KORF

Skupština DH – nastavak

Sadržaj:
1. Smanjenje nominale i isključenje prava prvenstva. Što to znači, što je uprava htjela i što znači odustajanje?
2. Poslovanje tvrtke
3. Izloženost franku
4. Alternativna valuacija
– p.s. Ispravak u komentaru
5. Odnos s Valamarom
6. Turističko zemljište
7. Kupnja trezorskih dionica

+ + +

U ovom postu malo više o stvarima koje smo saznali na skupštini. Ako niste vidjeli prethodni (kratki) post, pročitajte prvo njega jer daje važan pregled općih stvari. Ovdje su neki novi podaci, ali su oni javni jer su izneseni na skupštini.

Smatram da su teme o kojima ovdje pišem značajne za cijenu dionice – naime, konkretno, pravo isključenja, koje je najkontroverzniji prijedlog skupštine. Napominjem da je na dan objave poziva na skupštinu, cijena dionice KORF pala za cijelih 6,74%, iako je Crobex taj dan porastao 0,15%. Jučer je pak, nakon što se saznalo da prava isključenja ipak neće biti, cijena KORF porasla 4,49% iako je Crobex porastao 1,44%. Dakle, ako je ova stvar imala značajan utjecaj na cijenu (a uvjeren sam da je), onda jučer još nije nadoknađen prethodni pad.

1. Smanjenje nominale i isključenje prava prvenstva. Što to znači, što je uprava htjela i što znači odustajanje.

Za početak, napomenimo da se uprava ovdje ponašala legalistički i da se možda malkice asertivniji odnos prema vlasništvu od strane većinskog dioničara može tumačiti kao agresivnost, ali i kao popunjavanje prostora nastalo nemarom manjinskih dioničara prema svom vlasništvu. Zato još jednom veliko hvala svim dioničarima koji su došli i onima koji su mi dali punomoći i time pomogli da ova skupština bude prava svečanost dioničarstva, naravno uz punu unaprijednu svijest uprave i većinskog vlasnika o jakom odzivu na skupštinu, što je zasigurno utjecalo na njihove stavove.

(a) Što znači.

Mene i mnoge druge manjinske dioničare je smetalo ovo dvoje zajedno. Najprije, za one manje upućene, smanjenje nominale dionice na 50 kn nema samo po sebi nikakav utjecaj na ukupni kapital tvrtke ili njenu ekonomsku vrijednost. Međutim, dokapitalizacija nije moguća ispod nominalne vrijednosti dionice. Ako bi nominala bila 50 kuna i uprava imala pravo isključenja dioničara (jer zakon sam po sebi propisuje da postojeći dioničari imaju pravo prvenstva pri upisu), to bi moglo omogućiti većinskom dioničaru da razrijedi male.

Stoga je ključan segment naših protuprijedloga bio upravo otklanjanje te prijetnje. Jer nije bitno što uprava želi ili ne želi napraviti, nego što može napraviti. A ovo bi joj dalo ovlasti koje su suprotne logici ZTD, iako legalne. Naime, pri ‘običnom’ povećanju temeljnog kapitala uprava mora dobiti 3/4 većinu i obrazložiti. Članak 308, stavak 5 ZTD:

(5) Odluka kojom se to pravo u potpunosti ili djelomično isključuje može se donijeti samo onda ako je isključenje bilo izričito i uredno objavljeno. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju podnijeti glavnoj skupštini učiniti dostupnim izvješće o razlogu za djelomično ili potpuno isključenje prava prvenstva pri upisu dionica. U izvješću mora se obrazložiti predloženi iznos za koji se nakanjuju izdati dionice.

Ovakva procedura znatno sužuje mogućnost upravi da radi ‘što hoće’, ali i ostavlja mogućnost tužbe, što primjerice može dovesti čak i do odluke o ništetnosti smanjenja temeljnog kapitala, ako se pokaže da je ono napravljeno u svrhu pogodovanja nekom (većinskom?) dioničaru.

Povećanje kapitala, pak, kroz izmjenu statuta je zaobilazni način (nevjerojatna rupa u zakonu) da se to isto postigne, ali bez gornje procedure, što onda također i znatno smanjuje mogućnost pobijanja itd.

(b) Što je uprava htjela. Uprava je na skupštini dala jedno objašnjenje ovoga dvoje zajedno. A to je moguća akvizicija ‘npr. nečega kao što je Arenaturist’ (ali su naglasili da time ne impliciraju da se radi upravo o ARNT, tj. da je ovo samo primjer), tj. kako bi se, kad bi se takva prilika pokazala, moglo brzo reagirati. Te da bi u tom slučaju ‘razrijeđen’ bio jednako većinski kao i manjinski dioničari – isključenje bi bilo u korist dioničara npr. Arenaturista, a islativost upisa po nižoj valuaciji bi ovisila o cijeni akvizicije. Kako je to upravo način na koji je Riviera Poreč ‘kupila’ Hoteli Rabac i Zlatni otok, ovo ima vjerodostojnost. Ali jasno, ne možemo ulaziti u glave uprave i većinskog dioničara i znati je li to zaista bio jedini razlog. Naprosto, smatrali smo da je prijetna prevelika, pogotovo s obzirom na mogući dugi rok.

Što se tiče smanjenja kapitala, uprava (i većinski dioničar) je svejedno inzistirala na njemu i ako ne bi bilo prava isključenja. Razlozi koji su naveli – ako se dobro sjećam jer ovo nisam zapisao jer mi je nestalo struje u kompu – je mogućnost isplate dividende (iako se trenutno ona ne planira) za što je potrebno imati forminane rezerve godinu dana ranije, ali i opet lakša mogućnost dokapitalizacije u slučaju potreba (što je s obzirom na snažni očekivani tok novca, vjerojatno tek pri akviziciji), a čini mi se i neke druge razloge – molim sudionike da me podsjete (a uskoro ćemo imati i zapisnik).

Važno: Uprava naglašava, a i sam sam tome sklon vjerovati, da trenutno nema razloga za povećanje kapitala. Osobno ne očekujem da će se dogoditi. Ako se slučajno dogodi u gotovini (što zaista ne vjerujem), neće mi biti drago za većinu malih dioničara koji će to propustiti, ali bismo mi ostali mogli srazmjerno jeftino povećati svoj udjel.

(c) Što znači odustajanje od isključena? Ovdje je više razina.

Prva je uklanjanje onoga što smo mi manjinski dioničari vidjeli kao mogućnost direktne prijetnje.

Druga je prestanak plašenja tržišta i negativnog utjecaja na cijenu. Za ilustraciju, na dan objave poziva na skupštinu je dionica DH potonula 6,75% iako je Crobex porastao 0,15%. Kako nije bilo drugih vijesti o KORF taj dan, možemo zaključiti da je učinak izazvao isključivo pozic na skuptšinu!

Jasno je da će svaki potencijalni ulagač promisliti više o ulaganju ako ‘visi’ ovakva prijetnja, te da će naravno mnogi misliti što drugi misle (iako bi recimo, čak i s obzirom na taj rizik, koji osobno nisam smatrao prevelikim, smatrali cijenu daleko preniskom). Ovo se naročito odnosi na institucionalne ulagače koji raspolažu tuđim novcem i moraju se voditi po načelu dobrog gospodara, zajedno s interpretacijom tog načela u birokratskom okružju (Recimo da upravljate mirovinskim fondom i svjesno preuzmete ovakav rizik jer je s obzirom na cijenu on prihvatljiv i da se rizik kasnije materijalizira. Lako moguće da će će vas optužiti za nemar, iako ste možda u dva slična slučaja zaradili na preuzimanju sličnih rizika.)

Treća i najvažnija je značenje ovog koraka u ukupnom razvoju korporacijskog upravljanja i odnosa prema manjinskim dioničarima. Evolucija u DH je zaista brza i značajna. Navedimo samo ukidanje ugovora s Epimom i ovu okolnost, ali – kao što sam napisao u prethodnom postu – cijela organizacija skupštine i odnos uprave prema dioničarima je bio zaista na zavidnoj razini. To su neegzaktni procesi (jer netko može pomisliti da će nam uprava ili većinski dioničar, neovisno o tom razvoju, sutra zadati neki odlučujući udarac), ali sam duboko uvjeren da su ireverzibilni, zbog samih tih procesa, zbog promjene pravne i socijalne okoline, ali i nužnosti da Epic gradi vjerodostojnu strategiju izlaza.

Četvrta je homogenizacija dioničara DH koja će omogućiti da ovakve stvari više ni ne padaju na pet upravi, odnosno većinskom dioničaru.

Peta je općeniti utjecaj na razvoj korporacijske kulture u RH i stava malih dioničara prema upravljanju.

2. Poslovanje tvrtke.
Ovdje je uprava u skladu sa ZTD dala neke podatke koji se tiču značajnih događanja nakon dana bilance, a to je za nas svakako razvoj sezone. Čuli smo da je sezona u RH bila odlična, ali je uprava bila vrlo oprezna u izjavama, s pravom naglašavajući propise i prakse oko obavještavanja dioničara kako DH, tako i tvrtki subsidijara. Ovo su neke zanimljive okolnosti (molim ispravke ako sam ih pogrešno zapisao):
– Volumen noćenja rastao skoro oko 5%, što je u skladu s porastom cijelog hrvatskog turizma jer deklarirano povećanje od 6,7% u cijeloj RH uključuje i nove kapacitete, a kako mi nismo imali novih, mogli smo rasti samo u starima, a popunjenost ne može biti veća od 100%; međutim, financijski rezultat se očekuje i bolji od tog rasta zbog povećanja cijena – ne smiju dalje diskutirati financijski rezultat, ali “vijesti su dobre, koliko vidimo sva poduzeća su bila u budgetu i značajno bolja od prošle godine”
– Valamar Lacroma, stižemo na prognozirane brojke iz investicijskih studija (vau!), porast u Dubrovniku je dvostruko veći od Istre
– Općenito za cijeli Dubrovnik Babin kuk su “brojke u 2010. ušle u pozitivni GOP, a u 2011. je rast i dalje jednako dobar, čak i iznenađujuće dobar, počeli su se ostavariti pravi rezultati za Lacroma, posebno što se tiče kongresnog turizma”
– Sam DBK je dosta izložen kreditima, za 2010. preko 600 mil. kn, ali je struktura kredita izrazito povoljna, velikim dijelom zahvaljujući HBOR-u, pa su većinom kamate od 2% i nešto manje po 4%
– Uštede spajanjem operativnih tvrtki će, prema sadašnjem stanju, biti 15-20 mil. kn ukupno u tri godine; kako ovo nije uključivalo značajnu optimizaciju, moguće su i veće uštede.

3. Izloženost franku.
Ovaj podatak nisam dobro zapisao, ali mi se čini da je rečeno da je ukupan dug u švicarskim francima nešto preko 50 mil. CHF, što je nešto manje od pola ukupnog (dugoročnog) duga. Moram pogledati u financijska izvješća za što sad nemam vremena – dodat ću kasnije.

Retroaktivno gledajući, uzimanje kredita u CHF se čini kao loša odluka, ali uprava smatra da je u trenutku donošenja odluke to bilo racionalno s obzirom na kamatni diferencijal. Kredit nije uz valutnu klauzulu, nego baš u toj valuti.

Kredit je uziman uglavnom pri tečaju EUR:CHF 1,50-1,40 i većina gubitka je već realizirana u 2010. – trenutna revalorizacijska potreba je oko 1,5% od iznosa kredita – a revalorizacijska potreba bi bila i za kredit u eurima (ovo je u biti javni podatak, jer je trenutni porast eura kao i CHF u odnosu na kraj 2010. otprilike sličan, oko 1,5%).

Uprava nagalašava, a g. Čižmek je djelovao vrlo kompetentno, da je gubitak po kreditu iskazan u 2010. čisto računovodstvena kategorija u smislu da tečajne razlike nisu materijalizirane, jer se hedgiraju tokovi novca a ne iznos na dan bilance. Te k tome uprava smatra da ukupni neto učinak ovog odnosa u franku neće biti negativan s obzirom na tek sada značajni kamatni diferencijal s obzirom da je kamata na taj kredit oko 1,5% (valjda mi se nije pobrkalo nešto oko ovih 1,5%), a ternutna najbolja ponuda za kredite u eurima su oko 7% (ali, jasno, terba uzeti u obzir da je stvarni diferencijal manji jer u to doba kredit u euro vjeojatno ne bi imao takvu kamatu).

4. Alternativna valuacija.

Ovo sam otprilike zapisao, ali mislim da su brojke tu-negdje. Grupa ima preko 11.000 kreveta u hotelima, te još oko 5.000 u apartmanima, te oko 8.000 jedinica u kampovima. Ovo dalje se bazira na podacima koje sam popabirčio, nisu pouzdani (nadam se da ću imati u toku dana pouzdanije, pa svratite opet, bit će u nekom od komentara). Stoga vas molim da ovo ne prihvaćate zdravo za gotovo, te da za sve moguće investicijske odluke napravite sami svoje kalkulacije ili se posavjetujete s nekim tko zna.

Ako sam dobro razumio na konferenciji o turizmu (nedavno u Punta skali), za 4* ulaganje po sobi u u RH rangu 60-80k eura je isplativo, ako se hotelima dobro upravlja (cijene, popunjenost, troškovi itd.). Koliko mi se čini, Valamar solidno upravlja našim hotelima.

– Pa recimo da je za naš prosječni hotel ta vrijednost 65k, u gornjem smislu, tj. isplativnosti s aspekta povrata na investiciju, tj. da je neto sadašnja vrijednost očekivanog toka novca tolika ili veća (većina su novi i nedavno obnovljeni hoteli).
– Recimo da je OK vrijednost za 3* 35-55k i da naši ‘vrijede’ u prosjeku 50k
– Recimo da soba u prosjeku ima dva kreveta i da je od gornjeg broja 40% u 4*, a 60% u 3*

To bi značilo nekih 2.200 soba u 4* i 3.300 soba u 3*. Prema gornjim pretpostavkama to bi bilo nekih 308 mil. eura.

Recimo da su apartmani u prosjeku 4 osobe po apartmanu, što bi značilo nekih 1.250 apartmana. Pretpostavimo da je vrijednost apartmana kao u sobi hotela s 4*. To je dodatnih 80 mil. eura.

Mjesta u kampovima ima oko 8.500 (pod čime se podrazumijeva tri puta toliko ‘ležajeva’) i recimo da mjesto u kampu ‘vrijedi’ (s obzirom na tokove novca koje generira) svega 7k eura. To je dodatnih 59,5.

Ukupno je to oko 450 mil. eura.

Kako imamo oko 100 mil. eura dugoročnog duga (konsolidirano), a kratkotrajne obaveze i imovina su slični, možemo zaključiti da je neto vrijednost tog biznisa nekih 350 mil. eura

U RIVP, direktno i kroz Bastion, imamo nekih 70,75%, nešto je malo trezorskih dionica, a s obzirom da u HDBK imamo (skoro sve kroz RIVP, nešto malo direktno) oko 94,7%, recimo da u cijelom tom dijelu imamo ekonomski interes od nekih 69%.

To bi značilo da je ovako izračunata vrijednost turističkog biznisa Dom Holdinga oko 240 mil. eura, odnosno oko 250 kuna po dionici (ne računajući trezorske) Dom Holdinga.

Pretpostavimo li da je ostala neto imovina samog DH – nekonsolidirano (imovina-obaveze) oko 200 mil. kn, to bi bilo dodatnih oko 30 kn. po dionici, što bi značilo da je ovako procijenjena vrijednost dionice DH oko 280 kn po dionici.

Napominjem još jednom da su za ovu procjenu ključne gornje pretpostavke.

Podsjećam da sam jednom prije pokazao kako očekujem možda već ove, a ako ne, onda iduće godine EBITDA Riviera Adrie od oko 250 mil. kn. To bi značilo da KORF nije jedna od onih igara gdje očekujemo realizaciju potencijala ako se stvari poklope (tipa neke luke), nego koji realizaciju potencijala već jasno pokazuje!

5. Odnos s Valamarom.
Valamar je većinski vlasnik (malo preko pola) i vlasnik je tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta, koja upravlja našim hotelima. Taj odnos s VHLJ je često tema rasprave, prijepora ili čak i otpužbi. Evo što smo saznali o financijskim aspektima tog odnosa na skupštini. Uprava je prezentirala naknade koje Riviera Adria plaća VHLJ, u usporedbi s 39 međunarodnih ugovora, koje podatke je pribavio Horwtah Consulting, a s obzirom na HC i MD, mislim da tim podacima možemo vjerovati.

Naknada // Raspon usporedne grupe // Plaća RA

Bazična // 2-4% // 2%
Incentive // 6-12% od GOP // 7% od GOP
Marketinška // 1-2% od prihoda // 1%
Rezervacijska // 3-8% // fiksno 5,25-15,75 eura (kampovi-hoteli), što je oko 2%; ali ide na Riviera Adria
Pred otvaranje sobe // 2000 eura po sobi // Nema
Za nabavu // 2-4,5% vrijednosti nabave // 2%

Ukupno je to, prema tvrdnjama uprave oko 6,5% ukupnih prihoda. Međutim, u VHLJ je zaposleno 68 ljudi, od kojih su većina operativni manageri (kako su rekli na skupštini “strateški know-how je zaposlen u VHR”). Tako da velika većina naknada ide na plaće ljudi koji ionako rade za hotele.

Zaista ne mogu procijeniti je li tih 6,5% puno ili malo, ali svakako nije bezobrazno puno. Eventualne razlike do ‘malo’ (ako je ovo ‘puno’) mislim da nisu materijalne s obzirom na čitavo naše poslovanje.

Druga su pitanja naravno:
a. Konflikt interesa (VLHO je 100% vlasnik tvrtke koja upravlja s hotelima kojih je samo nešto preko 50% vlasnik – prirodnije bi bilo da je DH vlasnik tvrtke VHLJ)?
b. Da li bi DH-u bilo bolje da ima ugovor s nekom drugom tvrtkom?
c. Koliku si vrijednost VLHO stvara dižući VHLJ na ugovoru s DH, s ambicijom da postane nezavisna kuća za upravljanje hotelima?

ad a) Ovo treba pažljivo promatrati, ali ne i prejudicirati ‘lopovluk’. Sam ga trenutno ne vidim. Uprava pak tvrdi da je management Riviera Adrie čak i ozbiljno za neke hotele razmatrao druge kuće (spomenuli su Four Seasons). Tako su rekli. Iskreno, mislim da ne muljaju u odnosu s DH (iako mi je ovo s 4S dubiozno) zbog c) niže.

ad b) Ne znam.

ad c) Kompanija za upravljanje hotelima može biti vrlo profitabilna. Mislim da je iskreni interes VLHO da stvori kvalitetnu upravljačku kompaniju koja bi preuzela upravljanje i za druge (recimo, Liburnija), da imaju dugoročni interes. Tako da mislim da ne muljaju u odnosima s DH. Odatle vjerojatno i njihova zainteresiranost da rebrandiraju DH pod imenom Valamar, oko čega se na koncu nisam protivio, upravo zbog donjih argumenata (moje je načelo da uvijek svi trebaju proći dobro, nema sreće ako samo neki prođu dobro).

Druga je stvar što VHLJ zapravo izrasta na DH. Tu su mi razmišljanja ambivalentna:
– s jedne strane, stvarno fer ugovor bi imao ugrađenu opciju da DH kupi npr. 50% udjela u VHLJ za nominalnu (simboličnu) vrijednost jer bi na taj način zaista profitirao kad bi VHLJ postao jaka firma
– s druge strane, mislim da manjinski dioničari na neki način također ne trebaju biti previše pohlepni i osobno je meni OK ako Epic zaradi 20 ili 30% više od mene.
– s treće strane, tko god vidi ovaj razvoj, može kupiti dionice VLHO, pa ‘mirna Bosna’.

6. Turističko zemljište.

Postoje u grubo dvije vrste zemljišta koje koriste tvrtke u sastavu DH.
Sa skupštine: Jedan dio je zemljište koje je ušlo u pretvorbu (pa je neprijeporno upisano u vlasništvo tvrtki DH), a drugo koje tvrtke koriste i upisale su se u zemljišne knjige, ali nije ušlo u imovinu tvrtki pri pretvorbi. Najvažnije je da su u bilanci samo zemljišta prve vrste, tj. nema bilančnih rizika za ikakve ishode sporova po drugoj vrsti.

Što se tiče zemljišta koje nije ušlo u pretvorbu, podneseni su zahtjevi za koncesijom, na koje nije odgovoreno u zakonskom roku, a procjenjuje se da bi troškovi koncesije bili maks. 10 mil. kn godišnje. Mislim da to nije pretjerana cijena, pogotovo jer napokon raščišćava situaciju i omogućuje daljnje investicije (ako sam dobro razumio, neki kapaciteti nisu bili obnavljani upravo zbog te neriješene situacije).

7. Kupnja trezorskih dionica.

Pitao sam zašto DH ili Bastion ne kupuju dionice DH kad već kupuju dionice RIVP, koje su, relativno gledajući, daleko skuplje. Dobili smo nekoliko odgovora, od kojih mislim da su najznačajnija sljedeća dva:
– DH se smatra povezanom osobom s VLHO, pa bi kupnja po većoj cijeni od 45 okinula novu javnu ponudu, sve do godinu dana od prošle (ožujak 2012.)
– da bi sam DH kupovao dionice, mora imati rezerve u kapitalu, što će biti moguće tek sadašnjim smanjenjem kapitala.

Sve u svemu, rekao bih vam jednu činjenicu. Osobno me ne zanimaju ulaganja u hrvatske dionice s očekivanim prinosom 10-20%. Jer je – nažalost – rizik u Hrvatskoj znatno veći, te imamo veće zahtjevane stope povrata. Takva ulaganja prepuštam tipičnim fond menađerčićima (ali nisu svi upravitelji ‘tipični’!) koji imaju izgovor da pare (često i naše, prisilno usmjerene u njihove fondove) usmjere u neke investicije koje u izvještajima (research!, nije šala) raznih kuća izgledaju jako dobro i imaju ‘target price’ za godinu dana veći za 10, 15 ili čak 20% od sadašnje cijene. Onda su oni ‘pokriveni’ jer su uložili prema ‘researchu’. Zanimljivo je da neki odjeli istraživanja često izvještavaju o događanjima vezanima uz HGSP (mcap trenutno oko 3 mil. kn, tvrtka ni po čemu značajna osim možda kreditorima – hm… možda je u tome kvaka?), pa ponekad čak i uz MGMA (mcap cijelih 18 mil. kn) ali nikad o KORF? Da ne znam gdje živimo, možda bih se tome čudio. Ali ja volim uložiti prema svojoj analizi, koja se često odnosi na dionice koje nisu na listi većine analitičara. I onda imam dvije prednosti: uglavnom izbjegnem razne usual suspects (bile one neki umorni blue chipovi ili neke hazarderske ‘prilike’) i drugo, ne konkuriraju mi menađerčići (Chicken Little neće nikad uložiti u KORF, u to sam siguran). A u Hrvatskoj, nažalost, ulažem samo u dionice gdje vidim ‘target price’ 100% ili više od sadašnje cijene.

Napomena: Autor ima dionice KORF i značajan je dioničar u KORF. Autor ima i nešto jako malo dionica RIVP i VLHO, te je također značajan dioničar u ARNT. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju. Analize i zaključci u ovom postu su neprofesionalni, molim da analize na osnovu kojih biste eventualno kupili ili prodali napravite sami ili se obratite profesionalcima. Svi podaci su javni iz drugih izvora, ili su javni tako da su izrečeni na skupštini

Kategorije:KORF, Uncategorized

38 replies »

  1. S obzirom na poziv autora bloga da se ovdje izneseni podatci dopune od strane učesnika na skupštini – evo nešto iz mojih bilješki.
    Broj ležajeva:
    11.022 hoteli
    5.011 apartmani
    8.151 mjesta u kampovima (računa se x3, tj. cca 24.450 gostiju).
    Zaduženost tvrtke (na datum 30.09.):
    58 mil CHF što čini 43% zaduženosti; 49% duga je u Eurima, a 8% duga je u kunama.
    Naknada koja je plaćena prema VLJH u 2010-oj iznosi 44,5 mil kn.
    Što se tiče diskusije autora bloga pod točkom 5c, osobno smatram kako bi DH trebao imati jasan potencijal opipljive koristi od budućeg porasta vrijednosti VLJH koji de facto gradi svoj “know how” i reputaciju kao uspješan upravljač turističkim kapacitetima na kapacitetima DH-a. No, također mogu živjeti i s razlozima navedenim na kraju te diskusije autora bloga.
    Napomena: Svi ovdje navedeni podatci izneseni su na Skupštini i preneseni onako kako su zapisani. Autor ima dionice KORF i VLHO. Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

  2. Ako sam dobro razumio, mogući su izvanredni rezultati sezone, pa i neka dividenda iz rezervi koje su formirane, a i kupnje trezorskih dionica????

    • Ovako: 1. Uprava je bila prilično jasna u tome da će financijski rezultati sezone biti bolji od rasta volumena (to bi vjerojatno svatko mogao zaključiti i mozaik teorijom iz javno dostupnih podataka).

      2. Nemaju trenutno namjeru isplatiti dividendu, ali je moguće da će se namjera promijeniti.

      VAŽNO: da sam ja na njihovom mjestu, islatio bih dividendu i raspisao povećanje kapitala, uz vjerovanje da se velik broj dioničara neće javiti.

      3. Složili su se da je dionica KORF relativno jeftinija od dioncie RIVP, koju kupuju kroz Bastion, ali rekli da trenutno ne mogu kupovati zbog javne ponude. Da li će kupovati, vidjet ćemo. Ja bih na njihovom mjestu intenzivno kupovao za trezor i onda poništio dionice.

  3. http://www.glasistre.hr/istra/vijest/343499

    Ali ni dobar buking, ni Tunis i Egipat, ni svi mogući praznici Istri ne bi bili od pomoći da je nije pratila dobra vremenska karma. Naime, ljetne su vrućine trajale nevjerojatno dugo – gotovo od početka lipnja pa sve do početka listopada. Nitko se ne sjeća tako vrućeg i sušnog kolovoza i rujna. (Barbara BAN)

    Pogotovo povoljni rezultati će biti zbog izrazitog utjecaja rujna, prošle godine mnogi kampovi su imali jako mali promet zbog obilnih kiša,

  4. Meni se čini da treba čekati izlaz austrijanaca i da će se on dogoditi u roku 1-3 godine i tek tada ćemo u cijeni preuzimanja vidjeti koliko sve to stvarno vrijedi a po meni vrijedi puno više od današnjih tržišnih cijena.

    Autor ima korf i vlho.

  5. Što se tiče objašnjenja uprave da im je ta dokapitalizacija bila rezervna varijanta za eventualnu brzu akviziciju i slično to apsolutno nema uporište u stvarnoj istini jer kako onda mogu objasniti predloženu dokapitalizaciju valamara od koje su isto odustali sa nekih 31mil kn izdavanjem 50% dionica.Zar će i sa 31mil kn ići u valamaru na neko preuzimanje u ovom slučaju mogu ići sa tih 31mil kn na preuzimanje “tri kamp kućice za unaprijeđenje posla.”Zamislite da dt sada kaže da će dokapitalizirati ht sa 100kn sa isključenjem prava za male dioničare a pod izgovorom da kupuju kosovski telekom ili da mol predloži dokapitalizaciju ine po cijeni dionica 900kn sa isključenjem prava jer žele kupiti npr OMV.Pa to bi bila revolucija,razapeli bi ih mali dioničari i mediji,naravno tako nešto njima nebi palo na pamet promisliti a kamoli predložiti.

    Meni samo nije jasno kako netko može braniti na takav način te prijedloge.To je ipak za rubriku vjerovali ili ne?I stvarno neznam kako to netko može prihvatiti kao racionalan argument jer to je: stvarno nemam riječi!

  6. Još jednu stvar bih htio iznjeti,g.Bakić kaže da se za povećanje kapitala jako sužava prostor pobijanja i da je tu prostor “sužen”,uopće se nebi sa time složio jer je u zakonu o trgovačkim društvima jednakopravnost svih dioničara navedena kao osnovno načelo i upravo je po zakonu o trgovačkim društvima obaveza uprave da radi u interesu Društva i štiti prava svih dioničara.Ova obrazloženja mi je potvrdio bivši sudac trgovačkog suda a tu postoji još i jedna ustavna odredba o jednakopravnosti.Ajde da ja vidim suca trgovačkog suda koji će reći u presudi da je zakonski dozvoljena dokapitalizacija valamara sa isključenjem prava malih dioničara po 10kn a firma knjigovodstveno vrijedi 120kn i da tu nije povrijeđeno pravo o jednakopravnosti.Ili da netko dopusti molu da dokapitalizira inu sa 900kn?

    Gospodo,mi ovdje raspravljamo o tome može li netko izdati 50% novih dionica samo za sebe i isključiti male dioničare i platiti ih 10kn a dionica vrijedi npr100-200kn?Pa to je kršenje ustava rh o jednakopravnosti i tu pada svaka ovakva odluka,pa to uopće nije za ozbiljnu raspravu a sudac trgovačkog suda kada to vidi trebao bi bez rasprave donjeti odluku o poništenju takve dokapitalizacije i izreći drakonsku kaznu svim pravnim i fizičkim osobama koje su to pokušale i pitati ih kako ih uopće nije sram tako nešto i promisliti a kamoli da to dođe do suda.

    O čemu mi uopće raspravljamo?

  7. “Ali to nema nikakve veze. Trezorske dionice slobodno izuzmite iz svake kalkulacije, kao da ih nema.”

    Nebi se složio s ovom konstatacijom. Dok god su dionice u trezoru one postoje. Što ako uprava odluči da ih podjeli zaslužnima (sebi), onda će ih opet biti. Ako nisu uspjeli progurati dokap bez sudjelovanja malih tko vam garantira da neće svake godine kupovati u trezor i djeliti međusobno? Zar ne pratite kako su neumorni u smišljanju spački kako opljačkati male. Ovi žele dokap bez sudjelovanja malih ,oni drugi žele 5% od dobiti po članu uprave,treći opet nedaju ponudu za preuzimanje…..dali su vam sok i evrokrem a iza leđa drže fige. Gospodine Bakić vi ste pošten i častan čovjek ali na tk imate posla s hijenama i kojotima. Bojim se da već smišljaju na koji nači “srediti” Bakića jer Oni ne odustaju,Oni se malo pritaje pa ponovo krenu….

    • Poštovani, nećete vjerovati, ja sam čak na Skupštini htio i predložiti da se uprava nagradi trezorskim dionicama, ali sam se bojao da austrijski većinski dioničar ne pomisli da uprava surađuje više s nama nego s njima. Bilo bi super da uprava ima dionice DH, tada bi stvarno bila zainteresirana za cijenu dionice. Ovog trenutka bih potpisao da se svakom članu uprave podijeli po 1% dionica.

      Uvijek trebamo gledati kako problem možemo pretvoriti u priliku! I to se često može.

  8. Želite reći da bi Eltz trebao biti nagrađen dionicama?Zar vi mislite da eltz i partneri nisu do jučer upravljali korfom nego je to radio Ferić sa kojim je sada zamijenio mjesto?Indikativno ali koliko vidim eltz od kada je prešao u korf podebljava valamar?Zar vam nije jasno tko je stvarni gospodar vlho,korfa i rivp?Što bi promijenilo da npr Ferić imao do jučer dionice korfa,evo ima ih sada u valamaru pa ako skoči cijena valamara mora i korfa,to su spojene posude,evo imamo Ferića predsjednika uprave u valamaru pa dobijemo prijedlog za dokapitalizaciju po 10kn???A čovjek kupuje dionice valamara?Nama će biti bolje samo ako budemo odlučni i beskompromisni da sami zaštitimo svoja prava svim raspoloživim sredstvima i to je jedina istina.A to što će nas uprave zaštititi objesimo mačku za rep!

    • Poštovani, Vi kao da ne čitate što je ranije napisano, što onda ukida osnovu za diskusiju. DH se smatra povezanom osobom Valamara i zato i sam DH ne kupuje svoje vlastite dionice jer bi time okinuo javnu ponudu na daleko većoj cijeni od prošle, i stoga morao iskompenzirati sve one koji su već prodali po 45 po razlici cijene. Isto tako je evidentno da je g. Eltz povezana osoba, pa ni on ne smije kupvati dionice Dom Holdinga. A uprava se jasno složila s time da je Dom Holding jasno potcijenjeniji od Riviere, a Bastion kupuje Rivieru.

      Naravno da mi je sve jasno tko je tko, ali isto tako znam da se stvari mijenjaju i moj je cilj da sistematski i strpljivo kao i do sada utječem na stvari na koje mogu utjecati. Tu mi neće pomoći galama, niti agresija prema drugim manjinskim dioničarima. Preporučam Vam da drugi put i Vi dođete na skupštinu jer je to prvi korak zaštite Vaših interesa, ako smatrate da su ugroženi.

      Što se tiče g. Eltza, kao što sam rekao, prema meni je uvijek bio korektan i smatram da ima visoki dignitet, te da mu je stalo do toga što o njemu misle ljudi u Hrvatskoj.

  9. Naravno da jako dobro razumijem sve te okolnosti ali vi kažete “da se uprava nagradi trezorskim dionicama” i da bi vi potpisali da svaki članu uprave podjeli 1% dionica,jer bi se problem pretvorio u priliku.Ja sam vam samo htio reći da se sa time ništa nebi promijenilo jer upravu postavlja većinski vlasnik u ovom slučaju i sami znate da je to grupa austrijskih investitora plus eltz i što se oni dogovore tako će biti i tu se upravu ne pita a što se tiče zaštite malih dioničara od strane uprave: cijene na burzi govori sve a jako je jednostavno malo proučiti i povijest “odluka i prijedloga” pa zaključiti o kakvoj se “zaštiti” tu radi.Vi mene niste dobro razumjeli a što se tiče prava ja ću ih braniti na jedan drugi način iako jako poštujem i cijenim vaše zalaganje na skupštini.

  10. @antun
    Osobno smo Vi i ja na istoj valnoj dužini i iskreno sam mišljenja da je većinski vlasnik imao namjeru postupiti onako kako Vi to opisujete. Međutim, također mi se čini da je isticanjem protuprijedloga u kojem se ne nalazi ugrađena odredba o isključenju, većinski vlasnik ublažio svoju agresiju prema poduzeću (iako je mogao preglasati sve nazočne)! Moj zaključak iz toga – kapitulacija većinskog vlasnika u namjeri da povećava svoj udio u KORF-u kroz pravne i ine vratolomije, te će vjerojatno to isto pokušati dokapitalizacijom nadajući se slabom odzivu trenutnih dioničara (što je i vrlo vjerovatno obzirom da je struktuta dioničara takva kakva je). Isto je potpuno legalno i osobno se nadam da će takva opcija uskoro biti i obznanjena. Svi smo mišljenja da ova dionica vrijedi cca 280 kn kako je g. Bakić to u ovom trenutku i obrazložio. Ovu vrijednost na tržištu dionica može doseći samo ukoliko istu neposjeduju ljudi koji je nemogu ili neznaju vrednovati

    • Nažalost needucirani ljudi će tu opet biti ovce za šišanje ali tu je jako teško bilo što učiniti jer se većinskom vlasniku ne može onda osporavati da je prekršio načelo o jednakopravnosti svih dioničara.

      Većinski vlasnik je imao “debeli” razlog zašto je odustao od tog prijedloga jer je masu ljudi na istoj “valnoj dužini” kao vi i ja,postignuta je ta kritična masa jer bi taj prijedlog da je prošao pokrenuo lavinu nezadovoljstva koja se nebi zadržala u okviru internetskih foruma kao do jučer a to je nešto što većinski vlasnik najmanje želi i ima debeli razlog zašto to ne želi.

  11. Dobio sam podatke od prijatelja koji se zaista razumije u te stvari. On kaže da za sobe kakve mi imamo u prosjeku slobodno možemo uzeti u obzir vrijednost od 50k, a za mjesta u kampovima 15k. Što bi onda značilo nekih 15 kn veću valuaciju od one koju sam prezentirao, tj. 265kn / dionica bez ostale imovine DH, tj. ukupno oko 295.

    • Koliko bi po takvoj valuaciji vrijedio LRH s obzirom na njihove kapacitete?
      Ako slučajno znate inpute bio bih zahvalan.

  12. Kakva je usporedba vrijednosti imovine između KORF-a , RIVP-a i ARNT-a ovakvim izračunom? A koliko bi se na končaru moglo očekivati da uveća vrijednost KORF-ovog portfelja u dogledno vrijeme???

    • Očekivanje od Končara mora napraviti sami. Ima ih 190.000 dionica, pa u svakom trenutku možete računati trenutnu vrijednost.

      KORF i RIVP sam vam ovdje usporedio implicitno. Ako bismo pristupili na isti način kao kod KORF, fundamentalna vrijednost dionice RIVP bi bila oko 25 kn. Znači, mogli bismo reći da se RIVP trži na 50% svoje fundamentalne vrijednosti, a KORF oko 23%. Što znači da je KORF oko 50% relativno jefiniji, tj. RIVP oko 100% relativno skuplja od KORF (uzevši u obzir i troškove KORF).

  13. Lijepi pozdrav gosp. Bakiću.

    Hvala vam na ovom “researchu”! Iz ovdje iznesenih podataka jasno je vidljivo da su smanjeni rizici oko sposobnosti tvrtke da zarađuje, odnosno, što je još važnije, ukklonjena neizvjesnost oko nekih stvari (corporate governance).

    A što će biti s ljudima za godinu dana, nitko ne zna, ionako nemaju roka trajanja pa se mogu se pokvariti bilo kad.

    LP,

  14. U slučaju preuzimanja ARNT-a koje bi i bilo logično očekivati, koja bi bila njezina realna vrijednost, s obzirom da su već priredili isplatu dobrog dijela temeljnog kapitala što ukazuje na izlaznu strategiju većinskog vlasnika???

    • Zar nije GS to kupovao po cca 500kn? Kolika je šansa da to prodaju jeftinije?
      Što je sa Istraturistom i Ljubljanskom bankom? Jel bi se tu dalo sta iskoristit?

  15. EBITa se već sada može izračunati 10 posto veći prihodi nego u 2010., manje rashoda u iznosu oko 80 milijuna Kn zbog ušteda u poslovanju i kako ste naveli zbog tečajnih razlika jer su otpisane u 2010. i to sve stavlja vaš izračun za EBITa od 250 milijuna Kn ostvarivim u ovoj godini.

  16. Ono sto moze potegnuti ozbiljnu kupnju od strane fondova jest da krediti budu vecisnki odobreni preko jedne domace banke (recimo Zaba) sto bi AZ OMF nagnalo na kupnju.

    Vjerujte ovo ima jako puno utjecaja.

    Rrefinanciranje obveza svih kroz jedna veci kredit u ZABI uz naravno sudjelovanje HBOR-a bi bio siguran triger.

    nazalost tako to u RH funkcionira…

  17. Ono sto se jos moze napraviti jest da se napravi dokapitalizacija od strane OMF-a te preuzimanje Istraturista.
    ZABA bi se rijesila imovine koja joj smanjuje adekvatnost kapitala a OMF-ovi bi imali kvalitetno ulaganje u kojem bi imali znacajan udio a ZABA kvalitetnog komitenta i povećanje baze kapitala odnosno kreditne baze.

    Neno, sto mislis o ideji?

    Ali ovo je samo bubanje ima tu puno faktora a nejveci su odnosi izmedju banka i elza, ego itd… (ustvari najmanje ekonomski faktori ali tako je to u nas)

    • 1. Ne možete gledati OMF-ove zajedno. U zadnje vrijeme im se dosta razlikuju pristup. AZ je trenutno jedini player. ROMF brije po svom, a ova dva ostala mislim da su u velikom strahu, pa vidjeli ste Chicken Littla, a i njihovo ponašanje na burzi.

      2. ISTT mislim da nije nikome zanimljiv jer mu je cijena jako visoka. Ako ste primjetili, netko uporno svako jutro (već godinama?) kupuje 10 dionica ISTT u prvoj minuti trgovanja po asku. I ako kasnije netko obori cijenu, opet po asku. Zašto i kako možda znate. To znači da je cijena ISTT takva da nikoga ne zanima preuzimanje. Tako da onaj tko tako ‘pinga’ ISTT radi medvjeđu uslugu, osim ako time upravo želi sprječiti preuzimanje (recimo to može biti veliki institucionalni investitor koji ima veću ulaznu cijenu, pa se boji prodati ispod ulazne da ga ne optuže za nemar).

      3. Eltz je tu najmanji faktor u smislu smetnje jer mislim da ‘igra’ vrlo konstruktivno i voli taj biznis.

      • Poštovanje kolega Antune!
        Ako biste bili ljubazni, zamolio bih vas da mi se javite na mail. Kliknite na moje korisničko ime pa će vam se otvoriti moja twitter stranica na kojoj piše mail adresa (odgovorit ću vam s privatnom adresom, imenom i prezimenom). Puno hvala unaprijed!
        P.S. Ispričavam se, gospodine Bakiću, na maloj “privatizaciji”, ali ne znam kako bih drukčije stupio u kontakt s kolegom Antunom, a prilično mi je važno. Hvala na razumijevanju. 🙂

  18. Jasno da jedino AZ ima pravi model ulaganja sto se vidi iz aviona (iako mi ulaganje u AD plastik nije bas jasno; odnosno nije mi jasno zasto nije vise kupljeno).
    Sama trzisna valuacija Istraturista nije vazna, osobno mislim da je tromjesecna cijena na burzi bezvezna zakonska odredba (ali izgleda jedina koja moze zastiti male dionicare na ovakvome trzistu, sto je sramotno zapravo za razvoj neke korporativne kulture u RH).

    Zaba kad tad mora prodati Istraturist, iako vjerojatno tesko da ce tako skoro zbog tretmana zemljista oko hotela i tko tu placa odstetu drzavi, samog gubitka fondova pri eventualnoj prodaji ako banka napravi swap za dug itd….

    Tesko je ne voliti business koji si dobio besplatno odnsono dobio si gotove hotele bez postojeceg duga. Zato i mozes obnavljati hotele jer ti i novi i stari vracaju dug.

    da je krenuo iz nule ulagati nikad ovo ne bi imalo povrata (kao sto nema 95% hotela na obalI).

  19. Dobar intervju u Slobodnoj Dalmaciji, međutim moj je dojam kad bi godinu dana svaku večer imali termin u dnevniku i svaki dan članak u svim tiskovinama da bi bilo premalo da prosječni hrvat promijeni klik u socijalističkoj glavi. Ali samo naprijed i jedna šibica može rasvijetliti dosta prostora

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.