HT

Što će biti s dionicom HT?

Napomena: Ovo nije preporuka za prodaju ili kupnju dionice HT, niti procjena njene vrijednosti, niti projekcija njenog rasta ili pada. Ovo je samo ukazivanje na neke elemente trgovanja tom dionicom. Podaci i analize u ovom napisu ne moraju biti točni iako je autor upotrijebio najbolju pažnju, te autor svakom postojećem ili potencijalnom dioničaru preporuča da relevantne analize napravi sam ili zatraži pomoć stručne osobe. Autor nema dionice HT. Čitav članak možete shvatiti kao moje osobno razmišljanje na temu ‘Zašto nemam dionice HT’, ali bi me izrazito zanimalo mišljenja čitalaca, pogotovo ako su različita ili čak i suprotna od mojih. Ako su neki podaci pogrešni, rado ću objaviti ispravak.

p.s. 23:09. Ako je ovo istina i ako ROMF nije u međuvremenu prodao ništa od tih potvrda o deponiranim dionicama, onda bi na kraju rujna udjel dionica HT u imovini ROMF bio oko 9,8%. (Izvor: ‘Antiša’ na forumu Poslovnog).

Prvi dio – pozicija HT i ROMF

Po mom sudu je glavna okolnost oko dionice HT-a kupnja od strane Raiffeisen OMF (ROMF) zadnjih godina. Sljedeći grafikon prikazuje otprilike kupnju ROMF-a kao udjel u ukupnom trgovanju dionica HT. Broj kupljenih dionica u pojedinim mjesecima s početka razdoblja je malo neprecizan, jer nisam uvijek imao podatke za sam kraj mjeseca, nego dan ili dva ranije ili kasnije, ali je ta moguća razlika na grafikonu neprimjetna.

Napomena: Ovdje kao i ubuduće u obzir uzimam samo dionice HT na (glavnom, jedinom?) računu ROMF-a, ne znam može li biti stvarni vlasnik i dionica na nekim drugim računima, te ne uzimam u obzir indirektnu izloženost kroz fondove.

Image Hosted by ImageShack.us.

Uočimo da se ovdje radi o neto stjecanju (što može biti kupnja na ZSE, pretvaranje GDR-a ili izvanburzovno stjecanje, ali bi me jako začudilo kad se ne bi radilo isključivo o direktnoj kupnji na ZSE) ROMF s obzirom na ukupni volumen trgovanja dionicom HT. On je zadnja tri mjeseca bio oko 27%. Uzmemo li u obzir da je u ta tri mjeseca zasigurno velik broj dionica preprodan kao trading pozicija (dnevna ili duže), moguće da je u zadnja tri mjeseca neto kupnja ROMF u neto promjeni pozicija u toj dionici značajno veća.

Sljedeći grafikon prikazuje promjenu pozicija ROMF-a i AZOMF-a (o čijoj ulozi više kasnije), stanje na kraju mjeseca:

Image Hosted by ImageShack.us.

AZ je prodavao krajem svibnja i početkom lipnja 2010. (vjerojatno po oko 270 kuna), u siječnju i veljači 2011. (vjerojatno oko 295-310, rekao bih prosjek iznad 305), a kupovao u kolovozu ove godine (vjerujem po oko 230 kuna).

Znači, rekao bih da AZ ima jasan valuacijski model i čistu strategiju kupovanja i prodavanja po nekom svom bid-ask rasponu s obzirom na valuaciju (ali i s razumijevanjem svoje sistemske uloge, o čemu više kasnije), pri čemu je taj bid-ask jako velik jer u naravi OMF nije da bude trader.

S druge strane, ovdje su prikazane mjesečna stjecanja ROMF (podaci s gornjeg grafikona) na glavni račun ROMF u odnosu na (prosječnu mjesečnu) cijenu dionice HT:

Image Hosted by ImageShack.us

Vidljiva je korelacija cijene i kupnje, naime pri nižim cijenama ROMF više stječe. To može biti slučajnost, strategija amortiziranja pada cijene (‘branjenje’ cijene), ili kupnja prema nekoj valuaciji (jasno, dinamičkoj, jer mora uključivati dividendu i promjene okolnosti), ili tko zna što. Ne bih htio tvrditi ništa od toga. No, u slučaju kupnje samo s obzirom na valuaciju bi me zbunjivalo to što ROMF u promatranom razdoblju nikad ne prodaje (neto u toku dana, a ne znamo da li se bavi daytradingom) nikad ne prodaje na mjesečnoj razini i praktički nikad na dnevnoj (kaže Ante da ima jedan slučaj) i što kupuje i kad je cijena jako visoka (npr. ožujak 2009.) i još značajnije ne intenzivira kupnju kad je cijena još niža nego prethodni mjesec u kojem je kupovao itd. Jasno, ova moja razmišljanja ne moraju ništa značiti, ne možemo točno znati sve razloge, ali recimo moguć je i učinak toka novca u fond, odljeva (‘usisavači’, tj. razna obveznička izdanja itd.). Stoga se fokusirajmo samo na činjenice, a ne na moguće interpretacije.

Vježba iz teorije igara

Ali sad dolazi zanimljiv dio. Označit ću elemente ove vježbe točkama radi lakšeg praćenja. Napominjem još jednom da ova logička vježba meni izgleda dovoljno uvjerljiva da ne kupujem dionice HT, ali to ne znači da bi se itko drugi trebao povesti za njom. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju dionice HT.

1. Sljedeći grafikon prikazuje udjel dionica HT u ukupnoj imovini ROMF-a (i ovo, kao i sve ostalo, s obzirom. Pri tome su podaci za sve mjesece osim rujna egzaktni, kao i broj dionica. Procjenu imovine ROMF za rujan, koja je bitna i za udjel vrijednosti dionica HT u njegovom portfelju sam napravio sam, procijenivši mu ukupnu imovinu na 11,88 milijardi kuna (pad vrijednosti imovine s početka mjeseca prema vrijednosti jedinice, ali 120 mil. kn neto uplata). OMF-u je dozvoljeno imati samo do 10% jednog papira u portfelju.

Image Hosted by ImageShack.us

Prema mojim izračunima, dakle, direktno držani udjel dionica HT u imovini ROMH je na kraju rujna bio oko 8,75%, a veće od toga je zadnji put bilo u travnju o.g., kad je bila najavljena dividenda u svibnju. Za sada dividende nema još dugo na vidiku (a dividenda od npr. 20 kn bi na racionalnom tržištu smanjila vrijednost dionica za toliko, tj. nekih 8% s obzirom na sadašnju cijenu, pa bi udjel spao na 8,05%, ako bi sve ostalo bilo isto).

2. Udjel pak dionice HT u ukupno hrvatskim dionicama koje drži ROMF je ovdje (do kolovoza, jer te podatke imam, a za rujan se ne usudim projicirati, a nije mi ni potrebno za ovu svrhu):

Image Hosted by ImageShack.us

3. Zamislite sada da dionica HT – u odnosu na kraj rujna – poraste 10%. I da recimo ostale hrvatske dionice porastu oko 15%, a da sve ostalo ostane isto. Tada bi u grubo udjel direktno držanih dionica HT u portfelju ROMF bio oko 9,44%. A kad bi dionica HT te sve ostale hrvatske dionice u portfelju ROMF porasle 15%, a sve ostale ostalo isto, udjel bi porastao na 9,8%. Naglašavam: ovo je samo ilustracija bazirana na mom ne potpuno temeljitom računanju i nije nagovor na kupnju ili prodaju dionice ili projekcija njenog rasta ili pada.

4. Smatram stoga da bi racionalno društvo za upravljanje u gornjem scenariju porasta cijene dionice HT prestalo kupovati (da se ne nađe u nebranom grožđu ako cijena naraste i mora prodavati) jer ih smije imati samo do 10% u portfelju.

5. Prigovor, naravno, može biti da ROMF ne mora brinuti o tome, jer ako cijena poraste tako da mu udjel naraste na 9,99%, on naprosto može prodavati (uz profit) tako da se rješava viška – uslijed toga cijena može padati, pa on vjerojatno može prodati koliko treba da mu udjel padne na sigurno ispod limita, ili može prodavati dok cijena ne padne dovoljno (svo vrijeme realizirajući profit jer je puno dionica kupio ispod te cijene).

6. Ali, drugi igrači su racionalni. U tom scenariju oni bi mogli razmišljati da bi zbog forsiranog tržišnog ponašanja ROMF-a HT mogao imati potencijal od samo 10-15% porasta! Jer bi dominantni kupac prestao kupovati, ili bi počeo prodavati. A osobno me ne bi čudilo da je u zadnjih pola godine ROMF-ova kupnja bila i preko 50% neto kupnje, ne uzimajući u obzir trejding, za kojega znamo da ga ima dosta (na koncu i AZ-ova neto promjena je znatno manja od njegova volumena trgovanja) – podsjećam da su gornje brojke udjel ROMF-ove neto akumulacije u ukupnom volumenu.

7. Jasno, scenarij može biti da netko drugi, velik, prepozna potencijal dionice HT i ‘preuzme palicu’ od HT, nastavi intenzvinu kupnju. Ali to mi se čini malo vjerojatnim s obzirom da se takav nije pojavio svo ovo vrijeme, a – prema MojeDionice – je trenutni P/E HT-a nešto ispod 11.

8. Dolazimo do refleksivnosti. Ako neki značajni igrači, ili mali igrači, ili masa malih igrača pomisli da ROMF kupuje zato da ‘brani cijenu’ i ako smatra da je gornji scenarij moguć, oni mogu vjerovati da će – ako cijena počne donekle padati, ili stagnirati na rastućem tržištu – ROMF nastaviti kupovati jednako intenzivno, ili čak i više. I time bi scenarij postao samoosnažujući i pozicija ROMF ranjivija (u prosjeku je zadnja 3 mjeseca kupio preko 100.000 dionica svaki mjesec, pa zamislite što ako za 2 mjeseca bude imao na računu 4,4 mil. dionica).

Iduća razina refleksivnosti i anticipativnog ponašanja može biti sljedeća. Netko može razmišljati: “Ako postoji izgledan scenarij da ova dionica zbog čisto trgovinskih razloga ima ograničen rast na 10-15-20%, a s obzirom da dionica svake kompanije ima ograničen prostor za rast iz fundamentalnih razloga (pogotovo ako se, kao ovdje, pojavljuju sve veći regulatorni rizici u RH, ali i u EU), je li to dovoljna kompenzacija, tj. očekivani povrat za investiranje u hrvatske dionice? Je li mi možda bolje ne imati HT, nego imati disperzirani portfelj rizičnijih dionica u kojima bih imao značajno veći, značajno manje limitiran, očekivani prinos?”

Osobno smatram da zbog needuciranosti i zbog znanih psiholoških paradigmi ljudi značajno potcjenjuju mogućnost otklanjajna rizika diperzijom. Portfelj od 3-4 rizične dionice kao cjelina može biti znatno manje rizičan nego svaka od njih. To se odnosi i na rizik likvidnosti. Recimo da imate nekoliko dionica koje su nelikivdne. Iako je taj rizik velikim dijelom sistemski (kad cijelo tržište postane likvidno, one sve mogu simultano postati likvidne), često ovise i pojedinoj dionici. Na taj način kvalitetan ‘izlaz’ iz neke dionice može biti u jednom trenutku, iz neke druge u drugom itd. – cijeli portfelj ima dimenziju likvidnosti koju svaka od tih dionica nema.

9. Često sam čuo stav da je ulaganje u dionicu HT ‘kao ulaganje u obveznicu’ zbog očekivano stabilne cijene dionice i očekivano stabilne dividende. Ali ako bi gornji scenarij bio realan, onda ta logika očito ne vrijedi (a kao što sam prije pisao, ionako je bila bezvezna).

10. Pitanje dividende je, jasno, dodatna okolnost koju treba uzeti u obzir, ali po mom sudu onda ne mijenja bitno narav razmišljanja. Naime, dividenda je još daleko, a ne očekujem ju znatno veću nego ovogodišnju, a endgame može doći prilično brzo.

Mogući endgame i uloga AZ OMF

Osobno smatram – ali, kao što rekoh, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju dionice, da će dionica HT klizati prema nekoj znatno nižoj razini i da će se na tim razinama AZ uključiti u kupnju.

Iako se velikim ne slažem s njihovom strategijom, zaista smatram da je po profesionalizmu danas klasa za sebe među OMF-ovima, treba biti pošten i to reći. Ne želim pričati konkretno o nekim izdanjima (nemojte gledati samo dionice!) jer ne bih htio da se neki izdavatelji na mene ljute – jer svatko se danas teško bori da prođe što bolje – ali u svim dealovima koji meni izgledaju dubiozni njih ili nema, ili su (relativno) u znatno manjoj poziciji nego drugi. To je vrlo vrlo važno, ne može se prenaglasiti, u ovim bankocentričnim uvjetima. Naglašavam, ovo su samo moje ocjene, možda su izdanja koja se meni čine dubioznima zapravo izvanredno dobra.

Znači, po mom sudu, u tom segmentu kvalitetno štite naš novac, kako i treba biti.

S druge strane, mislim da su jedini razumjeli narav cijele igre, okolnosti oko cijele mirovinske reforme, i prepoznali su svoju ulogu kao sistemsku važnu (npr. pozitivan intervju dan nakon što jedan drugi fond manager javno paničari). Te da su stoga spremni kupovati neka izdanja i mimo uvjerenja (ali ne po nesuvislim valuacijama). Stoga, sudeći po njihovom tržišnom ponašanju (a zaista ne znam više nego samo to), mislim da nisu neki ljubitelji dionice HT (kao ni nekih drugih koje sistemski kupuju na, navodno, niskim cijenama), ali da će ju početi kupovati na znatno nižim cijenama. Jer znaju da bi loša izvedba nekih fondova, ili fondova u cjelini, urušila kredibilitet reforme, što bi onda bila najveća šteta.

p.s. Autor je prešao u AZ OMF, zaista više nisam mogao mirno gledati što radi moj prethodni fond. A idući grafikon ne objavljujem zbog zlobe ili nadmudrivanja, nego kao poticaj ostalim OMF-ovima:

Image Hosted by ImageShack.us

Oglasi

30 replies »

  1. Hm… nastavno na rečenicu “…No, u ovom drugom slučaju bi zbunjivalo to što ROMF nikad ne prodaje…”
    Nisam siguran baš što da tu mislim. Zašto bi trebali prodavati ako su se prije koji mjesec ili tjedan odlučili na kupnju??? Po mojem shvaćanju mirovinskih fondova, oni ne bi trebali ulagati špekulantski, pa trejdati, kad raste malo prodam, pa kad pada kupim i sl. Takav način mi je više primjeren za neke druge investitore. Čak takav tip ulagača ne bih nazvao investirorima u pravom smislu, nego samo sudionicima na tržištu kapitala koji pokušavaju na brzinu zaraditi.
    Ja bih od svog mirovinskog fonda očekivao da bude u pravom smislu investitor, na dugi period. Da dobro analizira tvrtku, tržište, situaciju općenito, pa da investira na vrlo dugi horizont i da se upoće ne zamara dnevnim ili tjednim oscilacijama, a da bude prilično sigurno da će to što su sad kupili za 10-20 godina vrijediti znatno više.
    Naravno, mirovinci obzirom na značajna sredstva kojima raspolažu (ne svojom zaslugom zato što “znaju” i zato što im ljudi vjeruju, nego zato što su ljudi zakonski prisiljeni uplaćivat), moraju biti svjesni i svoje korektivne uloge na tržištu kapitala, pa slijedom na to, ima donekle smisla da korigiraju u slučaju oscilacija i spriječe paniku malih “investitora”.

  2. i samo još jedna rečenica. Prodaja onoga što je kupljeno prije koji mjesec bi u slučaju mirovinskog fonda trebala značiti jedino to da smatraju da su jako pogriješili u trenutku kupnje, da su pogrešno analizirali. Jedino u tom slučaju mi prodaja nedavno kupljenih dionica ima smisla.

  3. Nenade, niste dobro napravili domaći rad 😀

    u jednom periodu je i RBA OMF rasprodavao HT 😉

    osobno smatram da je to bilo povezano sa certifikatima na HT koje je izdala RBA u Njemačkoj

  4. evo gledam odfrlje te fondove i omf
    i činjenica da im je veliki dionica u ht i ini
    ina čak čini polovica njihova portfelja
    šta će biti ako ina rokne
    toliko o njihovim ulaganjima u podcjenjene dionice

  5. evo,Nenade moj slučaj..s obzirom da ste promijenili tekst članka, pa da ne ispade nedorečeno 😉

    samo je taj slučaj van “vremenskog okvira” Vašeg proučavanja, pa ga zato niste uočili – radi se o zbiavanjima nekoliko mjeseci nakon izlaska HTa na burzu

    bio bi zahvalan, ako bi netko i ponudio svoj odgovor na moje pitanja na kraju teksta

    jesam li samo “teoretičar urota” ili je i Vama (mislim na sve čitatelje) nešto ovdje sumnjivo

    dakle ovako……….. (dio iz jednog mog rada)

    RBA banka je na burzi u Stuttgartu izdala 5000 certifikata na dionicu Hrvatskog Telekoma sa knock out cijenom od 300 kuna. Kao što sam već rekao, ako dionica HT-a padne na cijenu od 300 kuna, RBA banka će profitirati, stoga im je i u interesu da se to zaista i dogodi.
    Igrom slučaja, upravo je u tom trenutku na scenu stupio obvezni mirovinski fond kojim upravlja upravo RBA, te je odjednom odlučio rasprodati donice HT-a.
    Zašto ističem prodaju od strane RBA obveznog fonda?
    RBA obvezni mirovinski fond je kao i svi mirovinski fondovi odlučio velik dio svojih sredstava uložiti u dionicu HT-a. Nakon izlaska dionice na burzu, RBA OMF je počeo s dokupljivanjem, jer su željeli pojačati svoju poziciju u HT-u. Od 29.listopada do 4.prosinca kupuju 24260 dionica HT, sa zaključnom cijenom od 336 kuna.
    Nakon toga, nešto se očito promijenilo i RBA OMF kreće u rasprodaju dionice HT-a, te do 29.siječnja prodaju 42805 komada, a HT završava na 316 kuna. U tom trenutku se smiruju sa prodajom, a HT nastavlja padati. 7.veljače. HT pada na 300 kuna i certifikati koje je izdala RBA i ERSTE banka, su nokautirani, što je tim bankama donijelo pozamašnu financijsku korist.
    Na žalost, ne znam što je u tom periodu radio ERSTE OMF, jer je to jedini OMF koji se ne nalazi u TOP 10 dioničara HT-a.
    U periodu do 22.veljače RBA ne trguje dionicama HT-a, da bi onda krenuli u agresivnu kupovinu. U sljedećoj godini dana (do 3.2. 2009.) nisu prodali nijednu, a kupili su čak 379 000 dionica.
    Postavlja se pitanje , zašto je fond kojem je očito dugoročna strategija da dokupljuje HT, tako agresivno prodavao istu u prosincu i siječnju? Osim toga, ponovno se postavlja pitanje zašto OMF koji ima dugi horizont ulaganja i nema zahtjeve za isplatama, prodaje neku dionicu ?
    I zar je zaista slučajnost da su upravo u tom periodu nokautirani certifikati na HT njihove matične banke, a da bi nakon toga oni ponovno krenuli u kupovinu ?
    Postoji li mogućnost da je RBA svjesno i na štetu svojih osiguranika prodavao dionicu HT-a iz nekih drugih razloga, a ne zbog čiste investicijske odluke? Jeli netko u tom trenutku mogao profitirati zahvaljujući toj prodaji ?
    Po zakonu o tržištu kapitala, svaka manipulacija cijenom je strogo kažnjiva i ako postoji sumnja da je netko iz svojih interesa, doveo cijenu na razinu koja njemu odgovara, HANFA bi trebala provesti istragu.

    zahvaljuem se unaprijed na odgovorima 🙂

    moja paranoja ili ? 😉

  6. Hvala gospodinu Bakiću na uvijek zanimljivim materijalima.
    Ovaj mi je posebno zanimljiv zato što cijelu investiciju držim samo u HT-R-A.
    Znam da je diperzija uvijek inteligentna, ali kako nemam povjerenja u ostale kompanije i teško je uopće vjerovati koliko vrijede.
    Odličan primjer je HG Spot za vrijeme opće pomame za dionicama, dospio je do gotovo 700 kn, a pala je na 7 kuna.
    Nominala mu je ista kao i HT-R-A (100 kn).
    U stvari, ulaganje u HT-R-A zapravo gledam kao ”sigurno” čuvanje novca u ovo vrijeme kad se može desiti da nam niti banke neće vratiti naše uloge iz nekog ”objektivnog” razloga.
    Iz AZ OMF-a sam pobjegao glavom bez obzira prije malo više od godinu dana jer su oni kao brod puni obveznica i dionica Optima Telekoma, HG Spota i ostalih perspektivnih kompanija.

    • Ne znam jeste li vidjeli ovu zanimljivu situacijicu s Nexe obveznicama (nekih 1 mlrd. kuna – cifre su u eurima), a ima toga još, i čak i zanimljivije:

      NEXE GRUPA D.D./KORPOR.OBVEZNICA NEXE-O-13CA

      Vlasnik/nositelj računa Stanje [%] Vrsta računa Mjesto
      1.
      PBZ D.D.
      20.150.000 16,79 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
      2.
      RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D.
      12.400.000 10,33 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
      3.
      HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./PBZ CROATIA OSIGURANJE OBVEZNI MIROVINSKI FOND
      12.000.000 10,00 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
      4.
      HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND
      12.000.000 10,00 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
      5.
      HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D./HPB D.D./FOND NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO
      10.500.000 8,75 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
      6.
      SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D.
      7.964.754 6,64 Osnovni račun SPLIT, HRVATSKA
      7.
      ŠTEDBANKA D.D.
      6.800.000 5,67 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
      8.
      ZAGREBAČKA BANKA D.D.
      5.000.000 4,17 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
      9.
      HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D.
      4.280.000 3,57 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
      10.
      PBZ D.D.
      4.200.000 3,50 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
      Ukupno: 79,41

    • Iako, ako ste se odlučili imati samo jedno ulaganje, i pogotovo ako se bojite hrvatskog rizika, zašto imati upravo HT? Zašto ne imati DT? Ili Apple? Ili Google? Ili dionice neke švicarske banke? Ili depozit u nekoj švicarskoj banci? Mislim da je očito da ako se kupuje ‘sigurnost’ onda se ne treba kupiti ništa u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se kupuje prinos u odnosu na rizik, odnosno očekivani prinos treba nadoknaditi (percipiranu) rizičnost. Zato ja volim imati u RH diseperzirani portfelj u kojima vidim potencijal 100% ili više.

      • Zato ja volim imati u RH diseperzirani portfelj u kojima vidim potencijal 100% ili više.

        Kad sam ovoliko čekao, padao, nadokupljivao i izdržao sad čekam bar 200%

    • E, sad ste me skroz zbunili…
      Nezadovoljna sam bila već neko vrijeme s RBA OMF-om gdje sam parkirana svih ovih 10 godina i htjedoh prijeći – u AZ…
      Pa gdje da se prijeđe, g. Bakić i ekipa…!?

  7. Nikako nije jasna logika kupovine dionica HT-R-A kada se mogu kupiti dionice Deutsche ili France Telekoma koje imaju veći dividendni prinos, nižu valuaciju i bolji odnos rizika i prinosa, pogotova zbog velikog pada cijena uzrokovanih dužničkom krizom. Usto DT i FT nemaju rizika likvidnosti pa investitor može primjerice u jednom danu likvidirati recimo 30 milijona eura bez utjecaja na tržišnu cijenu. A u hrvatskim dionicama rizik likvidnosti i izlaska iz velikih pozicija je ogroman, moguće je iz velikih pozicija izaći jedino u slučaju preuzimanja kao što je sada primjerice preuzimanje Belišća. Drugo zarada za banku na knock-out certifikatima je mala u gore navedenom primjeru, oni zarađuju na trejdanju tim proizvodima, a i količina izdanih certifikati je beznačajna u iznosu da bi oni išli nešto manipulirati.

    • Jasno. A također se treba dividendni prinos upariti s prinosom na državne obveznice dotične države. Tek onda se može valorizirati nešto što je ‘kao obveznica’.

    • Kad već radimo usporedbu s drugim telekomima, Telekom Slovenije bi mogao biti zanimljiva priča. Naročito ako se buduća slovenska vlada odluči za privatizaciju.

  8. Trenutno posjedujem HT, ali u jako maloj količini i ne bih htio da ispadne da branim HT dionicu, obzirom da mi pad ne bi prouzročio veću štetu.
    Slično razmišljanje vašem se može čuti i iz nekih drugih izvora (konkretno, forumi).
    Međutim, vezano uz vaš izračun i projekcije o postotku imovine pojedinih fondova, jeste li kod tih izračuna uzeli u obzir činjenicu da se ne mala količina novaca slijeva svaki mjesec u fond? Nemam podatak sad koja je to točno količina, ali trebali bi i to uzeti u obzir…

  9. Smatram da je način ulaganja RBA mirovinskog čudan. Kupuju, na primjer MGMA po 350 kuna, Questus po 100, ATGR po 800 i tako dalje, sve dok se ne priblize limitu, a nakon toga slijedi slobodan pad dionice. I HT su blizu limita, ali smatram da se neće ponoviti drastični padovi kao kod ovih nego mnogo manji, ali samo zato jer ulagači i ne znaju da se na obveznice dobije 7% prinosa. Da i ne spominjem mogući porez na dividendu, mjere HAKOM-a i tako dalje

  10. Ovo je kratkoročno i špekulantsko gledanje na HT.(bez uvrede, ovo je poticaj za detaljniju analizu)
    Detaljna analiza bi se trebala pozabaviti budućnosti sektora po pitanju novih tehnologija i njihovih utjecaja na prihode u smislu povećanja potražnje za postojećim i novim uslugama ili eventualnim smanjenjem potreba za njihovim uslugama zbog preuzimanja dijela usluga od strane nekih drugih sekotora, što je manje vjerovatno u skoroj budućnosti.

    Komunikacija je u stalnom razvoju ,a teško je vjerovati da će još dugo biti mogući besplatni video razgovori,a ko zna što nas još sve tehnološki čeka, ovo sad mi više izgleda kao propagandno navlačanje(Skype) kojemu će se statiti u kraj kad se procjeni da je za to najpogodnije vrijeme.
    Druga interesnatna stvar po pitanju novih tehnologija je njihov utjecaj na smanjenje troškova i radnih mjesta, ne vjerujem da će tu biti nešto zanačajno ,ali ovo je sektor novih tehnologija i sve je moguće.
    A svakako bi bilo dobro izanalizirati budućnosr konkurencije, ova u HR uopće ne izgleda ozbiljno i budućnost im je upitna, da nije regulatora već bi i nestali, a dobro bi bilo znati što donosi EU po tom pitanju i koliko je izgledna dugoročna održivost takvih regulativa.
    A i svi se dobro sjećamo cijena usluga u vrijeme dok su postojali samo HT i VIP, dakle koliko je izvjesno da se ponovno nađemo u situaciji da ostanemo na 2-3 opertaera u HR?

    • Bojim se da bi u slučaju “analize budućnosti sektora” rezultati bili još porazniji po HT, osim u slučaju dolaska do zaključka o stvarnoj održivosti nekakvog “monopola” za što nisam siguran da imamo dovoljne argumente.

      Naravno da je predviđanje budućnosti nezahvalan posao, u skladu sa onom Bohrovom “predviđanja su vrlo teška stvar, pogotovo ako predviđaš budućnost” 😛

      Ali mislim da se ipak može naslutiti da se telekom biznis dugoročno vrlo lako može pretvoriti u nešto sasvim drugačije od onoga što sada vidimo kroz te kao “jake brendove”, reklame i sl.

      Mislim da će se njihov osnovni biznis pretvoriti u obično rentanje (istina sve bolje i bolje) infrastukture. Nešto kao naftovod, autocesta i sl.
      Tu neće biti važan brend, tu neće biti neke razlikovnosti među konkurentima, svi će prodavati praktički istu stvar po praktički istoj cijeni.
      Nema nikakve veze to što će oni stalno ulagati u sve bolju i bolju opremu, to svo povećanje kvalitete “usluge” (veća brzina itd.), i to sve povećanje efikasnosti, lako se može preliti kupcima umjesto u zaradu kompanije.
      Ukoliko se radi o konkurentskom okruženju rentabilnosti takvih poslova moraju pasti na cca. risk free + možda nešto sitno, velika je to razlika u odnosu na današnih ROE 18 % kod HT-a.

      Ne vjerujem da će “trgovačko-kreditni” dio biznisa (kao potencijalni izvor viših ROE) dobivati na značaju, dapače mislim da će se smanjivati, da će realne cijene uređaja s vremenom opadati i kupovati se tada direktnije od proizvođača (a kreditirati kupce mogu čak i oni…).

      Također ne vjerujem u mogućnost razvoja značajnih dugoročno održivih novih usluga više dodane vrijednosti od strane telekom operatera. To će se raditi na drugim razinama.

      Tako da dugoročno ostankom u nisko rentabilnim poslovima nisam baš siguran niti kako bi se današnje cijene i zapadnih telekoma smatrale posebno niskima, pogotovo onda HT postaje upitan, kada tako pogledam i više nego li sam na prvi pogled smatrao.

      Ako mislite da je moguće na neki način održati “kao monopolni položaj” (i da nećemo imati strogu regulaciju), možda u smislu da kao imaju veću jediničnu efikasnost nekakvom ekonomijom obujma pa da mogu (vrlo brzo) povremenim cjenovnim ratovima s vremena na vrijeme iznikle male konkurente ugušiti u korijenu, onda druga stvar, ali ja se baš ne biih u to kladio.

      Disclaimer: nemam HT-R-A niti “zapadne telekome”, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  11. Nenade, nekako niste aktuelni. Neki dan ništa o dalekovodi, danas ništa o Belju a i prije sam primijetio da dnevne teme zaobilazite. nadao sam se tim temama.
    Lp!
    P.S.
    Inače o Ht-u imam lošije mišljenje od vas. Kad krene iskrcaj cijena će biti 50-tak kn za tjedan dana. Svi znamo( koji znamo) zašto.

    • mislim da je ovo prilično “drukerski” post i ne bi ga se trebalo uzimat za ozbiljno

      50 kn za HT je SF
      koliko će tada biti zarada HTa ili dividenda?
      5 kn???

      ako baš imate takve informacije…onda napišite barem neko obrazloženje ili takve stvari nemojte pisati

      hvala

  12. Nenade pratim tvoj blog više manje redovito što naravno odmah i implicira da cijenim analize i razmišljanja. Trenutno slažem nekakve investicijske strategije za rok od 4-5 godina pa gledam kako diverzificirati. Volio bi znati zašto ja ne mogu kupiti recimo obveznice RH s dospijećem 10g, ako im je prinos 8%? Koliko uopće novaca treba imati da se obveznice RH (ili bilo koje druge države ili recimo korporacije) mogu kupovati direktno ili ako to nije moguće kolika je provizija posredniku (fondu, banci…)?

    Ovo pitam u svjetlu činjenice da HT zbog gore navedenih mislim većini investitora poznatih činjenica koje ograničuju kapitalnu dobit na ulaganju u HT svode HT na ulaganje od 8% godišnje koliko iznosi očekivana dividenda. Istih 8% godišnje daje i RH i tu onda meni osobno nema dileme u što bi uložio!

    Link je ovdje: http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Nepovjerenje-eurozone-Kamate-na-zaduzivanje-Hrvatske-cak-8-posto

    • Ne znam koje su minimalne količine, ali vaš broker sigurno zna i vi ih sigurno možete kupiti. Inače danas je za obveznicu RH s dospjećem 2018 (RHMF 2018) prodaje se po bid-ask prinosu 7,7-7,9% ali je u eurima.

    • Nikola, sve 5
      razmišljanje Vam je na mjestu

      samo jedna primjedba…HT je (koliko god “troma” bila) ipak dionica

      do 2018. HT će možda košta 400 kn…a,možda i 150 kn..
      tako da morate pretpostaviti što je vjerojatnije da se dogodi i prema tome postupiti

  13. Nisam dosada kupovao obveznice, što je i logično iz mojih pitanja. Laički razmišljam da ukoliko ja posudim državi novce u eurima, onda osim kamata i glavnica također dospijeva u eurima (ako je kuponska obveznica, inače samo glavnica dospijeva). Ukoliko HRK percipiram kao nestabilniju valutu od EUR onda se na ovaj način i štitim od pada tečaja. Doduše HNB ionako brani kunu i u slučaju nekog gadnog pada kune pitanje je bi li ja ikad novce dobio nazad (default Hrvatske).

  14. Poštovani gospodine Bakić,
    Poštovani kolege investitori,

    dana 03.02.2011. objavljena je vijest da su J. P. Morgan i Nomura zainteresirani za kupnju 10 % Hrvatskog telekoma, te da u tom smislu pregovaraju s Fondom hrvatskih branitelja, Umirovljeničkim fondom, također se spominje i RBA-ov fond.
    Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/j-p-morgan-i-nomura-zele-10-posto-hrvatskog-telekoma-171014.aspx

    Molio bih cijenjene komentare:
    1./ Koliko je uopće izgledno da se pregovori nastave, ako su uopće i bili pokrenuti, obzirom na trenutno stanje na svjetskim tržištima kapitala (dužnička kriza u USA i EU) ?

    2./ Ukoliko zanemarimo, barem do sada, redovni i sasvim pristojni dividendni prinos, smatrate li da RBA OMV nastavlja s kupnjom dionica HT-a isključivo zbog mogućnosti da iste u velikom paketu proda J. P. Morganu i Nomuri, te tako ostvari značajnu premiju na tržišnu cijenu dionica HT-a ?

    3./ Smatrate li da je vijest o interesu J. P. Morgana i Nomure za kupnju 10 % dionica HT-a tek puka izmišljotina, čije su plasiranje u javnost pojedini veliki igrači na ZSE iskoristili kako bi obavili nešto što se u burzovnom žargonu naziva “pump and dump” ?

    Unaprijed zahvaljujem na cijenjenim komentarima.

    S poštovanjem,
    J.

    • Teško je to egzaktno reći. Ovako odokativno, budući da su to prvenstveno trgovačke kuće, čini mi se da su one bile zainteresirane da vode prodajni proces za neku naknadu, to je bit investicijskog bankarstva. A ne da bi oni to kupili.

      To primjerice može značiti da mogu dobiti neki retainer i možda naknadu za uspješnost ako obave prodaju iznad neke cijene. Ako. Bilo bi m jako čudno da ako postoji stvarni interes investitora da se sve strane nisu u to upustile. Ono što mi je naročito čudno je da se navodi da prodavači ne bi mogli platiti naknadu trgovcu (“No kako su Braniteljski i Umirovljenički fond državni projekti u koje bi se teško uklopio trošak naknade realizatorima projekta SPO-a”) … halo, da li država plaća za obveznička izdanja i slično ili to ovi rade na lijepe oči?

      Također, budući da su na ZSE bili dostupni veliki volumeni sami po sebi, a da ipak osim ROMF nismo vidjeli značajnijeg kupca, da takvog kupca trenutno i nema. Kako je prošlo već 8 mjeseci od tog navodnog interesa, moje je mišljenje da je taj podatak irelevantan.

      A za pobliže tumačenje informacija ili ‘informacija’ u tom članku se trebate obratiti izdavaču medija koji je taj članak objavio.

  15. Nevjerojatno, ali istinito, sada i Erste daje de facto ‘prodati’ preporuku za HT: http://www.seebiz.eu/erste-skupljati-dionice-ht-a-ciljana-cijena-234-kune/ar-57129/ (jer ciljana cijena samo desetak posto viša od trenutno u hrvatskim uvjetima nije ništa drugo).

    U međuvremenu sam par puta objašnjavao zašto ova dionica nije baš tako perspektivna.

    Zamislite od kuda smo krenuli, od situacije kad je sve bilo ‘crno’, jedine dionice u koje se navodno isplatilo ulagati su bile HT i neke druge ‘sponzorirane’ od strane OMF-ova, kad su se mnogi plašili ulagati u bilo što što nije fondovski ‘sponzorirano’ … u vrijeme pisanja ovog posta npr. HT je bio 245, a KORF 66,50 (da, 66,50), DDJH 50,60, PTKM 168.

    Zaista nevjerojatne promjene, iako su mnogi zaboraivli gdje smo bili prije samo nešto više od godinu dana!

  16. Pingback: Razno | Eclectica

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s