… si pogledajte nekoliko postova na ovom zanimljivom blogu.
p.s. Za znalce oko šećera, ima li ovo kakve veze s Virom? Napomena: Autor ima dionice Vira i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.
Kategorije:Uncategorized
… si pogledajte nekoliko postova na ovom zanimljivom blogu.
p.s. Za znalce oko šećera, ima li ovo kakve veze s Virom? Napomena: Autor ima dionice Vira i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.
Kategorije:Uncategorized
Hvala na linku Nenade! BTW prošli put kad ste linkali na mene, dobio sam 500 posjeta preko tog linka, što mi je ujedno i dnevni rekord (prosjek je oko 50).
U šećer se ne razumijem, osim što znam da u Europi proizvodnja iz repe ne bi ni postojala da nije državnog protekcionizma, koji, naravno, treba ukinuti… 🙂
Zato nikad nisam ni kupio dionice šećerana, ovise o EU milostinji, dobro oni tu zarade, ali to je bezveze.
Vaš blog zaista zaslužuje više posjeta!
“Reindustrijalizacija? Hvala, ne treba!” – izvrstan post
Zakon blog, ako vam sto znaci Robert “Misses :)”Murphy je isto u nedavnom videu “citirao po sjecanju” Friedmanovog sina.
A za ove zadnje 2 slike:
pogledajte :
watch?v=ZeTYO5ViN9s#t=6m57s
nemojte me krivo shvatiti, ne zelim reci da Faber govori o libertarians vs socialists. Samo hocu reci da je biti libertarian kao ja 🙂 logicko gledano jako glupo. Ako se hocete nagrabiti love li ste socijalisticki parazit ili bankster. 😛
P.S. Ova zadnja slika mi je samo potvrdila zelju da se najavljeni strajk odredenih sveucilisnih profesora pokrene i i zatim nastavi do +beskonacno. 😀
Nije samo što je šećer porastao, i žitarice su porasle, a sve se to prelijeva na tržište gnojiva, gdje dolazi do povećanja potražnje.
Napomena: autor teksta podjeduje dionice petrokemije, ovo nije nagovor na kupnju niti prodaju.
Dojobi,
možeš li, molim te, malo detaljnije objasniti povezanost između rasta cijena žitarica i prelijevanja na tržište gnojiva? Hvala!
Napomena: Autor ima dionice PTKM-R-A i VIRO-R-A i ovo nije nagovor na kupnju niti prodaju navedenih dionica.
Ukratko ako cijena žitarica raste, taj rast potiče da se sadi više žitarica, a to znači i korištenje više gnojiva……. Dalje je sve jasno!
Napomena: autor teksta podjeduje dionice petrokemije, ovo nije nagovor na kupnju niti prodaju.
Ne slažem se u potpunosti s tako šturim objašnjenjem (djelomično da, gledajući specifično lokalno, ali i lokalno mislim da su na kratki rok jači drugi elementi kao povećanje gnojidbe i postojećih pohranjenih usjeva), ali moj zaključak je također da iako ne globalno, kod nas lokalno (RH i regija) to može već i kratkoročno (a svakako da je potrebno dugoročno) značajnije povećati potražnju za gnojivom a globalno više cijene žitarica posredno utječu i na rast cijena gnojiva (koliko točno, ovisi o odnosima u tržišnoj utakmici proizvođača…) pa kod nas “uvozne” koliko-toliko povećane cijene u kombinaciji sa lokalno specifičnim značajanim rastom količinske prodaje znači “puno veće” prihode od prodaje gnojiva na hrvatskom i regionalnim tržištima. A u tim uvjetima se može bolje izvoziti i na dalja tržišta!
Ukoliko bi rast varijabilnih rashoda bio manji od rasta cijena gnojiva (a tu mi čak očekujemo pad, zar ne :D) to znači veće marže a na značajno veće prihode tj. drastično veću dobit :), odnosno ovdje konkretno prelazak iz gubitka u sigurnu, stabilnu i dugoročno održivu pozitivu. To bi se sve trebalo eskalirati valjda od 2012. na dalje jer ove cijene utječu na buduće usjeve (ako se ne brzo ne smanje, a što vjerojatno da neće…) , a ova godina kako bude bude, a biti će također valjda ok i puno bolja od prošle iako i dalje ne-reprezentativna u smislu što slijedi 🙂
Kad sam ušao u PTKM, još davno ali taman pri ovim sadašnjim cijenama :P, ušao sam s tim premisama: 1. dugoročno bitno veća količinska prodaja (posljedicom stanja na domaćem tržištu i očekivane sposobnosti držanja tržišnih udjela slijedom geografije i svega ostaloga…), 2. svakako rast cijena dugoročno, 3. valjda kakvo-takvo kontroliranje rashodovne strane (razrješenje plinske zavrzlame) radi održivo profitabilnog poslavanja barem za industriju nekim skromnim neto maržama ali što i uz “najmanje” marže implicira bitno veću vrijednost od ove cijene, a u drugim slučajevima samo još drastičnije veću.