ARNT

Turističke tvrtke

Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!

+ + +

Turistički sektor neosporno je zvijezda devetomjesečnih rezultata (a ja imam za vas vrlo zanimljiv grafikon, pa čitajte dalje!). Pri tome mislim prvenstven na Istru, gdje je i daleko najveća koncentracija ozbiljnih i velikih tvrtki, a koja se kao destinacija fenomenalno razvija (kritična masa kvantitete i kvalitete dovest će i do viših cijena i do produljenja sezone).

Pet najvećih istarskih tvrtki(*) je u devet mjeseci imalo 11% veće prihode, 15% veći EBITDA i 51% veću dobit nego prošle godine. Njihova ukupna dobit od skoro pola milijarde kuna, i skoro 700 miliona kuna gotovine i kratkotrajne financijske imovine jasno otklanja prigovore (iako su i prije bili bezvezni) kako je „investiranje u turizam neisplativo“. Naravno, radi se o tome što je ‘investicija’, znači ne gledamo s aspekta banke koja treba financirati veliku greenfield investiciju, nego s aspekta vlasništva postojećih tvrtki (u omjeru s cijenom). Ali, ovako odlični rezultati navješćuju vrijeme i isplativih greenfield investicija.

*: Ovdje sam u RIVP zbrojio i poslovanje ZLTO jer ne znam kako bih to razdvojio nakon pripajanja (on je minoran), ali također i prilagodio financijske izvještaje RIVP stvarnosti, vidite iduću napomenu.

NAPOMENA 1: Ovdje i dalje u analizi za rezultate Riviera Adrie uzimam u obzir prilagođene rezultate. Pripajanje ZLTO i HRBC 1.9. uzrokovalo je da je njihov do tada realizirani RDiG ‘protrčao’ direktno u kapital i ne vidi se u aktualnom RDiG nove velike kompanije Riviera Adrie. Kao što možete vidjeti na 4. stranici ovdje.

Znači: usporediva (i stvarna) dobit za RIVP (N-nekonsolidirano, dakle bez HDBK) nije 117, nego 149 miliona kuna. Baratam s tom brojkom. Stvarni EBITDA sam izračunao kao ‘pro rata’ s obzirom na omjer EBITDA i NI za ovu brojku iz izvješća. Prihode sam procijenio tako da sam za 10% povećao zbrojene prihode HRBC, ZLTO i RIVP iz prošle godine s obzirom na izjave uprave o 11-13% ukupnom povećanju i s obzirom da je veći rast bio u HDBK (ne da mi se sad sve oduzimati K/N, ali ću to napraviti naknadno).

NAPOMENA 2. KORF tretiram kao turističku tvrtku i uključujem u kalkulacije. Ona je naprosto drugi način da se kupi ista ekonomska vrijednost, a to je RIVP. KORF je na 30.9. imao (zbog zaokruživanja neke brojke se čini da nisu točne)
– ukupno imovine bez HDBK i RIVP 259, od čega 232 kratkotrajne imovine (novac, utržive vrijednosnice kao npr. 190.000 KOEI itd.) i 8 mil. dugotrajne imovine koja nisu dionice RIVP i HDBK;
– ukupni dug 23; znači neto imovinu osim RIVP i HDBK je 237
– Mcap ima trenutno 543 mil. kn; dakle 70,7% RIVP je vrednovano implicitno s 307 miliona
– u računu zanemarujem trezorske dionice RIVP, direktni udjel KORF u HDBK i manjinski interes u HDBK
– na taj način su parametri za KORF isti kao za RIVP, samo je cijena drugačija

U inicijalnim računima baratam s tim pristupom, a kasnije pokazujem što bi bilo ako bi dioničari tražili 10-20% diskonta ,s obzirom da je DH holding.

NAPOMENA 3: Sve informacije i analize dane ovdje su dane u dobroj vjeri. Greške su moguće – provjerite sami. Autor smatra da je KORF uvjerljivo najisplativija kupnja u navedenom univerzumu tvrtki, ali to je moje osobno ramišljanje. Čitaoci mogu imati drugačija razmatranja i drugačije argumente za ili protiv kupnje neke dionice. U tom smislu npr. ‘Jeftino’ znači: ‘Autoru se čini da je ovo jeftino s obzirom na prezentirane podatke i analize, te ne uzima u obzir sve dostupne podatke, te nije nagovor na kupnju; i autor poziva čitaoce da mu pomognu diskusijom oko ulagačkih procjena.’

NAPOMENA 4: EBITDA i prihodi su za 9 mjeseci. Za većinu tvrtki će vjerojatno EBITDA cijele godine biti manji nego EBITDA za 9 mjeseci. Cilj ovog uratka je pogledati relativno vrednovanje pojedinih tvrtki.

NAPOMENA 5: Cijene zaključne u pondjeljak 31.10.!

Pa evo najprije omjera cijene i EBITDA:

Image Hosted by ImageShack.us

Neke tvrtke, međutim, veći dio prihoda pretvore u EBITDA. No, to ne bi trebalo znači da njihova kuna u EBITDA vrijedi više, nego da bi njihova kuna prihoda trebala vrijediti više (tj. implicirati veći P/S).

A neke će EBITDA lakše konvertirati u dobit, i imati manji rizik poslovanja jer imaju manje duga:

Image Hosted by ImageShack.us.

Većini je EBITDA marža porasla u 2011., ali je jednoj pala:

Image Hosted by ImageShack.us

E pa evo mog grafikončića. Ako ništa drugo potrudio sam se oko boja. On polazi od sljedeće logike:
(a) Niži P/Ebitda je bolje (jasno)
(b) Veći rast Ebitda marže je bolji (valjda je i to jasno?).

‘Porast’ znači relativan porast, a ne u terminima p.p. Dakle, porast s 40% na 42% je porast od 5% (i 2 p.p., što nas ne zanima ovdje).

Bojice su tako poslagane (u 10 nijansi) da daju stratifikaciju po ta dva kriterija. A kad nađem malo vremena probat ću napraviti po EV / Ebitda, što mislim da će dati još radikalnije razlike.

Image Hosted by ImageShack.us.

I za kraj za one koji žele staviti premiju na rizik za KORF, jer je on holding. Ako biste stavili diskont 10% ili 20% na vrijednost sve imovine (financijska i RIVP) koju drži KORF, tada bi slika izgledala ovako:

Image Hosted by ImageShack.us

Napomena: Autor ima dionice KORF i ARNT. Također 2 dionica RIVP i 1 ISTT (to služi samo za mogućnost uvida u knjigu dioničara). Ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.

Kategorije:ARNT, ISTT, KORF, MAIS, PLAG, RIVP, Turizam

17 replies »

  1. Poštovanje!

    Jedan osvrt i jedna opaska.
    Prvo osvrt. Ovaj predzadnji graf sublimira sve što se u vezi ove teme pisalo ovdje na ovom blogu. Bilo je potrebno proći kroz cijeli taj proces da bi se došlo do ovog rezultata koji sada izgleda tako jednostavno i logično. To je ono što je vrijedno ( pa čak i da je taj pokušaj završio neuspjehom, a nije).

    Na tragu toga opažam da bi bilo puno produktivnije da nam pišete o nekim stvarima (prilike, chicken little, knjige, članci, paradigme, psihologije…) koje bi nam pomogle, odnosno dale znanja, vještine, alate i na kraju sposobnosti da sami odrađujemo te procese analize i integracije (opet, neka završe i neuspjehom), nego što se tu morate opravdavati pred nekakvim likovima s tko zna kakvim ciljevima i namjerama. Čini mi se da tu gubite dragocjenu energiju koju bi mogli usmjeriti na neki novi post.

    Toliko od mene.

    Hvala lijepa još jednom i lijepi pozdrav!

  2. Odličan pregled vrlo ugodnih činjenica!

    Vrhunac čak možda dolazi kad se još i malo odmaknemo od ovih statičnih podataka!?
    Ja mislim da Istra ima jako dobre predispozicije za daljnji razvoj turizma.

    Istra meni već dugo izgleda kao da ima velike komparativne prednosti u turističkoj grani spram ostatka Hrvatske i većine drugih bližih i daljih dijelova Europe.

    Ali ovaj trenutni rezultat nije toliko posljedica “tih komparativnih prednosti” koliko kontinuiranog razvoja/napora ovih kompanija kombiniranog sa stjecajem dobrih okolnosti (a koje traju i dalje).

    To je meni samo dodatni razlog za optimizam, to znači da ove druge stvari koje su tu kao trajni potencijal zapravo tek dolaze na red “sazrijevanjem situacije/stanja” za doprinijeti daljnjem razvoju turizma.

    Npr. Istra je lijepa, jako lijepa, malo što se u okruženju (ali i šire u Europi) može mjeriti s njom po tom kriteriju bez obzira što je to prilično subjetkivna kategorija (pa će npr. baš kod nas zbog subjektivnih osjećaja prema raznim dijelovima RH oko toga biti najmanje slaganje).

    Mislim da “ljepota Istre” za sad nije previše ugrađena u ove rezultate, ali jednog dana će to postati dio brenda “Istra” pa će tako baš i po toj osnovi npr. cijena u sasvim jednakom smještaju i usluzi u nekom objektu u Istri biti sa određenom premijom u odnosu na objekt koji bi bio negdje što “nije Istra”.

    Geografska blizina najvećim žarištima emitivnih tržišta. Kako zapadnom čovjeku vrijeme postoja sve veća vrijednost, a i cijena “transporta” bi “ekološkim težnjama” mogle duže ostati relativno visoke…, Istra će na račun razlike u potrebnom vremenu do dolaska i razlike u cijeni puta između dvije točke također moći držati neku premiju u cijenama.

    Unutrašnja struktura prostora. Istra je mala. Na malo mjesta puno toga i to puno toga lijepoga. To je velika prednost u slučaju “kratkih putovanja” a koja bi trebala biti sadržajno puna, “da se iskoristi to vrijeme”. Obzirom koliko toga u koliko malo vremena/prostora će se moći u Istri vidjeti/doživijeti svaka lokacija u Istri će imati i kroz to dodatnu premiju u cijenama.

    Tako da ja vjerujem da će dugoročno u Istri biti moguće “potpuno istu stvar” prodavati ukupno uz značajnu premiju u odnosu na većinu drugih lokacija. A osim toga, Istra ne mora i vjerojatno neće prodavati “istu” stvar. Istra može nuditi više, bolje, ljepše, ugodnije na razne načine. Za razvoj toga također postoje preduvjeti, upravo ova koncnetracija sadržaja koja može biti izvor sinergija, upravo ta dovoljno velika potražnja zbog lokacijskih i drugih prednosti, te iskustvo i ambicije stečene kroz već neko solidno poslovanje u prethodnim vremenima su dobri preduvjeti za razvoj “destinacije” u smijeru da nudi puno bolji proizvod/uslugu nego većina drugih.

    Ako će se spojiti “bolja usluga” sa ovim inherentnim cjenovnim premijama, Istra će očito u budućnosti moći prihodovati vrlo ozbiljne (ozbiljnije nego drugi, puuno ozbljnije nego danas) prihode po jediničnoj usluzi (“noćenju”) a također ima još mjesta i za nešto povećati mogući vršni volumen (vjerojatno ne puno obzirom na klasu za koju se opredijeljuje), a tek priširenjem sezone kroz godinu ukupno je moguće značajno povećati fizički volumen. A jedinični varijabilni troškovi će sigurno rasti sporije, a da ne govorimo kakav je efekat fiksnih troškova.

    To znači da Istra može u budućnosti generirati ogromne zarade u turizmu, i ono najzanimljivije: ulazne barijere!! Možda se može još gdje koji hotel izgraditi, ali nema više puno mjesta, najveći dio rasta volumena dolazit će od rasta popunjenosti kroz godinu. A to je nešto fantastično, imati takav biznis a u kojega novi konkurentni ne mogu ući. To je ono što se traži!

    I sad o valuacijama. Kompanije koje će sudjelovati u dugoročno tako jakih konkurentskih prednosti biznisu, a u kojega novi igrači neće moći ulaziti u značajnijoj mjeri, da se trže kao neke “normalne kompanije”?? To bi bilo čudno. A onda ove “stečajne valuacije” su tim više nenormalne, neshvatljive.

    Stoga čestitke svim duugoročnim dioničarima solidnih turističkih kompanija Istre (ali i van Istre ima gdje koja zanimljiva, npr. ja imam za diverzifikaciju jednu van Istre ;))

  3. pozdrav g. Bakić,polako i ja skupljam dionice ARNT a i pravnik sam po struci.Nedavno sam se ukjljučio u vaš forum te me zanima koji dioničari bi imali pravo na isplatu onih famoznih 280 kn,oni 7 dana prije glavne skupštine 2007-e ili ..?unaprijed hvala

  4. Da postoji dilema Hanfa bi morala obustaviti trgovinu ARNT-a jer burza nije casino. Svijet izlazi iz krize a i EU a svi čekaju …………………………………. SRETAN BOŽIĆ I BOŽIĆNE BLAGDANE svima na ovim straicama a posebno g. Bakiću……..svima želja—— portfelj do neba…. PS. g.Bakić čekam odgovor na meil za TOP-10 za MIO-r-a, zahvaljujem bilo kome da to objavi na MIO OSIJEK

  5. postavio sam upit na drugom mjestu, ali sada vidim da postoji i dio za turizam pa ću ponoviti NHF

    molim mišljenje cijenjenog gdina Bakića za LRH – situaciju, cijenu dionice, perspektivu

    molim da se osvrt bazira na fundamentima dionice, nevezano za rješenje Hanfe i moguću tužbu malih dioničara

    vidim da se kroz ovaj mail nije nikako spomenula ta firma – a vidim da su ostala velika turistička društva već tu spomenuta

    zahvljaujem,

    PS: ako je onaj drugi post višak, molim da se obriše 🙂

  6. Pardon što izvlačim staru temu iz naftalina, jedno malo pitanje za pomoć u neznanju – gledam na X osi P/EBITDA i otprilike iznose, ali ne uspijevam naći iste kad gledam na mojedionice – da li postoji neka razlika kako potonji to računaju? Čini mi se da promašujem nešto očito a ne znam što.

    Otherwise još jednom pohvale na vizualizaciji i preglednosti razmišljanja!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.