Trzista kapitala - Hrvatska

Nestašica hrvatskih dionica (2)

Ulaganjem uz megatrendove očekivani prinos je daleko veći, a rizik znatno manji, nego ulaganjem protiv njih

Još prije dvije godine sam pisao kako koncentracija hrvatske dionice čini cjenovno vrlo osjetljivima na povećanju potražnju. I pokazalo se da je tako, iako su se najveći ulagači patetično uglavnom suzdržali od kupnje (ako ste ikad vidjeli siromašnog starca, a jeste, onda znate što znači uskratiti ljudima dostojnu mirovinu).

Ali se možda najbolje pokazalo trgovanjem u petak. Okidač je bio promjena Crobexa, na dan kad su zapadne burze rasle (kao da to ima pretjerane veze, ali eto naši ulagači su hiper osjetljivi na to – a najbolji su mi oni anticipativni: recimo DAX poraste 2% i padne za 0,4%. Oni tada brzo prodaju jer ‘sad će to dolje’ – oni znaju anticipirati snažne pomake globalnih tržišta i, naravno, znaju da se to mora reflektirati i na hrvatske dionice).

U Crobex su ušli RIVP, DDJH, LKRI i ISTT. I neke od njih su indeksni fondovi morali kupiti. A glavni novac je trebao doći od prodaje INA, koja je ispala iz indeksa, ali vjerujem da to nisu uspjeli prodati u međuvremenu. Dakle, u stvari mala kupnja. A vidjeli ste porast cijene RIVP, DDJH i LKRI (i KORF, kao jeftinog proxija za RIVP), ali i način kupnje. (Dobro, možda je indeksnima i malkice pasalo da te dionce uđu u indeks po što većoj cijeni 🙂 ).

Može se reći: ‘Ali to je bio jednokratni utjecaj indeksa’. Ali to je zapravo simptom cijele stvari.

Pokazao sam Vam koncentraciju dionca za PTKM. Kako vam je za RIVP vjerujem sve jasno i nakon letimičnog uvida u top 10, evo i za jednu drugu dionicu koju pratim. Uočite da je broj ‘čvrsto držanih dionica’ daleko veći nego se čini jer ima vjerojatno još oko 10.000 dioničara stradalnika DR, od kojih su mnogi ili zanemarili te dionice, ili ih nemaju namjeru prodavati. Koncentracija je naprosto golema, što bi – vjerujem – i u praksi saznao onaj tko bi želio kupiti npr. samo 30.000 dionica.

Image Hosted by ImageShack.us

Znate ono kad vam ‘znalci’ i ‘tehničari’ govore o ‘distribuciji’ i sličnome. Kao nakon porasta slijedi pad (na velikim volumenima?) kad podstrekači trenda ‘distribuiraju’ dionice naivnima? (Jer mudro je govoriti negativno. Samo znalac može govoriti negativno, on  je kritičan. Pozitivni su samo diletanti.) Ali čini se: nema ‘distribucije’.

Zaključak: Megatrendovi oblikuju stvarnost. Oni možda u nekom trenutku ne moraju iskazati svoju snagu (štoviše, kratkoročni razvoj može ići protiv njih), ali svaki njihov propušten utjecaj bit će nadoknađen tim većom silinom u budućnosti. A megatrend je da se u boljim hrvatskim diocama koncentracija vodećih dioničara povećava na zaista zanimljive razine. I mislim da su to većinom ‘buy-and-hold’ dioničari.

p.s. Ako ste dioničar, imate pravo na uvid u knjigu dionica. A tada možete pogledati da li ima puno fondova ‘unutra’ u KORF. Jer kad ih ne bi bilo, to bi bilo jako dobro. Jer nema tko prodavati za kratke špekulativne dobitke, ili u sluačju povlačenja novca iz fonda, pa da moraju eliminirati likvidne pozicije. Što se tiče OMF-ova, vjerujem da će im ovo ući u vidokrug tek na 150 kn ili tako nekako. A možda ni onda. Whatever.

A što se tiče svih fond managera koji nemaju u portfelju ovu dionicu, iskreno bih se začudio kad bih znao da ju neki od njih za svoja osobna ulaganja također nemaju. Nemojte misliti da nešto znam, govorim teorijski.

Napomena: Autor ima dionice PTKM, DDJH, KORF i RIVP. Pa čak i jednu dionicu INA i dvije dionice ISTT. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.

12 replies »

  1. Bas sam procitao clanak o DDJH za koji ste stavili link na jednom od prethodnih postova. Imam tu dionicu u svom portfelju i mislim da je perspektivna dionica ali isto tako mislim da bi je uprava (koja mi se cini jako losa i nekompetentna…) mogla pokvariti. Sto bi zaista bilo steta jer se firma kako ste to i naveli nasla u jako dobrim poslovima. Pitanje je sto mi kao mali dionicari (mada Vi i niste tako mali u toj firmi) mozemo napraviti da usmjerimo ili pomognemo toj firmi?

  2. Država je najveći dioničar, drugi i treći smo Lukšić grupa i ja. Država nije najbolji gospodar, ali je ipak spremna djelovati, vjerujem pogotovo u ovom slučaju.

    Kao što ste mogli vidjeti, na skupštini je država podržala moj prijedlog za dva člana NO (nije bilo predstavnika Lukšića, pa sam predložio njihovog zastunika u NO radi fair-playa, i jednog kojeg sam direktno nominirao ja).

    Jednako tako, vjerujem da je sada više nego prije u fokusu i uprava.

    ‘Mali’ dioničari, definitivno trebaju početi dolaziti na skupštine, za početak. Možda i ja sazovem jednu izvanrednu povodom jedne teme. Također, dioničari imaju pravo na obaviještenost i neka druga prava, pa predlažem da pišete upravi i pokažete im tko je ‘gazda’ u firmi – a to su dioničari.

  3. hm sve to lijepo zvući
    ali bojim se da je i velika nestašica hrvatskog novca u Hrvata
    gledao sam crobex
    dosta su njih kupili brodare , građevinare
    pa čak i uzdanice adris ht ernt s margarinima a potonule su na minimum

    • Nestašica novca?? Pogledajte depozite građana u bankama, novac u novčanim fondovima… koji dobiva sve manje i manje kamate. A ima novca i u “čarapama”, koji kada odluči “tražiti kamatu” bi se mogao razočarati ponudom u bankama.

      Eto baš neki dan jedan moj prijatelj koji novac drži u čarapi odlučio uložiti u obveznički fond, jer ne želi “obično oročenje” obzirom na male kamate, novčane fodnove iz istog razloga, a mješoviti i dionički ne dolaze u obzir jer novcem želi moći raposlagati kroz godinu-dvije i ni slučajno ne želi niti malo izgubiti. Izabrao je onaj obveznički koji je do sada ostvarivao nabolje prinose. Malo sam bio skeptičan prema takvom načinju donošenja odluke, pa premda je i tako ne mogu promijeniti (tvrdoglavost :D), kada sam malo bacio pogled na taj fond čak sam i blagoslovio taj potez. Mislim da je izabrao dobru alternativu oročenju i novčanim fondovima što se tiče tih godinu-dvije.

      Mislim da većina ljudi razmišlja na sličan način. Gledaju gdje im se kolike “nudi kamate”, nisu baš spremni na rizik, ali povijesni prinos ih (unatoč tome što znaju nije indikacija budućeg) privlači da preskoče jednu po jednu “stepenicu rizika”.

      Tako će ljudi kada se odluče novac iz čarape “izložiti kamati”, novac iz banke ili novčanog fonda (a kasnije i obvezničkog fonda kada i tamo prinosi definitivno padnu odnosno bitnije zaostaju za mješovitim/dioničkim) odlučiti izložiti “boljoj kamati”, jednostavno prirodom stvari, prirodom ljudskog razmišljanja prebacivati u mješovite i dioničke fondove tj. novca ima i kao tempirana bomba samo čeka kada će navaliti u dionice, kada mu “pukne film” tamo sa onim krajnje neatraktivnim kamatama a “pohlepa” gledanjem u prinose “tih drugih fodnova” nadvlada strah prema riziku.

  4. G. Bakić jedna primjedba na gornji grafikon u vezi koncetracije dionice KORF, je vidljivo da top10 posjeduje cca 73% dionica, dok prema podacima SKDD top10 posjeduje 69,47%.

    • U pravu ste, hvala! Greška. Pogrešno sam u nazivniku uzeo broj dionica umanjen za vlastite, a istovremeno vlastite brojao u ‘top 10’. Ispravit ću do kraja dana. Trend je isti, ali će brojke koncentracije biti manje.

      Update: ispravljeno u novom postu

  5. točno je da bi bilo problematično kupiti 30 000 komada, ali imam osjećaj da bi prodati ih, bio još teži pothvat.

    • Ali zašto bi netko prodavao tu količinu? Koliko znam i neki drugi dioničari osim mene (a i ja) imaju daleko veće ciljeve. Osobno sam pak uvjeren da ću kad jednom odlučim izaći dobiti premiju na paket, a ne imati diskont zbog prdoaje paketa. U knjizi dioničara mi je preko 15.000 dionica zaista teško locirati nekoga tko bi htio prodati brzo i u tekućim transakcijama na sitno na tržištu. A već 17.dioničar ima svega oko 11k komada. KOncentracija dionica je zaista velika (i brzo rastuća).

      • ha, čujte, ja se također pitam zašto bi netko kupio tu količinu, jer osobno u KORF ne bih uložio ni kunu, ali to je pitanje osobne investicijske strategije, rizika mentaliteta i tome slično.ne želim raspravljati (bar ne na ovom mjestu/temi) o tom je li KORF dobra investicija ili ne, nego želim reći da je razlog zbog kojeg bi kupnja 30000kom KORFa predtsvalja značajan udar na cijenu bila nelikvidnost., tako da ista stvar vrijedi i za suprotnu radnju-prodaju 30 000, koja bi istu polučila prmjenu cijene,ali sa suprotnim predznakom.hoćete li vi to proglasiti neefikasnim tržištem, jer su valuacije ( za vas) nerealno niske, ili ću ga ja proglasiti jednostavno nelikvidnim, gdje značajan kupac može podići cijenu u nerealne visine kao što je slučaj na KRAŠu (p/e 40, p/b 1,1 uz stalni pad market sharea i profitabilnosti, uz nejasnu budućnost), to je samo tehničko pitanje.
        nije šija nego vrat.zanio sam se…izbrišite višak, previše ppiskaram.
        lijep pozdrav i autoru i čitateljima bloga.

        • S time da treba gledati koje su smjernice, trend. Naime, jasno je da pritiska na prodaju NEMA, a okrupnjavanje je očito. Zato je primjereno reći da se ne može kupiti 30.000 kom – možda ste vidjeli moje grafikone o povećanju koncentracije u KORF, a ako niste, molim prije eventualnog odgovora pogledajte. S druge strane, zar mislite da kupci koji intenzivno akumuliraju žele staviti nalog od npr. 30.000 kom na kupnju? Ali neki od njih, ako ne i više njih, bi na poziv kvalitetnog brokera reagira. Možda jedna od indicija Vam može biti spremnost Valamara da upravo korz DH kupuje RIVP koji je znatno skuplji.

          Ukupno, smatram da je KORF jenda od onih vrlo ‘žilavih’ dionica na ZSE, koja teško da može padati, jer svatko tko je htio prodati je prodao, a može intenzivno rasti.

    • Ne znam zašto ljudi uporno razmišljaju o prodavanju. Dionice se ne kupuju da bi se prodavale nego da bi se držale. U redu ako ponekad zatreba neka količina keša, ili ako se jednoga dana želi živjeti od kapitala itd., ali za to služe ili dividende ili “dividende iz kućne radinosti”, dakle prodaja sitnih količina a ne rasprodaja cijelih pozicija.

      Pravi velikani investiranja odavno govore o idealnom periodu držanja dionica: “vječno”.

      Jednom sam negdje ovdje bio postao i link na priču o fondu koji nije prodavao skoro ništa kroz više od 80 godina, kojemu su neke članice portfelja u međuvremenu bankrotirale, neke se spajanjima/preuzimanjima/razdvajanjima izmijenile do neprepoznatiljivosti, na taj način “ušle nove članice u portfelj” itd., i bez obzira na sve to fond je kroz tako dugačko razdoblje pobijedio indeks i skoro sve aktivno upravljane fondove a njegove glavne greške su bile upravo kada se poveća aktivnost, rijetke situcije kada se odlučio nešto prodati.

      Poznata je ona poslovica da je dugoročni prinosa na TK obrnuto proporcionalan aktivnosti. Pa kako je kupnja jedna aktivnost, koja je nužna, da bi smanjio ukupnu količinu aktivnosti (u ekstremnom načinu razmišljanja) zgodna je ideja ukinuti pojam prodaje 😀

      To je nešto kao kolekcionarstvo. Ne kupiš neku super zanimljivu nevjerojatno rijetku stvar zato da bi je prodao, ako si pravi kolekcionar sretan si što se toga dočepao i kad jednom kupiš ne puštaš više nikada nikome “niti pod koju cijenu”.

      Tako je i sa dionicama. Ništa te ne smije moći natjerati da nešto prodaš, osim možda prevelike iracionalnosti Mr. Marketa. Ako nudi baš prevelike cijene u odnosu na vrijednost koju vidiš, pa onda mu prodaji, malo po malo… dok nudi tako velike cijene, kada više ne bude, ti mu više ne želiš prodavati i to je to.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.