suptilno modificiraju ‘novim informacijama’, a zapravo uopće ne razumiju fundamente
– neovisno o tome što je PU potvrdio ostvaranje planova, ‘to su ipak samo planovi, pokažite vi MENI prave brojke’ (kao eto ja sam sudac i prosudilac)
– ako i kad se planovi ostvare u potpunosti, ‘pa to nije nikakva novost jer je već bilo najavljeno u planu’.

A smatram da su razlozi za takve stavove:
– neznanje
– ‘minimimiziranje žaljenja’ da nisu ranije prepoznali investiciju, pa ustrajanje na stavu ‘ne vrijedi to!’ (ljudi jako teško priznaju greške)
– potpuna uloženost u druge dinice za koje su emocionalno (ili prema paradigmamam bihevioralističkih financija) vezani, pa racionaliziraju zašto njih ne mijenjati drugima
– potencijalni torbari kojima što duže odgovara što niža cijena.
– …

Napomena: Ulaganje u dionice je rizično. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica DDJH. Autor ima dionice DDJH.

Kategorije:Uncategorized

6 replies »

  1. Ovo je baš lijepa priča, prava turnaround situacija i puno Vam hvala što ste je podijeliti s nama koji smo iz bilo kojeg razloga je pored zdravih očiju uspjeli ne vidjeti svo to vrijeme. Imam od nedavno nešto sitno DDJH (od keša koji mi je ostao podrezivanjem najveće pozicije koja je iznenada postala prevelika), a možda se sada i ja nekim bihevioralnim zabludama susprežem od imanja više, naime ne mogu više za keš kupovati, a ne mogu se za ništa odlučiti prodati čak niti radi takve kupnje, pa čak ni jednu dionicu koju “mrzim” (to je čudno, možda ću o tome još morati dobro razmisliti). Ti bihevioralni elementi su stvarno jaka stvar, mislim da bismo svi se s njima trebali malo više baviti. Unatoč tome što je prva stvar koju sam shvatio još i u Inteligentnom investitoru, da je zapravo “pravi temperament” (kako bi to Buffett rekao) puno važniji od “znanja” za dobro investiranje, da je sasvim presudna sposobnost “imati hrabrosti kupovati u tmurnim vremenima” i “imati ludosti prodavati kada sve izgleda ružičasto”, još uvijek se borim sa bezbroj tih rafiniranijih problema. Zaljubljivanje u dionice koje imam mi je pak standardna stvar, tu se jedino tješim u tome što Buffett kaže da je to normalno, da se i on zaljubi i da zato treba tražiti one koje su vrijedne zaljubljivanja, i da bitno jedino moći se brzo odljubiti.

  2. Poanta mog komentara je da smatram značajnim rizik održivosti kratkoročnih rezultata koje ste prezentirali. Nemam ddjh i ne namjeravam (posjedujem samo korf i kodt), pišem razonode i izmjene mišljenja radi.
    Poslovni prihodi i dobit po godinama (sve zaokruženo u milijunima):
    2005 500 -15
    2006 810 10
    2007 880 11
    2008 920 2
    2009 490 -29
    2010 270 -51
    2011 900 19
    2012 1000? 40?
    Kapital je oko 250, tržišna kapitalizacija oko 190.
    unaprijed ROE oko 8-16%, dobit po cijeni dionice oko 10-20%
    Ovo kratkoročno može izgledati privlačno.
    Cijenim da su značajni izgledi da se prihodi i dobit nakon posla sa BOVom vrate na razine 2006-2008 ili 2005/9. Može se dogoditi da 2013 ili 2014 bude poput 2010. Uprava je ista. Vanjske okolnosti: plus za EU što vjerojatno povećava konkurentnost izvoza, ali i donosi konkurenciju doma u poslovima s vagonima. Povijesni podaci pokazuju izrazitu volatilnost prihoda i dobiti, smatram da događaji o kojima pišete neće izrazito promijeniti povijesni slijed financijskih rezultata u duljem razdoblju.
    Osobno na osnovi napisanog ne bih smatrao utemeljenom procjenu vjerojatnosti dobiti 2013/14 i dalje koja je bolja od dane tablicom:
    5% -50
    15% -20
    30% 10
    50% 40
    što implicira očekivanu dobit 17.5, odnosno ROE oko 6% i dobit po sadašnjoj cijeni dionice oko 9%.
    Dugoročno, smatram da bi jedino prodaja državnog udjela i/ili bolji upravljački kadar mogao otključati vrijednost kapitala koji bi 2013/14 zbilja mogao biti oko 300. Prodaja državnog udjela za sada nije na stolu, niti je izgledna, ali to je politička odluka (čitaj: kako vitar puše). Takav razvoj bi mogao donijeti izlaz dioničarima uz godišnji prinos na sadašnju cijenu oko 15-25%.

    • U taj aspekt nisam ulazio, jer ovo nije sveobuhvatna analiza. Održivost je naravno upitna. Ali za razliku od mnogih drugih tvrtki koje vrlo vjerojatno nemaju održivost poslovanja, a kao neke zvijezde su hrvatskog tržišta kapitala, DDJH ima neke izrazite prilike. Da sad ne govorim konkretno, ali mogao bih mirne duše nabrojati 5 među ‘perjanicama’ hrvatskog tržišta kapitala.

      Jedna i jako velika je prodaja BOV-ova nekoj drugoj državi i to moguće čak i u većem kontigentu nego u RH.

      Druga su vagoni, kojih je kapacitet godišnje 400-500, posebno vezano uz Cargo 10, što znači potencijal od nekih 30-40 mil. eura samo od toga. Ako sam dobro razumio, ovaj se kapacitet može lako i povećati (na skupštini smo, primjerice, pričali i o stanju ljudskih resursa u kompaniji). Konkurentnost u EU je očita, s obzirom na zadnje narudžbe iz inozemstva.

      Treća stvar, koja ne znam koliko može biti velika, su postrojenja za obnovljivu energiju, konkretno čuli smo na skupštini da je već u pogonu pilot projekt za postrojenje od 1 mW (relativno malo, namjena je lokalno tržište) za biomasu. Procjena uprave je da će s pristupanjem EU samo to tržište na području RH, BiH i Srbije vrijediti 300-400 mil. eura, ako se dobro sjećam izgovorenog na skupštini. Tu se radi o kompetencijama u ‘malim’ kotlovima, također bazirano na nekom nagrađivanom patentu za rad bez vode, za razliku od ‘velikih’ koji nisu neki naročito profitabilan biznis više nigdje (tvrtka izdvojena iz ĐĐ je sada na preprodana već treži put, ako se ne varam).

      Uprava nije ista.

  3. Poštovani,
    Ovaj posao s BOV-ovima i potencijal cijelog odnosa s Fincima jedna je velika prigoda u koju bi ova uprava DDJH trebala uložiti glavninu napora. Ne zaboravimo da je proizvodni portfolio Patrije širi od samih BOV-ova. Također, značajan katalizator može biti i vrlo izražena orjentacija trenutnog ministra obrane razvoju vojno-industrijskog sektora, što potencijalno može potaknuti zanimljive regionalne i ine projekte u smijeru u zadnje vrijeme od NATO-a propagirane politike konsolidacije vojnih nabava (SMART Defense i sl. – http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_70327.htm , http://www.morh.hr/en/news-press-releases-annoucments/press-release/bozinovic-na-sastanku-ministara-obrane-nato-a-u-bruxellesu.html ).
    Održavanje i modernizacija starog tenkovskog programa takoer ima značajan potencijal…
    Jeste li imati prigodu doznati nešto više o sadržaju memoranduma o razumijevanju između Đure i Patrie vezano za zajednički nastup na trećim tržištima? Također, bilo bi zanimljivo doznati nešto i o prihodima i profitnoj marži pojedinih proizvodnih linija i po kupcima…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.