Trzista kapitala - Hrvatska

Opći pregled rezultata tvrtki

Evo malog teksta koji sam pripremio za današnji Lider. To je pregled s aspekta tvrtki, ne dionica. Ograničen je širinom i dubinom zbog zadane ograničenosti prostora, ne pretendira na cjelovitost. ‘Napomenom’ su označeni dodaci na ovom mjestu koji nisu bili u originalnom tekstu.

p.s. Ali pogledajte i važniji, prethodni jutarnji tekst.
+ + +

U rezultatima za prvih 9 mjeseci se počela iskazivati ekonomska logika kojoj je Hrvatska predugo izmicala. Ukratko: tvrtke koje ovise o raspoloživom dohotku, i pogotovo diskrecijskoj potrošnji – privatnoj i državnoj – posluju znatno lošije. One s konkurentnim izvoznim proizvodima i uslugama posluju sve bolje. Ali i izvoznici koje posluju u deprimiranim segmentima ili bez osobitih konkurentski prednosti osjećaju kako je naporna globalna konkurencija. S druge strane, ekonomski slabi, uključivo i državu, u sve su čvršćem zagrljaju sve profitabilnijih banaka.

Turizam je definitivno izvozi adut. Pet najvećih istarskih tvrtki je imalo 12% veće prihode i 16% veći EBITDA nego prošle godine. Njihova ukupna dobit od skoro pola milijarde kuna otklanja prigovore kako je „investiranje u turizam neisplativo“. Iako ovi rezultati ovise o akumuliranoj imovini, ipak ukazuju na konkurentnost sektora čak i smislu greenfield investicija, a u svrhu njegova razvoja morat ćemo otkloniti prepreke u glavama, poput floskule o „prodaji obiteljskog srebra“.

Tvrtke koje ovise o diskrecijskoj potrošnji, kao što je HT, čiji je usporedivi prihod manji za čak 8, te proizvođači i distributeri proizvoda diskrecijske potrošnje (poput Kraša; Napomena: rezultati se trebaju gledati bez učinka akvizicije u ovogidišnjim rezultatima) posluju u sve izazovnijim uvjetima. Isto se odnosi na građevinare, kojima su istovremeno kolabirali stambena potražnja i državne diskrecijske potrošnje. Oni su ujedno u najgorem stanju, bez naznake čvrstog oporavka.

Konkurentne izvozne tvrtke, kao što su AD Plastik i Petrokemija, pokazuju da industrija može biti jedan stup razvoja Hrvatske. Ali istovremeno mlitavo (Napomena: ova riječ je odmah ušla u modu, vidi npr. ovdje) poslovanje nekih drugih, kao što je Končar i Đuro Đaković, ili gubitaško poslovanje brodara, pokazuje da ‘industrijalizacija’ nije rješenje. Bit je u konkurentskoj prednosti pojedinih tvrtki, uključivo odličnu upravu.

Proizvođači hrane su uglavnom stuck-in-the-middle, kao Podravka (Napomena: pri rezultatima za 9 mjeseci pogledajte detaljnije razlike u prihodima i troškovima), osim ako nisu izuzetno konkurentni unutar jakih sustava, kao Ledo. Općenito, grupa Agrokor pokazuje sve prednosti snage uparene s dubokom strategijom, i vjerujem da ćemo u idućim godinama vidjeti značajno stvaranje vrijednosti u njihovim poljoprivrednim operacijama.

Druge najveće tvrtke kao što su INA i ADRIS poslovale su odlično, ali to nije indikativno za hrvatske tvrtke u cjelosti, a čak možda ni za njihovo buduće poslovanje, osim što u slučaju INE ukazuje na snažan potencijal kapitalizacije energetskog sektora.

Dvije vodeće banke su povećale dobit čak 26% uz rast aktive od svega 3%. Kako su se naknade i troškovi rezervacija malo promijenili, radi se o povećanju kamatnog spreada. Kad bi se radilo o značajno većoj transformaciji ročnosti – u što sumnjam – to bi bilo i razumljivo. (Napomena: Transformacija ročnosti je možda i najveći izvor prihoda i dobiti banaka u ‘normalnim’ okolnostima. Radi se o tome da se banka velikim dijelom financira kratkoročno, recimo depozitima po viđenju ili oročenjima do godinu dana, najviše dvije, a plasira mnoga sredstva dugoročno. Time de facto ‘jaše’ krviulju prinosa i s pravom je nagrađena ročnim diferencijalom; to je jedna od njenih poslovno i društevno korisnih uloga.)

Vjerojatnije je da banke koriste svoju snažnu poziciju da debelo naplate kreditiranje nepotrebne potrošnje kako države, tako i građana. (Napomena: ovdje želim reći da velik dio profita banaka dolazi iz krakotočnog kreditiranja, recimo po minusima po tekućima, koji se financiraju jeftinijim dugoročnjiim izvorima. Time se de facto radi inverzna transoformacija ročnosti, ali profitabilna.)

Ukupno, ovo je samo naznaka trendova, koji će se neminovno nastaviti u budućnosti.

9 replies »

  1. Steta sto DDJH ne mozemo staviti u grupu s PTKM i ADPL jer firma stvarno ima ogroman potencijal samo da se malo poveca profitabilnost. Nadam se da ce to upravi u dogledno vrijeme uspjeti. Inace cemo dugo ostati na ovim cjenovnim razinama dionice…

    • Pa stavit ćemo. Ja ću se založiti da se ili uprava radikalno promijeni, ili da radikalno promijenimo upravu. Koliko je u mojoj moći, ništa manje ni više od toga. Stoga je upravo DDJH i najveći potencijal. Zamislite ako narastu prihode stabilno do 1 mlrd kuna (lako moguće) i imaju normalne profitne marže.

  2. Industrijalizacija nije rješenje već proizvod koji je nastao iz komporativne prednosti, a usluge dolaze kada nastane proizvod. Hvala vam na vašem doprinosu……

  3. Po njihovim nekim prognozama bi trebali imati dovoljno posla za iducih dvadesetak mjeseci. Jos da uspiju s Patriom izaci na neko trece trziste, bilo bi to fenomenalno. Stoga mislim da prihodi i nisu toliki problem posebno uzmemo li u obzir i posao s vagonima i JANAF-om. Imam vise osjecaj da su im ti poslovi vise pali u ruke nego li su se oni potrudili oko njih i sad se ne snalaze u cjeloj toj situaciji odnosno ne mogu izvuci neki pristojan profit iz toga ili ne zele… Ali veselim se iducoj skupstini pa cemo vidjeti. Usput svaka cast za ono sto ste postigli s KORF-om i kako je nakon Vase analize turistickih dionica cjena ostro porasla. Pa zar nitko ne radi neke svoje analize? Sto rade svi ti brokeri, savjetnici, strucnjaci… ?

    • Sto se tiče analiza, tu je jedan veliki veliki problem. Skoro svi odjeli analize (researcha) u većim brokerajima, a i manji brokeri sami za sebe su naprosto propustili uočiti da dolaze nove (OČITE) zvijezde, kao što je PTKM, KORF, ADPL itd. Većina čak ne pokriva ni Adris, koji je kao stara ‘zvijezda’. Nego oni deru po svojim starim ‘ljubavima’: HT, ERNT, građevinari, brodari.

      Onda nastaje problem kad vide da su propustili. To je, jasno, najveća greška (uopće ne pokrivati). Onda oni ne pokrivaju ni dalje i psihološki se zakapaju u tu situaciju i što više dionica raste, to oni čvršće ne žele pokrivati jer ako počnu – priznaju da su pogriješili. Zato se naprosto nadaju da ‘će to pasti’ i tako će oni biti ‘spašeni’.

      To vam je primjenjivo i na većinu fond managera, vjerovali ili ne. S nekima sam prije puno mjeseci, a i sada prolazio iste njihove ‘100% čvrste’ argumente zašto se ne isplati ulagati u KORF, PTKM, DDJH ili ADPL.

      No, sada je to jako dobro, jer su većina managera OIF-ova postali ‘drhtave ručice’ i srećom ih u gornjim dionicama uglavnom nema. To je jako jako dobro.

      Za DDJH kao dionicu se zaista ne brinem, upravo zato jer ćemo se za tvrtku ĐĐ mi dioničari brinuti. Neke stvari se moraju mijenjati. Za početak Mercedes S klase koji je službeni auto jednog člana uprave, je li tako?

  4. S upravom koja je besramno tražila po članu 5% od dobiti nema šanse da svanu bolji dani za ddjh. Lopov ostaje lopov. Ova uprava ddjh ne zavređuje ničije povjerenje. Nisu dobili tih 5% pa su uzeli sve. Bilance!? Tko kontrolira te bilance kad ih jednom napišu?
    Pola miljarde prometa a nikakva dobit? Pa tko tu koga? I k tome vojni program, ni manje ni više nego Patrija. Ako ne izbacite upravu na ulicu (ili još bolje u Remetinec pa neka tamo namještaju bilance) pokrast će oni tu firmu na tri četiri. I što ima tražiti onaj uljez u dvorištu,onaj bravar što je kao iznajmio dio tvornice i radi bolje poslove?
    Tako je i Čobankovićev kum iznajmio Kaštelanske staklenike i njemu se isplati raditi dok ostatak firme grca u dugovima.
    Koliko plaća najam taj gospodin Đuri…. kad je zadnji put platio…kako njegove bilance…koji je odnos promet/dobit kod njega?? Gospodine Bakić, kad kupleraj neide dobro ništa ne pomaže premještanje kreveta bliže prozoru…kad kupleraj neide treba mjenjati “časne sestra”…Vi želite natjerati upravu da bude poštena…to je kao da ja mog lovačkog psa tjeram u lov. Ako psa treba tjerati u lov od lova ništa. (pas je sinonim za upravu) 🙂

  5. Svemu dođe kraj, tako će i ovakvome načinu upravljanja tvrtkom, ili će doći kraj upravi. Neka druga vremena su došla, nema više svetih krava, a vjerujem ni svetih uprava. Čime je uprava zaslužila službeni Mercedes S klase? Radom i rezultatima sve ove godine definitivno nije. Nas malih dioničara ima sasvim dovoljno da zajedno pokrenemo neke promjene, i barem na primjeru Đure pokažemo da se u ovoj državi nešto može i promijeniti na pozitivno.
    Kad bude trebalo, imate punomoć od jednog većeg malog dioničara!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.